Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1095 3922632 3895907 2026-08-28T22:00:56Z Z1KA 87045 Najbolje ovako, jer mu je komplikovana biografija. 3922632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ivo Andrić | slika = S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961.jpg | opis_slike = Andrić 1961. | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1892|10|9}} | mjesto_rođenja = [[Dolac na Lašvi]], [[Travnik]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1975|03|13|1892|10|09}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | zanimanje = [[Književnik]] | jezik = | nacionalnost = Jugoslaven | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''[[Na Drini ćuprija]]'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize winner.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}} | potpis = [[Datoteka:Ivo Andric signature.jpg|200px]] | web_stranica = }} [[Datoteka:House of Ivo Andric.JPG|mini|desno|180px|Rodna kuća Ive Andrića]] [[Datoteka:Ivo Andric Beograd spomenik.jpg|180px|mini|desno|Spomenik Ivi Andriću na Andrićevom vencu u Beogradu]] [[Datoteka:Ivo Andric Graz 2011-08-29.jpg|180px|mini|desno|Spomenik Ivi Andriću u [[Graz]]u]] [[Datoteka:Grob Ive Andrića u Beogradu.JPG|180px|mini|desno|Nadgrobna ploča Ive Andrića u [[Beograd]]u]] '''Ivo Andrić''' ([[Travnik]], 9. oktobar 1892 – [[Beograd]], 13. mart 1975) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Iako je bio [[Hrvati|hrvatskog porijekla]], Andrić se po preseljenju u [[Beograd]] počeo izjašnjavati kao [[Srbi]]n.{{sfn|Lampe|2000|p=90}} Prije svega, poznat je po svom doprinosu [[Srpska književnost|srpskoj književnosti]]. Kao mladić, pisao je na svom maternjem [[Ijekavski govor|ijekavskom]] dijalektu, ali je prešao na [[Srbija|srbijansku]] [[Ekavski govor|ekavicu]] dok je živio u jugoslavenskom glavnom gradu.{{sfn|Norris|1999|p=60}}{{sfn|Alexander|2006|p=391}} [[Nobelov komitet]] ga navodi kao [[Jugoslaveni|Jugoslavena]], a jezik kojim se koristio identificira kao [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]].{{sfn|Frenz|1999|p=561}}|naziv=Jugoslaven|grupa=lower-alpha}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]],<ref name="Spirit of Bosnia">{{cite news |url=http://www.spiritofbosnia.org/volume-5-no-4-2010-october/between-east-and-west-three-bosnian-writer-rebels-kocic-andric-selimovic/=all |title=Between East and West: Three Bosnian Writer-Rebels: Kočić, Andrić, Selimović |first=Tomas J. |last=Butler |language=engleski |year=2010 |publisher=Spirit of Bosnia}}</ref> [[Hrvatska|hrvatski]]{{sfn|Martens|2019|p=28}}<ref name = NYTimes>{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F0CE7D91531F93BA25757C0A965958260&sec=&spon=&pagewanted=all |title=A Reader's Guide to the Balkans |first=Robert D. |last=Kaplan |language=engleski |year=1993 |publisher=[[New York Times]]}}</ref> i [[Srbi|srpski]]<ref>Dujmović-Markusi, Rossetti-Bazdan: ''Književni vremeplov 4'', Profil, Zagreb, 2010.</ref> [[Književnost|književnik]] i [[Diplomatija|diplomat]], te [[ambasador]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Nacistička Njemačka|Nacističkoj Njemačkoj]] od 1939. do 1941. Rođen je u [[Dolac na Lašvi|Docu na Lašvi]] kod Travnika, a porodica mu je porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "kompletno književno djelo o historiji jednog naroda", s [[roman]]om ''[[Na Drini ćuprija]]'' (1945) kao vrhuncem tog djela. ==Biografija== ===Djetinjstvo=== Ivo Andrić rođen je 9. ili 10. oktobra<ref name="Graz">{{cite web | url =https://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/docs/Andric-Initiative_Konzeption_Aktivitaeten_2010.pdf | title =Ivo Andrić im europäischen Kontext (Graz, 2007–2015) | authorlink = | last = | first = | date =2010 | website =www-gewi.uni-graz.at | publisher =Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz | access-date =4. 2. 2023 | language =de | archive-date =4. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230204134155/https://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/docs/Andric-Initiative_Konzeption_Aktivitaeten_2010.pdf | url-status =dead }}</ref>{{sfn|Martens|2019|p=27}}{{efn|name=Rod|U knjizi krštenih u [[Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Travniku|Crkvi Svetog Ivana Krstitelja]] u [[Travnik]]u, upisan je datum rođenja 9. oktobar, ali je Andrić kasnije često izjavljivao da je rođen 10. oktobra, tako da taj podatak stoji u mnogim enciklopedijama.{{sfn|Martens|2019|p=27}}}} 1892. u [[Dolac na Lašvi|Docu na Lašvi]] (tada [[Austro-Ugarska]]). Andrićevi roditelji Antun i Katarina (rođ. Pejić), su živjeli u Sarajevu i potječu iz hrvatskih katoličkih porodica. Antun Andrić (1863-1896) se rodio u Sarajevu kao osmo od jedanestero djece. Po zanimanju je bio sudski službenik, porijeklom iz porodice, po porodičnom predanju Andrićevih, koja je izrađivala kafene mlinove{{sfn|Martens|2019|p=24}} i oženio se s Katarinom Pejić (1869-<!-- 1940 -->) 3. septembra 1888. u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu. Katarina je bila jedino dijete, od petero, koja je preživjela.{{sfn|Martens|2019|p=23}} Razlozi zašto se Ivo rodio u Travniku nisu poznati. Postoji nekoliko verzija, zašto je Katarina sama posjetila svoju rodbinu u Travniku,<ref name="ZAD">{{cite web | url =https://www.ivoandric.org.rs/%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0 | title =Биографија Иве Андрића | authorlink = | last = | first = | date = | website =ivoandric.org.rs | publisher =Задужбина Иве Андрића | access-date =4. 2. 2023 | language =sr}}</ref> poznanike i vjenčane kumove.{{sfn|Martens|2019|p=28}} U Matičnoj knjizi rođenih 1892. [[Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Travniku|crkve Svetog Ivana Krstitelja u Travniku]], pod rednim brojem 70, piše "''da je 9. oktobra 1892. rođen Ivan, sin Antuna Andrića, podvornika i Katarine Andrić, rođene Pejić''".<ref name="ZAD"/> Kada je imao četiri godine, otac mu je umro u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] od [[tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Martens|2019|p=25}} === Osnovna škola === Majka ga zbog siromaštva 1894. odvodi kod muževe sestre Ane i njenog muža Jana Matkovczika{{sfn|Martens|2019|p=25}} (ponegdje i Ivan Matkovšik)<ref name="ZAD"/> u [[Višegrad]]. Otac mu je i dalje radio u Banjoj Luci, te kako nije pomagao Katarinu, ona se odlučila da Ivu odvede kod njegove tetke, koja je živjela nadprosječno dobro. U Višegradu završava osnovnu školu. Jan Matkovczik je bio porijeklom Poljak i radio je u graničnoj žandarmeriji kao komandir stanice.{{sfn|Martens|2019|p=25}} Kuća im je bila na lijevoj obali Drine, a Andrićeva osnovna škola na desnoj, tako da je Ivo prelazio [[Most Mehmed-paše Sokolovića|most na Drini]] i drugi maleni drveni most preko [[Rzav]]a odlazeći u školu.{{sfn|Martens|2019|p=33}} === Gimnazija === Nakon završene osnovne škole se vraća majci u Sarajevo, gdje 1903. upisuje [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Veliku gimnaziju]] (danas ''Prva gimnazija u Sarajevu'').<ref>{{Cite web |url=http://1gimnazija.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=54 |title='''O Prvoj gimnaziji u Sarajevu''', web stranica Prve gimnazije |access-date=10. 2. 2012 |archive-date=3. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120103020941/http://1gimnazija.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=54 |url-status=dead }}</ref> Tada počinje pisati poeziju i 1911. u časopisu [[Bosanska vila]] objavljuje svoju prvu pjesmu ''U sumrak''. {{Citat|U sumrak pevaju devojke. Njini su glasovi meki i dahnu svežinom cveća i ljubavi. Njina je pesma blaga, kao kad behar opada. Ona ima nešto od mojih ljubavi: davno, toplo i lepo. Ona podseća na sarajske sumrake, kad jablanovi sjaju u crvenu zlatu, kao vitke ponosne žene...|U sumrak<ref name="Ex ponto">'''Ivo Andrić''', ''Ex ponto, nemiri, lirika'', Sezam book, Zrenjanin 2009. {{ISBN|978-86-6105-013-8}}</ref>}} Kao gimnazijalac, Andrić je vatreni pobornik integralnog jugoslavenstva, pripadnik je naprednog nacionalističkog pokreta [[Mlada Bosna]] i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austro-Ugarske.<ref name="ZAD" /> === Studij === U oktobru 1912, dobija stipendiju hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva [[HKD Napredak|Napredak]], te upisuje studij na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog univerziteta u Zagrebu. U tom vremenu na njega utiču djela pisca [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]. Sljedeće godine prelazi u [[Beč]], gdje posjećuje predavanja iz historije, filozofije i književnosti. Zbog slabog zdravstvenog stanja, uz pomoć gimnazijskog profesora [[Tugomir Alaupović|Tugomira Alaupovića]], prelazi 1914. na Filozofski fakultet [[Jagelonski univerzitet|Jagelonskog univerziteta]] u [[Krakov|Krakowu]], gdje uči [[poljski jezik]]. Objavljuje šest refleksivnih pjesmama u prozi (''Lanjska pjesma'', ''Strofe u noći'', ''Tama'', ''Potonulo'', ''Jadni nemir'' i ''Noć crvenih zvijezda'') u antologiji [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], ''[[Hrvatska mlada lirika]]''.<ref name="ZAD" /><ref>[http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&catid=50%3Adnevnik38&id=585%3Arhrvatska-mlada-lirikal&Itemid=86 Članak o ''Hrvatska mladoj lirici'' na web stranici Hrvatski plus]</ref> {{Citat|''Mirišu silno bijeli cv'jetovi''<br>''i pada sitna kiša proljetna,''<br>''ja kisnem sam.''<br><br>''O niko ne zna kako je''<br>''teško hoditi sam i bolestan,''<br>''bez igdje ikog svoga,''<br>''u zlatno proljeće...''|Lanjska pesma<ref name="Ex ponto" />}} U zborniku Hrvatska mlada lirika, urednik Andrića predstavlja riječima:{{Citat|Najčudesniji Sarajlija: bez i najmanjeg turskog atavizma: nježan, bijel i bolno-tanko mirisave duše kao oni bijeli njegovi cvijetovi što zare slatku tugu njegovih čežnjivih snova...|Branko Milanović 1962.<ref name="Kritika">'''Grupa autora''', ''Kritičari o Ivi Andriću'', Svjetlost, Sarajevo 1977.</ref>}} U njegovim prvim pjesmama veoma je teško bilo naslutiti pjesnika blisko vezanog za jednu sredinu sa specifičnim mentalitetom, kao što bi u njima bilo teško naći i nešto bitno od onoga što su u oblasti poezije već bili donijeli [[Aleksa Šantić|Šantić]] i [[Jovan Dučić|Dučić]]<ref name="Kritika" /> === Prvi svjetski rat === Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vraća se iz [[Krakov]]a. Za vrijeme boravka u [[Split]]u u julu 1914, hapsi ga policija i zatvara u tamnicu, najprije u [[Šibenik]]u, a zatim u [[Maribor]]u, gdje ostaje sve do marta 1915. Nakon izlaska iz tamnice, policija ga interira u [[Ovčarevo (Travnik)|Ovčarevo]] i [[Zenica|Zenicu]], gdje ostaje sve do 1917. Zbog bolesti pluća, odlazi na liječenje u Zagreb u [[Bolnica Milosrdnih sestara u Zagrebu|Bolnicu Milosrdnih sestara]], gdje upoznaje pjesnika i dramatičara [[Ivo Vojnović|Ivu Vojnovića]], s kojim dočekuje amnestiju i uključuje se u pripreme prvog broja časopisa [[Književni jug]].<ref name="ZAD" /> Istovremeno priprema svoju knjigu stihova u prozi s predgovorom [[Niko Bartulović|Nika Bartulovića]], kojoj daje ime ''[[Ex Ponto]]'' i objavljuje je 1918. u [[Zagreb]]u. {{Citat|Je li vam se ikad dogodilo da, bačeni iz kolosijeka, rečete svagdašnjici: zbogom, i da se vinete, nošeni strašnim vihorom, zaprepašteni, kao onaj kome se tlo izmiče? <br> Je li vam se dogodilo da vam uzmu sve - a šta se čovjeku ne može uzeti? - i da vam na dušu polože tešku odurnu ruku i da vam oduzmu radost i vedrinu slobodnog duha; i samu srčanost, koja ostaje kao posljedni očajni dar sudbine, da vam uzmu i učine od vas nijemo prezavo ropče?...| Ex ponto<ref name="Ex ponto" />}} U Zagrebu ga zatiče slom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a potom i ujedinjenje i stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. U danima koji neposredno prethode formalnom ujedinjenju, Andrić u tekstu ''Nezvani neka šute'' objavljenom u zagrebačkim [[Novosti (Zagreb)|Novostima]], oštro odgovara na prve simptome nesloge u državi, koja još nije ni stvorena i poziva na jedinstvo i razum.<ref name="ZAD" /> === Diplomatija === Početkom oktobra 1919, uz pomoć Tugomira Alaupovića, počinje raditi kao kao činovnik u Ministarstvu vjera u Beogradu. Upoznaje druge književnike i druži se sa [[Miloš Crnjanski|Crnjanskim]], [[Stanislav Vinaver|Vinaverom]], [[Sima Pandurović|Pandurovićem]], [[Josip Miličić|Sibetom Miličićem]] i drugim piscima, koji se okupljaju oko kafane "Moskva". Uskoro počinje njegova diplomatska karijera, dobijanjem službe u ambasadi u [[Vatikan]]u. Iste godine, zagrebački izdavač Kugli objavljuje novu zbirku pjesama u prozi ''[[Nemiri]]'', a izdavač S. B. Cvijanović iz [[Beograd]]a štampa pripovijetku ''[[Put Alije Đerzeleza]]''. Na jesen 1921, Andrić je postavljen za činovnika u Generalnom konzulatu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u [[Bukurešt]]u, a iste godine započinje saradnju sa [[Srpski književni glasnik|Srpskim književnim glasnikom]] objavljujući u broju 8, priču ''[[Ćorkan i Švabica]]''<ref name="ZAD" />, koja se može smatrati njegovim početkom okretanja tematici o Višegradu. Već 1922. prelazi u Konzulat u [[Trst]]u i objavljuje još dvije pripovijetke ''[[Za logorovanja]]'' i ''[[Žena od slonove kosti]]'', ciklus pjesama ''[[Šta sanjam i šta mi se događa]]'' i nekoliko književnih prikaza, a početkom 1923. on je vicekonzul u [[Graz]]u. {{Citat|Budim se vreo. Neka zora obećana<br>I kako mi je ostalo od starih:<br>Blagodarim za san i hleb i sekund i pomisô...| Šta sanjam i šta mi se događa<ref name="Ex ponto" />}} === Doktorat === Zbog nezavršenog studija i opasnosti da izgubi posao u Ministarstvu, upisuje u jesen 1923. [[Univerzitet u Grazu|Filozofski fakultet u Grazu]], a u junu 1924. brani doktorsku disertaciju pod nazivom ''[[Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine]]'' ([[njemački jezik|njem]]: ''Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft'') <ref>[http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1369&page=1&viewmode=fullscreen Band 1], [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1370&page=1&viewmode=fullscreen Band 2]. (Doktorska disertacija Ive Andrića na austrijskom portalu ALO) {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Andrićeva doktorska disertacija, objavljena je u prijevodu 1982, u prvom broju časopisa [[Sveske Zadužbine Ive Andrića]].<ref name="ZAD" /> Iste godine objavljuje nekoliko značajnih pripovijetki, koje se ubrajaju u njegova najpoznatija djela: ''[[Mustafa Madžar]]'', ''[[Ljubav u kasabi]]'', ''[[U musafirhani]]'' i ''[[Dan u Rimu]]''. === Povratak u diplomatiju === 15. septembra 1924. vraća se u diplomatsku službu i krajem godine prelazi u [[Beograd]] u Političko odjeljenje Ministarstva inostranih poslova.<ref name="ZAD" /> Godine 1925. pojavljuje se Andrićeva prva zbirka pripovijetki u izdanju [[Srpska književna zadruga|Srpske književne zadruge]] u koju, pored nekih već objavljenih u časopisima, ulaze i nove – ''[[U zindanu]]'' i ''[[Rzavski bregovi]]''. Na prijedlog [[Bogdan Popović|Bogdana Popovića]] i [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], 18. februara 1926, Ivo Andrić biva primljen za dopisnog člana [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]<ref name="SANU" />, a iste godine u [[Srpski književni glasnik|Srpskom književnom glasniku]] objavljuje pripovijetke ''[[Mara milosnica]]'' i ''[[Čudo u Olovu]]''.<ref name="ZAD" /> Učestvuje u osnivanju [[Srpski PEN klub|Srpskog PEN kluba]], 25. februara 1925.<ref>{{Cite web |url=http://www.serbianpen.rs/s-onama.shtml |title=Službena stranica srbijanskog PEN kluba |access-date=20. 2. 2012 |archive-date=28. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120228055351/http://www.serbianpen.rs/s-onama.shtml |url-status=dead }}</ref> U oktobru 1926, postavljen je za vicekonzula Generalnog konzulata Kraljevine Jugoslavije u [[Marseille]]u, a sljedeće godine tri mjeseca radi u Generalnom konzulatu u Parizu. To vrijeme Andrić koristi za proučavanje historijske građe o Bosni, s početka 19. vijeka i čitajući korespondenciju [[Pierre David]]a, francuskog konzula u [[Travnik]]u, koju će kasnije upotrijebiti u svojim romanima o Travniku. Na proljeće 1928. premješten je za vicekonzula u Ambasadi u [[Madrid]]u. Te godine objavljuje priče ''[[Olujaci]]'', ''[[Ispovijedi]]'' i ''[[Most na Žepi]]''. Sredinom sljedeće godine prelazi u [[Brisel]], na mjesto sekretara poslanstva, a u Srpskom književnom glasniku pojavljuje se njegov esej ''[[Goja]]''. Ubrzo, 1930. u [[Ženeva|Ženevi]], počinje da radi kao sekretar stalne delegacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] pri [[Društvo naroda|Društvu naroda]]. Te godine objavljuje esej o [[Simon Bolivar|Simonu Bolivaru]], priču ''[[Kod kazana]]'' i tekst ''[[Učitelj Ljubomir]]''. U Beogradu, sljedeće godine, izlazi i druga knjiga pripovijetki kod Srpske književne zadruge u kojoj se, pored priča ranije objavljenih u časopisima, prvi put u cjelini štampaju [[Anikina vremena]], a u kalendaru-almanahu sarajevske [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|Prosvjete]] pojavljuje se putopis [[Portugal, zelena zemlja]].<ref name="ZAD" /> Godine 1932, Andrić objavljuje pripovijetke ''[[Smrt u Sinanovoj tekiji]]'', ''[[Na lađi]]'' i zapis ''[[Leteći nad morem]]''. U martu 1933. vraća se u Beograd kao savjetnik u Ministarstvu inostranih poslova. Te godine objavljuje pripovijetku ''[[Napast]]'' i nekoliko zapisa.<ref name="ZAD" /> Postaje urednik ''Srpskog književnog glasnika'' i u njemu objavljuje pripovijetke ''[[Olujaci]]'', ''[[Žeđ (Ivo Andrić)|Žeđ]]'' i prvi dio triptiha ''[[Jelena, žena koje nema]]''. Godine 1935, štampa pripovijetke ''[[Bajron u Sintri]]'', ''[[Deca (Ivo Andrić)|Deca]],'' esej ''[[Razgovor s Gojom]]'' i jedan od svojih značajnijih književno-historijskih tekstova - ''[[Njegoš kao tragični junak kosovske misli]]''.<ref name="ZAD" /> Godine 1936, [[Srpska književna zadruga]] štampa drugu knjigu Andrićevih pripovijetki koja, među onim koje su objavljivane u časopisima, sadrži još i priče ''[[Mila i prelac]]'' i ''[[Svadba (Ivo Andrić)|Svadba]]''. Andrićeva diplomatska karijera ide uzlaznom putanjom i on novembra 1937. biva imenovan za pomoćnika ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Te godine dobija i visoka državna odlikovanja [[Poljska|Poljske]] i [[Francuska|Francuske]]: [[Orden velikog komandira obnovljene Poljske]] i [[Orden velikog oficira Legije časti]]. Andrić tokom ove godine objavljuje priče ''[[Trup]]'' i ''[[Likovi]]'', a iste godine u Beču, prikupljajući građu o konzulskim vremenima u Travniku, u [[Državni arhiv u Beču|Državnom arhivu]] proučava izveštaje austrijskih konzula u Travniku od 1808-17. Početkom 1938. pojavljuje se prva [[monografija]] o Andriću iz pera prevodica, esejiste dr. [[Nikola Mirković|Nikole Mirkovića]].<ref name="ZAD" /> Dana 16. februara postaje pravi član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU)]].<ref name="SANU" /> === Drugi svjetski rat === Vrhunac diplomateke karijere Ive Andrića je imenovanje za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika Kraljevine Jugoslavije u [[Berlin]]u 1. aprila 1939. godine. Andrić stiže u Berlin 12. aprila, a 19. aprila predaje akreditive [[Njemački kancelar|kancelaru]] [[Treći rajh|Trećeg rajha]] - [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].<ref name="ZAD" /> 1. septembra 1940. objavljuje pripovjetku ''[[Čaša (Ivo Andrić)|Čaša]]'', zapise ''[[Staze (Ivo Andrić)|Staze]]'' i ''[[Vino (Ivo Andrić)|Vino]]'' u 61. knjizi [[Srpski književni glasnik|Srpskog književnog glasnika]].<ref name="SKG">{{Cite web |url=http://scc.digital.nb.rs/view/P-1010-1901-001%26p%3D001%26w%3D1280%26h%3D690 |title='''Srpski književni glasnik''' na web stranici ''Narodne biblioteke Srbije'' |access-date=23. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321235845/http://scc.digital.nb.rs/view/P-1010-1901-001%26p%3D001%26w%3D1280%26h%3D690 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> U rano proljeće 1941. Andrić nadležnima u Beogradu nudi ostavku: {{Citat|...Danas mi u prvom redu službeni a zatim i lični mnogobrojni i imperativni razlozi nalažu da zamolim da budem ove dužnosti oslobođen i što pre povučen sa sadašnjeg položaja...|<ref name="ZAD" />}} Njegov prijedlog nije prihvaćen i 25. marta u [[Beč]]u, kao zvanični predstavnik Jugoslavije prisustvuje potpisivanju [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Dan poslije bombardovanja Beograda, 7. aprila, Andrić s osobljem Poslanstva napušta Berlin. Odbija ponudu njemačkih vlasti da ide u bezbjedniju [[Švicarska|Švicarsku]], ali bez ostalih članova Ambasade i njihovih porodica, te bira povratak u okupirani Beograd. U novembru je penzionisan, ali odbija da prima penziju.<ref name="ZAD" /> Živi povučeno u [[Prizrenska ulica u Beogradu|Prizrenskoj ulici]], kao podstanar kod advokata [[Brane Milenković]]a. Odbija da potpiše ''[[Apel srpskom narodu]]'', kojim se osuđuje otpor okupatoru. Odbija, također, da [[Srpska književna zadruga]], za vrijeme dok ''narod pati i strada'', objavljuje njegove pripovjetke. Tih godina piše prvo ''[[Travnička hronika|Travničku hroniku]]'', a krajem 1944. okončava i [[Na Drini ćuprija|Na Drini ćupriju]]. {{Citat|Na kraju travničke čaršije, ispod hladovitog i hučnog izvora Šumeća, postoji otkad svet pamti mala "Lutvina kahva". Toga prvog sopstvenika kafane Lutve, ne sećaju se ni najstariji ljudi; taj je bar stotinak godina već na nekom od razasutih travničkih grobalja, ali svi idu kod Lutve na kafu i njegovo se ime pamti i izgovara tamo gde su zaboravljena imena tolikih sultana, vezira i begova...|Prolog, početak romana ''Travnička hronika'' <ref>'''Travnička hronika''', Civitas d.o.o., Sarajevo {{ISBN|978-9958-717-47-5}}</ref>}} {{Citat|Većim delom svoga toka reka Drina protiče kroz tesne gudure strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsečenih obala. Samo na nekoliko mesta rečnog toka njene se obale proširuju u otvorene doline i stvaraju, bilo na jednoj bilo na obe strane reke, župne, delimično ravne, delimično talasaste predele, podesne za obrađivanja i naselja...|Početak romana ''Na Drini ćuprija''<ref>'''Na Drini ćuprija''', Svjetlost, Sarajevo</ref>}} Roman ''Na Drini ćuprija'' izlazi iz štampe 10. marta 1945, te se smatra prvim domaćim romanom objavljenim u oslobođenoj Jugoslaviji.<ref name="Književnost" /> ''Travničku hroniku'' objavit će u Beogradu nekoliko mjeseci po završetku rata, a koncem 1945. u [[Sarajevo|Sarajevu]] izlazi i roman [[Gospođica]].<ref name="ZAD" /> === Rad u SFRJ === Osnivanjem [[Savez književnika Jugoslavije|Saveza književnika Jugoslavije]] 1946. postaje predsjednik Saveza<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=12108 Prilog o Savezu književnika Jugoslavije na web stranici arhiv.hr]{{Mrtav link}}</ref> i potpredsjednik Društva za kulturnu saradnju sa Sovjetskim Savezom i vjećnik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a]]. Tokom 1946. živi u Beogradu i Sarajevu, a 22. marta 1948. postaje redovan član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti]]<ref name="SANU">[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=15, Prilog o Ivi Andriću na službenoj stranici SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515101543/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=15, |date=15. 5. 2013 }} {{Simboli jezika|sr}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fra|francuski jezik}}</ref>, [[Odjeljenje literature i jezika SANU|odjeljenja literature i jezika]], te [[Odjeljenje likovne i muzičke umjetnosti SANU|odjeljenja likovne i muzičke umjetnosti]]. Član [[Predsjedništvo SANU|Predsjedništva SANU]] je do smrti 13. marta 1975. godine.<ref name="SANU" /> Te godine, među ostalim, objavljuje pripovijetke ''[[Zlostavljanje]]'' i ''[[Pismo iz 1920. godine]]''. Sljedeće godine postaje član [[Predjedništvo Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine|Predjedništva]] [[Narodna skupština NR Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine]] i objavljuje ''[[Priču o vezirovom slonu]]'', nekoliko tekstova o [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuku Karadžiću]] i [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoš]]u, a tokom 1948. prvi put će biti štampana ''[[Priča o kmetu Simanu]]''. Narednih nekoliko godina vrlo aktivno se bavi javnim poslovima, drži predavanja, govori na javnim skupovima, kao član različitih delegacija putuje u [[Sovjetski Savez]], Bugarsku, Poljsku, Francusku, Kinu. Objavljuje, uglavnom kraće tekstove, odlomke pripovjedaka, priče: ''[[Bife Titanik]]'' (1950), ''[[Znakovi]]'' (1951), ''[[Na sunčanoj strani]]'', ''[[Na obali]]'', ''[[Pod Grabićem]]'', ''[[Zeko]]'' (1952), ''[[Aska i vuk]]'', ''[[Nemirna godina]]'', ''[[Lica]]'' (1953). Godine 1954. postaje član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Prvi potpisuje [[Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku]]. Te godine štampa u [[Matica srpska|Matici srpskoj]] ''[[Prokleta avlija|Prokletu avliju]]'' , a pripovijetka ''[[Igra (pripovjetka)|Igra]]'' pojavljuje se 1956. godine.<ref name="ZAD" /> Savez književnika Jugoslavije ga 1958. kandiduje za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="Jutarnji">{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/ivo-andric-je-sav-ublijedio-od-nelagodesto-mora-u-stockholm-po-nagradu/978933/ |title='''Andrić je sav ublijedio od nelagode što mora u Stockholm po nagradu''', članak u hrvatskom dnevniku ''Jutarnji list'' 6. oktobra 2011. |access-date=20. 2. 2012 |archive-date=9. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209011117/http://www.jutarnji.hr/ivo-andric-je-sav-ublijedio-od-nelagodesto-mora-u-stockholm-po-nagradu/978933 |url-status=dead }}</ref> 23. decembra 1969. postaje počasni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="ANUBIH">[http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=66&Itemid=104&lang=hr Počasni članovi ANUBIH na službenoj stranici Akademije]</ref> Godine 1958. u šezdeset šestoj godini, Ivo Andrić se vjenčava sa svojom dugogodišnjom ljubavlju [[Milica Babić|Milicom Babić]], kostimografom Narodnog pozorišta iz Beograda<ref name="ZAD" />, udovicom [[Nenada Jovanovića]], bivšom službenicom jugoslavenske ambasade, koju je upoznao za vrijeme službovanja u Berlinu.<ref name="Književnost">Časopis '''Književnost''' ''Erih Koš, Odlomci sećanja, pisci (V)'', broj 11/1998, Prosveta, Beograd</ref> Sa ženom se seli u svoj prvi stan - u Ulici Proleterskih brigada 2a. Te godine objavljuje pripovijetke ''[[Panorama]]'', ''[[U zavadi sa svetom]]'' i jedan od dva predgovora, koji je ikada napisao za neku knjigu: uvodni tekst za knjigu [[Zuko Džumhur|Zuke Džumhura]] ''[[Nekrolog jednoj čaršiji]]''. {{Citat|Jedan trebinjski beg, uži zemljak pisca ove knjige, priznao je, pre sto godina, jednom Austrijancu da nikad u svom dugom veku nije bio ni do Dubrovnika od koga ga deli svega dvadesetak kilometara druma. Kad se Austrijanac tome začudio, beg mu je rekao: <br>-Nema veće planine od kućnoga praga, gospodine!...|Dio iz predgovora knjige Nekrolog jednoj čaršiji<ref>'''Zuko Džumhur''', ''Nekrolog jednoj čaršiji'', Oslobođenje Public, Sarajevo 1991. {{ISBN|86-319-0239-X}}</ref> }} Drugi predgovor je napisao za slovensko izdanje pripovjedaka [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]] 1955, a objavljen je i u sarajevskom književnom časopisu [[Život (časopis)|Život]].<ref name="Kritika" /> Umro je [[13. mart]]a ili ''([[7. mart]]a)''<ref name="Graz" /> 1975. u Beogradu. ===Nobelova nagrada=== Prijedlog za dodjelu Nobelove nagrade za književnost, potekao je od Saveza književnika Jugoslavije i [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], koji je švedskom ambasadoru 1958, predao prevod Andrićevih pripovijetki, objavljenih prije Drugog svjetskog rata u Njemačkoj.<ref name="Književnost" /> Drugi kontakt [[Švedska akademija|Kraljevske švedske akademije]] s djelom Ive Andrića je romanom ''Na Drini ćuprija'', navodno neuspjelim prevodom na francuski jezik, kog je [[Erih Koš]], ponudio nekom izdavaču, ali knjiga nije izdana u Norveškoj. Istom prilikom Koš je primljen od sekretara Akademije [[Anders Österling|Andersa Österlinga]], s kojim je pokušao naći nešto u arhivama o jugoslavenskim piscima. Međutim o Andriću, kao ni o Miroslavi Krleži nije bilo priloga u registru Fondacije. Zvaničnu kandidaturu poslao je [[Aleksandar Vučo]], tada sekretar Saveza književnika, te je osim Andrića, predložen je i hrvatski književnik [[Miroslav Krleža]].<ref name="Književnost" /> Ostali kandidati za dodjelu nagrade, te godine bili su: Amerikanac [[John Steinbeck]], Italijan [[Alberto Moravia]] i Englezi [[Graham Greene]] i [[Lawrence Durrell]].<ref name="Jutarnji" /> Dobijanjem Nobelove nagrade 1961, Krležin odnos prema Andriću se mijenja, te ga on pokatkad naziva ''fra-beg Ivo'', aludirajući time na Andrićevu fratarsku uzdržanost i na njegove istočnjačke, gospodske manire.<ref name="Književnost" />. Nagrada je Andriću uručena 10. decembra 1961, na svečanosti na kojoj je pročitao svoj govor ''[[O priči i pričanju]]'': {{Citat|U izvršavanju svojih visokih zadataka, Nobelov komitet Švedske akademije rešio je ovog puta da pisca jedne, kao što se kaže, male zemlje odlikuje Nobelovom nagradom koja, merena međunarodnim razmerama, znači visoko priznanje. Neka mi je dopušteno da, primajući to priznanje, kažem nekoliko reči o toj zemlji i dodam nekoliko opštih razmatranja u vezi sa pripovedačkim delom koje ste izvoleli nagraditi.<br>Moja domovina je zaista „mala zemlja među svetovima“, kako je rekao jedan naš pisac, i to je zemlja koja u brzim etapama, po cenu velikih žrtava i izuzetnih napora, nastoji da na svim područjima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono što joj je neobično burna i teška prošlost uskratila. Svojim priznanjem vi ste bacili snop svetlosti na književnost te zemlje i tako privukli pažnju sveta na njene kulturne napore, i to upravo u vreme kad je naša književnost nizom novih imena i originalnih dela počela da prodire u svet, u opravdanoj težnji da svetskoj književnosti i ona da svoj odgovarajući prilog. Vaše priznanje jednom od književnika te zemlje znači nesumnjivo ohrabrenje tom prodiranju. Stoga nas ono obavezuje na zahvalnost, i ja sam srećan što vam u ovom trenutku i sa ovog mesta, ne samo u svoje ime nego i u ime književnosti kojoj pripadam, mogu tu zahvalnost jednostavno ali iskreno da izrazim...|Prvi dio Andrićevog govora ''O priči i pričanju'', na dodjeli Nobelove nagrade<ref name="ZAD" />}} ==Književno djelo i kritika== Andrićevo se književno djelo može podijeliti, kako po vremenskim intervalima, tako i po djelima, odnosno tematici književnog opusa. Najjednostavnija podjela bila bi na pjesnički mladalački period, zatim pripovjedački period u kom su nastale njegove najpoznatije pripovijetke, zatim na vrijeme pred i vrijeme Drugog svjetskog rata u kom nastaju njegovi romani (''[[Na Drini ćuprija]]'', ''[[Gospođica (Ivo Andrić)|Gospođica]]'', ''[[Travnička hronika]]'') te esejistički radovi nastali poslije Drugog svjetskog rata. Ova gruba podjela karakterizira Andrića, mada ispreplitanost njegovog cjelokupnog djela ne potvrđuje ovu podjelu. ===Lirika=== Andrić je u književnost ušao s poezijom; prve pjesme objavio je kao sarajevski gimnazijalac u [[Bosanska vila|Bosanskoj vili]] 1911. Pjesme u stihovima i u prozi narednih godina objavljivao je i u drugim časopisima ([[Vihor]], [[Savremenik]], [[Hrvatski pokret]], [[Hrvatska njiva]], [[Književni jug]], [[Jugoslovenska žena]] i dr.)<ref name="Jergović_1">[http://www.jergovic.com/ajfelov-most/andric-i-poezija/ '''''Andrić i poezija''''', prilog Miljenka Jergovića na web stranici jergovic.com]</ref> [[Miloš Crnjanski]] u kritici njegove knjige ''[[Ex ponto]]'' u časopisu [[Književni jug]] 1919, povezuje Andrića sa [[Aleksandar Puškin|Puškinom]], [[Sima Pandurović|Pandurovićem]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčevićem]], [[Jovan Dučić|Dučićem]] i [[Ivo Ćipiko|Ćipikom]], te prepoznaje kvalitete budućeg velikog književnika riječima:{{Citat|...Pišući o patnji i stideći se suza, Andrić donosi u liriku našu žicu slavenske duše. U ovim zapisima što su pesme, u ovim pesmama što su zapisi čini mi se da počinje nova istorija naše duše. Knjige se danas pišu - one su šarene, nekoliko reči o Pragonardu, jedan stih koji ima nečeg futurističkog, jedna banalna ljubavna istorija, dosta je da je čitaju rado. Ova je knjiga pisana njoj, jedinoj čistoj, i neporočnoj, večnoj uzdanici: Mladosti. Nalazim da je tragično verovati u knjige, uopće verovati. Andrić veruje. No jedno je neosporivo sa ovom knjigom: Andrić est arrivé|Miloš Crnjanski 1919.<ref name="Kritika" />}} [[Milan Boganović]] u beogradskom dnevniku [[Politika (novine)|Politika]] 1919. govori o Andrićevom lirizmu, koji ima puno naglašenih filozofskih elemenata, ali on od toga ne pravi nikakav svoj naročiti filozofski sistem. Napominje, da Andrićeva poezija ukazuje na njegovu načitanost i govori o ''književnoj pozajmici'': {{Citat|U knjizi Ive Andrića ima nesumnjivih uspomena iz "šetnje po stranim knjievnostima". Nije potrobno paralelnim tekstovima dokazivati da u njegovoj pesničkoj prozi ima ostataka jedne dobre načitanosti. Taj se utisak ima od prvih strana. Ja sam se, na primer, više puta opomenuo izvesnih stihova [[Fernand Gregh|Fernanda Gregha]] i [[Francis Jammes|Francisa Jammesa]]. Ali zar kod Dučića nije sličan slučaj? I da li danas kome pada na pamet da najboljim pesmama naše poezije pobije umetničku vrednost zato što se mogu osetiti izvesne sličnosti između njihovih i nekih stranih stihova?...|Milan Boganović 1919.<ref name="Kritika" />}} ===Pripovijetke=== {{Proširiti sekciju}} ===Romani=== {{Proširiti sekciju}} ===Eseji=== {{Proširiti sekciju}} ===Kontroverze=== ====Kritika==== Vrijednovanje Andrićevog djela se, pogotovo, nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], zasniva na činjenicama o njegovom porijeklu i pripadnosti, pisanju ekavicom, negativnom opisivanju Turaka u svojim djelima, te se na osnovu tih tematika može lako odrediti kulturni izvor kritike. U svom osvrtu na izdavanje zbirke pripovjedaka u Zagrebu 2012, književik [[Miljenko Jergović]] u svojoj kolumni pod nazivom ''Jedan Andrićev izbor'' piše o prisvajanju i odbijanju Andrića i njegov djela: {{Citat|Svaki razgovor o Ivi Andriću u Zagrebu započinje, a najčešće i završava, s pokušajem ustanovljenja ili fiksiranja nekakvog identiteta. Tako su o ovome piscu, naročito početkom devedesetih, dok je u Hrvatskoj trajala istraga izdajnika i inih poturica i posrbica, raspredali [[Dubravko Horvatić]], [[Dubravko Jelčić]] ili [[Nedjeljko Mihanović]], tražeći književne argumente u bračnome ili izvanbračnom stanju piščevih roditelja, i ustanovljavajući kulturne identitete na osnovu genetskih mapa te forenzičkih ili frenoloških ekspertiza. Tako su o njemu, malo kasnije, pisali i mlađi i ponešto ljevlji gornjogradski identitetlije, kada su Andrićevo hrvatstvo derivirali iz spoja njegova biološkog podrijetla, jezičnih karakteristika najranijih njegovih radova, te navodne nacionalne specifičnosti njegovih fratarskih tema. Što god bi se o ovome piscu u Zagrebu pisalo, iz koje god bi se perspektive govorilo, sve bi se slijevalo u beskonačnu litaniju o identitetu...|Miljenko Jergović 2012.<ref name="Jergović_2">[http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/jedan-andricev-izbor/ '''''Jedan Andrićev izbor''''', prilog Miljenka Jergovića na web stranici jergovic.com]</ref>}} Povodom knjige ''[[Bosanski Muslimani u Andrićevom svijetu]]'', bosanskohercegovačkog i bošnjačkog književnog kritičara [[Muhsin Rizvić|Muhsina Rizvića]], [[Mehmed Delić]], govori o Andriću kao piscu koji je pisao u ''tako mračnim bojama, sa izrazitim animozitetom i gotovo patološkom mržnjom'', te da je ova knjiga ''prvi pravi pokušaj etičke detronizacije ovog neosporno velikog pisca''. Miješanjem i nasumičnim navođenje riječi u ekavici, autor naglašava teoriju o navodnom Andrićevom odricanju od Bosne i bosanskog jezika.<ref name="Delić">[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=40118 '''Mehmed Meša Delić''', ''Korijeni Andrićevih moralnih devijacija'', prilog o Andriću na portalu ''Bošnjaci.net'']</ref> {{Citat|Na mnogim stranicama ove knjige dr. Muhsin Rizvić takvom Andrićevom odnosu prema Bošnjacima nalazi razloge u njihovom renegatstvu od „pradjedovske vjere“, u njihovoj sudbini kao „poturica“, što je u potpunosti odgovaralo nacionalno – mitskim predstavama srpske romantične histografije, kojoj se Andrić rado priklanjao nalazeći opravdanje i za vlastito renegatstvo i bjeg iz hrvatske i katoličke tradicije. Odrastao u rimokatoličkoj porodici, a posle (p)ostaje „Srbin – katolik“. Čak se Bosne i jezika bosanskog odrekao. Pri tome je dolazio do svojevrsne demonizacije islamskog svijeta i stvaranje inverzije likova u grotesknom miješanju legende i historije.|Mehmed Meša Delić 2011.<ref name="Delić" />}} Autor u daljem tekstu povezuje Andrićev roman ''[[Na Drini ćuprija]]'', sa velikosrpskom ideologijom, srbijanskim piscima ([[Dobrica Ćosić]]), političarima, optuženicima i ratnim zločincima srbijanske i bosanskohercegovačke suvremene politike ([[Slobodan Milošević]], [[Radovan Karadžić]], [[Vojislav Šešelj]], [[Momčilo Krajišnik]], [[Biljana Plavšić]]), te navodi da je ovo djelo ''bilo izvor patološke mržnje i inspiracija podloga srpskog genocida nad Bošnjacima 1992. do 1995, jer onaj od 1941. do 1945. nije u potpunosti uspio i služio je kao priručnik zločina.''<ref name="Delić" /> ==Nagrade== *'''1961.''' [[Nobelova nagrada za književnost]]; ==Ostavština== === Filatelija === Lik Ive Andrića pojavljivao se na filatelističkim izdanjima Jugoslavije i to 1983, s pozadinom mosta u [[Višegrad]]u. Izdanje ima posebnu vrijednost, jer je tematski povezano sa izdanjima drugih [[CEPT]] pošta, koje svake godine izdaju marku sa sličnim motivima, s podnaslovom ''EUROPA''.<ref>''[[Michel|MICHEL]] Europa Katalog 2001/2002 Band 2: Südeuropa,'' Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka {{ISBN|3-87858-659-0}}</ref> [[Narodna banka Jugoslavije]], ga je 1992. stavila na novčanicu od 5.000 dinara, koja je ubrzo zbog hiperinflacije izgubila vrijednost, te je nedugo tiskana nova novčanica u apoenu od 10.000.000 dinara. [[Narodna banka Bosne i Hercegovine]] tiska dvije novčanice, i to u apoenima od 1 i 200 [[Konvertibilna marka|KM]], od kojih apoen od 1 KM, izdanje za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], nikada nije pušten u opticaj zbog greške u tiskanju. Ime Ive Andrića, bilo je ćirilicom napisano '''Андриђ'''. [[BH Pošta|BH pošta]] je 2008. izdala prigodnu marku u [[Nominalna vrijednost|nominalnoj vrijednosti]] od 2,50 [[Konvertibilna marka|KM]] s likom Ive Andrića. [[Pošte Srbije]], izdale su 2010. prigodnu marku pod motivom ''Velikani srpske književnosti'', u kojoj je marka s likom Ive Andrića nominalne vrijednosti od 22 [[srpski dinar|srpska dinara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.posta.rs/dokumenta/lat/filatelija/Katalog%20maraka%20Srbija%202010.pdf |title='''''Katalog maraka Srbije iz 2010. godine''''', na portalu Pošta Srbije |access-date=7. 3. 2012 |archive-date=19. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120519073818/http://www.posta.rs/dokumenta/lat/filatelija/Katalog%20maraka%20Srbija%202010.pdf |url-status=dead }}</ref> Pošta Srbije izdala je 2011. zajedničko izdanje s Poštom Brazila, povodom 50-godišnjice dodjele Nobelove nagrade za književnost, prigodnu marku na kojoj je osim lika Andrića i obilježje Nobelove nagrade. Marka ima nominalnu vrijednost od 46 srpskih dinara.<ref>{{Cite web |url=http://www.posta.rs/struktura/lat/filatelija/prigodne-postanske-marke/prigodne-postanske-marke-2011.asp |title='''''Prigodne poštanske marke 2011. godine''''' na portalu Pošte Srbije |access-date=7. 3. 2012 |archive-date=16. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516234750/http://www.posta.rs/struktura/lat/filatelija/prigodne-postanske-marke/prigodne-postanske-marke-2011.asp |url-status=dead }}</ref> <gallery> Datoteka:Ivo Andric postanska marka yu.jpg|Ivo Andrić na poštanskoj marki Jugoslavije iz 1983. godine Datoteka:Ivo Andrić 2008 BH pošta.jpg|Ivo Andrić na [[Filatelija u Bosni i Hercegovini|poštanskoj marki BH pošte]] 2008. godine. </gallery> <gallery> Datoteka:5000din yu prednja 1992.jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 5.000 [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] iz 1992. godine Datoteka:10000000din yu prednja 1993.jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 10.000.000 [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] iz 1993. godine. Datoteka:1 KM lice RS (BiH).jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 1 [[KM]] Bosne i Hercegovine, varijante za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Datoteka:200 KM lice 2022 (BiH).jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 200 [[KM]] Bosne i Hercegovine. </gallery> === Zadužbina Ive Andrića === Na osnovu Andrićevog testamenta 12. marta 1976, počela je sa radom [[Zadužbina Ive Andrića]], s ciljem da se njegova zaostavština sačuva kao cjelina i da se može koristiti za opće kulturne i humanitarne potrebe. Od 1975. Zadužbina dodjeljuje [[Andrićeva nagrada|Andrićevu nagradu]] za najbolju priču ili zbirku priča.<ref name="ZAD" /> Od 1982. Zadužbina izdaje časopis [[Sveske Zadužbine Ive Andrića]], koje izlaze jednom godišnje. Časopis objavljuje nepoznate i nepublikovane Andrićeve rukopise, prepisku, naučne i kritičke studije o Andrićevom djelu i njegovom životu.<ref name="ZAD" /> === Spomenici === {{Proširiti sekciju}} == Bibliografija == {| | width="50%" valign="top" | * ''[[Ex ponto]]'', pjesme u prozi, 1918. * ''[[Nemiri]]'', proza, 1920. * ''[[Put Alije Đerzeleza]]'', pripovijetka, 1920. * ''[[Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft]]''. Doktorska disertacija na Univerzitetu u Grazu (Novo izdanje Wieser Verlag, Klagenfurt 2011., {{ISBN|978-3-85129-899-4}}) [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1369&page=1&viewmode=fullscreen Band 1], [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1370&page=1&viewmode=fullscreen Band 2]. (Online [[Austrian Literature Online|ALO]]). * ''[[Most na Žepi]]'', pripovijetke, 1925. * ''[[Anikina vremena]]'', pripovijetke, 1931. * ''[[Portugal, zelena zemlja]]'', putopisi, 1931. * ''[[Španska stvarnost i prvi koraci u njoj]]'', putopisi 1934. * ''[[Deca]]'', zbirka pripovjedaka 1935. * ''[[Razgovor sa Gojom]]'', esej 1936. * ''[[Na Drini ćuprija]]'', roman [[1945]] * ''[[Gospođica (Ivo Andrić)|Gospođica]]'', roman [[1945]]. * ''[[Travnička hronika]]'', roman 1945. | width="50%" valign="top" | * ''[[Na kamenu, u Počitelju]]'', 1945. * ''[[Na Nevskom prospektu]]'', [[1946]]. * ''[[Priča o vezirovom slonu]]'', [[1948]]. * ''[[Prokleta avlija]]'', [[1954]] * ''[[Igra (Ivo Andrić)|Igra]]'', [[1956]] * ''[[O priči i pričanju]]'', govor povodom dodjele Nobelove nagrade, 1961. * ''[[Omerpaša Latas (Ivo Andrić)|Omerpaša Latas]]'', objavljena posthumno [[1977]] * ''[[Jelena žena koje nema]]'', roman 1963. * ''[[Staze, lica, predeli]]'' * ''[[Šta sanjam i šta mi se događa]],'' lirske pesme koje su objavljene posthumno 1977. * ''[[Omerpaša Latas]],'' nedovršen roman, objavljen posthumno 1977. * ''[[Na sunčanoj strani]],'' nedovršen roman, objavljen posthumno * ''[[Znakovi pored puta]],'' knjiga objavljena posthumno * ''[[Sveske]],'' knjiga objavljena posthumno |} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=| first2 =| title =O srpskim piscima| url =https://www.prosveta.rs/domaca-knjizevnost/romani/o-srpskim-piscima-ivo-andric|year=2014| publisher =Beograd: Prosveta|isbn=978-86-07-02081-2|pages=192}} * {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=| first2 =| title =O stranim piscima| url =https://www.prosveta.rs/esejistika/o-stranim-piscima-ivo-andric|year=2017| publisher =Beograd: Prosveta|isbn=978-86-07-02157-4|pages=180}} * {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=Uređivački odbor: Grupa autora| first2 =| title =Kritičko izdanje dela Ive Andrića [1. Kolo 1. Pripovetke 2. Pripovetke 3. Pripovetke 4. Nove pripovetke 5. Lica - 2. Kolo 6. Pripovetke (1914-1941) 7. Pripovetke (1849-1960) I 9. Pripovetke (1949-1960) II 10. Pripovetke (1961-1975) - 3. Kolo 11. Kuća na osami I 12. Kuća na osami II 13. Ex Ponto 14. Nemiri 15. Lirika| url =https://www.ivoandric.org.rs/%D0%BA%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE-%D0%B8%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D1%9A%D0%B5 |year=2017-2022| publisher =Beograd: Zadužbina Ive Andrića|isbn=|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=Priređivači: Vučković, Vladimir Urednici: Uljarević, Radomir; Đukić Perišić, Žaneta; Jerkov, Aleksandar i Kusturica, Emir| first2 =| title =Sabrana dela Ive Andrića, Knj. 1 - 20 [1. Pesme * Ex ponto * Nemiri 2. Pripovetke 3. Nove pripovetke 4. Pripovetke I 5. Pripovetke II 6. Lica 7. Kuća na osami 8. Na sunčanoj strani 9. Na Drini ćuprija 10. Travnička hronika 11. Gospođica 12. Prokleta avlija 13. Omerpaša Latas 14. Disertacija * Eseji I 15. Eseji II 16. Zapisi * Putopisi 17. Znakovi pored puta 18. Sveske * Dnevnici 19. Pisma 20. Razgovori]| url =https://www.makart.rs/knjige/knjiga-sabrana-dela-i-xx-ivo-andric-ivo-andric-25357|year=2012| publisher =Beograd: "Štampar Makarije; Podgorica: Nova knjiga|isbn=978-86-87019-80-5|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Antonić| first =Ivana| last2=| first2 =| title =Vremenski odnos u jeziku Andrićeve naracije| url =http://www.ikzs.com/index.php?stranica=opis&knjiga=583|year=2022| publisher =Sremski Karlovac - Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića|isbn=978-86-7543-415-3|pages=356}} * {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Pisac i priča: Stvaralačka biografija Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/pisac-i-prica/|year=2012| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-016-2|pages=628}} * {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Na početku svih staza: Andrić i Višegrad| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/na-pocetku-svih-staza/|year=2015| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-89613-31-5|pages=206}} * {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Nebo nad Beogradom: Andrić i prestonica| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/nebo-nad-beogradom/|year=2022| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-81510-45-2|pages=280}} * {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Kavaljer Svetog duha: o jednom nedovršenom romanu Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/kavaljer-svetog-duha/|year=2017| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-179-4|pages=200}} * {{Cite book| ref =harv| last =Glišović| first =Dušan| last2 =| first2 =| title =Ivo Andrić: Kraljevina Jugoslavija i Treći rajh 1939-1941, I tom| url =https://klubglasnik.com/94b95d6c-06c8-4eec-a3a8-5205016823ee/%D0%98%D0%92%D0%9E-%D0%90%D0%9D%D0%94%D0%A0%D0%98%D0%8B-%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0-%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%B8-%D0%A2%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%B8-%D1%80%D0%B0%D1%98%D1%85-1939-1941-I-%D1%82%D0%BE%D0%BC.aspx| year =2012| publisher =Beograd: Službeni glasnik| isbn =978-86-519-1068-8| pages =884}}{{Mrtav link}} * {{Cite book| ref =harv| last =Glišović| first =Dušan| last2 =| first2 =| title =Ivo Andrić: Istorija i politika| url =https://klubglasnik.com/790c1cbe-b054-45ff-892e-90d582990909/%D0%98%D0%92%D0%9E-%D0%90%D0%9D%D0%94%D0%A0%D0%98%D0%8B-%D0%98%D0%A1%D0%A2%D0%9E%D0%A0%D0%98%D0%88%D0%90-%D0%98-%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90-.aspx| year =2017| publisher =Beograd: Službeni glasnik| isbn =978-86-519-2089-2| pages =336| access-date =27. 10. 2022| archive-date =8. 10. 2022| archive-url =https://web.archive.org/web/20221008165420/https://klubglasnik.com/790c1cbe-b054-45ff-892e-90d582990909/%D0%98%D0%92%D0%9E-%D0%90%D0%9D%D0%94%D0%A0%D0%98%D0%8B-%D0%98%D0%A1%D0%A2%D0%9E%D0%A0%D0%98%D0%88%D0%90-%D0%98-%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90-.aspx| url-status =dead}} * {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (prva knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, prvo kolo, Knj. 55]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2010| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-18-2|pages=365}} * {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (druga knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, drugo kolo, Knj. 56]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2011| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-36-6|pages=504}} * {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (treća knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, treće kolo, Knj. 57]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2012| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-49-6|pages=485}} * {{Cite book| ref=harv| last=Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ogledi o Ivi Andriću| url =https://www.knjizara.com/Ogledi-o-Ivi-Andricu-Slavko-Gordic-138381|year=2013| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-025-4|pages=184}} * {{Cite book| ref =harv| last =Grubačić| first =Slobodan| last2 =| first2 =| title =Zvona Ive Andrića: Andrić - Man - Rilke - Kafka| url =https://klubglasnik.com/a/daef4605-fa7d-4e4d-b81d-539d66cd1593/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D0%BD-%D0%93%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B.aspx| year =2017| publisher =Beograd: Službeni glasnik| isbn =978-86-519-2457-9| pages =154| access-date =27. 10. 2022| archive-date =13. 10. 2022| archive-url =https://web.archive.org/web/20221013203747/https://klubglasnik.com/a/daef4605-fa7d-4e4d-b81d-539d66cd1593/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D0%BD-%D0%93%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B.aspx| url-status =dead}} * {{Cite book| ref=harv| last=Kovačević| first =Nataša| last2=| first2 =| title =Andrić i Španija: Biografski i komparativni uvid u piščevu diplomatsku povesnicu| url =https://www.prometej.rs/prodavnica/teorija-knjizevnosti-i-knjizevna-kritika/andric-i-spanija/|year=2022| publisher =Novi Sad: Prometej|isbn=978-86-515-1948-5|pages=272}} * {{Cite book| ref=harv| last=Leovac| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Pripovedač Ivo Andrić| url =https://books.google.com/books?id=tFE9AAAAIAAJ&q=Slavko+Leovac&dq=Slavko+Leovac&hl=sr&sa=X&ved=2|year=1979| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=|pages=282}} * {{Cite book| ref=harv| last=Leovac| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ogledi o Ivi Andriću| url =https://www.knjizara.com/antikvarnica/OGLEDI-O-IVI-ANDRICU-510032|year=1993| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=|pages=203}} * {{Cite book| ref=harv| last=Martens| first =Mihael| last2=| first2 =| title =U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život| url =https://www.laguna.rs/n4675_knjiga_u_pozaru_svetova_ivo_andric_jedan_evropski_zivot_laguna.html|year=2020| publisher =Beograd: Laguna|isbn=978-86-521-3573-8|pages=302}} * {{cite book |ref=harv |last1 = Martens |first1 = Michael |author-link1 = Michael Martens |date = 2019 |title = Im Brand der Welten, Ivo Andrić - ein europäisches Leben |edition = 1 |language = de |location = Beč |publisher = Paul Zolnay Verlag Ges. m. b. H |isbn = 978-3-552-05960-3 |ref = {{harvid|Martens|2019}} }} *{{Cite book | ref= harv|last=Mićić|first=Srđan|title=Od birokratije do diplomatije: Istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918-1939.|url=https://www.knjizara.com/Od-birokratije-do-diplomatije-Srdjan-Micic-154105|year=2018|publisher=Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije|isbn=978-86-7005-149-2|pages=482}} * {{Cite book| ref=harv| last=Milojević| first =Snežana| last2=| first2 =| title =Zakon zemlje: Narativ o ženi u prozi Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/zakon-zemlje/|year=2020| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-311-8|pages=192}} * {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Depeše iz duše: Diplomati i pesnici u Rimu - Ivo Andrić, Milan Rakić, Rastko Petrović, Jovan Dučić i Miloš Crnjanski| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/depese-iz-duse/|year=2014| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-89613-21-6|pages=213}} * {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Šetnja sa Andrićem| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/setnja-sa-andricem/|year=2021| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-8151-035-3|pages=296}} * {{Cite book| ref=harv| last=Raičević| first =Gorana| last2=| first2 =| title =Dobra lepota: Andrićev svet| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/dobra-lepota-andricev-svet/|year=2022| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-390-3|pages=290}} * {{Cite book| ref=harv| last=Vučković| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Likovi žena u Andrićevom delu| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/likovi-zena-u-andricevom-delu/|year=2014| publisher =Beograd: Svet knjige|isbn=978-86-7396-485-0|pages=232}} * {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Tošović, Branko| first2 =| title =Andrićeva Hronika - Andrićs Chronik [Zbornik radova]| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/andriceva-hronika-andrics-chronik/|year=2014| publisher =Grac: Institut za slavistiku Univerziteta Karla Franca; Banjaluka: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske; Beograd: Svet knjige|isbn=978-3-9503561-6-8|pages=1075}} * {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Tošović, Branko| first2 =| title =Andrićeva Avlija - Andrićs Hof [Zbornik radova]| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/andriceva-avlija-andrics-hof/|year=2014| publisher =Grac: Institut za slavistiku Univerziteta Karla Franca; Banjaluka: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske; Beograd: Svet knjige|isbn=978-86-7396-531-4|pages=1014}} * {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Vuksanović, Miro| first2 =| title =Delo Ive Andrića [Zbornik radova]| url =https://www.sanu.ac.rs/delo-ive-andrica-zbornik-radova/|year=2018| publisher =Beograd: Srpska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7025-773-3|pages=580}} == Također pogledajte == * [[Spisak akademika SAZU]] * [[Andrićeva nagrada]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|Ivo Andrić}} {{Wikicitat|Ivo Andrić}} * [http://www.nobel.se/literature/laureates/1961/index.html Nobelova nagrada za književnost 1961]. * [https://web.archive.org/web/20070324071418/http://www.ivoandric.org.yu/ Zadužbina Ive Andrića] * [https://web.archive.org/web/20150627033954/http://personal.crocodoc.com/7g9mDhG#redirect Ivo Andrić: Na Drini ćuprija] * [http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=11a2ca2a89b21af064a26fd3d689d4bd Na kamenu u Počitelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222004949/http://libgen.rs/book/index.php?md5=11a2ca2a89b21af064a26fd3d689d4bd |date=22. 2. 2021 }} * [http://balkans.aljazeera.net/blog/ivo-andric-genijalni-pisac-kontroverzne-biografije "Ivo Andrić – genijalni pisac kontroverzne biografije"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 15. 12. 2018. {{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}} {{Članovi ANU BiH}} {{Hrvatska književnost}} {{Srpska književnost}} {{Mlada Bosna}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Andrić, Ivo}} [[Kategorija:Ivo Andrić|*]] [[Kategorija:Rođeni 1892.]] [[Kategorija:Umrli 1975.]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] [[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] 9ce0kgrnlipvmwbs6cp7g7nafo5rcy8 0 1493 3922687 3918080 2026-08-29T10:37:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922687 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Tuzla | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Tuzla | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/3 | image1 = TZJZN MAG05 (cropped).jpg | image2 = Tuzla View of Tuzla.jpg | image3 = Tuzla - Spomenik Kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću (2019).jpg | image4 = Panonsko jezero.JPG | image5 = Kapija 2018.jpg | image6 = TZJZN MAG05.jpg (2019).jpg | image7 = Salines Soli Trg Tuzla 10-0 CML.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Centralni dio grada uz rijeku [[Jala (rijeka)|Jalu]], panoramski prikaz Tuzle, spomenik u gradskom parku [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku Kotromaniću]], [[Panonska jezera]], Spomenik masakra na - [[Masakr na Kapiji|Kapiji]] i zgrada Barok. | slika_zastava = Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Tuzla.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = "Grad na zrnu soli" | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q19904705 | slika_karta = BiH municipality location Tuzla.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Tuzla u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Zijad Lugavić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/50/0|title=Lokalni izbori 2024 - Tuzla|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 48.41 | površina_grada = 295.93 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 239 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 74457 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 110979 | stanovništvo_radg_izvor = | stanovništvo_demonim = Tuzlak, Tuzlanka | poštanski_broj = 75 000 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 155551<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11088 | veb-sajt = {{URL|http://grad.tuzla.ba/}} | fusnote = }} '''Tuzla''' ([[Turski jezik|tur]]. ''tuz'', označava [[so]]) je treći najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]], te sjedište [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ekonomsko je središte sjevero-istočne Bosne i Hercegovine, poznat kao privredni i [[Univerzitet u Tuzli|univerzitetski]] centar. Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva]] broji 110.979 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/tuzla/|title=Tuzla|website=Grad Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Historija == U dugom trajanju grada presudnu ulogu imala je [[sol]], koja je oblikovala privredu, urbani pejzaž, administrativni značaj i samo ime Tuzle.<ref name="SaltGornja">{{cite web|url=https://www.academia.edu/116457816/Salt_detection_in_Neolithic_pottery_from_Gornja_Tuzla_BH|title=Salt detection in Neolithic pottery from Gornja Tuzla, BH|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ZivotLjudiDogadjaji">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44253636/%C5%BDIVOT_LJUDI_I_DOGA%C4%90AJI_Tuzla_na_razme%C4%91u_19_i_20_stolje%C4%87a_Tuzla_2019|title=ŽIVOT, LJUDI I DOGAĐAJI: Tuzla na razmeđu 19. i 20. stoljeća|last=Šabotić|first=Izet|year=2019|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="IndustrijskoNaslijedje">{{cite web|url=https://www.academia.edu/94323709/HISTORICAL_STRATIFICATION_OF_INDUSTRIAL_HERITAGE_IN_THE_CITY_OF_TUZLA|title=Historical Stratification of Industrial Heritage in the City of Tuzla|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija === Arheološka istraživanja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] upućuju na vrlo ranu eksploataciju soli, datiranu približno u 5700. p. n. e, što tuzlansko područje svrstava među najranije poznate centre vezane za proizvodnju i korištenje soli u ovom dijelu Evrope.<ref name="SaltGornja" /> U stručnoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a ističe se i da je u vinčanskim naseljima tuzlanskog bazena nezavisno obrađivan bakar, što pokazuje da je prostor današnje Tuzle u neolitu i eneolitu bio uključen u šire tehnološke i razmjenske procese jugoistočne Evrope.<ref name="MetallurgyANUBIH">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/249|title=A Contribution for studies of the early Metallurgy of the Central Bosnia|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|year=2008|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Najstariji razvoj ovoga prostora stoga nije vezan samo za prirodno bogatstvo slanih izvora nego i za rano naseljavanje, obradu metala i formiranje naseljâ koja su na tuzlanskom području opstajala u različitim oblicima kroz više historijskih epoha.<ref name="SaltGornja" /><ref name="MetallurgyANUBIH" /> Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj [[neolit]]skih [[glina|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[Neolit|mlađem kamenom dobu]]. Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[so]]li. === Srednji vijek === Prvi pisani spomen o Tuzli potiče iz 950. Te je godine [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] historičar i [[Spisak bizantijskih careva|car]] [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u svom djelu "[[O upravljanju carstvom]]", izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[rim]]skim nazivom Salines što znači grad soli, s napomenom da se nalazi u sastavu [[Raška|Raškog]] [[knez]]a [[Časlav Klonimirović|Časlava]], koji je poginuo u borbi s [[Mađari]]ma. U srednjem vijeku tuzlanski je prostor bio povezan sa zemljom i župom [[Soli (oblast)|Soli]], čije je ime neposredno upućivalo na slane izvore kao najvažnije prirodno bogatstvo ovog kraja.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Ranosrednjovjekovna nekropola Kicelj kod Tuzle vjerovatno je pripadala stanovništvu srednjovjekovnog grada Soli, smještenog u podnožju brda Kicelj.<ref name="Kicelj">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/304|title=Early Medieval Necropolis Kicelj near Tuzla|last=Bakalović|first=Mirsad|year=2006|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Srednjovjekovni identitet Soli imao je trajne posljedice na kasniji razvoj naselja na ovom prostoru. U historiografiji se upravo iz srednjovjekovne teritorijalne cjeline Soli izvodi kontinuitet prema kasnijim osmanskim administrativnim i urbanim oblicima Donje i Gornje Tuzle.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> === Osmanski period === Osmanskim osvajanjem bosanske države tuzlanski prostor nije izgubio raniji značaj; naprotiv, slani izvori postali su osnova razvoja dviju kasaba. Godine 1463. Tuzla postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a iz tog vremena potječe i njeno današnje ime, koje se izvodi iz [[Turski jezik|turske]] riječi ''tuz'', koja označava [[so]]. Prema novijoj historiografskoj literaturi, od srednjovjekovne župe Soli formirane su nahije Donja i Gornja Tuzla, a u osmanskim dokumentima Tuzla se prvi put spominje 1474. kao ''Agac Tuzla'' (Drvena solana). U 16. stoljeću ustaljuju se nazivi ''Memleha-i-zir'' za Donju Tuzlu i ''Memleha-i-bala'' za Gornju Tuzlu.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> U osmanskom razdoblju Tuzla se razvila kao jedno od značajnijih središta [[Zvornik sandžak|Zvorničkog sandžaka]], a kasnije i kao sjedište tuzlanskog [[kadiluk]]a.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Eksploatacija slanih izvora snažno je uticala na privredni i društveni život grada, dok su trgovačke veze i administrativne funkcije dodatno učvrstile ulogu Tuzle u sjeveroistočnoj Bosni.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Slojevitost osmanske Tuzle danas je vidljiva i u njenom spomeničkom naslijeđu. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentirala je među najvažnijim historijskim cjelinama grada [[Atik Behram-begova (Šarena) džamija|Šarenu (Behram-begovu) džamiju]], [[Turalibegova džamija|Turalibegovu (Poljsku) džamiju]] i [[Džindijska džamija|Džindijsku džamiju]].<ref name="KONSTabela">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="SarenaKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3295?return=|title=Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="TuralibegKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2535?return=|title=Poljska (Turalibegova) džamija sa grebljem i turbetom, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Austrougarsko razdoblje === Tuzla je 1878. bila jedno od glavnih uporišta otpora austrougarskoj okupaciji, a austrougarska vojska ušla je u grad 22. septembra iste godine.<ref name="SocijalnePromjene">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/118313|title=Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.-1941.)|last=Selimović|first=Sead|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250916033822/https://hrcak.srce.hr/file/118313|url-status=dead}}</ref> Nakon uspostave nove uprave Tuzla je ubrzano uključena u šire privredno i političko područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a razvoj industrije postao je osnovna karakteristika njenog modernog rasta.<ref name="SocijalnePromjene" /> U kratkom razdoblju na tuzlanskom području izgrađena su ili proširena važna industrijska postrojenja: solana u Siminom Hanu, solana u [[Kreka|Kreki]] (1891), Fabrika špirita i rafinerija ''Alios Grauaug'' (1887–1888) i Fabrika amonijačne sode u [[Lukavac]]u (1893). U Kreki je 1885. otvoren rudnik, dok je iste godine pokrenuta probna, a potom i redovna industrijska proizvodnja soli.<ref name="SocijalnePromjene" /> Željezničko povezivanje pravcem Doboj–Tuzla dodatno je učvrstilo izvoznu i industrijsku funkciju grada.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Iako je modernizacija bila snažna, agrarna komponenta stanovništva i dalje je ostala veoma izražena, što pokazuje da je Tuzla u austrougarskom periodu istovremeno bila i industrijski grad u usponu i prostor sporije društvene transformacije.<ref name="SocijalnePromjene" /> U novom administrativnom uređenju, provedenom nakon aneksije Bosne i Hercegovine, naziv Donja Tuzla postepeno je sveden na jednostavno ''Tuzla'', dok je ime [[Gornja Tuzla]] ostalo nepromijenjeno.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/395353|title=Nakladnički poduhvat Ivana Kazimira Ostojića u Donjoj Tuzli|last=Trutanić|first=Jure|year=2021|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251216205454/https://hrcak.srce.hr/file/395353|url-status=dead}}</ref> === Tuzla u 20. stoljeću === U prvoj [[Jugoslavija|jugoslavenskoj]] državi Tuzla je zadržala obilježja izrazito industrijskog grada soli i ugljena.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje" /> Dugoročna studija o industrijskom naslijeđu Tuzle vidi razdoblje od kraja 19. stoljeća do 1992. kao cjelinu obilježenu dubokim društveno-ekonomskim promjenama koje su prvenstveno pokretale industrije soli i uglja.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila je obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga, kao i širenje zanatstva, što je predstavljalo važnu osnovu za kasniju socijalističku industrijalizaciju i urbani rast grada.<ref name="ObnovaPreduzeca">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637637/OBNOVA_I_KONSOLIDACIJA_PRIVREDNIH_PREDUZE%C4%86A_TUZLANSKOG_OKRUGA_1945_1952_GODINE|title=Obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga 1945-1952. godine|last=Selimović|first=Sead|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Zanatstvo">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637396/PRILIKE_U_OBLASTI_ZANATSTVA_NA_PODRU%C4%8CJU_TUZLANSKOG_KRAJA_U_PERIODU_1945_1953_GODINE_THE_STATE_OF_TRADES_AND_CRAFTS_IN_TUZLA_BETWEEN_1945_AND_1953|title=Prilike u oblasti zanatstva na području tuzlanskog kraja u periodu 1945.-1953. godine|last=Selimović|first=Sead|year=2014|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom socijalističkog perioda Tuzla je dodatno učvrstila položaj jednog od najvažnijih industrijskih i urbanih središta Bosne i Hercegovine.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> === Tuzla u ratu 1992–1995. === Iako je bila grad u kojem su odnosi vlasti i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] imali korektne odnose, pri izlasku iz grada, 1992. godine, na Brčanskoj Malti, pripadnici JNA su počeli pucati, na šta su reagovali građani Tuzle, organizovani u Teritorijalnu odbranu.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tuzla-je-prije-29-godine-odbranjena-na-brcanskoj-malti/417406|title=Tuzla je prije 29 godina odbranjena na Brčanskoj Malti|date=15. 5. 2021|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=15. 5. 2022|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tuzlalive.ba/tuzla-se-prije-32-godine-na-brcanskoj-malti-odbranila-od-agresora/|title=Tuzla se prije 32 godine na Brčanskoj Malti odbranila od agresora - Tuzla L!VE|date=15. 5. 2024|website=tuzlalive.ba|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Multietnična tuzlanska vlast tada je uspjela spriječiti da sudbina Tuzle bude nalik sudbini [[Zvornik]]a, [[Brčko]]g i drugih gradova, zauzetih od strane JNA. Tuzla je ostala izvan kontrole snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] te se razvila u važno odbrambeno, logističko i upravno središte sjeveroistočne Bosne. Snage [[MUP]]-a i [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] na tom području u proljeće 1992. preuzele dio oružja, municije i opreme nekadašnjeg regionalnog štaba TO, uskladištene u Tuzli, [[Srebrenik]]u i Lukavcu.<ref name="BalkanBattlegrounds">{{cite book|url=https://books.google.ba/books?id=it1IAQAAIAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_atb|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Dana 15. maja 1992. godine, tokom prolaska i izvlačenja kolone JNA kroz Brčansku Maltu, došlo je do oružanog sukoba koji je ostao jedna od najspominjanijih epizoda ratne historije grada. U jednom transkriptu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a taj je datum u svjedočenju označen kao dan kada je rat započeo u Tuzli, dok se 15. maj obilježava kao Dan odbrane Tuzle.<ref name="ICTYBrcanska">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/051128ED.htm|title=051128ED|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOdbrana">{{cite web|url=https://detektor.ba/2017/05/15/obiljezen-dan-odbrane-tuzle/|title=Obilježen Dan odbrane Tuzle|date=15. 5. 2017|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Događaji na Brčanskoj Malti bili su i predmet sudskih postupaka; među njima je i predmet Suda Bosne i Hercegovine protiv Izeta Smajića, koji se odnosio na postupanje prema ranjenom vojniku JNA 15. maja 1992. u Tuzli.<ref name="SudBiHSmajic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/178|title=X-KR-09/710 Smajić Izet|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kasnije je u Tuzli uspostavljeno i sjedište 2. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine,<ref name="ICTY2Korpus">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/090323IT.htm|title=090323IT|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> pod čijom su se komandom nalazile jedinice raspoređene u Tuzli, [[Srebrenik]]u, [[Gradačac|Gradačcu]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Lukavac (Bosna i Hercegovina)|Lukavcu]], [[Banovići]]ma, [[Čelić]]u i [[Teočak]]u.<ref name="BalkanBattlegroundsTuzlaOrg">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|pages=471–472}}</ref> Strateška ofanziva [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] iz kasne 1993, povezana s operacijom ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'', bila usmjerena i na područje [[Olovo|Olova]] te komunikacije Tuzla–[[Zenica]] i Tuzla–[[Sarajevo]], dok je istovremeno vođena i operacija protiv sektora [[Sapna]]–[[Teočak]] istočno od Tuzle.<ref name="BalkanBattlegroundsDrina93Tuzla">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=228}}</ref> Za završnu fazu rata autori posebno ističu da je borba za pravac poznat kao Route ''Duck'' imala velik operativni značaj jer je njegovo zauzimanje trebalo povezati tuzlanski 2. korpus i zenički 3. korpus ARBiH, čime bi se znatno olakšalo kretanje ljudstva i opreme između istočne i srednje Bosne.<ref name="BalkanBattlegroundsRouteDuck">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=384}}</ref>[[Datoteka:Tuzla-Kapija.jpg|mini|280x280px|[[Masakr na Kapiji|Spomenik masakra na Kapiji]], poznat i kao zločin nad tuzlanskom mladošću.|lijevo]]Dana 25. maja 1995. desio se [[Masakr na Kapiji]], kada je granata ispaljena s položaja [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] usmrtila 71, a ranila 115 civilnih osoba.<ref>{{Cite news|title=Tuzla: Obilježeno 18 godina od masakra na Kapiji|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tuzla-obiljezeno-18-godina-od-masakra-na-kapiji/24997125.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 5. 2013|access-date=18. 12. 2024|language=sh|first=Maja|last=Nikolić}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/vijesti/sjecanje-na-zrtve-zlocina-na-kapiji/|title=Sjećanje na žrtve zločina na Kapiji|website=Grad Tuzla|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Zločin se dogodio u središnjoj gradskoj ulici, centru noćnog života, na popularnoj "Kapiji". Na tom mjestu, u znak sjećanja, stoji spomenik s imenima svih žrtava i tekstom: "''Na ovom mjestu, 25. maja 1995. godine, srpski fašistički agresor je granatom prekinuo 71 mladi život. Proučite fatihu i pomolite se. Pamtite i opominjite. Građani Tuzle''".<ref name="DetektorKapija">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/tuzla/27|title=Tuzla – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|UNHCR]] je 17. jula 1998. Tuzlu proglasio otvorenim gradom.<ref>{{Cite web|url=https://www.tourismbih.com/bs/location/tuzla/|title=TUZLA|website=Turizam u Bosni i Hercegovini: Otkrij BiH|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Poslijeratno razdoblje i naslijeđe === [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|KONS]] je među nacionalnim spomenicima Tuzle evidentirao industrijsko naslijeđe proizvodnje soli, Šarenu džamiju, Turalibegovu džamiju te [[Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli|Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice]].<ref name="KONSTabela" /><ref name="SaborniKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2966?return=|title=Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="SoliKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3002?return=|title=Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> U postindustrijskom razdoblju grad je nastojao dio svog identiteta, nekada gotovo u potpunosti vezanog za [[sol]], [[ugalj]] i hemijsku industriju, preusmjeriti prema uslugama, turizmu, malom i srednjem poduzetništvu, informacionim tehnologijama i kulturnim industrijama.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2019/03/Revidirana-Strategija-razvoja-Tuzle.pdf|title=Strategija integrisanog razvoja grada Tuzla – revidirana strateška platforma|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="EvaluacijaStrategije">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/11/Izvjestaj-o-Evaluaciji-Strategije-razvoja-do-2026.-godine.pdf|title=Izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji Strategije integrisanog razvoja Grada Tuzle do 2026. godine|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> ==== Turizam i Panonska jezera ==== Jedan od najprepoznatljivijih simbola moderne Tuzle jesu [[Panonska jezera]], kompleks slanih jezera i pratećih sadržaja nastao kao spoj prirodnog naslijeđa slanih izvora, urbane obnove i turističke infrastrukture.<ref name="EvaluacijaStrategije" /> U sklopu kompleksa djeluju i kulturno-edukativni sadržaji, među kojima je i Geološka postavka ''Pannonica'', otvorena 1. oktobra 2012. godine, zamišljena kao segment kulturnog turizma koji govori o kontinuitetu života na tuzlanskom prostoru i dopunjuje ponudu Panonskih jezera.<ref name="PannonicaGeo">{{cite web|url=https://panonika.ba/muzej-geoloska-postavka-pannonica/|title=Geološka postavka "Pannonica”|website=Panonika|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U savremenom razvoju Tuzla nastoji ojačati poduzetničko okruženje kroz poslovne zone, inkubatore i lokalne razvojne mehanizme.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /><ref name="EvaluacijaStrategije" /> Među važnijim instrumentima lokalne ekonomske politike navode se [[BIT Centar Tuzla]], Razvojno-poduzetnički centar – Inkubator Lipnica i poslovne zone. Prema gradskoj strategiji, na području Tuzle uspostavljena je industrijska zona Bosanska Poljana i Plane, dok je Poslovna zona ''Kreka-Sjever'' razvijana uz izgradnju saobraćajne, vodovodne, kanalizacione i elektroinfrastrukture.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Isti dokument ističe da je model u Poslovnoj zoni ''Kreka-Sjever'' zasnovan na dugoročnom zakupu zemljišta, što je osmišljeno kao podsticaj investitorima i proizvodnim djelatnostima.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Grad Tuzla na službenim stranicama ističe manifestaciju ''Ljeto u Tuzli'' kao jedan od ključnih okvira za razvoj gradske kulturne i turističke ponude, s programima namijenjenim različitim starosnim skupinama.<ref name="LjetoUTuzli">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/manifestacije/ljeto-u-tuzli/|title=Ljeto u Tuzli|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ProgramLjeto2024">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2024/07/Program-Ljeto-u-Tuzli-2024-1.pdf|title=Program "Ljeto u Tuzli 2024.”|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Tuzla View of Tuzla.jpg|mini|270px|Panorama Tuzle (2006).]] Površina Grada Tuzla je 30235 ha ili 303&nbsp;km². Nadmorska visina 231 m/nm. Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica]] ([[Medvednik]] 843 m²), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]], [[Konjuh (planina)|Konjuh]] i [[Javornik (planina)|Javornik]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/geografija.html|title=Geografija|website=Grad - Tuzla|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Područje Tuzle svrstava se u periopanansku oblast tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica Donja|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje se završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. Susjedne općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].<ref name=":0" /> Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok. Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&nbsp;km. Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgrađeno od geološki mlađih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugalj]], [[So|kamena so]], kvarcni pijesak i dr). [[Datoteka:Čaršijska česma Tuzla.jpg|lijevo|mini|[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]] u centru grada pored [[Hadži Hasanova (Čaršijska) džamija|Hadži Hasanove džamije]].]] Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta taloženja. U sadejstvu s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.<ref name=":0" /> Tuzla ima odlike [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalne klime]]. Određene specifičnosti izazvane su lokalnim [[Reljef (geografija)|reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (bosanski planinski centralni masiv s jedne, i Panonska nizija s druge strane), vazdušnim strujanjima tropskih i polarnih vazdušnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima. Generalne odlike [[klima|klime]] odnose se na jasnu iz izraženost sva četiri [[Godišnje doba|godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padavina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime. Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola vijeka je 10,1 stepen C. Najhladniji mjesec je januar s prosječnom temperaturom od 0,6 stepeni, a najtopliji juli s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u augustu 1971. i iznosila je +38,4 stepeni, a najniža od –25,8 stepeni u januaru 1963.<ref name="Tuzla Geografija PDF">{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/210442306/Tuzla-Geografija|title=Tuzla Geografija {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stepeni. S temperaturom većom od 25 stepeni je 80 dana u godini. Dnevnih perioda s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maximalna visina snježnog pokrivača izmjerena u februaru 1984. 97&nbsp;cm). Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padavina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79%, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.<ref name="Tuzla Geografija PDF"/> Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji uticaj temperaturnih inverzija. == Klima == Klima u Tuzli je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje se kreću između 20&nbsp;°C i 30&nbsp;°C. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama koje variraju između -5&nbsp;°C i 5&nbsp;°C. Snijeg je uobičajen tokom zimskih mjeseci, ali može varirati u količini. Tuzla također može biti pod utjecajem sredozemne klime, što znači da su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren 22. jula 2007. i iznosio je 40,7&nbsp;°C, dok je najhladnij izmjeren 22. januara 1907. i iznosio je -26,6&nbsp;°C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. i iznosila je 1353,1&nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2011. iznosila 535,4&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * -->| vt_jan = 3,6 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 11,7 | vt_apr = 16,7 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,2 | vt_jul = 26,3 | vt_aug = 26,4 | vt_sep = 22,9 | vt_okt = 17,9 | vt_nov = 11 | vt_dec = 5 <!-- * Najniža prosječna temperatura * -->| nt_jan = -4,5 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,6 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 8,8 | nt_jun = 12 | nt_jul = 13,2 | nt_aug = 12,9 | nt_sep = 10 | nt_okt = 5,9 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,5 <!-- * Padavine * -->| p_jan = 59 | p_feb = 55 | p_mar = 61 | p_apr = 67 | p_maj = 92 | p_jun = 111 | p_jul = 94 | p_aug = 84 | p_sep = 64 | p_okt = 56 | p_nov = 71 | p_dec = 72 <!-- Ostalo -->| izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00015.htm World Meteorological Organization] }} == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Tuzli}} ===Poznate građevine=== '''[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]]''' je objekat koji se nalazi u centru Tuzle, izgrađena 1888. Ona je jedan od simbola Tuzle i građevina koju uz slane bunare i "'''tuzlansku kozu'''" najčešće možemo vidjeti u gradskim razglednicama. Izgrađena je u pseudomaurskom stilu, čije su kamene blokove klesali i obrađivali italijanski klesari, a arhitekta jeste Franz Mihanović.<ref>{{Cite web|url=https://balans.co.ba/carsijska-cesma-u-tuzli-prepoznatljiv-simbol-grada/|title=Čaršijska česma u Tuzli, prepoznatljiv simbol grada|last=Tadic|first=Natasa|date=23. 2. 2024|website=balans.co.ba|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref>[[Datoteka:Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Zastava grada Tuzla.|lijevo]] ===Zastava Tuzle=== Zastava Tuzle podijeljena na plavu i žutu površinu na kojoj se u lijevom uglu nalazi grb grada Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/zastava-tuzle.html|title=Zastava Tuzle|website=Grad - Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Književnost === [[Datoteka:Panonsko jezero.JPG|mini|[[Panonska jezera]] u Tuzli.]] [[Datoteka:Tuzla - Atik Behram Bey-Šarena Mosque 5 (2019).jpg|mini|Nekadašnji ulaz u [[Behram-begova medresa|Behram-begovu medresu]].]] Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe [[Meša Selimović]] (1910–1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i [[Derviš Sušić]], [[Stjepan Matijević]], [[Matija Divković]], [[Muhamed Hevaija Uskufija|Muhamed Hevai Uskufi]]. === Slikarstvo === Iz Tuzle potiču prvi školovani bosanskohercegovački slikari, [[Đorđe Mihajlović]] (Akademija u [[München|Minhenu]]) i [[Adela Ber]] (Akademija u [[Beč]]u). Sredinom treće decenije prošlog stoljeća u likovni život se uključuju [[Franjo Leder]], [[Ismet Mujezinović]] i [[Dragiša Trifković]], čije stvaralaštvo postaje dominantan činilac duhovnosti grada. Iz Tuzle potiču [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[mural]]ista, i [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar. Historičari umjetnosti kao značajnu pojavu likovnog života Tuzle izdvajaju djelo [[Mensur Dervišević|Mensura Derviševića]]. Međunarodna galerija portreta u Tuzli je osnovana 1964. Danas je Tuzla s jednom od najvećih galerija portreta na Balkanu, važan grad za likovnu umjetnost. Već deset godina u Tuzli djeluje udruženje likovnih umjetnika pod nazivom Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona - ULUTK<ref>{{Cite web|url=http://ulutk.serversway.com/|title=Udruženje mladih|website=web.archive.org|access-date=5. 10. 2024|archive-date=22. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190622153238/http://ulutk.serversway.com/|url-status=dead}}</ref> koje je u decembru 2006. obilježilo 10 godina od svog osnivanja, a okuplja preko 50 članova kao i Udruženje mladih autora iz Tuzle. === Biblioteke === Pretpostavlja se da su prve biblioteke postojale u 17. vijeku, pri [[Behram-begova medresa|Behram-begovoj medresi]] i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska biblioteka opslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 bibliotečkih jedinica. === Muzeji === *[[Muzej Istočne Bosne]] posjeduje arheološku, [[Etnologija|etnološku]], [[historija|historijsku]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. *[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu građu o historijatu solarstva. [[Datoteka:Tuzla - Trg slobode 2.JPG|mini|Zgrada Barok u centru grada.]] === Arhiv === [[Historijski arhiv Tuzla]] posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina građe iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska građa potiče iz 17. vijeka. === Muzika === U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom vijeka djelovalo je više kamernih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949, a [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] 1957. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[Džez|jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i UKUD Zvonko Cerić. === Pozorište === U Tuzli je 17. aprila 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko [[pozorište]]. Trenutno u Tuzli postoje dvije institucije kojima je primarna djelatnost pozorišni projekti. * [[Narodno pozorište Tuzla]] u kontinuitetu radi od marta 1949. 1960-ih su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko pozorište, [[balet]]na škola i sinfonijski orkestar. Časopis "[[Pozorište (časopis)|Pozorište]]", kao jedinstvena [[pozorište|teatarska]] revija u BiH, pokrenut je 1953. Druga pozorišna kuća je [[Teatar Kabare Tuzla]] koji je nastao je na Svjetski dan pozorišta, 27. marta 2002. Po svom organizacionom i programskom konceptu ovaj Teatar je kamerni i moderni pozorisni mehanizam. Posebno mjesto u produkcijskoj i repertoarskoj profilaciji Teatra Kabare zauzima festival TKT fest, koji se organizuje svakog 27. marta od 2003.<ref>{{Cite web|url=https://nptz.ba/pozoriste/|title=Pozorište|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla 2.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na šetalištu Slana Banja.]] Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. vijeka, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Univerzitet u Tuzli]] je osnovan 1976, iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 1950-tih godina. Članice Univerziteta su sljedeći fakulteti: Tehnološki, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet elektrotehnike, Fakultet za tjelesni odgoj i sport, Farmaceutski fakultet, Filozofski fakultet, Mašinski fakultet, Medicinski fakultet s Visokom zdravstvenom školom, Pravni fakultet, Prirodno matematički fakultet, Rudarsko geološko građevinski fakultet i Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se obrazuje oko 15000 studenata.<ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/|title=Aktuelnosti|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/studij-nastava/fakulteti-akademija/|title=Fakulteti/Akademija|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Zdravstvo === Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874, kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica. Danas je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla|Univerzitetski klinički centar]] najveća zdravstvena ustanova regije, s 43 organizacione jedinice, među kojima devet zavoda i 13 klinika. UKC ima oko 1800 bolesničkih kreveta, oko 2400 zaposlenih, od čega preko 400 ljekara različitih specijalnosti. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu. Također u gradu se nalaze [[Medicinska škola Tuzla|Medicinsku srednja škola Tuzla]] za zvanje [[Medicinska sestra|medicinske sestre]]-tehničara i [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinski fakultet Tuzla]] s općim smjerom za zvanje [[ljekar]]a i odsjeke.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukctuzla.ba/ukctuzla/?page_id=100&lang=bs|title=ORGANIZACIJA|date=4. 10. 2024|website=UKC Tuzla|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://medf.untz.ba/o-fakultetu/#historijat!loading|title=O fakultetu • Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|website=Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Sport === Organizirani oblici sportskog života datiraju jos i prije 1904. kada se u Tuzli formira Gombolaško drustvo (Gimnastičko društvo). Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportista. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim takmičenjima. [[Zlatan Saračević]] je bio evropski šampion i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su 1989. osvojile evropsku šampionsku titulu, pobjedivši u superfinalu petostrukog prvaka Evrope – ekipu italijanskog [[Primigi]]ja. Vrijedni spomena su zapaženi rezultati KBS Sinalco, koji postižu odlične rezultate na medunarodnim takmičenjima. Najveći broj tuzlanskih sportista je decenijama organiziran u 2 sportska društva – [[Sloboda]] i [[Jedinstvo]], a najpoznatiji tuzlanski i, vjerovatno, bosanskohercegovački sportista svih vremena je [[Mirza Delibašić]]. A najpoznatija sportašica Bosne i Hercegovine je Tuzlanka Razija Mujanović, svojevremeno košarkašica Jedinstva iz Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://korner.ba/fk-sloboda-tuzla-historija/|title=FK Sloboda Tuzla Historija kluba osnovanog 1919 godine!|date=30. 11. 2020|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Tuzle|Spisak naseljenih mjesta u gradu Tuzli}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11088|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=5. 10. 2024}}</ref> Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], općina Tuzla je, gotovo u cjelini, ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta [[Kolimer (Lopare)|Kolimer]], [[Konjikovići (Lopare)|Konjikovići]], [[Kosci (Lopare)|Kosci]] i [[Potraš (Lopare)|Potraš]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11088 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111/112) |work=fzs.ba |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 110979 | g2013_bosnjaci = 80774 | g2013_srbi = 3378 | g2013_hrvati = 15396 | g2013_bosanci = 4505 | g2013_romi = 1007 | g2013_muslimani = 1050 | g2013_bosanciihercegovci = 1542 | g2013_albanci = 214 | g2013_jugosloveni = 97 | g2013_ukrajinci = 8 | g2013_crnogorci = 45 | g2013_turci = 35 | g2013_slovenci = 24 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 40 | g2013_nisu_izjasnili = 2151 | g2013_nepoznato = 137 | g1991_ukupno = 131618 | g1991_muslimani = 62669 | g1991_srbi = 20271 | g1991_hrvati = 20398 | g1991_jugosloveni = 21995 | g1981_ukupno = 121717 | g1981_muslimani = 52400 | g1981_srbi = 20261 | g1981_hrvati = 24811 | g1981_jugosloveni = 21131 | g1981_slovenci = 159 | g1981_crnogorci = 527 | g1981_albanci = 189 | g1981_madari = 77 | g1981_romi = 161 | g1981_makedonci = 100 | g1971_ukupno = 107293 | g1971_muslimani = 53271 | g1971_srbi = 21089 | g1971_hrvati = 27735 | g1971_jugosloveni = 2540 | g1971_slovenci = 247 | g1971_crnogorci = 511 | g1971_albanci = 138 | g1971_madari = 106 | g1971_romi = 73 | g1971_makedonci = 131 | g1961_ukupno = 82216 | g1961_muslimani = 19205 | g1961_srbi = 19720 | g1961_hrvati = 24080 | g1961_jugosloveni = 17519 | g1961_slovenci = 358 | g1961_crnogorci = 477 | g1961_albanci = 135 | g1961_madari = 112 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 259 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 155551 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 74457 | g2013_bosnjaci = 56893 | g2013_srbi = 2486 | g2013_hrvati = 6005 | g2013_bosanci = 3704 | g2013_romi = 506 | g2013_muslimani = 677 | g2013_bosanciihercegovci = 1388 | g2013_albanci = 193 | g2013_jugosloveni = 83 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 41 | g2013_turci = 34 | g2013_slovenci = 23 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 38 | g2013_nisu_izjasnili = 1817 | g2013_nepoznato = 107 | g1991_ukupno = 83770 | g1991_muslimani = 44091 | g1991_srbi = 13137 | g1991_hrvati = 6328 | g1991_jugosloveni = 16302 | g1981_ukupno = 65091 | g1981_muslimani = 30448 | g1981_srbi = 11278 | g1981_hrvati = 5383 | g1981_jugosloveni = 16301 | g1981_slovenci = 139 | g1981_crnogorci = 467 | g1981_albanci = 146 | g1981_madari = 68 | g1981_romi = 17 | g1981_makedonci = 88 | g1971_ukupno = 53926 | g1971_muslimani = 31257 | g1971_srbi = 12224 | g1971_hrvati = 6145 | g1971_jugosloveni = 2187 | g1971_slovenci = 230 | g1971_crnogorci = 452 | g1971_albanci = 109 | g1971_madari = 98 | g1971_romi = 62 | g1971_makedonci = 123 | g1961_ukupno = 37760 | g1961_muslimani = 7984 | g1961_srbi = 11498 | g1961_hrvati = 5405 | g1961_jugosloveni = 11472 | g1961_slovenci = 324 | g1961_crnogorci = 407 | g1961_albanci = 96 | g1961_madari = 82 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 242 }} == Politika == Gradom rukovodi [[Gradonačelnik]] koji se bira na lokalnim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Gradsko vijeće]], koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama, te jednog predstavnika manjina. Članovi Gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u Gradskom vijeću. Ovlasti gradonačelinka i Gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom Grada. === Gradonačelnik === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. }} Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima]] održanim 6. oktobra 2024. za gradonačelnika Tuzle izabran je Lugavić Zijad, član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BIH]] (SDP BIH) sa 75,95% ili ukupno 31.617 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/8/50/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> === Gradsko vijeće === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Tuzla)}} Na izborima za Gradsko, održanim 6. oktobra 2024. godine, izabrano je 10 predstavnika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH), 6 iz [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 3 iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]], 3 iz [[Nezavisna lista "Sloboda"|Nezavisne liste "Sloboda"]], 2 iz [[Tuzlanska alternativa|Tuzlanske alternative]], 2 iz [[Naša stranka|Naše stranke]] (NS), jedno iz [[Bosanska stranka|Bosanske stranke]] (BOSS), jedno iz [[Pokret demokratske akcije|Pokreta demokratske akcije]] (PDA), jedno iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH), jedno iz [[Narod i pravda|Narod i Pravda]] (NiP), te jedan predstavnik iz nacionalnih manjina kao nezavisni kandidat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/9/50/0/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> == Privreda == [[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|260px|mini|desno|[[Termoelektrana Tuzla]], najveća elektrana u Bosni i Hercegovini.]] Poslije grada Sarajeva i Banje Luke, Tuzla je najveći industrijski centar Bosne i Hercegovine. U gradu ili neposrednoj blizini grada mnoge su fabrike hemijskih proizveda, industrija hrane i pića te teška industrija. === Karakteristike === Tuzla je administrativno sjedište te privredni, kulturni i obrazovni centar [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[privreda|privrednog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja. Predratnu privrednu strukturu tuzlanskog područja karakteriše razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih privrednih grana, s obilježjem ekstenzivnosti. Industrija Tuzle do početka rata bila je privredna grana s najvećim učešćem u ostvarivanju ukupnih privrednih efekata i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. Prema društvenom proizvodu p. c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje privrednih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja privrednog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije. Razvoj male privrede jedan je od oblika prestrukturiranja postojećih i organizovanja novih privrednih aktivnosti. Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu privredne i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i podršku za razvoj preduzetništva, osnivanjem inkubacijskih i preduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću finansijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti. Grad, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimuliše poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća. U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, Grad Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom periodu se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i efekata. Od do sada učinjenog Grada Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registrovanje djelatnosti, smanjenje gradskih taksi i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registrovanja djelatnosti, kontinuirani rad na osiguravanju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj preduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne saradnje i uključivanje u projekte koje finansira [[Evropska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća. Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Evropa|Evropi]] s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode. [[Datoteka:Spomenici narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata, Tuzla.jpg|mini|Spomenici narodnim herojima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], šetalište Slana Banja.]] [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], šetalište Slana Banja iznad Tuzle.]] Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Evropi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio [[Evropa|Evrope]], u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 miliona godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 miliona tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so čak u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve savremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom hemijske industrije u savremenoj Tuzli. Dana 18. jula 2003, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Evropi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja. Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku historijsku provjeru i sva historijska iskušenja. Tuzlanska tolerancija naročito je ispoljavana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja. == Sportski timovi == * Gimnastički klub Tuzla * [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] * [[OKK Sloboda Tuzla|OKK Sloboda-Dita]] * KK Jedinstvo-Trocal * Karate klub Tuzla Sinbra * KK Salinass Fallconss * [[RK Sloboda|Rukometni klub Sloboda]] * Plivački klub Zmaj-Alpamm Tuzla * Plivački klub Sloboda Tuzla * Odbojkaški klub Tuzla == Poznate ličnosti == {{div col|3}} * [[Meša Selimović]], pisac * [[Mirza Delibašić]], sportista * [[Selma Bajrami]], pjevačica * [[Faruk Prcić]], atletičar i dobitnik najvećeg vojnog odlikovanja "Zlatni ljiljan" * [[Ismet Mujezinović]], umjetnik * [[Muhamed Hevaija Uskufija]], pisac i lingvist * [[Derviš Sušić]], pisac * [[Svetlana Kitić]], rukometašica * [[Razija Mujanović]], košarkašica * [[Vlado Kerošević]], glumac * [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac * [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš * [[Dejan Slavuljica]], likovni umjetnik * [[Mersed Kovačević Meske]], nogometaš * [[Nedžad Verlašević]], nogometaš * [[Damir Mršić]], košarkaš * [[Damir Mulaomerović]], košarkaš * [[Sanel Redžić]], gitarista * [[Amar Selimović]], glumac * [[Planinka Jurišić-Atić]], muzički pedagog * [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist * [[Damir Avdić]] – Diplomatz, pisac, pjesnik, muzičar * [[Fatmir Alispahić]], publicista * [[Jasmin Imamović]], pisac * [[Emir Imamović]], novinar i književnik * [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti * [[Nedžad Ibrahimović]], profesor, filmski autor * [[Tomislav Alaupović]], političar pravaškog usmjerenja i pozorišni umjetnik * [[Franjo Leder]], kipar * [[Dragiša Trifković]], likovni umjetnik * [[Mustafa Hukić]], nogometaš i trener * [[Salih Brkić]], novinar * [[Emir Kabil]], kardiovaskularni hirurg * [[Nedžad Salković]], pjevač sevdalinki * [[Vedran Čičak]], direktor Tamburaškog orekstra TV BiH * [[Fadil Nadarević]], gimnastičar * [[Ibro Pašić]], ljekar, osnivač medicinskog fakulteta u Tuzli * [[Nađa Avdibašić-Vukadinović]], atletičarka * [[Zlatko Dukić]], novinar * [[Selim Bešlagić]], političar * [[Đuro Škondrić]], novinar * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Muhamed Mešić]], japanolog * [[Miroslav Tadić]], muzičar * [[Denis Azabagić]], gitarista * [[Hamza Hali Bošnjak]], osnivač hamzevijske sekte islama{{Div col end}} == Gradonačelnici kroz historiju == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Načelnik<ref>{{Cite web|url=http://grad.tuzla.ba/nacelnici-kroz-istoriju/|title=Načelnici kroz historiju|work=tuzla.ba|access-date=28. 4. 2016}}</ref> ! Period |- | align=left| Mehaga Imširović || 1878–1885 |- | align=left| Ibrahimbeg Džindo || 1885–1889; 1893–1897 |- | align=left| Mujaga Hadžiefendić || 1889–1893; 1897–1903 |- | align=left| Ibrahimbeg Jašarević || 1903–1908 |- | align=left| Osman Vilović || 1908–1922 |- | align=left| Šefkija Gluhić || 1922–1924 |- | align=left| Lutvibeg Sijerčić || 1924–1931 |- | align=left| Muratbeg Zaimović || 1931–1935 |- | align=left| Hasanaga Pašić || 1935–1941 |- | align=left| Seadbeg Kulović || 1941–1942 |- | align=left| Ćazimaga Žunić || 1942–4943 |- | align=left| Ljubomir Peleš || 1943–1943 |- | align=left| Pero Eraković || 1944–1944 |- | align=left| Ferhat Azabagić || 1944–1948 |- | align=left| Asim Mujkić || 1948–1950 |- | align=left| Muharem Fizović || 1950–1952 |- | align=left| Rade Jakšić || 1952–1954 |- | align=left| Ahmed Ćatić || 1954–1956 |- | align=left| Salih Atić || 1956–1963 |- | align=left| Šefket Kunosić || 1963–1967 |- | align=left| Mehmedalija Džambić || 1967–1973 |- | align=left| Mišo Vokić || 1973–1974 |- | align=left| Urfet Vejzagić || 1974–1978 |- | align=left| Hasan Dervišbegović || 1978–1982 |- | align=left| Dušan Tešanović || 1982–1983 |- | align=left| Emina Zaimović || 1983–1985 |- | align=left| Aleksandar Todorović || 1985–1986 |- | align=left| Džemal Hadžiavdić || 1986–1988 |- | align=left| Mirza Muradbegović || 1988–1990 |- | align=left| [[Selim Bešlagić]] || 1990–2001 |- | align=left| [[Jasmin Imamović]] || 2001–2022 |- | align=left| Zijad Lugavić || 2022– |} == Sestrinski gradovi == * {{ZD|SRB}} '''[[Sombor]]''', [[Srbija]] * {{ZD|ITA}} '''[[Bologna]]''', [[Italija]] * {{ZD|HRV}} '''[[Osijek]]''', [[Hrvatska]] * {{ZD|MAĐ}} '''[[Pečuh]]''', [[Mađarska]] * {{ZD|ŠPA}} '''[[L'Hospitalet de Llobregat]]''', [[Španija]] * {{ZD|FRA}} '''[[Saint-Denis]]''', [[Francuska]] * {{ZD|SAD}} '''[[Dallas]]''', [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * {{ZD|NIZ}} '''[[Delft]]''', [[Nizozemska]] * {{ZD|MAR}} '''[[Al Hoceima]]''', [[Maroko]] == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Džamije u Tuzli|Džamije u Tuzli]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Tuzli]] * [[Tuzlait]] * [[SD Sloboda Tuzla]] * [[Aerodrom Jegin Lug Tuzla]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Tuzla Municipality}} {{Wikivoyage}} {{Wikivijesti|Tuzla: Urađena transplantacija jetre sa živog davaoca}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://grad.tuzla.ba/ Zvanični veb-sajt grada Tuzle] * [http://www.untz.ba/ Univerzitet u Tuzli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923065542/http://www.untz.ba/ |date=23. 9. 2015 }} * [https://web.archive.org/web/20171105153452/http://www.forumtz.com/ Forum građana Tuzle] {{Simboli jezika|bs/en|Bosanski & Engleski}} * [http://tuzlarije.net Forum omladine Tuzle] * [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/forum/viewtopic.php?TopicID=3140&page=0 Kapija 25. 5. 1995.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Tuzla}} [[Kategorija:Gradovi u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Tuzla|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] m3p8sb9phsboai2o3vwzd7nptlaypmx 0 1562 3922708 3922087 2026-08-29T11:54:07Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3922708 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 200px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.057<ref>{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Jusuf Tanović]] | Trener = [[David Muslera Rodríguez]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 25. augusta 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Amar Ibrišimović]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=HRV|ime=[[Ante Kuliš]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Marko Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=POR|ime=[[Rodrigo Piloto]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači na posudbi==== {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) *{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] o7x566ynop6j3kv97h2t75tbxyn85fl 0 1720 3922672 3895991 2026-08-29T08:44:53Z AnToni 2325 /* Februar */ 3922672 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1969. ([[Rimski brojevi|MCMLXIX]])''' je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1969. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 969. godina 2. milenija, 69. godina 20. stoljeća i posljednja godina decenije 1960-ih. == Događaji == === Januar=== * Zenit “crnog vala” u [[Jugoslavenski film|Jugoslavenskom filmu]]: [[Želimir Žilnik]] s ''Ranim radovima'' osvaja Grand prix u Zapadnom [[Berlin]]u. * [[Veljko Bulajić]] počinje sa snimanjem filma ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''. * [[1. januar]] – [[Marien Ngouabi]] zvanično postaje Predsjednik [[Republika Kongo|Republike Kongo]]. * [[5. januar]] – [[Sovjetski Savez|SSSR]] lansirao [[Svemirska letjelica|svemirski brod]] „Venera 5“ u pravcu [[Venera|Venere]], a pet dana potom i „Veneru 6“, koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja. * [[15. januar]] – [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] lansirao [[Sojuz 5]]. * [[16. januar]] – Sovjetski [[astronaut]]i u [[Svemirska letjelica|svemirskim brodovima]] „Sojuz 4“ Vladimir Šatalov i „Sojuz 5“ Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov prvi put u historiji spojili dvije letjelice s ljudskom posadom u orbiti oko [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. * [[19. januar]] – Student [[Jan Palach]] spalio se na [[Prag|praškom]] trgu ''Venceslas'' protestirajući protiv invazije [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] [[1968.]] * [[20. januar]] – [[Richard Nixon]] zamjenjuje [[Lyndon B. Johnson|Lyndona Johnsona]] na mjestu predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. === Februar === * [[3. februar]] – [[Yasser Arafat]] imenovan vođom ''Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (PLO)'' na Palestinskom nacionalnom kongresu u [[Kairo|Kairu]] i preuzeo komandu sljedećeg dana. * [[27. februar]] – Počelo 9. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Poljska|poljskom]] gradu [[Zakopane]]. === Mart === * [[2. mart]] ** Prvi testni let putničkog [[mlažnjak]]a ''[[Avion Konkord|Konkord]]'' u [[Francuska|francuskom]] [[Toulouse]]u. ** [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetska]] i [[Kina|Kineska]] vojska sukobile se na granici kod punkta na rijeci [[Usuri]]. * [[3. mart]] – [[Program "Apollo"]]: [[NASA]] lansira [[Apollo 9]] povodom testiranja [[lunarni modul Apollo|lunarnog modula Apollo]]. * [[10. mart]] – [[James Earl Ray]] priznao krivicu za [[atentat]] na [[Martin Luter King|Martina Lutera Kinga Juniora]] u [[Memphis]]u, [[Tennessee]]. Priznanjem je izbjegao smrtnu kaznu ali je osuđen na 99 godina zatvora. * [[13. mart]] – Program "Apollo": Apollo 9 vraća se na Zemlju nakon testiranja lunarnog modula Apollo. * [[17. mart]] – [[Golda Meir]], (rođena u [[Kijev]]u, [[Ukrajina]]), postaje premijerka [[Izrael]]a. === April === * [[4. april]] – Dr. [[Denton Kuli]], u [[Houston]]u obavio prvu operaciju ugrađivanja vještačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent s ugrađenim vještačkim srcem živio je samo četiri dana. === Maj === * [[16. maj]] – [[Program "Venera"]]: [[Venera 5]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetska]] svemirska sonda, slijeće na [[Venera|Veneru]]. * [[17. maj]] – Program "Venera": [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetska]] [[Venera 6]] počinje silaziti u atmosferu Venere, odašiljajući atmosferske podatke dok nije smrvljena pod pritiskom. * [[18. maj]] – [[Program "Apollo"]]: lansiran umjetni satelit [[Apollo 10]]. * [[22. maj]] – Program "Apollo": lunarni modul [[Apollo 10|Apolla 10]] leti u krugu od 15.400 m od površine Mjeseca. * [[26. maj]] – Program "Apollo": [[Apollo 10]] se vraća na Zemlju nakon usjpešnog osmodnevnog testa svih komponenti neophodnih za predstojeće slijetanje prvog čovjeka na Mjesec. === Juni === * [[2. juni]] – Zvanično otvoren [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|internacionalni aerodrom Sarajevo]]. * [[5. juni]] – Uspostavljena prva internet veza. * [[27. juni]] – [[Stounvolska pobuna]] označila početak modernog pokreta za prava homoseksualaca u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. === Juli === * [[7. juli]] – [[Francuski jezik]] izjednačen s [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] u [[Kanada|kanadskoj]] vladi. * [[14. juli]] – [[Nogometni rat]]: Nakon što je [[El Salvador]] porazio [[Honduras]] u [[fudbal]]skoj utakmici, izbijaju nemiri u Hondurasu upereni protiv Salvadorskih radnika emigranata. Od 300.000 radnika deseci hiljada izbačeni su iz Hondurasa, što je uzrokovalo kratku invaziju Salvadora na Honduras. [[OAS]] je posredovao u primirju koje je potpisano 18. jula i stupilo na snagu 20. jula. * [[20. juli]] – Program "Apollo": [[Neil Armstrong]] i [[Buzz Aldrin]] slijeću na Mjesec. [[Apollo 11]] uzletio s Mjeseca 16. jula i vratio se na Zemlju 24. jula. * [[25. juli]] – Vijetnamski rat: [[američki predsjednik]] [[Richard Nixon]] proglašava [[Niksonova doktrina|Niksonovu doktrinu]] izjavljujući da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] odsad očekuju da se američki saveznici u [[Azija|Aziji]] sami brinu za svoju vojnu odbranu. * [[30. juli]] – Vijetnamski rat: [[Američki predsjednik]] [[Richard Nixon]] je u neplaniranoj posjeti u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] gdje se susreće sa predsjednikom [[Nguyen Van Thieu]]em i američkim vojnim zapovjednicima. === August === * [[4. august]] – [[Vijetnamski rat]]: američki predstavnik [[Henry Kissinger]] i [[Sjeverni Vijetnam|sjeverno vijetnamski]] predstavnik [[Xuan Thuy]] počinju tajne mirovne pregovore u apartmanu [[Francuska|fransuskog]] posrednika [[Jean Sainteny]]-ja u Parizu. Pregovori će se okončati neuspješno. * [[5. august]] – [[Program "Mariner"]]: [[Mariner 7]] u do tad najbližem letu pored [[Planeta Mars|Marsa]] (3 524&nbsp;km). * [[12. august]] – [[Irski premijer]] [[Jack Lynch]], drži govor u kome traži od [[Britanska vlada|Britanske Vlade]] da pošalje [[mirovna misija UN-a|mirvnu misiju UN-a]] u [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]]. * [[13. august]] – Ozbiljni pogranični sukobi između [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] i [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]]. * [[14. august]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanske]] trupe poslane u [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]]. * [[15. august]] – Muzički festival [[Woodstock]] otvoren u saveznoj [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[New York (savezna država)|New York]], traje tri dana i na festivalu nastupaju neki od najpopularnijih rok muzičara doba. * [[17. august]] – [[Uragan Camille|Camille]], uragan kategorije 5 devastira obalu [[Mississippi]]ja, ubijajući 248 ljudi i ostavljajući štetu od 1,5 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] (u vrijednost dolara iz 1969). === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Muammar el-Gaddafi]] dolazi do političke moći nakon državnog udara u [[Libija|Libiji]]. * [[2. septembar]] – Prvi bankomat instaliran u Rockville Centru) u [[New York]]u. * [[22. septembar]] – [[25. septembar]] – Islamska konferencija u [[Rabat]]u, [[Maroko]], sazvana nakon požara u džamiji [[Al-Aksa]], osudila izraelsku okupaciju [[Jerusalem]]a. === Oktobar === * [[15. oktobar]] – Vijetnamski rat: Stotine hiljada ljudi se okuplja širom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u antiratnim demonstracijama. * [[27. oktobar]] – Katastrofalni zemljotres u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], koji je u potpunosti promijenio lice grada. === Novembar === * [[12. novembar]] – Ruski pisac [[Aleksandar Solženicin]] izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika na račun [[staljinizam|staljinizma]] u romanu ''[[U prvom krugu]]''. * [[14. novembar]] – [[NASA]] lansirala [[Apollo 12]], drugu misiju na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] predvođenu ljudskom posadom. * [[19. novembar]] ** [[Pelé]] postigao svoj 1000. gol na fudbalskoj utakmici protiv tima "Vasko de Gama" na Marakani u Rio de Ženeiru. ** Astronauti [[Apollo 12|Apolla 12]] [[Charles Conrad]] i [[Alan Bean]] spustili se u [[Oceanus Procellarum]] ("Okean oluja") te time postali treći i četvrti čovjek na Mjesecu. * [[21. novembar]] – Kreiran [[ARPANET]], prethodnik [[internet]]a. * [[25. novembar]] – Član grupe "[[Beatles]]" [[John Lennon]] vratio titulu Reda Britanske imperije koju mu je [[1965.]] dodijelila kraljica Elizabeta II, u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Vijetnam]]u i britanske politike u nigerijskoj pokrajini [[Biafra|Biafri]]. === Decembar === * [[12. decembar]] – [[Grčka]] se povukla iz [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] i time izbjegla da zbog vojnog režima i kršenja ljudskih prava bude izbačena iz te evropske institucije. * [[27. decembar]] – [[Libija]], [[Sudan]] i [[Ujedinjena Arapska Republika]], unija [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]], postigli dogovor o stvaranju vojnog, političkog i ekonomskog saveza. == Rođeni == === Januar === * [[1. januar]] – [[Verne Troyer]], američki glumac * [[3. januar]] – [[Michael Schumacher]], njemački vozač Formule 1 * [[5. januar]] ** [[Marilyn Manson]], američki muzičar ** [[Petra Behle]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[8. januar]] – [[Valentina Cerbe-Nesina]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka. * [[13. januar]] – [[Stephen Hendry]], [[Škotska|škotski]] [[snuker]]aš, sedmostruki [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetski prvak]] * [[23. januar]] ** [[Ileana Ianoşiu-Hangan]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] ** [[Chus Mateo]], [[Španija|španski]] [[košarka]]ški trener === Februar === * [[6. februar]] – [[Massimo Busacca]], [[Švicarska|švicarski]] [[nogometni sudija]] * [[7. februar]] – [[Viktor Majgurov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[11. februar]] – [[Jennifer Aniston]], američka [[glumica]], [[režiser]]ka i [[film]]ska [[filmski producent|filmska producentica]] * [[20. februar]] ** [[Siniša Mihajlović]], jugoslavenski i srbijanski nogometaš i trener ** [[Danis Tanović]], bosanskohercegovački režiser === Mart === * [[1. mart]] – [[Javier Bardem]], španski glumac * [[10. mart]] – [[Radovan Stanković]], ratni zločinac * [[17. mart]] – [[Kim Yong-woon]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[21. mart]] – [[Mladen Grujić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac === April === * [[1. april]] – [[Kristina Sabasteanski]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[6. april]] – [[Suvad Katana]], bosanskohercegovački nogometaš * [[8. april]] ** [[Arabella Kiesbauer]], njemačko-austrijska TV-voditeljica ** [[Dulce Pontes]], [[portugal]]ska [[kantautor]]ica * [[10. april]] – [[Tang Guoliang]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[13. april]] – [[Ieva Cederštrēma-Volfa]], latvijska biatlonka * [[20. april]] – [[Felix Baumgartner]], [[Austrija|austrijski]] padobranac i BASE-skakač * [[22. april]] – [[Dion Dublin]], engleski nogometaš * [[25. april]] – [[Renée Zellweger]], američka glumica === Maj === * [[6. maj]]– [[Oļegs Maļuhins]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac * [[10. maj]] – [[Olivier Marteel]], belgijski snukerski sudija * [[11. maj]] – [[Kyōji Suga]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[16. maj]] **[[David Boreanaz]], američki glumac, producent i režiser **[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[31. maj]] – [[Tony Cetinski]], hrvatski muzičar i pjevač === Juni === * [[1. juni]] – [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist * [[11. juni]] – [[Shūichi Sekiya]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[14. juni]] – [[Steffi Graf]], njemačka teniserka * [[15. juni]] ** [[Oliver Kahn]], njemački nogometaš ** [[Cédric Pioline]], francuski teniser * [[18. juni]] – [[Anna Hermansson]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[5. juli]] – [[Eduardo Riedel]], [[brazil]]ski [[političar]] * [[6. juli]] – [[Dino Mustafić]], bosanskohercegovački režiser * [[8. juli]] – [[Eva Háková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[14. juli]] – [[Jaroslav Sakala]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]] * [[24. juli]] – [[Jennifer Lopez]], američka pjevačica i glumica * [[25. juli]] – Mirta Zečević, hrvatska glumica * [[27. juli]] – [[Wang Jinfen]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]]. === August === * [[11. august]] – [[Sunčana Zelenika Konjević]], hrvatska glumica * [[14. august]] – [[Nadežda Aleksijeva]], bugarska biatlonka * [[18. august]] – [[Edward Norton]], američki glumac, scenarist, režiser, producent i aktivist * [[19. august]] ** [[Matthew Perry]], [[Kanada|kanadsko]]-američki glumac ** [[Adina Țuțulan-Șotropa]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[29. august]] – [[Gillian Hamilton]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Mikael Löfgren]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[3. septembar]] – [[Senad Brkić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[8. septembar]] – [[Ališer Sijarić]], bosanskohercegovački kompozitor * [[12. septembar]] – [[Dmitrij Pantov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[14. septembar]] – [[Bong Joon-ho]], južnokorejski filmski režiser i scenarist * [[17. septembar]] – [[Keith Flint]], britanski muzičar, član grupe [[The Prodigy]] * [[20. septembar]] – [[Stefan Horngacher]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. septembar]] ** [[Vesa Hietalahti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac ** [[Tanja Kinkel]], njemačka književnica ** [[Jelena Miholjević]], hrvatska glumica * [[29. septembar]] – [[Valerij Ivanov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Željko Bogut]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ist * [[11. oktobar]] – [[Krzysztof Sosna]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[15. oktobar]] – [[Hong Byung-sik]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[16. oktobar]] – [[Nela Mihajlović]], srbijanska glumica * [[19. oktobar]] – [[Lucrécia Paco]], mozambička glumica * [[30. oktobar]] – [[Shin Young-sun]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Novembar === * [[16. novembar]] – [[Ivana Banfić]], hrvatska pjevačica * [[17. novembar]] – [[Olga Kozlova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[22. novembar]] – [[Jiřina Pelcová]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[23. novembar]] – [[Tuija Sikiö]] finska [[biatlon]]ka === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Halvard Hanevold]], norveški [[biatlon]]ac * [[4. decembar]] – [[Jay-Z]], američki reper * [[11. decembar]] – [[Viswanathan Anand]], [[Indija|indijski]] [[velemajstor]] i bivši svjetski prvak u [[šah]]u * [[12. decembar]] – [[Barbara Rocco]], hrvatska filmska, televizijska i pozorišna glumica * [[22. decembar]] – [[Myriam Bédard]], [[Kanada|kanadska]] biatlonka * [[28. decembar]] – [[Linus Torvalds]], kreator [[Linux]] [[kernel]]a * [[30. decembar]] – [[Jay Kay]], frontman benda [[Jamiroquai]] == Umrli == * [[2. februar]] – [[Boris Karloff]], britanski glumac * [[26. februar]] – [[Karl Jaspers]], njemački filozof i psihijatar * [[28. mart]] – [[Dwight D. Eisenhower]], američki general, političar i predsjednik SAD-a * [[14. juni]] – [[Salvatore Quasimodo]], italijanski pjesnik i prevoditelj * [[5. juli]] – [[Walter Gropius]], njemački arhitekt i osnivač [[Bauhaus]]-a * [[14. august]] – [[Sigrid Gurie]], [[Norveška|norveško]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica * [[2. septembar]] – [[Ho Ši Min]], vijetnamski državnik * [[3. novembar]] – [[Wilhelm Reich]], austrijski psihijatar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Murray Gell-Mann]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Derek H. R. Barton]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Odd Hassel]], [[Norveška]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Max Delbrück]], [[SAD]] ** [[Alfred D. Hershey]], [[SAD]] ** [[Salvador Luria]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Samuel Beckett]], [[Irska]] / [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Međunarodna organizacija rada]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Ragnar Frisch]], [[Norveška]] ** [[Jan Tinbergen]], [[Nizozemska]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1969}} {{Normativna kontrola}} ro4px4cu1u3xgejffmklwhs3jvb0yfy 0 4464 3922583 3918891 2026-08-28T18:36:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Prijedor | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Prijedor | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Ulica u Prijedoru.jpg | image2 = Парк природе Сана - доњи ток, (21).jpg | image3 = NP002 - 6.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = PRIJEDOR GRB COAT-OF-ARMS WAPPEN 2013.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Prijedor.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Prijedor u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|58|51.3|N|16|42|50.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = [[Slobodan Javor]]<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/9/0|title=Lokalni izbori 2024 - Prijedor|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 17.96 | površina_grada = 834.07 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 136 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 29555 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 89397 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 000 | pozivni_broj = (+387) 52 | matični_broj_naselja = 218375<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | veb-sajt = {{URL|http://www.prijedorgrad.org/}} | fusnote = }} '''Prijedor''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na obali rijeke [[Sana|Sane]], te brežuljcima kojima se planina [[Kozara]] spušta u [[Prijedorsko polje]]. Područje grada zauzima 834&nbsp;km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. == Historija == [[Datoteka:Prijedor_stara_slika.jpg|mini|desno|250px|Prijedorska čarsija nekad]] [[Datoteka:Prijedor Railway and Bus Station.jpg|mini|desno|250px|Željeznička stanica u Prijedoru]] Prijedor, (u turskim izvorima Pridor), grad u sjeverozapadnoj Bosni niže od ušća rječice [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenice]] u [[Sana|Sanu]], na istočnoj obali rijeke Sane. Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina ([[Zecovi|gradina Zecovi]] sa slojevima prethistorije, antike i srednjega vijeka; kasnoantička nekropola [[Rakovčani]]; srednjovjekovni grad [[Kozarac]]; [[sojenica|sojenice]], [[nekropola|nekropole]]). Grad nastaje u 18. st. od iseljenog muslimanskog stanovništva iz [[Lika|Like]] i [[Udbina|Udbine]] a koji su prešli u Bosnu u doba [[Bečki rat|Bečkog rata]] ([[1683]]-[[1699]]). Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu [[Svinjarica|Svinjarici]] gdje je strateški bila najbolja odbrana i gdje je napravljeno drveno utvrđenje osigurano sa jugozapada rijekom Sanom, a sa sjeveroistočne strane močvarnom uvalom. Kasnije je izgrađena kamena tvrđava sa tri ulazne kapije, kulom za [[dizdar]]a i barutanom. Novim dogradnjama grad je dobio tri kule (Šuplja, Grozdanića i Gradska). Od postanka Prijedor je bio u sastavu [[kadiluk]]a Kostajničke bekije čije je središte bilo u Kozarcu. Tu je sjedište Prijedorske kapetanije od [[1757]], a koja je obuhvatala raniju Kamengradsku, Novsku i Kozaračku kapetaniju. Tu je i sjedište samostalnog kadiluka od sredine 18. st., a on je obuhvatao Kozarac, [[Omarska|Omarsku]], [[Ljubija|Ljubiju]] i Prijedor. Prijedorska tvrđava je popravljana [[1768]]. Godine [[1835]], kada se ukidaju kapetanije, pa i Prijedorska, tvrđava ima 15 topova. Posada napušta tvrđavu [[1851]]. Tvrđava je srušena [[1890]]. kao nepotrebna, a od njenog kamena popločane su ulice u novom dijelu grada. Od [[1873]]. Prijedor je povezan željeznicom sa [[Banja Luka|Banjom Lukom]]. U doba austrougarske uprave je središte kotara u Bihaćkom, a kasnije u Banjalučkom okrugu. Godine [[1879]]. ima 818 kuća i 4.681 stanovnika, a [[1910]]. ima 944 kuća sa 5.184 stanovnika (većina: 2.415 muslimana, 2.089 pravoslavnih, 588 katolika). Pored džamije, grad je imao pravoslavnu (1891) i katoličku crkvu (1896). U 20. st. dobija novu privrednu i stambenu infrastrukturu obilježenu industrijalizacijom. Intenzivniji razvoj nastaje nakon otvaranja željezničke pruge [[Bosanski Novi]] - [[Banja Luka]]. === Prijedor za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Etničko čišćenje Prijedora}} S okupacijom grada od vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], Prijedor je nakon [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Sarajevo|Sarajeva]] mjesto najvećeg [[Etničko čišćenje Prijedora|masovnog zločina]] nad civilnim stanovništvom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata od 1992. do 1995]]. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 [[masovne grobnice|masovnih grobnica]] prijedorskih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]], u kojima je do sada pronađeno otprilike 2.000 tijela, od kojih je približno 500 identificirano. Prognano je gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada, a mnogi su završili u obližnjim [[koncentracijski logor|logorima]] [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je otprilike 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata ubijeno je u [[Ljubija|Ljubijskog regiji]], samo u selu [[Briševo (Prijedor)|Briševu]] preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. u akciji "Sanske brigade", jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. == Geografija == === Geografski položaj === {| width="60%" |----- | width ="33%" align="center" | <small>[[Kostajnica]] (60&nbsp;km),<br>[[Zagreb]] (173&nbsp;km), <br> <small>[[Beč]] (547&nbsp;km) | width ="33%" align="center" | <small>[[Kozarska Dubica]] (33&nbsp;km), <br>[[Evropski put E70|Autoput Е-70]] (62&nbsp;km) | width ="33%" align="center" | <small>[[Gradiška]] (90&nbsp;km), <br>[[Budimpešta]] (474&nbsp;km) |----- | width ="33%" align="center" | <small>[[Novi Grad]] (32&nbsp;km), <br>[[Trst]] (412&nbsp;km) | width ="33%" align="center" | <small>[[Datoteka:Brosen windrose-bs.svg|100px]] | width ="33%" align="center" | <small>[[Kozarac]] (13&nbsp;km), <br>[[Omarska]] (20&nbsp;km), <br>[[Beograd]] (336&nbsp;km) |----- | width ="33%" align="center" | <small>[[Ljubija]] (8&nbsp;km) | width ="33%" align="center" | <small>[[Sanski Most]] (33&nbsp;km), <br>[[Mrkonjić Grad]] (92&nbsp;km) | width ="33%" align="center" | <small>[[Banja Luka]] (48&nbsp;km), <br>[[Sarajevo]] (250&nbsp;km) |} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Prijedora|Spisak naseljenih mjesta u gradu Prijedoru}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, grad Prijedor je imao 89.397 stanovnika, raspoređenih u 71 naseljenih mjesta. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Prijedor === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prijedor | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20486 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82/3/4) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 89397 | g2013_bosnjaci = 29034 | g2013_srbi = 55895 | g2013_hrvati = 1762 | g2013_bosanci = 107 | g2013_romi = 239 | g2013_muslimani = 192 | g2013_bosanciihercegovci = 11 | g2013_albanci = 16 | g2013_jugosloveni = 123 | g2013_ukrajinci = 356 | g2013_crnogorci = 37 | g2013_slovenci = 69 | g2013_pravoslavci = 129 | g2013_makedonci = 14 | g2013_nisu_izjasnili = 746 | g2013_nepoznato = 389 | g1991_ukupno = 112543 | g1991_muslimani = 49351 | g1991_srbi = 47581 | g1991_hrvati = 6316 | g1991_jugosloveni = 6459 | g1981_ukupno = 108868 | g1981_muslimani = 42129 | g1981_srbi = 45279 | g1981_hrvati = 7297 | g1981_jugosloveni = 12025 | g1981_slovenci = 81 | g1981_crnogorci = 117 | g1981_albanci = 116 | g1981_madari = 14 | g1981_romi = 100 | g1981_makedonci = 26 | g1971_ukupno = 97894 | g1971_muslimani = 39190 | g1971_srbi = 46487 | g1971_hrvati = 8845 | g1971_jugosloveni = 1458 | g1971_slovenci = 73 | g1971_crnogorci = 119 | g1971_albanci = 101 | g1971_madari = 15 | g1971_romi = 10 | g1971_makedonci = 37 | g1961_ukupno = 39751 | g1961_muslimani = 10140 | g1961_srbi = 21532 | g1961_hrvati = 2384 | g1961_jugosloveni = 5290 | g1961_slovenci = 64 | g1961_crnogorci = 42 | g1961_albanci = 43 | g1961_madari = 10 | g1961_makedonci = 39 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prijedor | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 218375 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 29555 | g2013_bosnjaci = 4812 | g2013_srbi = 22514 | g2013_hrvati = 681 | g2013_bosanci = 75 | g2013_romi = 163 | g2013_muslimani = 118 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 8 | g2013_jugosloveni = 80 | g2013_ukrajinci = 79 | g2013_crnogorci = 30 | g2013_slovenci = 50 | g2013_pravoslavci = 35 | g2013_makedonci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 439 | g2013_nepoznato = 291 | g1991_ukupno = 34635 | g1991_muslimani = 13388 | g1991_srbi = 13927 | g1991_hrvati = 1757 | g1991_jugosloveni = 4282 | g1981_ukupno = 29449 | g1981_muslimani = 10173 | g1981_srbi = 10478 | g1981_hrvati = 1689 | g1981_jugosloveni = 6465 | g1981_slovenci = 54 | g1981_crnogorci = 78 | g1981_albanci = 51 | g1981_madari = 12 | g1981_romi = 58 | g1981_makedonci = 13 | g1971_ukupno = 22223 | g1971_muslimani = 9433 | g1971_srbi = 9454 | g1971_hrvati = 1727 | g1971_jugosloveni = 1063 | g1971_slovenci = 40 | g1971_crnogorci = 86 | g1971_albanci = 51 | g1971_madari = 11 | g1971_makedonci = 16 | g1961_ukupno = 11847 | g1961_muslimani = 1574 | g1961_srbi = 6233 | g1961_hrvati = 1348 | g1961_jugosloveni = 2452 | g1961_slovenci = 53 | g1961_crnogorci = 35 | g1961_albanci = 13 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 32 }} == Privreda == [[Datoteka:SanicaniLake.JPG|mini|desno|200px|Ribnjak Saničani]] U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda ''Celpak'' čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, ''Ljubija''. Fabrika namještaja ''Javor'' iz sklopa prijeratnog ''Šipada'' je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma ''Janjoš'' u privatnom vlasništvu. == Kultura == U Prijedoru se svake godine dodjeljuje književna [[Nagrada "Skender Kulenović"]], a svake treće godine [[Književni vijenac Kozare]]. === Nacionalni spomenici === [[Datoteka:Carsijska dzamija Old City Mosque.jpg|mini|desno|200px|Čaršijska džamija u centru grada]] {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Prijedoru}} == Sport == * [[FK Rudar Prijedor|FK Rudar]] * [[RK "Prijedor"|RK Prijedor]] * [[Ofk brdo|OFK Brdo]] * [[OFK Prijedor]] * [[ŽRK Mira Prijedor]] == Razno == O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i [[Sevdalinka|sevdalinke]], kao što je "[[:s:Čaršijska|Čaršijska]]". == Također pogledajte == * [[KUD Kozara Donja Ljubija]] * [[Koncentracijski logor Keraterm]] * [[Koncentracijski logor Omarska]] * [[Koncentracijski logor Trnopolje]] * [[Prijedorsko polje]] == Literatura == * Prijedor i okolina, Prijedor-Beograd 1961. * [[Hamdija Kapidžić]], Prijedor, Enciklopedija Jugoslavije 6, Zagreb 1965, 615. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30-31. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Prijedor}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični veb-sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Prijedor}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Prijedor|*]] fdiag4ik3mnen31evnlp602jxtd6gii 0 4544 3922653 3922470 2026-08-29T07:30:45Z Martin Macha 2111 126373 /* */ 3922653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Kraljevina Norveška | izvorno_ime = ''Kongeriket Norge'' {{Simboli jezika|nb|norveški (bokmål)}}<br />''Kongeriket Noreg'' {{Simboli jezika|nn|norveški (nynorsk)}}<br />''Norgga gonagasriika'' {{Simboli jezika|se|sjevernolaponski}} | ime_genitiv = Norveške | zastava = Flag of Norway.svg | grb = Coat of Arms of Norway.svg | uzrečica = ''Alt for Norge''<br /><small>({{bs|Sve za Norvešku}})</small> | himna = "[[Ja, vi elsker dette landet]]"<br /><small>({{bs|Da, mi volimo ovu zemlju}})</small><br />{{Center|[[Datoteka:Norway (National Anthem).ogg]]}} | karta = Europe-Norway.svg | glavni_grad = [[Oslo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|59|54.78|N|10|44.41|E}} | najveći_grad = Oslo | službeni_jezik = [[Norveški jezik|norveški]]<br />(bokmål (književni) i nynorsk (novi norveški)<br />sjevernolaponski | državno_uređenje = [[Ustavna monarhija]], [[Jednostavne države|Jednostavna država]], [[Parlamentarni sistem]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak norveških kraljeva|Kralj]] | vladar_prva_vlast = [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Norveške|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Jonas Gahr Støre]] | nezavisnost = raskid unije sa [[Švedska|Švedskom]] | nezavisnost_priznato = [[7. juni]] [[1905]]. | površina = 385.207<ref name="kart_2019">{{Cite web|url=https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|title=Arealstatistics for Norway 2019|publisher=Kartverket, mapping directory for Norway|year=2019|access-date=22. 3. 2019|archive-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608034913/https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|url-status=dead}}</ref> | procenat_vode = 6 | po_površini_na_svijetu = 67. | stanovnika = 5.627.400<ref name="ssbf">{{Cite web|url=https://www.ssb.no/en/befolkning/folketall/statistikk/befolkning|title=Population, 2026-01-01|publisher=Statistics Norway|date=25. 2. 2026|access-date=26. 2. 2026|language=en}}</ref> | stanovnika_godina = 2026 | gustoća = 14,6 <small>(213.)</small> | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 120. | bdp_ukupno = $397 milijardi<ref name="imf2">{{cite web |title=Norway |publisher=International Monetary Fund |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=52&pr.y=9&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=142&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a=}}</ref> | bdp_godina = 2018 | po_broju_bdp_na_svijetu = 46. | bdp_per_capita = $74.065<ref name=imf2/> | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 0.966<ref name="UNDP2023">{{Cite web|url=https://hdr.undp.org/data-center/human-development-indexindicies/HDI|title=2022 Human Development Index Ranking|publisher=United Nations Development Programme|date=13. 3. 2023|access-date=16. 3. 2024|language=en}}</ref> | hdi_godina = 2022 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 2. | gini = 26,1<ref name=eurogini>{{cite web|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|publisher=Eurostat Data Explorer|access-date=4. 12. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2017 | po_broju_gini_na_svijetu = 1. | valuta = [[Norveška kruna|Kruna]] (NOK) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | najviša_tačka_ime = [[Galdhøpiggen]] | najviša_tačka_metara = 2 469 | najveće_jezero_ime = [[Mjøsa]] | najveće_jezero_površina = 368 | najveća_rijeka_ime = [[Glomma]] | najveća_rijeka_dužina = 598 | internetski_nastavak = [[.no]] | pozivni_broj = +47 }} '''Norveška''' je [[država]] na sjeveru [[Evropa|Evrope]]. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]], [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]], uz morsku granicu sa [[Danska|Danskom]]. Jedna je od država osnivača [[UN]]-a, [[NATO]]-a, [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]]. Članica je evropskog ekonomskog prostora, [[WTO]]-a i [[OECD]]-a, a također je i dio šengenske zone. Održava bliske veze sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-o i [[Evropska unija|EU]]-om i njenim državama članicama iako su stanovnici Norveške na dva referenduma o pridruživanju toj uniji glasali negativno. Sa snagama UN-a aktivno učestvuje u međunarodnim misijama, posebno u [[Afganistan]]u, na [[Kosovo|Kosovu]], [[Sudan]]u i [[Libija|Libiji]]. == Historija == {{Glavni|Historija Norveške}} '''Vikinzi''' su dva vijeka pljačkali i palili Evropu dok nisu prihvatili [[kršćanstvo]] [[994]]. za vladavine [[Olaf Tryggvason|Olafa Tryggvasona]]. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. [[1397]]. Norveška je ušla u uniju sa [[Danska|Danskom]] i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. [[1814]]. Norvežani su se odvojili od Švedske i donijeli svoj [[ustav]]. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom. Norveška je 1834. imala 1.050.000 stanovnika. Kopnena vojska [[Unija Švedske i Norveške|Unije Švedske i Norveške]] je imala 45 hiljada vojnika, a mornarica 30 galija.<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_34A8BB99366B973490F07A22BA4B577B-1834-01-27 Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.]</ref> Nacionalni osjećaji bujali su u [[19. vijek|19. stoljeću]] i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac [[1905]], kad je Norveška mirnim putem, [[referendum]]om izborila nezavisnost. Iako je bila neutralna tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektnu privrednu štetu. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali ju je [[Treći rajh]] ipak okupirao na punih 5 godina. [[1949]]. napustila je politiku neutralnosti i pristupila [[NATO]] savezu. Otkriće [[Nafta|nafte]] i [[Zemni plin|zemnog plina]] ranih [[1960te|60-ih godina]] u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promijenilo [[ekonomija|ekonomsku]] sliku te zemlje. Na referendumu [[1994]]. građani Norveške odbili su se pridružiti [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Danas im je glavna zadaća održati najviši standard u Evropi i planirati šta činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata. == Geografija == {{Glavni|Geografija Norveške}} Pruža se dužinom od 1.750 [[km]] zapadnim i krajnjim sjevernim dijelom [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog]] [[poluostrvo|poluostrva]]. Njena obala spada u najrazuđenije obale u Evropi, ali i svijetu. Ima, što manjih, što većih, oko 50.000 [[ostrvo|ostrva]]. Bogata je [[rijeka]]ma i [[jezero|jezerima]]. Najviši vrh u Norveškoj je [[Galdhøpiggen]] (2.469 m). Samo 2,28% tla je obradivo. Poznata je kao ''Zemlja hiljadu [[fjord]]ova''. == Politički sistem == Prema [[Ustav]]u Norveške, koji je usvojen [[16. maj]]a [[1814]]. godine<ref name="Constitution">{{cite web |url=http://www.stortinget.no/en/In-English/About-the-Storting/The-Constitution/The-Constitution/ |title=The Constitution – Complete text |work=The Storting's Information Corner |year=2011 |access-date=9. 9. 2011 |access-date=31. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629190647/http://stortinget.no/en/In-English/About-the-Storting/The-Constitution/The-Constitution/ |archive-date=29. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> po uzoru na [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Američku deklaraciju o nezavisnosti]] iz [[1776]]. godine i [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] iz [[1789]]. godine, Norveška je unitarna ustavna monarhija s parlamentarnim sistemom vlasti. U političkom smislu, kralj ima najvažniju ulogu u državi, dok ista uloga u okviru Vlade pripada premijeru. Vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast što je definisano i Ustavom Norveške koji je najviši dokument te zemlje. Monarh službeno zadržava izvršnu vlast ali su se uvođenjem parlamentarnog sistema vlasti, dužnosti monarha svele na ceremonijalne i reprezentativne uloge,<ref>{{cite web|url=http://www.kongehuset.no/c27300/seksjonstekst/vis.html?tid=29977|title=The King's constitutional role |publisher=The Royal Court of Norway |access-date=24. 4. 2009}}</ref> kao što je formalno imenovanje i razrješenje premijera i drugih ministara u izvršnoj vlasti. Osim toga, monarh je vrhovni komandant norveških oružanih snaga, simbol je norveškog jedinstva i službeno predstavlja Norvešku u inostranstvu. Imenuje premijera vlade i ministre, te druge visoke državne službenike s tim da predložena vlada mora dobiti većinsku podršku norveškog parlamenta. Ako nema svog muškog potomstva, kralj parlamentu Norveške može predložiti svoga budućeg nasljednika, ali je parlament taj koji na kraju donosi konačnu odluku o njegovom nasljedniku. ===Parlament=== Norveški parlament (norv. Stortinget) je nosilac zakonodavne vlasti u Norveškoj. Sastoji se od 169 članova koji se biraju na mandat u trajanju od 4 godine s tim da se njih 150 direktno bira iz ukupno 19 izbornih jedinica dok se dodatnih 19 članova bira na osnovu proporcionalne zastupljenosti. Izborni prag iznosi 4% od ukupnog broja glasova. Parlament se sastoji od gornjeg i donjeg doma. Prilikom prvog zasjedanja, novoizabrani Parlament jednu četvrtinu svojih članova delegira za Gornji dom (Lagting), dok preostali članovi sačinjavaju Donji dom (Odelsting). Parlament u svom radu bira i dvanaest različitih odbora, kao što su Odbor za pravosuđe, za finansije i dr. Posebni parlamentarni odbor za vanjske poslove je dodatno proširen u odnosu na ostale odbore. Oba doma norveškog parlamenta biraju svog predsjednika i načelno su ravnopravni u svom radu, s tim što pravo zakonodavne inicijative ima isključivo donji dom što znači da se inicijativa o zakonskim odredbama proslijeđuje od donjeg ka gornjem domu parlamenta. U slučaju različitih mišljena između domova, o prijedlogu zakona odlučuje se dvotrećinskom većinom svih članova parlamenta na zajedničkoj sjednici. Dvotrećinska većina parlamenta je potrebna i u slučaju promjene Ustava. == Administrativna podjela == {{Glavni|Okruzi Norveške|Općine u Norveškoj}} == Privreda == Zahvaljujući prirodnim bogatstvima i visokorazvijenoj privredi Norvežani danas imaju drugi najveći BDP po stanovniku u [[Evropa|Evropi]] (nakon Luksemburga ) i četvrti - najviši BDP po glavi stanovnika u svijetu. Norveška trenutno slovi kao druga najbogatija zemlja u svijetu po novčanoj vrijednosti, odnosno najvećom kapitalnom rezervom po glavi stanovnika.<ref>Baltais, Simon. "Environment And Economy: Can They Co-Exist In The "Smart State"?," ''Issues'' 91 (2010): 21–24. ''Education Research Complete.'' Web. 18. 9. 2012.</ref> Norveška je zadržala prvo mjesto u svijetu prema [[UNDP]]-ovom Human Development indeksu (Ljudski razvojni indeks), i to šest godina u kontinuitetu od [[2001]]. do [[2006]]. a zatim i [[2009]]. i [[2010]]. godine.<ref>{{Cite web |url=http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2013 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 12. 2013 |archive-date=26. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140126144847/http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2013 |url-status=dead }}</ref> Životni standard u Norveškoj je među najvišim u svijetu. Norveška privreda je uspješan primjer mješovite ekonomije, kombinacija razvijene kapitalističke i socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog državnog vlasništva u nekim ključnim privrednim sektorima. Državni prihod od eksploatacije prirodnih resursa uključuje i značajan doprinos od proizvodnje nafte. Norveška ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti koja trenutno iznosi oko 2,6 %.<ref>{{cite web |author1=Kari Vartdal Riise |author2=Cecilie Langum Becker |url=http://www.dn.no/forsiden/borsMarked/article2461528.ece |title=Norge i særstilling |publisher=DN.no |date=31. 8. 2012 |access-date=22. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508212530/http://www.dn.no/forsiden/borsMarked/article2461528.ece |archive-date=8. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> 69 % stanovništva u životnoj dobi od 15-74 godina su zaposleni.<ref>http://www.ssb.no/en/arbeid-og-lonn/statistikker/aku</ref> Proizvodna produktivnosti, kao i prosječna zarada po satu u Norveškoj je među najvišim na svijetu.<ref>http://www.bls.gov/news.release/ichcc.t01.htm</ref> == Stanovništvo == U decembru [[2013]]. godine Norveška je imala populaciju od 5.096.300 stanovnika. Etnički Norvežani su narod germanskog porijekla. S obzirom na ekonomsku razvijenost i blagostanje koje vlada u društvu, Norveška je krajem [[20. vijek]]a privukla brojne imigranata iz južne i istočne Evrope, Srednjeg Istoka, [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Ove skupine naroda govore različitim jezicima i dolaze iz različitih kultura i religija. Službena istraživanje iz 2013. godine pokazuje da 86% ukupnog stanovništva Norveške ima barem jednog roditelja rođenog u Norveškoj. Više od 710.000 osoba (14%)<ref name="ReferenceA">http://www.ssb.no/en/innvandring-og-innvandrere/nokkeltall</ref> su imigranti i njihovi potomci, dok postoji 117.000 stanovnika druge generacije imigranata rođenih u Norveškoj. Od ukupnog broja imigranata i njihovih potomaka: * njih 323.000 (39%)<ref name="ReferenceA"/> dolaze iz država zapadne kulture ([[Australija]], [[Sjeverna Amerika]] i država Evrope) dok * 505.000 imigranata (61%)<ref name="ReferenceA"/> dolaze iz drugih dijelova svijeta ([[Maroko]], [[Irak]], [[Somalija]], [[Pakistan]], [[Iran]]). U 2012. godini, od ukupno 660.000 stanovnika imigrantskog porijekla, njih 407.262 ima norveško državljanstvo (62,2%). Norveški [[grad]]ovi s juga na sjever: [[Kristiansand]] - [[Stavanger]] - [[Fredrikstad]] - [[Drammen]] - [[Oslo]] ([[glavni grad]]) - [[Bergen]] - [[Hamar]] - [[Florø]] - [[Ålesund]] - [[Trondheim]] - [[Mo i Rana]] - [[Bodø]] - [[Narvik]] - [[Harstad]] - [[Tromsø]] - [[Hammerfest]] - [[Vardø]] ===Religija=== [[Datoteka:2011-04-08 Bait-un-Nasr mosque.jpg|thumb|Bait-un-Nasr džamija na periferiji Osla, najveća [[džamija]] u Skandinaviji]] Oko 77% Norvežana bili su članovi Norveške crkve na dan 1. januara [[2012]]. godine. U 2011. godini, oko 66% svih novorođenčadi su kršteni, a oko 65% svih 15ogodišnjaka je registrovano u crkvi.<ref>{{cite web |url=http://www.ssb.no/kirke_kostra/ |title=Flere til gudstjeneste |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=7. 12. 2012}}</ref> Pa ipak samo 20% Norvežana se izjasnilo da religija zauzima važno mjesto u njihovom životu, te su po tome jedna od najnereligioznijih nacija u svijetu (četvrti poslije Estonije, Švedske i Danske).<ref>{{cite web|url=http://02varvara.wordpress.com/2009/02/11/gallup-poll-results-reveal-estonia-as-the-most-atheistic-country-in-the-world/ |title=Gallup Poll Results Reveal Estonia as the Most Atheistic Country in the World " Voices from Russia |publisher=02varvara.wordpress.com |access-date=8. 7. 2009}}</ref> U ranim 1990-im, studija procjenjuje da samo 4,7% do 5,3% Norvežana posjećuje crkvu jednom sedmično i to za vrijeme mise.<ref>{{cite web |url=http://www.dawnnorge.no/dawnnorge/vedlegg/dawn_eng_22.08.2003_00.40.49.doc |title=The People In The Church |publisher=webcache.googleusercontent.com |access-date=8. 7. 2009 |archive-date=15. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070815191030/http://www.dawnnorge.no/dawnnorge/vedlegg/dawn_eng_22.08.2003_00.40.49.doc |url-status=bot: unknown }}</ref> Ova brojka je pala na oko 2% prema podacima iz 2009. i 2010. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.ssb.no/kirke_kostra_en/ |title=KOSTRA (Municipality-State-Reporting): Church |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=29. 8. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ssb.no/kirke_kostra_en/arkiv/tab-2010-06-16-02-en.html |title=Church of Norway. Church services and participants, by diocese. 2005–2009 (Corrected 28 June 2010) |publisher=[[Statistics Norway]] |date=28. 6. 2010 |access-date=7. 3. 2011}}</ref> U 2010. godini, oko 10 % stanovništva se izjasnilo kao religijski neopredijeljenim, a oko 9 % ( 431 000 ljudi) bili su pripadnici vjerskih zajednica izvan Norveške crkve.<ref name="Norway1">{{cite web|url=http://www.ssb.no/english/subjects/07/02/10/trosamf_en/ |title=More members in religious and philosophical communities |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=8. 3. 2009}}</ref> Kršćana izvan Norveške crkve ima ukupno oko 4,9%<ref name="Norway1"/> od ukupnog stanovništva, a najveći broj njih su pripadnici katoličke crkve, oko 83.000 članova, prema statistici vlade iz 2009. godine.<ref name="Norwayreligion2">{{cite web|url=http://www.ssb.no/trosamf_en/arkiv/tab-2009-12-09-03-en.html |title=Members of Christian communities outside the Church of Norway |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=21. 8. 2010}}</ref> Ostale kršćanske zajednice su: Evangelistička luteranske slobodna crkva Norveške (19.600),<ref name="Norwayreligion2"/> metodisti (11.000),<ref name="Norwayreligion2"/> Baptisti (9.900),<ref name="Norwayreligion2"/> pravoslavci (9.900),<ref name="Norwayreligion2"/> adventisti (5.100),<ref name="Norwayreligion2"/> Asirci i Kaldejci i dr. Švedska, finska i islandska Luteranska Kongregacije u Norveškoj ima oko 27.500 članova ukupno.<ref name="Norwayreligion2"/> Ostalih kršćanskih religijskih i vjerskih zajednica ima manje od 1% pojedinačno, uključujući i 12.000 Jehovinih svjedoka.<ref name="Norwayreligion2"/> Među nekršćanskim religijama, islam je najveća, s populacijom od 106.735 stanovnika.<ref name=autogenerated5>{{cite web|url=http://www.ssb.no/trosamf_en/ |title=Church of Norway and other religious and philosophical communities |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=9. 12. 2011}}</ref> Islam praktikuju uglavnom somalijski, [[Arapi|arapski]], [[Bošnjaci|bošnjački]], [[Albanci|albanski]] i [[Turci|turski]] imigranti, kao i Norvežani pakistanskog porijekla. ===Obrazovanje=== Visokoškolsko obrazovanje u Norveškoj se odvija na sedam [[univerzitet]]a, pet specijalizovanih fakulteta, 25 univerzitetskih koledža, kao i na nekoliko privatnih koledža. Ovaj tip obrazovanje je usklađen prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom principu]] i uključuje dodiplomski studij (trajanje studija 3 godine), master studij (postdiplomski studij od 2 godine) i doktorski studij (3 godine).<ref>{{cite web |url=http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/Norway1.pdf |title=Norway – Implementation of the elements of the Bologna Process |format=PDF |access-date=30. 5. 2010 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/10702/20110221195458/http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/Norway1.pdf |archive-date=21. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> Akademska godina traje dva semestra, od augusta do decembra i od januara do juna. Krajnja nadležnost nad obrazovanjem leži na norveškom Ministarstvu za obrazovanje i istraživanje. ===Jezik=== [[Norveški jezik]] koji spada u grupu germanskih jezika je službeni jezik Norveške. Ima dvije pisane varijante: Bokmål (književni jezik) i Nynorsk (novonorveški jezik) i oba su priznata kao službeni jezici. Bokmål koristi velika većina od oko 80-85% stanovništva. Oko 95% stanovništva govori norveški kao prvi ili maternji jezik, iako mnogi govore dijalektima koji se mogu značajno razlikovati od književnog jezika. Svi norveški dijalekti međusobno su razumljivi, pa ipak oni koji su u manjoj mjeri izloženi drugim dijalektima osim ova dva mogu imati poteškoće sa razumijevanjem fraza i izgovorom. Norveški jezik je sličan drugim jezicima u Skandinaviji: [[švedski jezik|švedskom]] i [[danski jezik|danskom]]. Sva tri jezika su međusobno razumljivi i mogu se koristiti u komunikaciji među stanovnicima skandinavskih zemalja. Kao rezultat saradnje u okviru Nordijskog vijeća, stanovnici svih nordijskih zemalja, uključujući [[Island]] i [[Finska|Finsku]], imaju pravo da u komunikaciji s norveškom vlašću koriste svoj vlastiti jezik. Glavni strani jezik koji se izučava u norveškim osnovnim školama je [[engleski jezik|engleski]], i smatra se međunarodnim jezikom nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Većina stanovništva tečno govori engleski pogotovo oni rođeni poslije 2. svjetskog rata. [[Njemački jezik|Njemački]], [[francuski jezik|francuski]] i [[španski jezik]] se također uče kao drugi ili treći jezik. == Također pogledajte == * [[Općine u Norveškoj]] * [[Gryllefjord]] * [[Edvard Grieg]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Norway}} * [http://www.vikjavev.no Sognefjord: Fotos, webcam & infos] {{Norveška po temama}} {{Države Evrope}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Norveška]] [[Kategorija:Skandinavija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] c1dygwk8jc7hs2jtg3v3p9nfm3j3dug 0 4675 3922674 3841489 2026-08-29T08:45:53Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3922674 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''7. februar / veljača (7. 2)''' jest 38. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 327 dana (328 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1945]] - Partizanski odredi izvršili pokolj franjevaca na Širokom Brijegu * [[1964]] – ''The Beatles ''počinju svoju prvu turneju po SAD-u i ''stižu na ''njujorškom aerodromu ''John F. Kennedy Airport'', gdje ih očekivaju 5000 obožavalaca i 200 novinara. * [[1989]] – Počelo 24. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji i 6. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Feistritz]]u; * [[2014]] – Svečano otvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1693]] – [[Ana, carica Rusije]] === 19. vijek === * [[1812]] – [[Charles Dickens]], engleski književnik ("[[Oliver Twist]]") * [[1819]] – [[Sidonija Rubido]], hrvatska operna pjevačica * [[1870]] – [[Alfred Adler]], [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]] * [[1875]] – [[Walter Courvoisier]], švicarski kompozitor === 20. vijek === * [[1906]] – [[Henry Pu Yi]], posljednji kineski car * [[1913]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[1915]] – [[Nedim Filipović]], bosanskohercegovački naučnik, intelektualac, orientalist, filolog, turkolog, historičar-osmanist, akademik * [[1926]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]] * [[1927]] – [[Juliette Gréco]], francuska šansonjerka * [[1953]] – [[Hasija Borić]], bosanskohercegovačka glumica i režiserka * [[1954]] – [[Dieter Bohlen]], njemački muzičar i producent ("[[Modern Talking]]") * [[1969]] – [[Viktor Majgurov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Ashton Kutcher]], američki glumac == Umrli == === 19. vijek === * [[1894]] - [[Adolphe Sax]], [[Belgija|belgijski]] pronalazač i [[muzičar]]; izumitelj [[saksofon]]a === 20. vijek === * [[1940]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent * [[1979]] – [[Daniel Starch]], američki psiholog i stručnjak za istraživanje tržišta * [[1982]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Dale Evans]], američka glumica i pjevačica * [[2017]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[2019]] – [[Albert Finney]], britanski glumac * [[2020]] – [[Nexmije Pagarusha]], jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica * [[2022.]] ** [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac ** [[Emina Zaimović]], bosanskohercegovačka arhitektica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ Na današnji dan (7. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203174616/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ |date=3. 2. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-7/ Na današnji dan (7. februar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-07]] gxnagd73nsvfh73qehsolye4obfe72h 3922685 3922674 2026-08-29T10:34:15Z Bosancica by MK 173186 3922685 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''7. februar / veljača (7. 2)''' jest 38. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 327 dana (328 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1945]] - Partizanski odredi izvršili pokolj franjevaca na Širokom Brijegu * [[1964]] – ''The Beatles ''počinju svoju prvu turneju po SAD-u i ''stižu na ''njujorškom aerodromu ''John F. Kennedy Airport'', gdje ih očekivaju 5000 obožavalaca i 200 novinara. * [[1989]] – Počelo 24. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji i 6. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Feistritz]]u; * [[2014]] – Svečano otvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1693]] – [[Ana, carica Rusije]] === 19. vijek === * [[1812]] – [[Charles Dickens]], engleski književnik ("[[Oliver Twist]]") * [[1819]] – [[Sidonija Rubido]], hrvatska operna pjevačica * [[1870]] – [[Alfred Adler]], [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]] * [[1875]] – [[Walter Courvoisier]], švicarski kompozitor === 20. vijek === * [[1906]] – [[Henry Pu Yi]], posljednji kineski car * [[1913]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[1915]] – [[Nedim Filipović]], bosanskohercegovački naučnik, intelektualac, orijentalist, filolog, turkolog, historičar-osmanist, akademik * [[1926]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]] * [[1927]] – [[Juliette Gréco]], francuska šansonjerka * [[1953]] – [[Hasija Borić]], bosanskohercegovačka glumica i režiserka * [[1954]] – [[Dieter Bohlen]], njemački muzičar i producent ("[[Modern Talking]]") * [[1969]] – [[Viktor Majgurov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Ashton Kutcher]], američki glumac == Umrli == === 19. vijek === * [[1894]] - [[Adolphe Sax]], [[Belgija|belgijski]] pronalazač i [[muzičar]]; izumitelj [[saksofon]]a === 20. vijek === * [[1940]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent * [[1979]] – [[Daniel Starch]], američki psiholog i stručnjak za istraživanje tržišta * [[1982]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Dale Evans]], američka glumica i pjevačica * [[2017]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[2019]] – [[Albert Finney]], britanski glumac * [[2020]] – [[Nexmije Pagarusha]], jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica * [[2022.]] ** [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac ** [[Emina Zaimović]], bosanskohercegovačka arhitektica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ Na današnji dan (7. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203174616/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ |date=3. 2. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-7/ Na današnji dan (7. februar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-07]] jcyskzs8c68z1ww9addwbsiglb5zel8 3922686 3922685 2026-08-29T10:34:54Z Bosancica by MK 173186 3922686 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''7. februar / veljača (7. 2)''' jest 38. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 327 dana (328 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1945]] – Partizanski odredi izvršili pokolj franjevaca na Širokom Brijegu * [[1964]] – ''The Beatles ''počinju svoju prvu turneju po SAD-u i ''stižu na ''njujorškom aerodromu ''John F. Kennedy Airport'', gdje ih očekivaju 5000 obožavalaca i 200 novinara. * [[1989]] – Počelo 24. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji i 6. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Feistritz]]u; * [[2014]] – Svečano otvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1693]] – [[Ana, carica Rusije]] === 19. vijek === * [[1812]] – [[Charles Dickens]], engleski književnik ("[[Oliver Twist]]") * [[1819]] – [[Sidonija Rubido]], hrvatska operna pjevačica * [[1870]] – [[Alfred Adler]], [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]] * [[1875]] – [[Walter Courvoisier]], švicarski kompozitor === 20. vijek === * [[1906]] – [[Henry Pu Yi]], posljednji kineski car * [[1913]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[1915]] – [[Nedim Filipović]], bosanskohercegovački naučnik, intelektualac, orijentalist, filolog, turkolog, historičar-osmanist, akademik * [[1926]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]] * [[1927]] – [[Juliette Gréco]], francuska šansonjerka * [[1953]] – [[Hasija Borić]], bosanskohercegovačka glumica i režiserka * [[1954]] – [[Dieter Bohlen]], njemački muzičar i producent ("[[Modern Talking]]") * [[1969]] – [[Viktor Majgurov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Ashton Kutcher]], američki glumac == Umrli == === 19. vijek === * [[1894]] - [[Adolphe Sax]], [[Belgija|belgijski]] pronalazač i [[muzičar]]; izumitelj [[saksofon]]a === 20. vijek === * [[1940]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent * [[1979]] – [[Daniel Starch]], američki psiholog i stručnjak za istraživanje tržišta * [[1982]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Dale Evans]], američka glumica i pjevačica * [[2017]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[2019]] – [[Albert Finney]], britanski glumac * [[2020]] – [[Nexmije Pagarusha]], jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica * [[2022.]] ** [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac ** [[Emina Zaimović]], bosanskohercegovačka arhitektica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ Na današnji dan (7. februar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203174616/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/7/ |date=3. 2. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-7/ Na današnji dan (7. februar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-07]] 8136jtwznhtkemqliiq215inltl32ft 0 5066 3922525 3818580 2026-08-28T13:46:10Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3922525 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''15. decembar / prosinac (15. 12)''' jest 349. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (350. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 16 dana. == Događaji == === 19. vijek === * [[1840]] – Kovčeg s posmrtnim ostacima [[francuska|francuskog]] cara [[Napoléon Bonaparte|Napoleona I]] položen u "Dom invalida" u [[Pariz]]u, 19 godina poslije njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu St. Helena. === 20. vijek === * [[1970]] – [[SSSR|Sovjetski]] vasionski brod "Venera 7" spustio se na planetu [[venera|Veneru]] i počeo da šalje signale. * [[1995]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1031]], o omogućavanju sprovođenja obaveza iz [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] uz podršku Implementacijskih snaga ([[IFOR]]). * [[2000]] – Zatvorena nuklearna centrala u [[Černobil]]u u [[ukrajina|Ukrajini]] u kojoj je krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od početka upotrebe nuklearnih centrala. * [[2022]] – [[Bosna i Hercegovina]] dobila kandidatski status za [[EU]]. == Rođeni == === 2. vijek === * [[130]] – [[Lucije Ver]], rimski vladar === 19. vijek === * [[1832]] – [[Gustave Eiffel]], francuski konstruktor * [[1852]] – [[Antoine Becquerel]], francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača [[radioaktivnost]]i * [[1894]] – [[Vibert Douglas]], [[Kanada|kanadska]] [[astronom]]kinja i [[astrofizičar]]ka * [[1996]] - [[Marcus Rashford]], engleski nogometaš === 20. vijek === * [[1912]] – [[Niko Anđus]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[1916]] – [[Kolë Jakova]], [[Albanci|albanski]] dramaturg * [[1923]] – [[Freeman Dyson]], englesko-američki teorijski fizičar i matematičar * [[1950]] – [[Ramiz Tahiri]], kosovski i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[1952]] – [[Allan Simonsen]], danski nogometaš * [[1963]] – [[Olivera Viktorović]], srbijanska glumica * [[1967]] – [[Oleg Riženkov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac * [[1970]] – [[Michael Shanks]], kanadski glumac == Umrli == * [[1932]] – [[Josip Vancaš]], bosanskohercegovački arhitekt * [[1962]] – [[Ibrahim ef. Fejić]], bosanskohercegovački [[reisu-l-ulema]] * [[2000]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/15 Na današnji dan (15. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-15 Na današnji dan (15. decembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-15]] gjwce9dczspd8r9am7ipl4n66csvegr 0 6140 3922511 3922493 2026-08-28T12:40:50Z Z1KA 87045 Jedni stavljaju jedno, drugi drugo, ali evo, mislim da je ovo ispravno. 3922511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Profesionalni vojnik/oficir | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Biljana Mladić | djeca = 2 | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> == Ratna karijera == {{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. == Optužnica == [[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]] Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> == Presuda == Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> == Smrt == Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] e0gde86tw8vf125alr7nmjdxt9twwjh 3922571 3922511 2026-08-28T18:13:00Z GoodBosnian 170315 Prema komentarima na SZR. 3922571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Profesionalni vojnik/oficir | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Biljana Mladić | djeca = 2 | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> == Ratna karijera == {{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. == Optužnica == [[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]] Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> == Presuda == Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> == Smrt == Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] q6wg21m1mxq212xt9bwr6803owj42ux 3922573 3922571 2026-08-28T18:14:54Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[User talk:GoodBosnian|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]] 3922511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Profesionalni vojnik/oficir | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Biljana Mladić | djeca = 2 | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> == Ratna karijera == {{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. == Optužnica == [[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]] Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> == Presuda == Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> == Smrt == Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] e0gde86tw8vf125alr7nmjdxt9twwjh 3922586 3922573 2026-08-28T18:45:18Z AnToni 2325 da je bio jugoslavenski general već piše u narednoj rečenici 3922586 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Profesionalni vojnik/oficir | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Biljana Mladić | djeca = 2 | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> == Ratna karijera == {{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. == Optužnica == [[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]] Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> == Presuda == Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> == Smrt == Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] 1p1tzj1z2i18spnvplo5d9i1qbtta3o 3922590 3922586 2026-08-28T18:55:11Z AnToni 2325 vraćena izmjena: ...mada se ponavlja u "...general Jugoslavenske narodne armije" 3922590 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Profesionalni vojnik/oficir | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Biljana Mladić | djeca = 2 | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> == Ratna karijera == {{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. == Optužnica == [[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]] Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> == Presuda == Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> == Smrt == Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] ff9flccnjdq82o6dek8m7rnyuoodulh 3922627 3922590 2026-08-28T21:34:49Z Z1KA 87045 Ostalo će biti dopunjeno. 3922627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}} | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Oficir, vojni zapovjednik | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Bosiljka Mladić | djeca = 2 (Darko i Ana) | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan "Bosanskim kasapinom" ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),<ref name=":1">{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.<ref name=":1" /> Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu]] [[Interpolova potjernica|interpolov potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice. Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]] . Mladiću su odbijeni brojni zahtjevi za [[Compassionate release|puštanje na slobodu iz suosjećajnih razloga]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru. == Biografija == === Rani život i vojna karijera === Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.<ref>{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}</ref> Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.<ref>Adam Lebor, "Milosevic: A Biography", str. 4.</ref> Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju "PRETIS" d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].<ref name="nybooks1995">{{Cite magazine}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}</ref> Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.<ref name="nybooks1995" /> Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].<ref name="nybooks1995" /> Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}</ref> Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]] na [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovu]].<ref name="nybooks19952">{{Cite magazine}}</ref> === Ratna karijera === {{Proširiti sekciju}}{{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. === Optužnica === {{Proširiti sekciju}} Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> === Hapšenje, suđenje i presuda === {{Proširiti sekciju}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]] Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> === Privatni život i smrt === Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.<ref name="NYTobit">{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}</ref> Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.<ref>{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&pg=PA199}}</ref> U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider|Topčiderskog]] groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.<ref>{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}</ref> Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.<ref>{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}</ref> Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] jr7wzicpak2ipv2p4eajqkxi8hwpolv 3922628 3922627 2026-08-28T21:39:37Z Z1KA 87045 sitne ispravke 3922628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}} | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Oficir, vojni zapovjednik | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Bosiljka Mladić | djeca = 2 (Darko i Ana) | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan "Bosanskim kasapinom" ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),<ref name=":1">{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.<ref name=":1" /> Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice. Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[Saosjećajno oslobađanje|puštanje na slobodu iz suosjećajnih razloga]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru. == Biografija == === Rani život i vojna karijera === Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.<ref>{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}</ref> Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.<ref>Adam Lebor, "Milosevic: A Biography", str. 4.</ref> Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju "PRETIS" d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].<ref name="nybooks1995">{{Cite magazine}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}</ref> Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.<ref name="nybooks1995" /> Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].<ref name="nybooks1995" /> Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}</ref> Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]] na [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovu]].<ref name="nybooks19952">{{Cite magazine}}</ref> === Ratna karijera === {{Proširiti sekciju}}{{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. === Optužnica === {{Proširiti sekciju}} Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> === Hapšenje, suđenje i presuda === {{Proširiti sekciju}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]] Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> === Privatni život i smrt === Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.<ref name="NYTobit">{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}</ref> Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.<ref>{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&pg=PA199}}</ref> U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.<ref>{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}</ref> Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.<ref>{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}</ref> Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] 2nal5m9s0014s9oq9sc83txt8pgj0wo 0 7615 3922526 3904380 2026-08-28T13:46:33Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3922526 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1967.''' (MCMLXVII) bila je uobičajena godina koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1967. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 967. godina 2. milenija, 67. godina 20. stoljeća i osma godina 1960-ih. == Događaji == * [[Meša Selimović]] objavio [[roman]] ''[[Derviš i smrt]]''. * Film ''[[Skupljači perja]]'' [[Aleksandar Petrović (režiser)|Aleksandra Petrovića]] nagrađen u [[Kanski filmski festival|Cannesu]]. * Održan prvi [[BITEF]] {Beogradski internacionalni teatarski festival} na inicijativu [[Atelje 212|Ateljea 212]]. * ''Plavi vjesnik'' pretvoren u magazin za starije tinejdžere. * [[31. januar]] – [[4. februar]] – Evropsko prvenstvo u [[umjetničko klizanje|umjetničkom klizanju]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. * [[17. februar]] – U Vijeću naroda Savezne skupštine podnijeta inicijativa za promjenu [[Ustav SFRJ|Ustava SFRJ]]. * [[17. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|Osmo svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Zapadna Njemačka|njemačkom]] gradu [[Altenberg]]u. * [[februar]] – Albanski rukovodioci sa [[Kosovo|Kosova]] u posjeti [[Josip Broz Tito|Titu]]; tvrdi se da je [[Prizrenski proces]] iz jula [[1956.]] namješten od Rankovićevog [[Služba državne bezbjednosti|SDB-a]]. * [[17. mart]] – [[Matica hrvatska]] i Društvo književnika Hrvatske izlaze u javnost s [[Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika|Deklaracijom o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika]], kojom se, osim nacionalnog, zahtjeva i pravo na jezički suverenitet (nasuprot [[Novosadski dogovor|Novosadskom dogovoru]] iz [[1954]]). * [[19. mart]] – Srpski pisci odgovorili na Deklaraciju "Predlogom za razmišljanje", kojim prihvataju njene stavove u vezi s razgraničenjem jezikâ, ali i traže da Srbi u Hrvatskoj u tom slučaju koriste srpski i ćirilicu (objavljen [[2. april]]a u ''Borbi''). * [[mart]] – U Jugoslaviji odobren zakon o privatnim investicijama, prvi takav u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. * [[8. april]] – [[Eurosong 1967.|Pjesma Evrovizije 1967]]: pobijedila Britanka [[Sandie Shaw]] s pjesmom "[[Puppet on a String]]"; jugoslavenski predstavnik [[Lado Leskovar]] podijelio osmo mjesto. * [[10. april]] – Peti plenum SKJ. Bivši ministar policije [[SR Srbija|Srbije]] [[Aleksandar Ranković]] isključen iz [[SKJ]]. * [[27. maj]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1967.]] za muškarce u [[Urugvaj]]u. * [[11. juni]] – Završeno [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1967.]] pobjedom reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetskog Saveza]]. * [[22. juli]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,1 [[Zemljotres u Mudurnuu 1967.|pogodio]] sjeverozapadnu Tursku s epicentrom kod [[Mudurnu]]a; poginulo 86 osoba, a 332 osobe povrijeđene. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Andrzej Zaucha]], poljski novinar === Januar === * [[30. januar]] – [[Sergej Čepikov]], sovjetski i ruski biatlonac === Februar === * [[4. februar]] – [[Meliha Fakić]], bosanskohercegovačka glumica * [[20. februar]] – [[Kurt Cobain]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] muzičar, frontmen rok-grupe [[Nirvana (grupa)|Nirvana]], gitarista, glavni pjevač i tekstopisac === Mart === * [[3. mart]] – [[Iveta Roubíčková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[9. mart]] ** [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorka ** [[Curt Schreiner]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[21. mart]] – [[Samir Avdić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarkaš]] i [[političar]] * [[23. mart]] – [[Hristo Kovački]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac === April === * [[15. april]] – [[Razija Mujanović]], bosanskohercegovačka košarkašica * [[17. april]] – [[Nadežda Talanova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[24. april]] – [[Dino Rađa]], jugoslavenski i hrvatski košarkaš * [[26. april]] – [[Seppo Suhonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[10. maj]] – [[Antje Harvey]], istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]] * [[17. maj]] – [[Uroš Velepec]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac * [[20. maj]] – [[Steve Cyr]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[26. maj]] – [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[27. maj]] – [[Jean-Marc Chabloz]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac === Juni === * [[1. juni]] – [[Tommaso Ragno]], italijanski glumac * [[11. juni]] – [[Snježana Martinović]], bosanskohercegovačka glumica * [[12. juni]] – [[Tan Hongbin]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[15. juni]] – [[Pavel Muslimov]], [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[19. juni]] ** [[Bjørn Dæhlie]], norveški skijaš-trkač ** [[Sadie Frost]], engleska glumica * [[20. juni]] – [[Nicole Kidman]], američko-australska glumica * [[25. juni]] – [[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[biatlon]]ka * [[30. juni]] – [[Bratislav Gašić]], srbijanski političar === Juli === * [[1. juli]] – [[Branko Zorko]], hrvatski atletičar * [[2. juli]] ** [[Nicolae Șerban]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac ** [[Roman Zvonkov]], sovjetski i ukrajinski biatlonac * [[23. juli]] – [[Philip Seymour Hoffman]], američki glumac * [[25. juli]] ** [[Magdalena Forsberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] ** [[Thierry Dusserre]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === August === * [[4. august]] – [[Wilfried Pallhuber]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|petostruki svjetski prvak]] * [[20. august]] – [[Øystein Slettemark]], [[Danska|danski]] i [[grenland]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaški trkač]] [[Norveška|norveškog]] porijekla * [[21. august]] – [[Serj Tankian]], armensko-američki pjevač * [[26. august]] – [[Sarah Konrad]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Milan Lukić]], ratni zločinac * [[9. septembar]] – [[Gheorghe Vasile]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[14. septembar]] ** [[Ivan Masařík]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac ** [[Martin Rypl]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac * [[15. septembar]] – [[Simone Greiner-Petter-Memm]], istočnonjemačka i njemačka nordijska skijašica [[biatlon]]ka i peterostruka svjetska prvakinja u biatlonu * [[18. septembar]] ** [[Vasil Božilov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac ** [[Roberto Rosetti]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]] * [[21. septembar]] – [[Suman Pokhrel]], nepalski pjesnik * [[26. septembar]] – [[Bruno Akrapović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[27. septembar]] – [[Isidora Žebeljan]], srbijanska kompozitorica i članica [[SANU]]-a === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Martin Švagerko]], čehoslovački i slovački skijaš-skakač * [[6. oktobar]] – [[Joung Young-suk]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[10. oktobar]] – [[Gavin Newsom]], američki političar * [[13. oktobar]] – [[Christopher Judge]], američki glumac * [[14. oktobar]] – [[Peter Sjödén]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[19. oktobar]] – [[Eveli Peterson]], estonska [[biatlon]]ka * [[20. oktobar]] – [[Monica Ali]], engleska književnica * [[28. oktobar]] – [[Julia Roberts]], američka glumica * [[31. oktobar]] – [[Petra Červenková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Birk Anders]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] * [[19. novembar]] – [[Ludwig Gredler]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[22. novembar]] – [[Boris Becker]], njemački teniser * [[24. novembar]] – [[Mirjana Joković]], srbijanska glumica === Decembar === * [[5. decembar]] – [[Frank Luck]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i jedanestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[8. decembar]] – [[Svjetlana Panjutina]],[[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[9. decembar]] – [[Marie-Pierre Baby]], [[francuska]] [[biatlon]]ka * [[10. decembar]] – [[Ljubov Beljakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[15. decembar]] – [[Oleg Riženkov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac * [[22. decembar]] – [[Aleksandar Milenković]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Srbija|srpski]] [[biatlon]]ac, [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]] i [[Biciklizam|biciklist]] * [[25. decembar]] – [[Boris Novković]], hrvatski pjevač * [[31. decembar]] – [[Tomáš Kos]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Donald Campbell]], britanski automobilist === Februar === * [[13. februar]] – [[Forough Farrokhzad]], iranska književnica i režiserka * [[18. februar]] – [[Robert Oppenheimer]], američki fizičar === Mart === * [[18. mart]] – [[Julio Baghy]], mađarski glumac, pisac i esperantist === April === * [[19. april]] – [[Konrad Adenauer]], njemački političar i državnik === Maj === === Juni === * [[3. juni]] – [[Arthur Tedder]], britanski oficir, maršal RAF-a * [[7. juni]] – [[Dorothy Parker]], američka književnica * [[10. juni]] – [[Spencer Tracy]], američki filmski glumac * [[28. juni]] – [[Oskar Maria Graf]], njemački književnik === Juli === * [[8. juli]] – [[Vivien Leigh]], engleska filmska glumica === August === === Septembar === * [[18. septembar]] – [[John Douglas Cockcroft]], britanski fizičar === Oktobar === * [[9. oktobar]] – [[Che Guevara]], argentinsko-kubanski revolucionar * [[29. oktobar]] – [[Julien Duvivier]], francuski režiser === Novembar === === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hans Bethe]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Manfred Eigen]], [[Njemačka]] ** [[Ronald Norrish]], [[Velika Britanija]] ** [[George Porter]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Ragnar Granit]], [[Švedska]] ** [[Haldan Hartline]], [[SAD]] ** [[George Wald]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Miguel Angel Asturias]], [[Gvatemala]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** nije dodijeljena == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1967}} {{Normativna kontrola}} eapw1ce70jpy7u9r2r5wee0y3w1fyxc 0 11615 3922556 3920949 2026-08-28T15:24:54Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922556 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kukuruz | slika =Koeh-283.jpg | slika_širina = 230px | slika_opis = Klipovi kukuruza | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Poales]] | familia = [[Trave|Poaceae]] | genus = ''[[Zea]]'' | dvoimeno = ''Zea mays'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = [[Zea mays ssp. huehuetenangensis|''Zea mays'' ssp. ''huehuetenangensis'']]<br> [[Zea mays ssp. mays|''Zea mays'' ssp. ''mays'']]<br> [[Zea mays ssp. mexicana|''Zea mays'' ssp. ''mexicana'']]<br> [[Zea mays ssp. parviglumis|''Zea mays'' ssp. ''parviglumis'']] }} '''Kukuruz''' (''Zea mays'') je jednogodišnja [[Žitarice|žitarica]] pripitomljena u južnom Meksiku u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]] prije otprilike 10.000 godina.<ref>{{cite web |url=http://learn.genetics.utah.edu/content/selection/corn/ |title=The Evolution of Corn |publisher=[[University of Utah]] HEALTH SCIENCES |access-date=2. 1. 2016 |archive-date=13. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713003706/http://learn.genetics.utah.edu/content/selection/corn/ |url-status=dead }}</ref><ref name="benz">{{cite journal |title=Archaeological evidence of teosinte domestication from Guilá Naquitz, Oaxaca |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2001-02-13_98_4/page/2104 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences]] |volume=98 |issue=4 |pages=2104–2106 |doi=10.1073/pnas.98.4.2104 |pmid=11172083 |pmc=29389 |year=2001 |last1=Benz |first1=B. F. |bibcode=2001PNAS...98.2104B |doi-access=free }}</ref> Radi se o lisnatoj stabljici biljke proizvodi polenove cvatove (ili "rese") i odvojene ovuliferne cvatove zvane klasovi koji kada se oplode daju jezgra ili sjemenke, koje su plodovi.<ref>{{Cite news|url=http://articles.extension.org/pages/36971/please-settle-a-dispute-is-sweet-corn-a-vegetable-or-a-grain-what-is-the-difference-how-about-field-|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621113745/http://articles.extension.org/pages/36971/please-settle-a-dispute-is-sweet-corn-a-vegetable-or-a-grain-what-is-the-difference-how-about-field-|archive-date=21. 6. 2018|title=Please settle a dispute. Is sweet corn a vegetable or a grain? What is the difference? How about field corn? - eXtension|work=USDA National Institute of Food and Agriculture, New Technologies for Ag Extension project|access-date=3. 3. 2018|language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Chodosh |first1=Sara |title=The bizarre botany that makes corn a fruit, a grain, and also (kind of) a vegetable |url=https://www.popsci.com/is-corn-fruit-vegetable-or-grain/ |website=Popular Science |access-date=24. 2. 2022 |date=8. 7. 2021}}</ref> Ima muške i ženske cvjetove, raste od 1,5 do 2,4 metra. Kukuruz je igrao važnu ulogu pogotovo u narodima Srednje Amerike. U [[Evropa|Evropu]] je donijet [[1493]]. a po nekim izvorima [[1535]]. Na [[Balkan]] je stigao u [[17. vijek]]u. Korijen mu je žiličast, a stablo visoko i člankovito s odvojenim muškim i ženskim [[cvijet]]ovima. [[Plod]] mu je [[klip]] sa zrnjem koje je uglavnom žuto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta [[hibrid]]a. Za vrijeme kuhanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte, [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sistem, vitaminom B1 važnim za dobar rad mozga te ugljikohidratima koji nam daju brzo raspoloživu energiju. [[Datoteka:Klip kukuruza uzgojen u Međimurju (Croatia).JPG|thumb|lijevo|180px|Klip na stabljici.]] Kukuruz je postao osnovna [[hrana]] u mnogim dijelovima svijeta, a ukupna proizvodnja kukuruza nadmašuje proizvodnju [[Pšenica|pšenice]] ili [[Riža|riže]]. Osim što ga [[Čovjek|ljudi]] konzumiraju direktno (često u obliku masa), kukuruz se također koristi za [[Etanol|kukuruzni etanol]], stočnu hranu i druge proizvode od kukuruza, kao što su kukuruzni škrob i kukuruzni sirup.<ref>{{cite web |last1=Foley |first1=Jonathon |title=It's Time to Rethink America's Corn System |url=https://www.scientificamerican.com/article/time-to-rethink-corn/ |website=Scientific American |access-date=18. 2. 2019}}</ref> Šest glavnih vrsta kukuruza su kukuruz, kukuruz u prahu, kukuruz u mahunama, kokice, brašno kukuruza i kukuruz šećerac.<ref>Linda Campbell Franklin, "Corn," in Andrew F. Smith (ed.), ''The Oxford Encyclopedia of Food and Drink in America''. 2nd ed. Oxford: Oxford University Press, 2013 (str. 551–558), str. 553.</ref> Sorte žitarica bogate [[šećer]]om koje se nazivaju kukuruz šećerac obično se uzgajaju za ljudsku ishranu kao zrna, dok se poljske sorte kukuruza koriste za ishranu [[Životinje|životinja]], različite upotrebe u ishrani ljudi na bazi kukuruza (uključujući mljevenje u kukuruzno brašno ili masu, cijeđenje u kukuruzno ulje, fermentaciju i destilaciju u [[Alkoholno piće|alkoholna pića]] poput burbon [[viski]]ja) i kao sirovine za hemijsku industriju. Kukuruz se takođe koristi u proizvodnji [[etanol]]a i drugih [[Biogorivo|biogoriva]]. Kukuruz se široko uzgaja u cijelom svijetu, a svake godine proizvede se veća težina kukuruza od bilo koje druge žitarice.<ref name=global>{{cite web|title=International Grains Council Market Report 28. 11. 2013|url=http://www.igc.int/downloads/gmrsummary/gmrsumme.pdf|author=International Grains Council (international organization)|year=2013|author-link=International Grains Council (international organization)}}</ref> U 2021. ukupna svjetska proizvodnja iznosila je 1,2 milijarde tona. Kukuruz je najrasprostranjeniji usjev žitarica širom Amerike, sa 384 miliona metričkih tona uzgojenih samo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] u 2021. [[Genetički modificirani organizam|Genetski modifikovani kukuruz]] činio je 85% kukuruza zasađenog u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] 2009. godine.<ref name=GMOCompass>[http://www.gmo-compass.org/eng/agri_biotechnology/gmo_planting/341.genetically_modified_maize_global_area_under_cultivation.html Genetically modified plants: Global Cultivation Area Maize] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812103002/http://www.gmo-compass.org/eng/agri_biotechnology/gmo_planting/341.genetically_modified_maize_global_area_under_cultivation.html |date=12. 8. 2010}} GMO Compass, 29. 3. 2010, retrieved 10. 8. 2010</ref> Subvencije u Sjedinjenim Državama pomažu u objašnjavanju visokog nivoa uzgoja kukuruza i njegove pozicije najvećeg proizvođača na svijetu.<ref>{{Cite web|title=Corn Production By State 2021|url=https://worldpopulationreview.com/state-rankings/corn-production-by-state|access-date=16. 7. 2021|website=worldpopulationreview.com}}</ref> == Historija == === Predkolumbovski razvoj === Kukuruz je kultigen; potrebna je ljudska intervencija da bi se razmnožio. Bez obzira da li zrna sama otpadaju s klipa, ključni je dokaz koji se koristi u arheologiji za razlikovanje domaćeg kukuruza od njegovog pretka teosinte.<ref name="benz" /> Genetski dokazi se također mogu koristiti za određivanje kada su se različite loze podijelile.<ref>{{Cite book|last=Blake|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=9YYkDQAAQBAJ&pg=PA27|title=Maize for the Gods: Unearthing the 9,000-Year History of Corn|date=28. 8. 2015|publisher=Univ of California Press|isbn=978-0-520-27687-1|language=en}}</ref> Većina historičara vjeruje da je kukuruz pripitomljen u dolini [[Tehuacán]] u [[Meksiko|Meksiku]].<ref>{{cite news|url=http://agron-www.agron.iastate.edu/Courses/agron212/readings/corn_history.htm |work=Iowa State University, Department of Agronomy |title=Origin, History and Uses of Corn |date=11. 2. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140223100251/http://agron-www.agron.iastate.edu/Courses/agron212/readings/corn_history.htm |archive-date=23. 2. 2014 }}</ref> Istraživanja u ranom 21. vijeku donekle su modificirala ovaj pogled; naučnici sada ukazuju na susjednu dolinu rijeke Balsas u južnom centralnom Meksiku kao centar pripitomljavanja.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last1=Piperno |first1=Dolores R. |year=2011 |title=The Origins of Plant Cultivation and Domestication in the New World Tropics: Patterns, Process, and New Developments |journal=[[Current Anthropology]] |volume=52 |issue=S4 |pages=453–S470 |doi=10.1086/659998 |s2cid=83061925 |quote=Recent studies in the Central Balsas River Valley of Mexico, maize's postulated cradle of origin, document the presence of maize phytoliths and starch grains at 8700 BP, the earliest date recorded for the crop (Piperno et al. 2009; Ranere et al. 2009). A large corpus of data indicates that it was dispersed into lower Central America by 7600 BP and had moved into the inter-Andean valleys of Colombia between 7000 and 6000 BP. Given the number of Cauca Valley, Colombia, sites that demonstrate early maize, it is likely that the inter-Andean valleys were a major dispersal route for the crop after it entered South America}}</ref> Studija iz 2002. koju su sproveli Matsuoka i drugi pokazala je da je, umjesto modela višestrukih neovisnih pripitomljavanja, sav kukuruz nastao iz jednog pripitomljavanja u južnom Meksiku prije oko 9.000 godina. Studija je također pokazala da su najstarije preživjele vrste kukuruza one iz meksičkog gorja. Kasnije se kukuruz proširio iz ove regije preko Amerike na dva glavna puta. Ovo je u skladu s modelom zasnovanim na arheološkim zapisima koji sugerišu da je kukuruz bio raznolik u visoravnima Meksika prije nego što se proširio na nizine.<ref name="Mat">{{cite journal |last1=Matsuoka |first1=Y. |year=2002 |title=A single domestication for maize shown by multilocus microsatellite genotyping |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences]] |volume=99 |pages=6080–4 |doi=10.1073/pnas.052125199 |pmid=11983901 |last2=Vigouroux |first2=Y. |last3=Goodman |first3=M. M. |last4=Sanchez G. |first4=J. |last5=Buckler |first5=E. |last6=Doebley |first6=J. |issue=9 |pmc=122905 |display-authors=3|bibcode=2002PNAS...99.6080M|doi-access=free }}</ref><ref name="sciencenow">{{cite news |url=http://teosinte.wisc.edu/pdfs/YV_Directional_Evol.pdf |first=Yoshihiro |last=Matsuoka |title=Earliest Directional Evolution for Microsatellite Size in Maize |date=22. 1. 2003 |work=Science |access-date=3. 3. 2014 |archive-date=2. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170102041940/https://teosinte.wisc.edu/pdfs/YV_Directional_Evol.pdf |url-status=dead }}</ref> Arheologinja Dolores Piperno je rekla:<ref name="ReferenceA" /> <blockquote>Veliki korpus podataka ukazuje da je kukuruz bio rasprostranjen u nižoj Centralnoj Americi do 5600 p. n. e. i da se preselio u međuandske doline Kolumbije između 5000–4000 p. n. e. (Dolores Piperno ''The Origins of Plant Cultivation and Domestication in the New World Tropics: Patterns, Process, and New Developments'')</blockquote> Od tada su objavljeni čak i raniji datumi.<ref name="Pagán-JiménezGuachamín-Tello2015">{{cite journal|last1=Pagán-Jiménez|first1=Jaime R.|last2=Guachamín-Tello|first2=Ana M.|last3=Romero-Bastidas|first3=Martha E.|last4=Constantine-Castro|first4=Angelo R.|title=Late ninth millennium B.P. use of ''Zea mays'' L. at Cubilán area, highland Ecuador, revealed by ancient starches|journal=[[Quaternary International]]|year=2015|url=https://www.academia.edu/17076113|issn=1040-6182|doi=10.1016/j.quaint.2015.08.025|volume=404|pages=137–155|bibcode=2016QuInt.404..137P}}</ref> Prema genetskoj studiji Brazilske korporacije za poljoprivredna istraživanja (Embrapa), uzgoj kukuruza je uveden u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] iz [[Meksiko|Meksika]], u dva velika talasa: prvi, prije više od 6000 godina, proširio se [[Andi]]ma. Pronađeni su dokazi uzgoja u [[Peru]]u koji datiraju prije otprilike 6700 godina.<ref name="BBC Mundo">{{cite web |title=Los antiguos peruanos comían palomitas de maíz |website=BBC Mundo |publisher=BBC |date=19. 1. 2012 |url=http://www.bbc.com/mundo/noticias/2012/01/120118_peru_maiz_antiguedad_jgc.shtml}}</ref> Drugi talas, prije oko 2000 godina, kroz nizine [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web|url=https://www.yumpu.com/pt/document/view/36138294/o-homem-seguiu-as-plantas-ou-as-plantas-seguiram-o-homem/9|title=Did man follow plants or did plants follow man? Tracks of prehistoric man and ways of contact in the Americas according to cultivated plants. Case study – Maize (translated from Portuguese)|date=2015|publisher=Yumpu|access-date=13. 10. 2015}}</ref> [[Datoteka:Zea mays 'Ottofile giallo Tortonese' MHNT.BOT.2015.34.1.jpg|thumb|left|''Ottofile giallo Tortonese'']] Najranije biljke kukuruza rasle su samo male, 25 milimetara duge klasove kukuruza, i to samo jedan po biljci. Po mišljenju [[Jackson Spielvogel|Jacksona Spielvogela]], mnoga stoljeća umjetne selekcije (umjesto sadašnjeg gledišta da se kukuruz iskorištava presađivanjem od teosinta) od strane autohtonog stanovništva Amerike rezultirala je razvojem biljaka kukuruza sposobnih da uzgajaju nekoliko klasova po biljci, koje su obično bile svaka dugačka nekoliko centimetara.<ref name="Spielvogel2005">{{cite book|first=Jackson J. |last=Spielvogel|title=Medieval and Early Modern Times: Discovering Our Past|url={{google books |plainurl=y |id=UbbIAAAACAAJ}}|date=1. 3. 2005|publisher=Glencoe/McGraw-Hill School Publishing Company|isbn=978-0-07-868876-8}}</ref> [[Olmeci]] i [[Maje]] su uzgajali kukuruz u brojnim varijantama širom [[Srednja Amerika|Mezoamerike]]; kuhali su, mljeli i prerađivali kroz nikstamalizaciju. Vjerovalo se da se počevši oko 2500. godine p. n. e. , usjev proširio kroz veći dio [[Amerika|Amerike]].<ref name="archsouth">{{cite journal|last=Roney|first=John|title=The Beginnings of Maize Agriculture|journal=[[Archaeology Southwest]]|volume=23|issue=1|date= 2009|page=4}}</ref> Istraživanja 21. stoljeća su utvrdila još ranije datume. Region je razvio trgovinsku mrežu zasnovanu na viškovima i sortama usjeva kukuruza. Mapuči iz južno-centralnog Čilea uzgajali su kukuruz zajedno s [[Kvinoja|kvinojom]] i [[krompir]]om u pred-Hispansko doba; međutim, krompir je bio osnovna hrana većine Mapuča, "posebno na južnim i priobalnim teritorijama gdje kukuruz nije dostigao zrelost".<ref name="BengoaAntiguo199-200">{{cite book |last=Bengoa |first=José |author-link=José Bengoa|title=Historia de los antiguos mapuches del sur |year=2003 |publisher=[[Catalonia (publisher)|Catalonia]] |location=Santiago |isbn=956-8303-02-2 |language=es|pages=199–200}}</ref><ref name="Dille2007">{{cite journal |last1=Dillehay |first1=Tom D. |author-link=Tom Dillehay |author-link2=Mario Pino Quivira |last2=Pino Quivira |first2=Mario |last3=Bonzani |first3=Renée |last4=Silva |first4=Claudia |last5=Wallner |first5=Johannes |last6=Le Quesne |first6=Carlos |year=2007 |title=Cultivated wetlands and emerging complexity in south-central Chile and long distance effects of climate change |url=http://www.dendrocronologia.cl/pubs/2007_Dillehay(AncientCultivatedWetlands).pdf |journal=[[Antiquity (journal)|Antiquity]] |volume=81 |issue=314 |pages=949–960 |doi=10.1017/s0003598x00096034 |s2cid=59480757 }}</ref> Pre ekspanzije Carstva [[Inka]], kukuruzom se trgovalo i transportovano čak na jug do 40°19' S u Melinquina, Lácar.<ref name="PerezErre2011">{{cite journal |last1=Pérez |first1=Alberto E. |last2=Erra |first2=Georgina |date=2011 |title=Identificación de maiz de vasijas recuperadas de la Patagonia noroccidental argentina.|trans-title=Identifying maize residues in pottery vessels in northwestern Patagonia, Argentina|language=es |journal=[[Magallania]] |volume=39 |issue=2 |pages=309–316 |doi=10.4067/S0718-22442011000200022 |doi-access=free}}</ref> Na toj lokaciji pronađeni su ostaci kukuruza unutar keramike datirane u 730 ± 80 p. n. e. i 920 ± 60 p. n. e.. Vjerovatno je ovaj kukuruz donesen preko [[Andi|Anda]] iz [[Čile]]a.<ref name="PerezErre2011" /> Rani španski istraživači izvještavaju o prisutnosti kukuruza u arhipelagu [[Guaitecas]] (43°55' J), najjužnijoj ispostavi pre-hispanske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]].<ref>{{cite book |last=Bird |first=Junius |date=1946|chapter=The Alacaluf |title=Handbook of South American Indians|editor-last=Steward|editor-first=Julian H. |publisher=–Bureau of American Ethnology|series=Bulletin 143 |volume=I |pages=55–79 }}</ref> Međutim, Španci su možda pogrešno identificirali biljku.<ref name="Torrejon">{{cite journal |last1=Torrejón |first1=Fernando |last2=Bizama |first2=Fernando |last3=Araneda |first3=Alberto |last4=Aguayo |first4=Mauricio|last5=Bertrand |first5=Sébastien|last6=Urrutia |first6=Roberto |date=2013 |title=Descifrando la historia ambiental de los archipiélagos de Aysén, Chile: El influjo colonial y la explotación económica-mercantil republicana (siglos XVI-XIX) |trans-title=Deciphering the environmental history of the Aysén archipelagos, Chile: Colonial influence and commercial exploitation during the Republican Era (XVI-XIX centuries)|journal=[[Magallania]] |volume=41 |issue=1 |pages=29–52|language=es |doi=10.4067/S0718-22442013000100002 |doi-access=free}}</ref> Najmanje 1000. godine p. n. e., Olmeci u [[Srednja Amerika|Mezoamerici]] su svoj [[kalendar]], [[jezik]], [[Mitologija|mitove]] i pogled na svijet bazirali na kukuruzu u središtu svoje simbolike.<ref name="Fussell">{{cite journal |last1=Fussell |first1=Betty |title=Translating Maize into Corn: The Transformation of America's Native Grain |journal=[[Social Research]] |year=1999 |volume=66 |issue=1 |pages=41–65 |jstor=40971301 |url=https://www.jstor.org/stable/40971301 |access-date=19. 9. 2022|quote=The greatest difference between corn and maize, however, lies in the symbolic freight that each word carries. If north of Mexico, European immigrants built an industrial kingdom and a global empire on the economic power of corn, in Mesoamerica the Olmec a thousand years before Christ founded a complete universe - a language, calendar, mythos, and cosmos - on the symbolic power of maize. If the one culture diminished a staple food to merchandise, the other sanctified it as divine. }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Škrob]] {{stub-biol}} {{Commonscat|Corncobs}} [[Kategorija:Liliopsida]] hilyopxyb8oa0r1s0kd6hgreppm8prd 0 11818 3922643 3521788 2026-08-29T01:58:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922643 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Open Source Initiative.svg|mini|desno|225p]] '''Softver otvorenog koda''' ({{jez-en|Open-source software}}) odnosi se na [[softver]] čiji je [[izvorni kod]] dostupan unutar "open source" license svim korisnicima koji mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz 'open source' [[računarski program|programe]] dolazi i čitav [[izvorni kod]] u nekom [[programski jezik|programskom jeziku]], pa se može i mijenjati sam [[program]]. Ovo nije slučaj sa plaćenim softverom. [[1998]]. godine, grupa pojedinaca je predstavila [http://www.catb.org/~esr/open-source.html "open source"] termin koji bi zamijenio "[[slobodni softver]]". Taj potez je označio početak open source softvera koji se mogao slobodno skidati sa [[internet]]a te u isto vrijeme vidjeti i prepravljati njegov izvorni kod. Cilj otvorenog softvera je napraviti programe razumljivijim i dostupnim. Softver otvorenog koda je istaknuti primjer otvorene saradnje.<ref name="Open Collaboration">{{Cite journal|last=Levine|first=Sheen S.|last2=Prietula|first2=Michael J.|date=30. 12. 2013|title=Open Collaboration for Innovation: Principles and Performance|journal=Organization Science|volume=25|issue=5|pages=1414–1433|arxiv=1406.7541|doi=10.1287/orsc.2013.0872|issn=1047-7039}}</ref> Izvještaj iz 2008. godine je utvrdio da je model poslovanja zasnovan na softveru otvorenog koda uštedio krajnjim korisnicima oko 60 milijardu američkih dolara.<ref>{{cite web|url=http://www.freesoftwaremagazine.com/community_posts/creating_wealth_free_software|title=Creating wealth with free software|last=Rothwell|first=Richard|date=5. 8. 2008|website=[[Free Software Magazine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080908033859/http://www.freesoftwaremagazine.com/community_posts/creating_wealth_free_software|archive-date=8. 9. 2008|url-status=dead|access-date=8. 9. 2008|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite press release|url=http://standishgroup.com/newsroom/open_source.php|title=Standish Newsroom&nbsp;— Open Source|date=16. 4. 2008|location=[[Boston]]|access-date=8. 9. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118001419/http://standishgroup.com/newsroom/open_source.php|archive-date=18. 1. 2012|df=dmy-all}}</ref> == Open source licenciranje == Open source [[licence|licenciranje]] određuje prava, povlastice i ograničenja korisnika licence. Kao što je slučaj i sa drugim vrstama licenci, korisnik se mora pridržavati uslova licence kako bi imao pravo koristiti povlastice koje ona nudi. U slučaju open source licenci, povlastice su korištenje, mijenjanje i proslijeđivanje softvera. Licence softvera zatvorenog kôda dozvoljavaju korištenje softvera, a po pravilu zabranjuju pokušaje izmjene programa. Uslovi redistribucije, odnosno proslijeđivanja programa zavise prvenstveno od cijene programa. Neki primjeri open source licenci uključuju [[Apache License]], [[BSD license]], [[GNU|GNU General Public License]] (GPL), [[GNU Lesser General Public License]] (LGPL), [[MIT License]], [[Eclipse Public License]] i [[Mozilla Public License]] (MPL). Organizacija pod nazivom "[http://www.opensource.org/ Inicijativa otvorenog softvera]" ([[engleski jezik|en]]. Open Source Initiative) reguliše licence za otvoreni softver. Sve odobrene open source licence se mogu pronaći i pročitati na web stranicama ove organizacije. Nisu sve open open source licence međusobno kompatibilne. To znači da proizvođači otvorenog softvera ne mogu uvijek koristiti tuđi kôd bez obzira na to što je on pokriven open source licencom. Naprimjer, kôd iz GPL licenciranog softvera se može koristiti u drugom softveru samo pod uslovom da je finalni proizvod također pokriven GPL licencom. Ovakve licence se, radi svoje prirode, nazivaju [[Viralna licenca|viralnim]]. Suprotno funkcioniše BSD licenca, koja nema zahtjeva od korisnika po pitanju licenciranja budućih proizvoda. Implicira se da svako može uzeti otvoreni softver pod ovom licencom, preimenovati ga i distribuirati ga po željenim uslovima (što uključuje i naplatu softvera).<ref>{{cite web|url=http://www.airs.com/ian/essays/licensing/licensing.html|title=Choosing an Open Source License|first=Ian|last=Lance Taylor|date=[[2006-10-03]]|access-date=5. 12. 2007}}</ref> == Pokret otvorenog softvera == [[File:Desktop-Linux-Mint.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Desktop-Linux-Mint.png|mini|350x350piksel|Snimak{{Mrtav link}} ekrana koji prikazuje softver otvorenog koda.]] Pokret otvorenog softvera je većinom podržan od strane velikog broja [[programer]]a, [[naučnik]]a i ostalih računarskih korisnika koji zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. [[Freeware|Besplatni softver]] i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od [[zatvoreni softver|zatvorenog softvera]], te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili svo znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima. == Primjeri otvorenog softvera == Danas postoji mnogo otvorenih softvera koji obuhvataju skoro svaku vrstu softvera danas kao što su [[Obrađivač teksta|obrađivači teksta]] ([[OpenOffice.org]]), [[antivirusni program]]i ([[ClamAV]]), [[internet pretraživač]]i ([[Mozilla Firefox]]), [[email]] klijente ([[KMail]]), [[obrađivač filma]] ([[VirtualDub]]), [[prikazivači filma]] ([[Media Player Classic]]), [[3D grafički program]] za modeliranje ([[Blender 3D]]), [[obrađivači zvuka]] ([[Audacity]]), program za [[sažimanje podataka]] ([[7-Zip]]) kao i čitavi [[operativni sistem]]i ([[Linux]], [[BSD|BSD/UNIX]] itd.) Za detaljniji spisak "open source" softvera pogledajte [[spisak otvorenog softvera]]. == Također pogledajte == * [[Izvorni kod]] * [[Open Source Initiative]] - Organizacija posvjećenja promoviranju softvera otvorenog koda * [[Otvoreni izvor]] * [[Slobodni softver]] * [[Zajednički izvor]] * [[Moodle]] * [[Eclipse Modeling Framework]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opensourcefreecd.org/ Open Source Free CD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411043919/http://www.opensourcefreecd.org/ |date=11. 4. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://theopencd.org/ TheOpenCD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921104806/http://www.theopencd.org/ |date=21. 9. 2019 }} - Open Source i freeware programi za [[Windows]] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://emoglen.law.columbia.edu/publications/anarchism.html Besplatan softver - smrt licenciranju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051109083238/http://emoglen.law.columbia.edu/publications/anarchism.html |date=9. 11. 2005 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20060813120236/http://www.openknowledge.org/writing/open-source/scb/brief-open-source-history.html Kratka historija Open Source pokreta] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://opensource.org/docs/definition.php Open Source definicija] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://emoglen.law.columbia.edu/publications/dcm.html Eben Moglen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051109082248/http://emoglen.law.columbia.edu/publications/dcm.html |date=9. 11. 2005 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://ec.europa.eu/idabc/oso Evropska komisija za osmatranje Open Source-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.catb.org/~esr/open-source.html Zbogom, "free software"; Dobrodošao, "open source"] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.dmoz.org/Computers/Open_Source/ Open source] u Open Directory Projektu {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.opensource.org/index.php Open Source Initiative (OSI)] — spisak licenci {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.oreilly.com/catalog/opensources/book/toc.html Open Sources: Voices from the Open Source Revolution] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.gnu.org/philosophy/free-software-for-freedom.html Zašto je "Besplatni softver" bolji nego "Open Source"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409041158/http://www.gnu.org/philosophy/free-software-for-freedom.html |date=9. 4. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20050828004359/http://opensource.mit.edu/online_papers.php Free / Open Source Research Community] — Mnogo istraživačkih članaka {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20050803022846/http://www.openbrr.org/ Openbrr.org] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.eurofreecode.com/ Bosanskohercegovački Open Source Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201182748/http://www.eurofreecode.com/ |date=1. 12. 2007 }} {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} {{SoftverDistribucije}} {{Commonscat|Free software}} [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Linux]] lz0v2omo9knmk2g6u7qtuhanvxzlhve 1 11852 3922510 3922487 2026-08-28T12:37:50Z Z1KA 87045 /* Bosanskohercegovački general? */ odgovor 3922510 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) 4c8fa5lsl6a0np3in66j8tvte5tccq0 3922574 3922510 2026-08-28T18:20:36Z AnToni 2325 3922574 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) 5q3cyog1750mvyx1nx4u4yslrrtdxmo 3922576 3922574 2026-08-28T18:32:15Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922576 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :::Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. :::Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. :::Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. :::To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. :::Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) bcsv394kr2cjpauo35ul729ls9pl2vc 3922577 3922576 2026-08-28T18:32:52Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ 3922577 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) 1vr6ueg6kxi259xdk64q2oc117ug14p 3922585 3922577 2026-08-28T18:42:16Z AnToni 2325 /* Izmjene */ 3922585 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) jl2ug26fph75a4xetiwfa0vdrfnspvq 3922587 3922585 2026-08-28T18:47:34Z Panasko 146730 /* Izmjene */ odgovor 3922587 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) a9ki5p8m1b4xkuosouxtuwpucloohey 3922601 3922587 2026-08-28T19:30:51Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922601 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) h2l5meks31lxhopkvnidlgda14g2s4m 3922602 3922601 2026-08-28T19:31:47Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922602 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) du2rgb30tbyizafze9l050gq01iwhhb 3922605 3922602 2026-08-28T19:37:51Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922605 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) 6kvpi8nksrgcxs9twtwwokppogv928y 3922608 3922605 2026-08-28T19:49:54Z AnToni 2325 /* Izmjene */ odgovor 3922608 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) 5ndcpn054y2zqm33j6w68vlpr8cms9j 3922614 3922608 2026-08-28T20:16:45Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922614 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) c3r8rn8uezggwoh3yet4vjpv92a0126 3922621 3922614 2026-08-28T20:30:29Z AnToni 2325 3922621 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:30, 28 august 2026 (CEST) 0pbk7l3mfbikn0u52zi8k1vjas0frmq 3922623 3922621 2026-08-28T20:46:24Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922623 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) 8etkuqllpnor9bg4nbvd5g4f4yoe3v0 3922645 3922623 2026-08-29T02:29:18Z ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ 185201 /* Izmjene */ odgovor 3922645 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], @[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ [[Korisnik:ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ|ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ]] ([[Razgovor s korisnikom:ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ|razgovor]]) 04:29, 29 august 2026 (CEST) oyxnu5kztnda8qcmokyc7mo8w4ooodj 3922646 3922645 2026-08-29T02:46:29Z Jianhui67 64740 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ|ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ]] ([[User talk:ГЕНЕРАЛ РАТКО МЛАДИЋ|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] 3922623 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) 8etkuqllpnor9bg4nbvd5g4f4yoe3v0 3922650 3922646 2026-08-29T06:07:17Z Tulum387 155909 /* Izmjene */ odgovor 3922650 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) mxy06aab3qzt12f0ezf1t3xgvip9nc1 0 13278 3922531 3622942 2026-08-28T13:51:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922531 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OD Compact disc.svg|mini|CD]]'''Optički zapis''' se koristi za pohranu zvuka, podataka i pokretnih slika na optičkoj ploči koja je pljosnata, okrugla, napravljena od [[plastika|plastike]] presvučene sa reflektivnim materijalom.<ref>{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/searchstorage/definition/optical-disc|title=What are optical disks and how do they work?|website=Storage|language=en|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828112000/https://www.techtarget.com/searchstorage/definition/optical-disc|url-status=dead}}</ref> Podaci, zvuk i slike su spremljene u nizu u spiralnom tragu koji počinje od sredine optičke ploče. Optički zapis je relativno nova stvar u svijetu i prvo se koristilo za pohranjivanje pokretnih slika u ranim [[1960]]-tim. Optički zapis danas je široko rasprostranjeni način za pohranu podataka zbog dostupnosti uređaja za zapisivanje i čitanje koji su zasnovani na principu optičkog zapisa, kao i po cijeni pristupačnih prazih medija. '''Historija optičkog snimanja''' može se podijeliti na nekoliko različitih velikih doprinosa. Pioniri optičkog snimanja radili su uglavnom samostalno, a njihova rješenja brojnih tehničkih izazova imaju vrlo karakteristične karakteristike, kao npr. * reflektirajući disk (Compaan i Kramer) * prozirni disk (Gregg) * disketa (Russell) * kruti disk (Compaan i Kramer) * fokusirani laserski snop za očitavanje kroz providnu podlogu (Compaan i Kramer).<ref>{{Cite web|url=https://what-when-how.com/inventions/optical-disk-inventions/|title=Optical disk (Inventions)|website=what-when-how.com|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828112001/https://what-when-how.com/inventions/optical-disk-inventions/|url-status=dead}}</ref> Tehnologiju [[Laserdisc|laserskog diska]], koristeći transparentni disk,<ref>{{US patent|3,430,966}} Transparent recording disc, 1969.</ref> je izumio [[David Paul Gregg]] 1958. (i patentirao 1961. i 1990.).<ref>{{US patent|3,530,258}} Video signal transducer, 1970.</ref> == Također pogledajte == * [[CD]] * [[DVD]] == Reference == {{refspisak}} {{Stub-hardware}} [[Kategorija:Pohranjivanje podataka]] 3k83q5c8nbf0oupo1xcqo1yw0fil7ss 0 16922 3922634 3906196 2026-08-28T22:45:16Z ~2026-46978-85 185196 3922634 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Datoteka:Destructive_plate_margin.png|mini|desno|200px|Primjer zemljotresa (crveno) kao posljedice međusobnog trenja [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]].]] '''Potres''' je proces oslobađanja [[kinetička energija|kinetičke energije]] na nekom nebeskom tijelu. Potres na Zemlji naziva se '''zemljotres'''. Događa se u [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] [[litosfera|litosferi]] ili neposredno ispod, u sljedećem sloju tzv. [[astenosferi]] i ''plaštu'', koji čini većinu Zemljine [[masa|mase]]. Dio kinetičke energije koji se rasipa putem litosfere naziva se [[seizmička energija]] i mjeri se u seizmološkim opservatorijama (stanicama). Kod većine zemljotresa seizmička energija je proporcionalna ukupnoj kinetičkoj energiji. Zato su za većinu potreba površinske opservatorije dovoljne, a osim površinskih kopnenih postoje još i dubinske kopnene, te podmorske opservatorije. Oslobađanje energije može biti kontinuirano, kada govorimo o ''sporom zemljotresu'' i koji može trajati godinama, ili prividno trenutno, kada zemljotres obično traje kraće od jednog minuta. Zemljotresi mogu biti prirodni tj. nastali usljed djelovanja sila prirode, ili vještački izazvani aktivnošću čovjeka, npr. detonacijom [[eksploziv]]nih sredstava. Uzroci potresa na drugim nebeskim tijelima ne moraju biti istog porijekla kao na Zemlji. Stoga je i sa stanovišta [[fizika|fizike]] opravdano izraz ''zemljotres'' koristiti isključivo za Zemlju, a ''potres'' za sva nebeska tijela. Tako se potresi na drugim nebeskim tijelima u naučnoj literaturi nazivaju prema tom tijelu, npr. oni na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]u nazivaju se ''lunatresi''. U engleskom govornom području međutim česta je i upotreba izraza potres (''quake'') kao skraćenice za zemljotres (''earthquake''). Nauka koja se bavi izučavanjem zemljotresa i srodnih procesa je [[seizmologija]] i zasniva se na direktnim [[mjerenje|mjerenjima]]. Nauka koja izučava potrese na drugim nebeskim tijelima je astroseizmologija i uglavnom se zasniva na indirektnim opažanjima. Primjer ovoga je opažanje [[Akustika|akustičnih]] svojstava [[Sunce|Sunčevih]] [[gas]]ova, pošto su akustični [[Mehanički talasi|talasi]] u biti talasi kinetičke energije koji se prostiru kroz gasove, npr. u [[atmosfera|atmosferi]]. U Sunčevom sistemu potrese uzrokuju [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]] kod gasovitih nebeskih tijela, odnosno [[Plima i oseka|plimne]] sile te snažna [[vulkan]]ska aktivnost kod [[stijena|stjenovitih]] tijela. == Prirodni zemljotresi == [[Litosfera]] je neprestano izložena djelovanju različitih unutarnjih i vanjskih [[sila]] koje naprežu stijensku masu. Na taj način stijenje nakuplja veliku [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]]. Svaki materijal vremenom popušta naprezanju i oslobađa se stresa ispuštanjem kinetičke tj. stvarne energije uzrok leži u tektonskim pločama – koje doprinose nastanku planina i vulkana – te u pomjeranju Zemljine kore, što može dovesti do stvaranja mora i okeana i izazvati pojave poput podmorskih zemljotresa i cunamija.. Veliku većinu zemljotresa karakterišemo kao ''slabe'' pošto ne razaraju vještačke objekte. Većina slabih zemljotresa događa se kad stijenska masa dosegne svoju materijalnu nestabilnost. Manji broj zemljotresa su razorni po vještačke objekte. Većina takvih zemljotresa nastaje usljed [[Geotektonika|tektonske]] aktivnosti Zemlje tj. međusobnim [[trenje]]m kore i plašta u pokretu, najčešće duž postojećih raspuklina u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] kao što su rasjedi, brazde ili rovovi. Međutim bilježe se razorni zemljotresi i u tektonski neaktivnim područjima, kao i oni koji stvaraju nove raspukline i druge [[geologija|geomorfološke]] oblike. [[Datoteka:Earthquake_wave_shadow_zone.svg|mini|desno|200px|Prostiranje talasa energije emitirane tokom tipičnog zemljotresa.]] == Prostiranje energije iz zemljotresa == [[Brzina]] prostiranja talasa zavisi od gustoće i elastičnosti medija u koji talasi prodiru. Brzine se za našu planetu kreću od oko 3–8&nbsp;km/s u Zemljinoj kori, pa do 13&nbsp;km/s u najdubljem dijelu plašta. Zemljotresi proizvode razne vrste talasa s različitim brzinama. Pri prolasku preko seizmoloških opservatorija, njihovo različito [[vrijeme]] putovanja omogućava naučnicima da lociraju ''žarište'' (ili ''fokus'', ili [[hipocentar]]) zemljotresa. U geofizici, talasi isijani tokom zemljotresa koriste se na dva osnovna načina: ''tomografski'' gdje se, slično kao u medicini, koriste refrakcija i refleksija talasa za ispitivanje unutrašnjosti, te ''oscilacijski'' gdje se identifikacija pojedinih segmenata Zemljine unutrašnjosti vrši odnosno njihova fizikalno-[[hemija|hemijska]] svojstva ispituju posmatranjem vlastitih slobodnih oscilacija Zemlje karakterističnih za neki njen segment ili proces. Zahvaljujući velikoj globalnoj mreži seizmoloških opservatorija, seizmička tomografija je zastupljeniji način. Nedostatak oba ova načina je to što ih se može koristiti samo kad se desi vrlo jak zemljotres. To je naime jedina pojava na Zemlji, kod koje dolazi do ispuštanja dovoljne količine kinetičke energije da bi se dobila rezolucija (jasnoća) neophodna za dvodimenzionalno ili trodimenzionalno oslikavanje odnosno izučavanje unutrašnjosti planete. Dva osnovna tipa seizmičkih talasa su ''tjelesni talasi'' i ''površinski talasi''. Postoje i drugi načini prostiranja talasa ali oni nisu od velikog značaja u seizmologiji odnosno geofizici.<ref>Bullen, K. E., Bolt, B.A. (Editor) An Introduction to the Theory of Seismology. Cambridge University Press. 4. izdanje 1987, 520 strana. {{ISBN|0-521-28389-2}}.</ref> === Tjelesni talasi === Tjelesni talasi putuju kroz unutrašnjost Zemlje. Oni slijede putanju zrake zakrivljenu promjenljivom gustoćom i [[Thomas Young|Youngovim]] modulom (krutošću) Zemljine unutrašnjosti. Gustoća i moduli zauzvrat variraju u skladu s promjenama temperature, sastava i [[Faza (materija)|faze]]. Ovaj efekat je sličan refrakciji [[svjetlost|svjetlosnih]] talasa. * ''P talasi'' (primarni) su longitudinalni ili kompresijski talasi. U čvrstim materijalima ovi talasi generalno putuju skoro dvostruko brže od S talasa, a mogu se prostirati kroz sve vrste materijala. U [[zrak]]u, ti talasi pritiska postaju [[zvuk|zvučni]] ili audio talasi, pa putuju [[brzina zvuka|brzinom zvuka]]. Tipične brzine su 330&nbsp;m/s kroz zrak, 1450&nbsp;m/s kroz [[voda|vodu]], te oko 5000&nbsp;m/s kroz [[granit]]. * ''S talasi'' (sekundarni) su transverzni ili poprečni (eng. ''shear'') talasi, što znači da se pod njihovim djelovanjem [[tlo]] pomiče okomito na njihov pravac prostiranja. Kod horizontalno polarizovanih S talasa, tlo se kreće naizmjenično ka jednoj pa drugoj strani. S talasi mogu putovati jedino kroz čvrstu materiju, pošto [[fluid]]i ([[tečnost]]i i [[gas]]ovi) nisu u stanju zadržavati poprečne stresove. Brzina ovih talasa je oko 60% brzine P talasa u datom materijalu. S talasi stižu u seizmološku stanicu nakon P talasa, jer imaju relativno manju brzinu prostiranja. === Površinski talasi === Površinski talasi su analogni vodenim talasima a putuju po Zemljinoj površini, i to sporije nego tjelesni talasi. Usljed njihove niske [[frekvencija|frekvencije]], dugotrajnosti te velike amplitude, oni su većinom najrazornija vrsta seizmičkih talasa. Postoje dva podtipa površinskih talasa: ''Rayleigh talasi'', te ''Love talasi''. * ''Rayleigh talasi'', ili "uvijanje tla", su površinski talasi koji putuju u obliku mreškanja (prepletenih nizova manjih talasa), u kretanju sličnom kretanju talasa na površini vode. Međutim za razliku od vodenih talasa, povratna sila kod Rayleigh i dr. seizmičkih talasa nije [[gravitacija|gravitacijska]] nego [[Potencijalna energija#Elastična potencijalna energija|elastična]], dok je kretanje čestica na manjim dubinama retrogradno. Postojanje ovih talasa predvidio je [[1885]]. godine [[Nobelova nagrada|nobelovac]] [[John William Strutt Rayleigh|John Rayleigh]]. Oni su sporiji od tjelesnih talasa, i imaju brzinu koja je oko 90% brzine S talasa za tipični homogeni elastični medij. * ''Love talasi'' su površinski talasi koji uzrokuju horizontalno poprečno smicanje tla. Nazvani su po britanskom matematičaru A.E.H. Loveu, koji je [[1911]]. godine izradio matematski model za ove talase. Oni se obično kreću nešto brže od Rayleigh talasa, ili oko 90% brzine S talasa. === Korisnost === U istraživanju i praksi najkorisniji su P i S talasi, na dva glavna načina: u geofizici kod izučavanja fizikalno-hemijskih svojstava unutrašnjosti Zemlje, te u seizmologiji kod lociranja zemljotresa. ==== U geofizici ==== Talasi isijavani tokom jakih zemljotresa predstavljaju glavni izvor informacija u istraživanju najdubljih regiona naše planete. Na primjer, kad se zemljotres dogodi, seizmometri u blizini [[epicentar|epicentra]] sve do udaljenosti oko 90&nbsp;km su u stanju zabilježiti i P i S talase, ali oni udaljeniji više ne prepoznaju visoke frekvencije prvog S talasa. Pošto poprečni talasi ne mogu prolaziti kroz tečnost, ovaj fenomen je poslužio kao prvobitni dokaz danas dobro poznate činjenice da je Zemljina vanjska jezgra tečna. Slično je pretpostavljeno da i Mjesec ima čvrstu jezgru, ali su kasnija istraživanja ukazala da je Mjesečeva jezgra možda istopljena. ==== U seizmologiji ==== [[Datoteka:Position_hypocentre_selon_delais_arrivee_onde_2_stations.png|mini|desno|300px|Primjer određivanja mogućeg položaja hipocentra zemljotresa iz kašnjenja nailaska talasa na dvije udaljene seizmološke stanice (u proizvoljnim [[Mjerna jedinica|jedinicama]]).]] U slučaju lokalnih odnosno bližih zemljotresa, razlika u vremenu nailaska (dolaska prvih) P i S talasa koristi se za određivanje udaljenosti zemljotresa. U slučaju zemljotresa na ogromnim razdaljinama, neophodne su barem četiri ''geografski raznolike'' (tj. što ravnomjernije raspoređene oko hipocentra) seizmološke stanice na zajedničkom sistemu praćenja protoka vremena. Na njima se bilježi vrijeme nailaska P talasa, iz čega se onda računa jedinstveno vrijeme i lokacija zemljotresa. Tipično, desetine ili čak stotine nailazaka P talasa koriste se za proračun jednog [[hipocentar|hipocentra]]. Uobičajena su neslaganja u proračunu hipocentra do 0,5 [[Sekunda|sekundi]] kod udaljenih, a 0,1-0,2 sekundi kod lokalnih zemljotresa. Ovo praktično znači da je većina dojavljenih nailazaka P talasa u saglasnosti s proračunom lokacije hipocentra. Tipičan [[algoritam]] za računanje lokacije je iterativan (tj. rješenju se približava u koracima), a započinje s pretpostavkom da se zemljotres desio na dubini od 33&nbsp;km, da bi potom podešavanjem dubine minimizirao ostatke iz proračuna. Većina zemljotresa dešava se na dubinama do 100&nbsp;km. Brz i najmanje pouzdan način određivanja razdaljine između seizmometra i ishodišta seizmičkog talasa do 200&nbsp;km udaljenosti, je množenjem kašnjenja tj. razlike vremena nadolazaka P talasa i S talasa u [[sekunda]]ma, sa 8&nbsp;km/s. Savremene mreže seizmoloških opservatorija služe se komplikovanijim i pouzdanijim načinima za lociranje zemljotresa. Na ogromnim razdaljinama odnosno globalno, prvopridošli P talasi su prethodno putovali duboko u unutrašnjost Zemljinog plašta, i možda se čak i reflektovali od vanjsku jezgru, prije nego što su doputovali nazad do Zemljine površine gdje ih je zabilježila seizmološka opservatorija. Talasi na ovaj način putuju brže nego da su se od zemljotresa do seizmometra kretali pravolinijski. Razlog tome je što se, u skladu s [[Christiaan Huygens|Huygensovim principom]], brzina kretanja unutar Zemlje znatno povećava. Po tom Principu gustoća unutar planete raste s dubinom, što bi samo po sebi usporilo talase, ali pošto s dubinom još više raste i modulus stijena, dublje znači brže. Stoga duži put može zahtijevati kraće vrijeme. Da bi se precizno sračunala lokacija hipocentra, stvarno vrijeme putovanja mora biti poznato s velikom tačnošću. Zato je od velike važnosti da opservatorije budu na istom sistemu praćenja protoka vremena. Danas u tu svrhu najčešće služi sistem globalnog pozicioniranja [[GPS]], koji kao sastavni dio svoje navigacijske [[radio]]-poruke sadrži i vrijeme. Budući da u svakoj sekundi vremena P talasi prevale velike razdaljine, čak i greška od 0,5 s u proračunu vremena nailaska može značiti za više stotina kilometara pogrešan proračun udaljenosti pa time i lokacije zemljotresa. U praksi se stoga koriste nailasci P talasa u veliki broj seizmoloških stanica zajedno, kako bi se na taj način greške umanjile ili poništile. Tako sračunata lokacija epicentra danas je uglavnom pouzdana, i kreće se u prosjeku oko 10–50&nbsp;km globalno. Guste mreže bliskih stanica, kakve postoje npr. u Kaliforniji, omogućuju tačnost od oko 1&nbsp;km. Daleko veća tačnost je ostvariva kad se vrijeme mjeri direktno pomoću unakrsnog koreliranja talasnih frontova. == Opis == Opis zemljotresa sadrži podatke o jačini (tj. ''magnitudi''), lokaciji i vrsti cijepanja Zemljine kore. Opis lokacije zemljotresa zavisi od toga da li nam je važnije promatrati zemljotres po njegovoj stvarnoj jačini i u [[Hipocentar|hipocentru]], ili pak u projekciji tog žarišta na površinu [[Epicentar|epicentru]]. U prvom slučaju obično je riječ o geofizikalnim i seizmološkim istraživanjima, a u drugom o [[sociologija|socio]]-[[ekonomija|ekonomskim]] studijama. === Klasični === Jačina zemljotresa opisuje se na dva glavna načina. U prvom koji koristi ''[[Richterova skala|Richterovu skalu]]'' i njene varijacije, mjeri se količina kinetičke energije emitirane u hipocentru. Ova skala je [[logaritam]]ska, pa svaki naredni [[stepen]] označava da je zemljotres bio deset puta jači od onog s prethodno nižim stepenom jačine. Ova skala sadrži stepene od 0 do 9,5. U drugom načinu koji koristi ''[[Mercallijeva skala|Mercallijevu skalu]]'' i njene varijacije, procjenjuju se posljedice zemljotresa na površini, a prema štetama za ljudsku zajednicu nastalim u okolini epicentra. Ova skala je [[Apstrakcija|apstraktna]] i sadrži stepene od II do XII. Prvi je čulno neprimjetan, dok je XII stepen katastrofalan u smislu rušenja svih građevina i značajnih izmjena [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Po dubini, zemljotresi se dijele na plitke i duboke. Pri tome se oni najplići označavaju dubinom "10 km", što se koristi i kad se plitka dubina ne može precizno utvrditi. Najdublji zabilježeni zemljotresi bili su na dubinama oko 700&nbsp;km. Podjela zemljotresa po dubini nije urvrđena konvencijom. Mehanizam nastanka dubokih zemljotresa nije razjašnjen, budući da materijal na tim dubinama nije u čvrstom stanju. [[Datoteka:Focal_Mechanisms.svg|mini|desno|200px|Opis rasjeda odgovarajućom orijentacijom lopte za plažu (eng. ''beachball''), zabilježenom tokom cijepanja. Paralelno rasjedu (''strike-slip''), kompresivnim nasrtanjem (''thrust''), i produženjem (''normal'').]] === Savremeni === Tokom posljednjih decenija razvijen je i metod karakterizacije zemljotresa određivanjem njihovog [[moment]]-tenzora. Tenzor je matematska generalizacija koncepta [[Euklidov vektor|vektora]]. Ovom metodom opisuju se način i prostorna orijentacija oslobađanja kinetičke energije u žarištu, koje time više nije pojednostavljeno predstavljano [[Tačka (geometrija)|tačkom]], nego ga se može opisivati s određenim stepenom složenosti. Npr. snažniji zemljotresi, koji se često nazivaju ''tektonski zemljotresi'' i koji po magnitudi dosežu 7 ili više stepeni na Richterovoj skali, sada se mogu karakterisati preciznije. To znači da ih se može opisivati u vremenu i prostorno - duž izduženih geomorfoloških struktura poput rasjeda i sl. - čak i po nekoliko stotina kilometara. Rezultat novog pristupa je i momentna magnituda M_w, kojom se određuje veličina zemljotresa (vidi sekciju ''Mjerenja i opažanja''). Ovim metodom je omogućeno promatranje tektonskih zemljotresa u širem tj. globalnom kontekstu, uz nadu da će to možda pomoći u utvrđivanju uzroka tektonike. == Nastanak == Pored frakture stijenske mase, uzroci slabijih zemljotresa su još i: punjenje pa pražnjenje akumulacionih [[jezero|jezera]], [[rudarstvo]], sezonske [[padavine]] naročito [[Snijeg|snježne]], i dr. Velike [[Kiša|kiše]] u stanju su lubricirati već napregnute rasjede, mijenjajući fizikalna i hemijska svojstva materijala uključujući plašt, te tako pospješiti pojavu slabijih ili jačih zemljotresa. Uzroci tektonike kao generatora razornih zemljotresa su nepoznati. To je zato što su nejasni izvori energije neophodne za pokretanje tektonskih masa. O uzrocima pojave tektonike na Zemlji postoje najmanje četiri fizikalne [[hipoteza|hipoteze]]. Uzroci očito mogu biti unutarzemaljski, vanzemaljski, ili kombinacija unutarnjih i vanjskih uzroka. Predviđanja zemljotresa još uvijek nisu moguća. Da bi neko predviđanje bilo od koristi, potrebno je da tačno prognozira magnitudu, vrijeme i lokaciju zemljotresa. Podmorski prirodni zemljotresi nekada izazovu [[cunami]], u dijelu [[okean]]a ili mora gdje [[topografija]] dna svojim pogodnim oblikom uvećava učinak emitirane kinetičke energije. Usljed plitkosti i relativno male veličine te zatvorenosti [[Jadransko more|Jadranskog mora]], mogućnost cunamija nakon zemljotresa duž južne ([[Italija]]) ili sjeverne obale ([[Dalmacija]], [[Bosansko primorje|bosansko]], [[Crna Gora|crnogorsko]] i [[Albanija|albansko]] primorje), je praktično zanemariva{{fact}}. === Vrste dodira ploča === [[Datoteka:Tectonic plate boundaries.png|mini|desno|350px|Tri vrste dodira tektonskih ploča.]] Većina razornih zemljotresa nastaje međusobnim dodirom tektonskih masa. Postoje tri vrste dodira tektonskih ploča, zavisno od načina na koji se jedna masa kreću u odnosu drugu, kao i od raznih površinskih fenomena. # ''Transformni dodir'' (konzervacijski) nastaje na mjestima međusobnog proklizavanja ploča duž transformnih rasjeda. Relativno kretanje dvaju ploča može biti ''sinistralno'' (lijeva strana prema posmatraču) ili ''dekstralno'' (desna strana prema posmatraču). ''San Andreas rasjed'' u [[Kalifornija|Kaliforniji]], te ''[[Sarajevo|Sarajevski]] rasjed'' su primjeri transformnog dodira s dekstralnim kretanjem. # ''Divergentni dodir'' (konstruktivni) nastaje na mjestima međusobnog razilaženja dvaju ploča. Srednjeokeanske brazde kao npr. Srednjoatlantska, te aktivni tektonski rovovi kao npr. ''Great Rift'' dolina u [[Afrika|Africi]], su primjeri divergentnih dodira. # ''Konvergentni dodir'' (destruktivni), zvan i ''aktivni obod'', nastaje na mjestima gdje se dvije ploče sudaraju obično praveći [[subdukcija|''subduktivnu'']] zonu (ako jedna ploča podranja pod drugu) ili ''kontinentalnu koliziju'' (ako obje ploče sadrže kontinentalno stijenje). Duboki podmorski rovovi su obično povezani sa subduktivnim zonama. Subduktivna masa sadrži mnoge hidratne [[mineral]]e. Pri zagrijavanju ovi minerali oslobađaju svoju vodu koja onda uzrokuje topljenje plašta. Tako nastaje [[vulkan]]izam, npr. planinski vijenac [[Ande]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], te [[japan]]ski [[ostrvo|ostrvski]] luk. === Globalna mjerenja tektonike === [[Datoteka:Global plate motion 2008-04-17.jpg|mini|260px|Kretanje ploča: primjer iz jedne od [[NASA]]-inih kampanja GPS mjerenja; vektori ukazuju na mogući opći smjer i intenzitet kretanja. Drugi primjeri pokazuju drugačiji opći smjer i intenzitet.]] Vektor stvarnog kretanja tektonskih ploča je očito [[Funkcija (matematika)|funkcija]] svih sila koje djeluju na određenu ploču. Stepen nepoznavanja doprinosa pojedinih sila kretanju pojedinih ploča je nepremostiv problem za globalne pristupe mjerenju tektonike. Jedini preostali ispravni pristup onda je razmatranje nekog pogodno odabranog relativnog mjerila kretanja ploča. Stoga sve studije koje nastoje globalno "izmjeriti tektoniku", treba uzimati s oprezom. Dodatan izvor njihove nepouzdanosti su satelitski sistemi korišteni za određivanje lokacije (GPS, GLONASS, GALILEO i dr.). Iako su takvi sistemi vrlo precizni, takva mjerenja po definiciji nisu nikada apsolutna odnosno tačna. Naime, svi takvi satelitski sistemi su geocentrični tj. lokacija i orijentacija im je određena relativno u odnosu na centar mase Zemlje. Ti sistemi tako nemaju nijedan [[stepen slobode]] pa ih se ne može uzimati kao nezavisne tj. apsolutne mjerne sisteme. Rezultati njihovih mjerenja uvijek zavise od početno odabranog [[Descartesov koordinatni sistem|koordinatnog sistema]] i njegovih karakteristika poput orijentacije, [[Dvodimenzionalna rotacija|rotacije]], [[dinamika|dinamike]], tačnosti, preciznosti itd. === Unutrašnje sile kao pokretači tektonike === Prema Angloameričkoj školi misli u geonaukama, [[disipacija]] [[toplota|toplote]] iz plašta predstavlja dovoljan izvor energije za tektonsku aktivnost Zemlje. Po tom vjerovanju, suvišna gustoća okeanske litosfere koja tone u subduktivnim zonama je pokretač ploča, tj. ploče svoju pokretljivost duguju relativnoj [[gustoća|gustoći]] okeanske litosfere i relativnoj slabosti astenosfere. Obje te pretpostavke su nepotvrđene. U tom scenariju, kada se formira u srednjeokeanskim brazdama, okeanska litosfera je za pretpostaviti manje gustoće od astenosfere pod njom, ali svojim starenjem postaje sve gušća, konduktivno se hladeći i debljajući. Veća gustoća starije litosfere u odnosu na astenosferu ispod nje navodno omogućuje tonjenje litosfere u duboke zone plašta u subdukcijskim zonama, a slabost astenosfere omogućuje lakše kretanje ploča ka subdukcijskoj zoni.<ref> {{cite web |author=Pedro Mendia-Landa |url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/2007/4/07.04.13.x.html |title=Myths and Legends on Natural Disasters: Making Sense of Our World |access-date=5. 2. 2008 }}</ref> Međutim, ukupna energija iz svih poznatih izvora u unutrašnjosti Zemlje kao i njene okoline, nedovoljna je da objasni pomicanje tektonskih ploča, pa uzrok tektonike ostaje nepoznat.<ref name="Stevenson">Stevenson, David J. A planetary perspective on the deep Earth. Nature 451(7176):261-265, 17 Jan 2008. [http://www.billt4.com/Documents/PhysicsHandouts/NatureEarthEvolution.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305001329/http://www.billt4.com/Documents/PhysicsHandouts/NatureEarthEvolution.pdf |date=5. 3. 2016 }}</ref> Osim toga, postoje ploče poput Sjevernoameričke i najveće Evroazijske, koje se kreću a da nigdje nisu u subdukciji sa drugim pločama. Stoga uzrok kretanja ploča ostaje predmetom intenzivnog istraživanja i debate među naučnicima . Seizmološka tomografija za neke regione Zemlje ukazuje na lateralno (bočno) promjenjivu distribuciju gustoće u čitavom plaštu. Takve varijacije u gustoći mogu biti materijalne (usljed hemije stijena), mineralne (usljed varijabilnosti mineralnih struktura), ili termalne (putem termičkog širenja i skupljanja, usljed toplotne energije). Manifestacija ove promjenjive gustoće je [[konvekcija]] plašta iz sila [[potisak|potiska]].<ref> {{cite journal |doi= 10.1073/pnas.210382197 |author=Tanimoto Toshiro, Lay Thorne |title=Mantle dynamics and seismic tomography |url= https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-11-07_97_23/page/12409 |journal=Proceedings of the National Academy of Science |date=7. 11. 2000 |volume=97 |issue=23 |pages=12409–12410 |pmid=11035784 }}</ref> Zagovarači gore pomenute hipoteze o disipaciji toplote plašta kao glavnom pokretaču tektonike, tvrde i da konvekcija plašta direktno ili indirektno korespondira kretanju ploča. Dvije preostale sile za koje pobornici navedene škole misli smatraju da utiču presudno na kretanje ploča su još ''[[trenje]]'' (ili ''frikcija'') i ''[[gravitacija]]''. Međutim, za te tvrdnje nema dokaza, odnosno ako je uzrok konvekciji plašta i poznat, to ne objašnjava samu tektoniku.<ref name="Stevenson"/> Da bi ta teza bila potvrđena, ta se [[energija]] mora na predvidljiv tj. objašnjiv način transportovati u litosferu, da bi se ploče uopšte mogle pomaći. Uzroci tektonike nastavljaju biti predmetom debate i istraživanja u geodinamici. === Vanjske sile kao pokretači tektonike === Više studija od [[2006]]. ustvrdile su da postoji trend kretanja svake ploče u smjeru zapada, a usljed [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] i plimne frikcije Mjeseca. Po njima, dok se Zemlja obrće prema istoku, Mjesečeva gravitacija uzrokuje malo povlačenje Zemljine površine unazad, odnosno prividno zapadno. Zaključak ovih studija je da to objašnjava zašto [[Venera]] i [[Mars]] nemaju tekroniku, pošto Venera nema mjesec, a mjeseci Marsa su premali da bi pravili značajne plimne efekte na Mars.<ref>Lovett, Richard A. Moon Is Dragging Continents West, Scientist Says. National Geographic News, 01.24.2006. [http://news.nationalgeographic.com/news/2006/01/0124_060124_moon.html]</ref><ref>Riguzzi, F., Panza, G., Varga, P., Doglioni, C. Can Earth's rotation and tidal despinning drive plate tectonics? Tectonophysics, Corrected Proof, 2009. doi:10.1016/j.tecto.2009.06.012</ref> Začetnik hipoteze o tektonici ploča, austrijanac [[Alfred Wegener]], teoretizirao je da uticaji Mjeseca uzrokuju tektoniku na Zemlji. Međutim, naučna zajednica prvenstveno angloamerička, Wagenerovo objašnjenje je u to vrijeme odbacila uz objašnjenje da bi direktni Mjesečevi efekti doveli do plimne frikcije, koja bi zauzvrat davno zaustavila Zemljinu rotaciju. Indirektni efekti Mjeseca na Zemlju nisu nikada razmotreni odnosno proučeni, iako Wagener nije tvrdio da su direktni efekti poput plimne frikcije jedini mogući [[Mjesec (satelit)|lunarni]] uzročnik tektonike. Angloamerička škola misli u geonaukama i danas odbacuje Wegenerovo teoretiziranje o mogućem lunarnom porijeklu tektonike na Zemlji. Kao dokaz za ovu apsolutnu tvrdnju danas, koriste se gore pomenutim globalnim studijama iz relativnih ([[GPS]] i dr.) mjerenja. Međutim, zapadna komponenta kretanja svih ploča je utvrđena van svake sumnje barem u odnosu na cjelokupan donji segment plašta. Također je utvrđeno i da se čvrsta jezgra Zemlje kreće brže od ostatka planete.<ref>{{Cite web |url=http://news.illinois.edu/NEWS/05/0825earthcore.html |title=Earth's core rotates faster than its crust, scientists say. News by University of Illinois at Urbana-Champaign. |access-date=5. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170422130652/http://news.illinois.edu/NEWS/05/0825earthcore.html |archive-date=22. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> Razlozi su nepoznati i o njima postoji više predloženih objašnjenja, npr. uticaj gravitacijske sile Mjeseca koja navodno usporava litosferu više negoli jezgru, uticaj [[Magnetno polje|magnetnog polja]] same Zemlje na svoju unutrašnju jezgru uglavnom sačinjenu od [[Željezo|željeza]], potom [[piezoelektricitet]] tako sačinjene unutrašnje jezgre, i dr. == Učestalost == [[Datoteka:Pacific Ring of Fire.svg|mini|340px|Pacifički ''Vatreni prsten''.]] Procjenjuje se da se godišnje dogodi oko 900.000 potresa magnitude do 2.5 (po Richteru), dok su najjači ujedno i najrjeđi, i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina. Zemlje u kojima se događa najviše potresa su [[Čile]], [[Japan]] i [[Indonezija]]. Pacifički '''Vatreni prsten''' (eng. ''the Ring of fire'') je područje u bazenu [[Pacifik|Pacifičkog okeana]] u kom su seizmicitet i vulkanska aktivnost najaktivniji. Prsten je dio gotovo neporekidnog niza podokeanskih rovova, vulkansih lukova, te vulkanskih pojaseva i tektonskog kretanja. U ovom prstenu nalaze se 452 vulkana i preko 75% svih aktivnih i ugašenih vulkana. Naziva se još i ''Cirkumpacifički pojas''. Oko 90% svih te 80% najsnažnijih zemljotresa na svijetu, dešava se duž Vatrenog prstena. Slijedi ga Alpidski pojas s 5–6% svih te 17% najsnažnijih, a obuhvata zonu od indonezijskih ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]] i [[Sumatra|Sumatre]] preko planinskog masiva [[Himalaji|Himalaja]], pomorja [[Mediteran]]a, pa sve do [[Atlantik|Atlantskog okeana]]. ''Srednjeatlantička brazda'' čini treći najznačajniji trusni pojas svijeta.<ref>[http://earthquake.usgs.gov/faq/hist.html#1 U.S. Geological Survey Earthquakes FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060117041632/http://earthquake.usgs.gov/faq/hist.html#1 |date=17. 1. 2006 }}.</ref><ref>[http://earthquake.usgs.gov/image_glossary/ringoffire.html U.S. Geological Survey Earthquakes Visual Glossary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051210081116/http://earthquake.usgs.gov/image_glossary/ringoffire.html |date=10. 12. 2005 }}.</ref> Bosna i Hercegovina se nalazi u Alpidskom trusnom pojasu. Kao i druge zemlje [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], izložena je subdukciji Sjevernoafričke tektonske ploče i njenih dijelova pod Albansku mikroploču, te drugim tektonskim [[proces]]ima. Usljed toga, zemljotresi u BiH se dešavaju najviše u južnim dijelovima, kao i u primorju. Osim juga zemlje, potencijalno katastrofalni zemljotresi u BiH dešavaju se uglavnom duž Sarajevskog tektonskog rasjeda kao najdužeg (pravac projekcije na površini: Sarajevo-Krajina), te Banjalučkog tektonskog rasjeda koji je okomit na Sarajevski i čini dio njegovog [[sistem]]a rasjeda. == Prognoziranje == [[Datoteka:Sanfranciscoearthquake1906.jpg|mini|desno|250px|Posljedice zemljotresa u [[San Francisco|San Franciscu]] [[1906]].]] Predviđanje prirodnih zemljotresa podrazumijeva prognoziranje i magnitude i vremena i lokacije. Dosadašnji pokušaji pristupa problemu predviđanja bili su neuspješni. To je prvenstveno zbog toga što je nepoznat objedinjavajući fizikalni princip koji uzrokuje tektoniku kao glavnog generatora seizmiciteta na Zemlji. Statistička seizmologija koristi [[statistika|statističke]] metode i istoriju dosadašnjeg seizmiciteta, koja ide milione godina u prošlost, u pokušaju tipizacije i mogućeg predviđanja budućih zemljotresa. Njen uspjeh u seizmičkom prognoziranju je minoran, ali ona ima veliku važnost u utvrđivanju parametara seizmičke opasnosti pojedinih [[regija]], te s tim u vezi mikrorejonizacijom manjih [[prostor]]a kao što su lokacije građevinskih objekata. Njena uloga je prvenstveno u utvrđivanju [[Zakon|zakonskih akata]] u građevinarstvu, odnosno određivanju zakonskih mjera koje obavezuju na aseizmičku gradnju. Te mjere građevinski sektor mora poštivati kako bi se u umanjio ili izbjegao gubitak ljudskih života u slučaju zemljotresa. Statistička seizmologija je od direktne koristi za sektore finansija i osiguranja. == Vještački izazvani zemljotresi == Vještački zemljotresi izazvani su ljudskim djelovanjem. Najčešće se izazivaju detoniranjem eksplozivnih naboja. Detonacije se najviše koriste u podzemnom [[Karta|kartiranju]] područja ili većih regija, npr. u premjerima eksploatacijske geofizike. Primjenjuju se još i u kontinentalnim naučnim istraživanjima, kad se koriste velike količine eksploziva, obično i po više tona TNT-a odjednom. Ovakve detonacije izazivaju zemljotrese jačine do nekoliko stepeni Richterove skale, koje karakteriše prisutnost samo površinskih talasa. == Mjerenja i opažanja == Za mjerenje dinamike tj. stvarnog pomaka neke mase usljed fizikalnih i hemijskih faktora, koriste se ''mjerenja'' kao direktan pristup spoznaji o nekom procesu ili strukturi, te ''opažanja'' kao indirektan pristup. === Zemljotresi === [[Datoteka:SeismographLomaPreitaQuakeSeismologistSmile.jpg|mini|lijevo|280px|Seizmometar koji mjeri sve tri komponente (x,y,z) lokalnog pomjeranja tla. [[Senzor]] za horizontalnu komponentu x (istok-zapad) i okomiti senzor za horizontalnu komponentu y (sjever-jug).]] Jačinu tj. intenzitet zemljotresa najčešće bilježe namjenski instrumenti - ''seizmometri'' (ili ''seizmografi''). Može ih se naći u desetinama hiljada seizmoloških opservatorija širom svijeta. Oni manje osjetljivi mjere zemljotrese lokalno i regionalno, a osjetljiviji (širokopojasni, eng. ''broadband'') i globalno. Jačina zemljotresa se označava brojem tj. ''magnitudom'' na skali koja predstavlja kontinuirani porast oslobođene energije ili njenog efekta. Glavne vrste magnituda su lokalne M_L koje su danas rijetko u upotrebi, zatim površinske M_s odnosno tjelesne M_b koje su našle široku primjenu u [[20. vijek]]u, te momentne M_w koje opisuju veličinu zemljotresa. Svi snažniji zemljotresi danas se izražavaju u M_w, ili skraćeno M. [[Datoteka:Sisma_three_components.jpg|mini|desno|300px|Tipični seizmogram, sa sve tri komponente ubrzanja lokalnog smicanja tla usljed talasa kinetičke energije iz zemljotresa.]] Dostignuti nivo oslobođene energije obično se mjeri u sve tri prostorne komponente (x,y,z) lokalnog pomaka tla. Tako se seizmometar u većini slučajeva sastoji iz tri senzora (za svaku komponentu po jedan) koji sadrže slobodno osovljeni dio koji je kao takav podložan promjeni položaja instrumenta. Rezultat rada seizmometra je zapis mjerenja lokalnog pomaka po pojedinoj komponenti. Ovaj zapis naziva se ''seizmogram''. Kod analognog seizmometra, seizmogram je grafički zapis mjerenja slobodno osovljene pisaljke koja prividno klizi po rotirajućem dobošu s namotanim kolutom papira. Kod [[Digitalni sistem|digitalnog]] seizmometra, seizmogram je datoteka mjerenja razlika u [[Električni napon|strujnom naponu]] stvorenih pokretima slobodno osovljenog dijela. Jačina zemljotresa može se mjeriti i drugim instrumentima. Najjednostavniji su ''[[geofon]]i'', u biti osjetljivi mikrofoni za mjerenje jačine odnosno brzine energije tj. talasa. Složeniji alternativni instrumenti su ''gravimetri'', čija je osnovna namjena mjerenje gravitacijskog ubrzanja ili ubrzanja mase. Gravimetri osjete vertikalnu (z) komponentu, koju su u stanju mjeriti jednako precizno kao i seizmometri. U nekim slučajevima gravimetri nadmašuju seizmometre, što je od koristi za geofizikalna istraživanja duboke unutrašnjosti, prvenstveno jezgre naše planete. Bilježenja zemljotresa u Bosni i Hercegovini vrše se preko jednog vijeka, a otpočela ih je [[Austro-Ugarska]] instaliranjem prvog (širokopojasnog) seizmometra u seizmološkoj opservatoriji Sarajevo [[1905]]. godine, u sklopu istraživačkih aktivnosti vezanih za prvu Internacionalnu [[Geografski pol|polarnu]] godinu [[1883]]. == Detonacije i nuklearni testovi == Seizmički talasi koriste su u prepoznavanju fizikalnih i hemijskih osobina ne samo globalnih nego i lokalnih podzemnih struktura. Za tu namjenu ne bi bilo isplativo čekati pogodne prirodne zemljotrese pa se vibracije tla izazivaju vještački, obično detonacijom eksplozivnih naboja. Detonacije slabije jačine koriste se u građevinarstvu i rudarstvu odnosno ''eksploatacijskoj geofizici'', a one jače i u naučnim eksperimentima i istraživanju, te nuklearnim testovima. Uz slabije detonacije najčešće se koriste geofoni. Zahvaljujući relativno niskoj cijeni, geofoni se često koriste u velikom broju i za više serija mjerenja. U tu svrhu se [[signal]]no povežu kablom ili bežično, uz naročito pozicioniranje na terenu prije izazivanja vibracija. Vibracije se izazivaju eksplozivom ili pomoću mehaničkih kompresora tla kao što su vibroseizmičke prese često montirane na posebne [[kamion]]e. Ovakav pristup omogućuje trenutno "uslikavanje" podzemlja, odnosno određivanje jačine, brzine i pravca prostiranja talasa. [[Analiza|Analizom]] takvih podataka onda se mogu izvoditi zaključci o svojstvima, vrsti te rasprostranjenosti pojedinih podzemnih struktura, kao npr. [[ruda]], vode, [[nafta|nafte]] i dr. Uz snažnije detonacije primjenjuju se seizmološke, geofizikalne te geodetske metode mjerenja i instrumentarij. Njih koriste [[nauka|naučni]] i [[vojska|vojni]] instituti, potom institucije i organi [[vlast]]i, kao i internacionalna tijela za kontrolu provođenja sporazuma o zabrani testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Detonacije takvog [[oružje|oružja]] proizvode uglavnom samo površinske talase, intenziteta do 3-4 stepena Richterove skale. Nalaze se samo u seizmogramima osjetljivijih seizmometara i gravimetara. Kao i mnogi drugi geofizikalni podaci, npr. oni od važnosti za detekciju zaliha sirovina i vojne namjene, takvi seizmogrami bez izuzetka predstavljaju [[država|državnu]] tajnu najvišeg stepena. == Potresi na drugim nebeskim tijelima == Posrednim, uglavnom astronomskim, opažanjima dolazi se do podataka od značaja u [[Astrofizika|astrofizici]]. Npr. astronomskim osmatranjima akustičnih svojstava Sunca i solarne [[Sunce#Korona|korone]], dobivaju se korisne informacije o eksplozivnim događanjima na toj [[zvijezda|zvijezdi]], odnosno njenim fizikalno-hemijskim svojstvima. == Također pogledajte == * [[Zemljotres i cunami u Sendaiju 2011.]] * [[Zemljotres u Beludžistanu 2008.]] * [[Zemljotres u Kašmiru 2005.]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Earthquakes}} * [https://web.archive.org/web/20110728033003/http://www.mcp.gov.ba/o_nama/org_jedinice/?id=37 Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sektor za geodetske, geološke i meteorološke poslove.] * [https://web.archive.org/web/20100410004743/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/seizmo-bih.php Hidrometeorološki zavod FBiH, Sektor za seizmologiju.] * [https://web.archive.org/web/20120201095914/http://seizmo.meteo-rs.com/ Hidrometeorološki zavod RS, Sektor za seizmologiju.] * [https://web.archive.org/web/20100113064353/http://www.isc.ac.uk/contact/index.html International Seismological Centre, UK. Spisak seizmoloških agencija svijeta.] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.usgs.gov Geološka služba SAD-a] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_all.html Spisak zemljotresa u svijetu u posljednjih sedam dana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110315050950/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_all.html |date=15. 3. 2011 }} * [http://www.ctbto.org Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty Organization] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Zemlja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zemljotresi| ]] [[Kategorija:Geološke opasnosti]] [[Kategorija:Seizmologija]] [[Kategorija:Prirodne katastrofe]] [[Kategorija:Litosfera]] 2zzemymfi079bivh5x61ope4vq8n8j8 3922635 3922634 2026-08-28T22:53:56Z ~2026-46978-85 185196 /* Unutrašnje sile kao pokretači tektonike */ 3922635 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Datoteka:Destructive_plate_margin.png|mini|desno|200px|Primjer zemljotresa (crveno) kao posljedice međusobnog trenja [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]].]] '''Potres''' je proces oslobađanja [[kinetička energija|kinetičke energije]] na nekom nebeskom tijelu. Potres na Zemlji naziva se '''zemljotres'''. Događa se u [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] [[litosfera|litosferi]] ili neposredno ispod, u sljedećem sloju tzv. [[astenosferi]] i ''plaštu'', koji čini većinu Zemljine [[masa|mase]]. Dio kinetičke energije koji se rasipa putem litosfere naziva se [[seizmička energija]] i mjeri se u seizmološkim opservatorijama (stanicama). Kod većine zemljotresa seizmička energija je proporcionalna ukupnoj kinetičkoj energiji. Zato su za većinu potreba površinske opservatorije dovoljne, a osim površinskih kopnenih postoje još i dubinske kopnene, te podmorske opservatorije. Oslobađanje energije može biti kontinuirano, kada govorimo o ''sporom zemljotresu'' i koji može trajati godinama, ili prividno trenutno, kada zemljotres obično traje kraće od jednog minuta. Zemljotresi mogu biti prirodni tj. nastali usljed djelovanja sila prirode, ili vještački izazvani aktivnošću čovjeka, npr. detonacijom [[eksploziv]]nih sredstava. Uzroci potresa na drugim nebeskim tijelima ne moraju biti istog porijekla kao na Zemlji. Stoga je i sa stanovišta [[fizika|fizike]] opravdano izraz ''zemljotres'' koristiti isključivo za Zemlju, a ''potres'' za sva nebeska tijela. Tako se potresi na drugim nebeskim tijelima u naučnoj literaturi nazivaju prema tom tijelu, npr. oni na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]u nazivaju se ''lunatresi''. U engleskom govornom području međutim česta je i upotreba izraza potres (''quake'') kao skraćenice za zemljotres (''earthquake''). Nauka koja se bavi izučavanjem zemljotresa i srodnih procesa je [[seizmologija]] i zasniva se na direktnim [[mjerenje|mjerenjima]]. Nauka koja izučava potrese na drugim nebeskim tijelima je astroseizmologija i uglavnom se zasniva na indirektnim opažanjima. Primjer ovoga je opažanje [[Akustika|akustičnih]] svojstava [[Sunce|Sunčevih]] [[gas]]ova, pošto su akustični [[Mehanički talasi|talasi]] u biti talasi kinetičke energije koji se prostiru kroz gasove, npr. u [[atmosfera|atmosferi]]. U Sunčevom sistemu potrese uzrokuju [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]] kod gasovitih nebeskih tijela, odnosno [[Plima i oseka|plimne]] sile te snažna [[vulkan]]ska aktivnost kod [[stijena|stjenovitih]] tijela. == Prirodni zemljotresi == [[Litosfera]] je neprestano izložena djelovanju različitih unutarnjih i vanjskih [[sila]] koje naprežu stijensku masu. Na taj način stijenje nakuplja veliku [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]]. Svaki materijal vremenom popušta naprezanju i oslobađa se stresa ispuštanjem kinetičke tj. stvarne energije uzrok leži u tektonskim pločama – koje doprinose nastanku planina i vulkana – te u pomjeranju Zemljine kore, što može dovesti do stvaranja mora i okeana i izazvati pojave poput podmorskih zemljotresa i cunamija.. Veliku većinu zemljotresa karakterišemo kao ''slabe'' pošto ne razaraju vještačke objekte. Većina slabih zemljotresa događa se kad stijenska masa dosegne svoju materijalnu nestabilnost. Manji broj zemljotresa su razorni po vještačke objekte. Većina takvih zemljotresa nastaje usljed [[Geotektonika|tektonske]] aktivnosti Zemlje tj. međusobnim [[trenje]]m kore i plašta u pokretu, najčešće duž postojećih raspuklina u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] kao što su rasjedi, brazde ili rovovi. Međutim bilježe se razorni zemljotresi i u tektonski neaktivnim područjima, kao i oni koji stvaraju nove raspukline i druge [[geologija|geomorfološke]] oblike. [[Datoteka:Earthquake_wave_shadow_zone.svg|mini|desno|200px|Prostiranje talasa energije emitirane tokom tipičnog zemljotresa.]] == Prostiranje energije iz zemljotresa == [[Brzina]] prostiranja talasa zavisi od gustoće i elastičnosti medija u koji talasi prodiru. Brzine se za našu planetu kreću od oko 3–8&nbsp;km/s u Zemljinoj kori, pa do 13&nbsp;km/s u najdubljem dijelu plašta. Zemljotresi proizvode razne vrste talasa s različitim brzinama. Pri prolasku preko seizmoloških opservatorija, njihovo različito [[vrijeme]] putovanja omogućava naučnicima da lociraju ''žarište'' (ili ''fokus'', ili [[hipocentar]]) zemljotresa. U geofizici, talasi isijani tokom zemljotresa koriste se na dva osnovna načina: ''tomografski'' gdje se, slično kao u medicini, koriste refrakcija i refleksija talasa za ispitivanje unutrašnjosti, te ''oscilacijski'' gdje se identifikacija pojedinih segmenata Zemljine unutrašnjosti vrši odnosno njihova fizikalno-[[hemija|hemijska]] svojstva ispituju posmatranjem vlastitih slobodnih oscilacija Zemlje karakterističnih za neki njen segment ili proces. Zahvaljujući velikoj globalnoj mreži seizmoloških opservatorija, seizmička tomografija je zastupljeniji način. Nedostatak oba ova načina je to što ih se može koristiti samo kad se desi vrlo jak zemljotres. To je naime jedina pojava na Zemlji, kod koje dolazi do ispuštanja dovoljne količine kinetičke energije da bi se dobila rezolucija (jasnoća) neophodna za dvodimenzionalno ili trodimenzionalno oslikavanje odnosno izučavanje unutrašnjosti planete. Dva osnovna tipa seizmičkih talasa su ''tjelesni talasi'' i ''površinski talasi''. Postoje i drugi načini prostiranja talasa ali oni nisu od velikog značaja u seizmologiji odnosno geofizici.<ref>Bullen, K. E., Bolt, B.A. (Editor) An Introduction to the Theory of Seismology. Cambridge University Press. 4. izdanje 1987, 520 strana. {{ISBN|0-521-28389-2}}.</ref> === Tjelesni talasi === Tjelesni talasi putuju kroz unutrašnjost Zemlje. Oni slijede putanju zrake zakrivljenu promjenljivom gustoćom i [[Thomas Young|Youngovim]] modulom (krutošću) Zemljine unutrašnjosti. Gustoća i moduli zauzvrat variraju u skladu s promjenama temperature, sastava i [[Faza (materija)|faze]]. Ovaj efekat je sličan refrakciji [[svjetlost|svjetlosnih]] talasa. * ''P talasi'' (primarni) su longitudinalni ili kompresijski talasi. U čvrstim materijalima ovi talasi generalno putuju skoro dvostruko brže od S talasa, a mogu se prostirati kroz sve vrste materijala. U [[zrak]]u, ti talasi pritiska postaju [[zvuk|zvučni]] ili audio talasi, pa putuju [[brzina zvuka|brzinom zvuka]]. Tipične brzine su 330&nbsp;m/s kroz zrak, 1450&nbsp;m/s kroz [[voda|vodu]], te oko 5000&nbsp;m/s kroz [[granit]]. * ''S talasi'' (sekundarni) su transverzni ili poprečni (eng. ''shear'') talasi, što znači da se pod njihovim djelovanjem [[tlo]] pomiče okomito na njihov pravac prostiranja. Kod horizontalno polarizovanih S talasa, tlo se kreće naizmjenično ka jednoj pa drugoj strani. S talasi mogu putovati jedino kroz čvrstu materiju, pošto [[fluid]]i ([[tečnost]]i i [[gas]]ovi) nisu u stanju zadržavati poprečne stresove. Brzina ovih talasa je oko 60% brzine P talasa u datom materijalu. S talasi stižu u seizmološku stanicu nakon P talasa, jer imaju relativno manju brzinu prostiranja. === Površinski talasi === Površinski talasi su analogni vodenim talasima a putuju po Zemljinoj površini, i to sporije nego tjelesni talasi. Usljed njihove niske [[frekvencija|frekvencije]], dugotrajnosti te velike amplitude, oni su većinom najrazornija vrsta seizmičkih talasa. Postoje dva podtipa površinskih talasa: ''Rayleigh talasi'', te ''Love talasi''. * ''Rayleigh talasi'', ili "uvijanje tla", su površinski talasi koji putuju u obliku mreškanja (prepletenih nizova manjih talasa), u kretanju sličnom kretanju talasa na površini vode. Međutim za razliku od vodenih talasa, povratna sila kod Rayleigh i dr. seizmičkih talasa nije [[gravitacija|gravitacijska]] nego [[Potencijalna energija#Elastična potencijalna energija|elastična]], dok je kretanje čestica na manjim dubinama retrogradno. Postojanje ovih talasa predvidio je [[1885]]. godine [[Nobelova nagrada|nobelovac]] [[John William Strutt Rayleigh|John Rayleigh]]. Oni su sporiji od tjelesnih talasa, i imaju brzinu koja je oko 90% brzine S talasa za tipični homogeni elastični medij. * ''Love talasi'' su površinski talasi koji uzrokuju horizontalno poprečno smicanje tla. Nazvani su po britanskom matematičaru A.E.H. Loveu, koji je [[1911]]. godine izradio matematski model za ove talase. Oni se obično kreću nešto brže od Rayleigh talasa, ili oko 90% brzine S talasa. === Korisnost === U istraživanju i praksi najkorisniji su P i S talasi, na dva glavna načina: u geofizici kod izučavanja fizikalno-hemijskih svojstava unutrašnjosti Zemlje, te u seizmologiji kod lociranja zemljotresa. ==== U geofizici ==== Talasi isijavani tokom jakih zemljotresa predstavljaju glavni izvor informacija u istraživanju najdubljih regiona naše planete. Na primjer, kad se zemljotres dogodi, seizmometri u blizini [[epicentar|epicentra]] sve do udaljenosti oko 90&nbsp;km su u stanju zabilježiti i P i S talase, ali oni udaljeniji više ne prepoznaju visoke frekvencije prvog S talasa. Pošto poprečni talasi ne mogu prolaziti kroz tečnost, ovaj fenomen je poslužio kao prvobitni dokaz danas dobro poznate činjenice da je Zemljina vanjska jezgra tečna. Slično je pretpostavljeno da i Mjesec ima čvrstu jezgru, ali su kasnija istraživanja ukazala da je Mjesečeva jezgra možda istopljena. ==== U seizmologiji ==== [[Datoteka:Position_hypocentre_selon_delais_arrivee_onde_2_stations.png|mini|desno|300px|Primjer određivanja mogućeg položaja hipocentra zemljotresa iz kašnjenja nailaska talasa na dvije udaljene seizmološke stanice (u proizvoljnim [[Mjerna jedinica|jedinicama]]).]] U slučaju lokalnih odnosno bližih zemljotresa, razlika u vremenu nailaska (dolaska prvih) P i S talasa koristi se za određivanje udaljenosti zemljotresa. U slučaju zemljotresa na ogromnim razdaljinama, neophodne su barem četiri ''geografski raznolike'' (tj. što ravnomjernije raspoređene oko hipocentra) seizmološke stanice na zajedničkom sistemu praćenja protoka vremena. Na njima se bilježi vrijeme nailaska P talasa, iz čega se onda računa jedinstveno vrijeme i lokacija zemljotresa. Tipično, desetine ili čak stotine nailazaka P talasa koriste se za proračun jednog [[hipocentar|hipocentra]]. Uobičajena su neslaganja u proračunu hipocentra do 0,5 [[Sekunda|sekundi]] kod udaljenih, a 0,1-0,2 sekundi kod lokalnih zemljotresa. Ovo praktično znači da je većina dojavljenih nailazaka P talasa u saglasnosti s proračunom lokacije hipocentra. Tipičan [[algoritam]] za računanje lokacije je iterativan (tj. rješenju se približava u koracima), a započinje s pretpostavkom da se zemljotres desio na dubini od 33&nbsp;km, da bi potom podešavanjem dubine minimizirao ostatke iz proračuna. Većina zemljotresa dešava se na dubinama do 100&nbsp;km. Brz i najmanje pouzdan način određivanja razdaljine između seizmometra i ishodišta seizmičkog talasa do 200&nbsp;km udaljenosti, je množenjem kašnjenja tj. razlike vremena nadolazaka P talasa i S talasa u [[sekunda]]ma, sa 8&nbsp;km/s. Savremene mreže seizmoloških opservatorija služe se komplikovanijim i pouzdanijim načinima za lociranje zemljotresa. Na ogromnim razdaljinama odnosno globalno, prvopridošli P talasi su prethodno putovali duboko u unutrašnjost Zemljinog plašta, i možda se čak i reflektovali od vanjsku jezgru, prije nego što su doputovali nazad do Zemljine površine gdje ih je zabilježila seizmološka opservatorija. Talasi na ovaj način putuju brže nego da su se od zemljotresa do seizmometra kretali pravolinijski. Razlog tome je što se, u skladu s [[Christiaan Huygens|Huygensovim principom]], brzina kretanja unutar Zemlje znatno povećava. Po tom Principu gustoća unutar planete raste s dubinom, što bi samo po sebi usporilo talase, ali pošto s dubinom još više raste i modulus stijena, dublje znači brže. Stoga duži put može zahtijevati kraće vrijeme. Da bi se precizno sračunala lokacija hipocentra, stvarno vrijeme putovanja mora biti poznato s velikom tačnošću. Zato je od velike važnosti da opservatorije budu na istom sistemu praćenja protoka vremena. Danas u tu svrhu najčešće služi sistem globalnog pozicioniranja [[GPS]], koji kao sastavni dio svoje navigacijske [[radio]]-poruke sadrži i vrijeme. Budući da u svakoj sekundi vremena P talasi prevale velike razdaljine, čak i greška od 0,5 s u proračunu vremena nailaska može značiti za više stotina kilometara pogrešan proračun udaljenosti pa time i lokacije zemljotresa. U praksi se stoga koriste nailasci P talasa u veliki broj seizmoloških stanica zajedno, kako bi se na taj način greške umanjile ili poništile. Tako sračunata lokacija epicentra danas je uglavnom pouzdana, i kreće se u prosjeku oko 10–50&nbsp;km globalno. Guste mreže bliskih stanica, kakve postoje npr. u Kaliforniji, omogućuju tačnost od oko 1&nbsp;km. Daleko veća tačnost je ostvariva kad se vrijeme mjeri direktno pomoću unakrsnog koreliranja talasnih frontova. == Opis == Opis zemljotresa sadrži podatke o jačini (tj. ''magnitudi''), lokaciji i vrsti cijepanja Zemljine kore. Opis lokacije zemljotresa zavisi od toga da li nam je važnije promatrati zemljotres po njegovoj stvarnoj jačini i u [[Hipocentar|hipocentru]], ili pak u projekciji tog žarišta na površinu [[Epicentar|epicentru]]. U prvom slučaju obično je riječ o geofizikalnim i seizmološkim istraživanjima, a u drugom o [[sociologija|socio]]-[[ekonomija|ekonomskim]] studijama. === Klasični === Jačina zemljotresa opisuje se na dva glavna načina. U prvom koji koristi ''[[Richterova skala|Richterovu skalu]]'' i njene varijacije, mjeri se količina kinetičke energije emitirane u hipocentru. Ova skala je [[logaritam]]ska, pa svaki naredni [[stepen]] označava da je zemljotres bio deset puta jači od onog s prethodno nižim stepenom jačine. Ova skala sadrži stepene od 0 do 9,5. U drugom načinu koji koristi ''[[Mercallijeva skala|Mercallijevu skalu]]'' i njene varijacije, procjenjuju se posljedice zemljotresa na površini, a prema štetama za ljudsku zajednicu nastalim u okolini epicentra. Ova skala je [[Apstrakcija|apstraktna]] i sadrži stepene od II do XII. Prvi je čulno neprimjetan, dok je XII stepen katastrofalan u smislu rušenja svih građevina i značajnih izmjena [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Po dubini, zemljotresi se dijele na plitke i duboke. Pri tome se oni najplići označavaju dubinom "10 km", što se koristi i kad se plitka dubina ne može precizno utvrditi. Najdublji zabilježeni zemljotresi bili su na dubinama oko 700&nbsp;km. Podjela zemljotresa po dubini nije urvrđena konvencijom. Mehanizam nastanka dubokih zemljotresa nije razjašnjen, budući da materijal na tim dubinama nije u čvrstom stanju. [[Datoteka:Focal_Mechanisms.svg|mini|desno|200px|Opis rasjeda odgovarajućom orijentacijom lopte za plažu (eng. ''beachball''), zabilježenom tokom cijepanja. Paralelno rasjedu (''strike-slip''), kompresivnim nasrtanjem (''thrust''), i produženjem (''normal'').]] === Savremeni === Tokom posljednjih decenija razvijen je i metod karakterizacije zemljotresa određivanjem njihovog [[moment]]-tenzora. Tenzor je matematska generalizacija koncepta [[Euklidov vektor|vektora]]. Ovom metodom opisuju se način i prostorna orijentacija oslobađanja kinetičke energije u žarištu, koje time više nije pojednostavljeno predstavljano [[Tačka (geometrija)|tačkom]], nego ga se može opisivati s određenim stepenom složenosti. Npr. snažniji zemljotresi, koji se često nazivaju ''tektonski zemljotresi'' i koji po magnitudi dosežu 7 ili više stepeni na Richterovoj skali, sada se mogu karakterisati preciznije. To znači da ih se može opisivati u vremenu i prostorno - duž izduženih geomorfoloških struktura poput rasjeda i sl. - čak i po nekoliko stotina kilometara. Rezultat novog pristupa je i momentna magnituda M_w, kojom se određuje veličina zemljotresa (vidi sekciju ''Mjerenja i opažanja''). Ovim metodom je omogućeno promatranje tektonskih zemljotresa u širem tj. globalnom kontekstu, uz nadu da će to možda pomoći u utvrđivanju uzroka tektonike. == Nastanak == Pored frakture stijenske mase, uzroci slabijih zemljotresa su još i: punjenje pa pražnjenje akumulacionih [[jezero|jezera]], [[rudarstvo]], sezonske [[padavine]] naročito [[Snijeg|snježne]], i dr. Velike [[Kiša|kiše]] u stanju su lubricirati već napregnute rasjede, mijenjajući fizikalna i hemijska svojstva materijala uključujući plašt, te tako pospješiti pojavu slabijih ili jačih zemljotresa. Uzroci tektonike kao generatora razornih zemljotresa su nepoznati. To je zato što su nejasni izvori energije neophodne za pokretanje tektonskih masa. O uzrocima pojave tektonike na Zemlji postoje najmanje četiri fizikalne [[hipoteza|hipoteze]]. Uzroci očito mogu biti unutarzemaljski, vanzemaljski, ili kombinacija unutarnjih i vanjskih uzroka. Predviđanja zemljotresa još uvijek nisu moguća. Da bi neko predviđanje bilo od koristi, potrebno je da tačno prognozira magnitudu, vrijeme i lokaciju zemljotresa. Podmorski prirodni zemljotresi nekada izazovu [[cunami]], u dijelu [[okean]]a ili mora gdje [[topografija]] dna svojim pogodnim oblikom uvećava učinak emitirane kinetičke energije. Usljed plitkosti i relativno male veličine te zatvorenosti [[Jadransko more|Jadranskog mora]], mogućnost cunamija nakon zemljotresa duž južne ([[Italija]]) ili sjeverne obale ([[Dalmacija]], [[Bosansko primorje|bosansko]], [[Crna Gora|crnogorsko]] i [[Albanija|albansko]] primorje), je praktično zanemariva{{fact}}. === Vrste dodira ploča === [[Datoteka:Tectonic plate boundaries.png|mini|desno|350px|Tri vrste dodira tektonskih ploča.]] Većina razornih zemljotresa nastaje međusobnim dodirom tektonskih masa. Postoje tri vrste dodira tektonskih ploča, zavisno od načina na koji se jedna masa kreću u odnosu drugu, kao i od raznih površinskih fenomena. # ''Transformni dodir'' (konzervacijski) nastaje na mjestima međusobnog proklizavanja ploča duž transformnih rasjeda. Relativno kretanje dvaju ploča može biti ''sinistralno'' (lijeva strana prema posmatraču) ili ''dekstralno'' (desna strana prema posmatraču). ''San Andreas rasjed'' u [[Kalifornija|Kaliforniji]], te ''[[Sarajevo|Sarajevski]] rasjed'' su primjeri transformnog dodira s dekstralnim kretanjem. # ''Divergentni dodir'' (konstruktivni) nastaje na mjestima međusobnog razilaženja dvaju ploča. Srednjeokeanske brazde kao npr. Srednjoatlantska, te aktivni tektonski rovovi kao npr. ''Great Rift'' dolina u [[Afrika|Africi]], su primjeri divergentnih dodira. # ''Konvergentni dodir'' (destruktivni), zvan i ''aktivni obod'', nastaje na mjestima gdje se dvije ploče sudaraju obično praveći [[subdukcija|''subduktivnu'']] zonu (ako jedna ploča podranja pod drugu) ili ''kontinentalnu koliziju'' (ako obje ploče sadrže kontinentalno stijenje). Duboki podmorski rovovi su obično povezani sa subduktivnim zonama. Subduktivna masa sadrži mnoge hidratne [[mineral]]e. Pri zagrijavanju ovi minerali oslobađaju svoju vodu koja onda uzrokuje topljenje plašta. Tako nastaje [[vulkan]]izam, npr. planinski vijenac [[Ande]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], te [[japan]]ski [[ostrvo|ostrvski]] luk. === Globalna mjerenja tektonike === [[Datoteka:Global plate motion 2008-04-17.jpg|mini|260px|Kretanje ploča: primjer iz jedne od [[NASA]]-inih kampanja GPS mjerenja; vektori ukazuju na mogući opći smjer i intenzitet kretanja. Drugi primjeri pokazuju drugačiji opći smjer i intenzitet.]] Vektor stvarnog kretanja tektonskih ploča je očito [[Funkcija (matematika)|funkcija]] svih sila koje djeluju na određenu ploču. Stepen nepoznavanja doprinosa pojedinih sila kretanju pojedinih ploča je nepremostiv problem za globalne pristupe mjerenju tektonike. Jedini preostali ispravni pristup onda je razmatranje nekog pogodno odabranog relativnog mjerila kretanja ploča. Stoga sve studije koje nastoje globalno "izmjeriti tektoniku", treba uzimati s oprezom. Dodatan izvor njihove nepouzdanosti su satelitski sistemi korišteni za određivanje lokacije (GPS, GLONASS, GALILEO i dr.). Iako su takvi sistemi vrlo precizni, takva mjerenja po definiciji nisu nikada apsolutna odnosno tačna. Naime, svi takvi satelitski sistemi su geocentrični tj. lokacija i orijentacija im je određena relativno u odnosu na centar mase Zemlje. Ti sistemi tako nemaju nijedan [[stepen slobode]] pa ih se ne može uzimati kao nezavisne tj. apsolutne mjerne sisteme. Rezultati njihovih mjerenja uvijek zavise od početno odabranog [[Descartesov koordinatni sistem|koordinatnog sistema]] i njegovih karakteristika poput orijentacije, [[Dvodimenzionalna rotacija|rotacije]], [[dinamika|dinamike]], tačnosti, preciznosti itd. === Unutrašnje sile kao pokretači tektonike === Prema Angloameričkoj školi misli u geonaukama, [[disipacija]] [[toplota|toplote]] iz plašta predstavlja dovoljan izvor energije za tektonsku aktivnost Zemlje. Po tom vjerovanju, suvišna gustoća okeanske litosfere koja tone u subduktivnim zonama je pokretač ploča, tj. ploče svoju pokretljivost duguju relativnoj [[gustoća|gustoći]] okeanske litosfere i relativnoj slabosti astenosfere. Obje te pretpostavke su nepotvrđene. U tom scenariju, kada se formira u srednjeokeanskim brazdama, okeanska litosfera je za pretpostaviti manje gustoće od astenosfere pod njom, ali svojim starenjem postaje sve gušća, konduktivno se hladeći i debljajući. Veća gustoća starije litosfere u odnosu na astenosferu ispod nje navodno omogućuje tonjenje litosfere u duboke zone plašta u subdukcijskim zonama, a slabost astenosfere omogućuje lakše kretanje ploča ka subdukcijskoj zoni.<ref> {{cite web |author=Pedro Mendia-Landa |url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/2007/4/07.04.13.x.html |title=Myths and Legends on Natural Disasters: Making Sense of Our World |access-date=5. 2. 2008 }}</ref> Međutim, ukupna energija iz svih poznatih izvora u unutrašnjosti Zemlje kao i njene okoline, nedovoljna je da objasni pomicanje tektonskih ploča, pa uzrok tektonike ostaje poznat kao kretanje naelektrisanja koje se dešava svakih 600 miliona godina.<ref name="Stevenson">Stevenson, David J. A planetary perspective on the deep Earth. Nature 451(7176):261-265, 17 Jan 2008. [http://www.billt4.com/Documents/PhysicsHandouts/NatureEarthEvolution.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305001329/http://www.billt4.com/Documents/PhysicsHandouts/NatureEarthEvolution.pdf |date=5. 3. 2016 }}</ref> Osim toga, postoje ploče poput Sjevernoameričke i najveće Evroazijske, koje se kreću a da nigdje nisu u subdukciji sa drugim pločama. Stoga uzrok kretanja ploča ostaje predmetom intenzivnog istraživanja i debate među naučnicima . Seizmološka tomografija za neke regione Zemlje ukazuje na lateralno (bočno) promjenjivu distribuciju gustoće u čitavom plaštu. Takve varijacije u gustoći mogu biti materijalne (usljed hemije stijena), mineralne (usljed varijabilnosti mineralnih struktura), ili termalne (putem termičkog širenja i skupljanja, usljed toplotne energije). Manifestacija ove promjenjive gustoće je [[konvekcija]] plašta iz sila [[potisak|potiska]].<ref> {{cite journal |doi= 10.1073/pnas.210382197 |author=Tanimoto Toshiro, Lay Thorne |title=Mantle dynamics and seismic tomography |url= https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-11-07_97_23/page/12409 |journal=Proceedings of the National Academy of Science |date=7. 11. 2000 |volume=97 |issue=23 |pages=12409–12410 |pmid=11035784 }}</ref> Zagovarači gore pomenute hipoteze o disipaciji toplote plašta kao glavnom pokretaču tektonike, tvrde i da konvekcija plašta direktno ili indirektno korespondira kretanju ploča. Dvije preostale sile za koje pobornici navedene škole misli smatraju da utiču presudno na kretanje ploča su još ''[[trenje]]'' (ili ''frikcija'') i ''[[gravitacija]]''. Međutim, za te tvrdnje nema dokaza, odnosno ako je uzrok konvekciji plašta i poznat, to ne objašnjava samu tektoniku.<ref name="Stevenson"/> Da bi ta teza bila potvrđena, ta se [[energija]] mora na predvidljiv tj. objašnjiv način transportovati u litosferu, da bi se ploče uopšte mogle pomaći. Uzroci tektonike nastavljaju biti predmetom debate i istraživanja u geodinamici. === Vanjske sile kao pokretači tektonike === Više studija od [[2006]]. ustvrdile su da postoji trend kretanja svake ploče u smjeru zapada, a usljed [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] i plimne frikcije Mjeseca. Po njima, dok se Zemlja obrće prema istoku, Mjesečeva gravitacija uzrokuje malo povlačenje Zemljine površine unazad, odnosno prividno zapadno. Zaključak ovih studija je da to objašnjava zašto [[Venera]] i [[Mars]] nemaju tekroniku, pošto Venera nema mjesec, a mjeseci Marsa su premali da bi pravili značajne plimne efekte na Mars.<ref>Lovett, Richard A. Moon Is Dragging Continents West, Scientist Says. National Geographic News, 01.24.2006. [http://news.nationalgeographic.com/news/2006/01/0124_060124_moon.html]</ref><ref>Riguzzi, F., Panza, G., Varga, P., Doglioni, C. Can Earth's rotation and tidal despinning drive plate tectonics? Tectonophysics, Corrected Proof, 2009. doi:10.1016/j.tecto.2009.06.012</ref> Začetnik hipoteze o tektonici ploča, austrijanac [[Alfred Wegener]], teoretizirao je da uticaji Mjeseca uzrokuju tektoniku na Zemlji. Međutim, naučna zajednica prvenstveno angloamerička, Wagenerovo objašnjenje je u to vrijeme odbacila uz objašnjenje da bi direktni Mjesečevi efekti doveli do plimne frikcije, koja bi zauzvrat davno zaustavila Zemljinu rotaciju. Indirektni efekti Mjeseca na Zemlju nisu nikada razmotreni odnosno proučeni, iako Wagener nije tvrdio da su direktni efekti poput plimne frikcije jedini mogući [[Mjesec (satelit)|lunarni]] uzročnik tektonike. Angloamerička škola misli u geonaukama i danas odbacuje Wegenerovo teoretiziranje o mogućem lunarnom porijeklu tektonike na Zemlji. Kao dokaz za ovu apsolutnu tvrdnju danas, koriste se gore pomenutim globalnim studijama iz relativnih ([[GPS]] i dr.) mjerenja. Međutim, zapadna komponenta kretanja svih ploča je utvrđena van svake sumnje barem u odnosu na cjelokupan donji segment plašta. Također je utvrđeno i da se čvrsta jezgra Zemlje kreće brže od ostatka planete.<ref>{{Cite web |url=http://news.illinois.edu/NEWS/05/0825earthcore.html |title=Earth's core rotates faster than its crust, scientists say. News by University of Illinois at Urbana-Champaign. |access-date=5. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170422130652/http://news.illinois.edu/NEWS/05/0825earthcore.html |archive-date=22. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> Razlozi su nepoznati i o njima postoji više predloženih objašnjenja, npr. uticaj gravitacijske sile Mjeseca koja navodno usporava litosferu više negoli jezgru, uticaj [[Magnetno polje|magnetnog polja]] same Zemlje na svoju unutrašnju jezgru uglavnom sačinjenu od [[Željezo|željeza]], potom [[piezoelektricitet]] tako sačinjene unutrašnje jezgre, i dr. == Učestalost == [[Datoteka:Pacific Ring of Fire.svg|mini|340px|Pacifički ''Vatreni prsten''.]] Procjenjuje se da se godišnje dogodi oko 900.000 potresa magnitude do 2.5 (po Richteru), dok su najjači ujedno i najrjeđi, i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina. Zemlje u kojima se događa najviše potresa su [[Čile]], [[Japan]] i [[Indonezija]]. Pacifički '''Vatreni prsten''' (eng. ''the Ring of fire'') je područje u bazenu [[Pacifik|Pacifičkog okeana]] u kom su seizmicitet i vulkanska aktivnost najaktivniji. Prsten je dio gotovo neporekidnog niza podokeanskih rovova, vulkansih lukova, te vulkanskih pojaseva i tektonskog kretanja. U ovom prstenu nalaze se 452 vulkana i preko 75% svih aktivnih i ugašenih vulkana. Naziva se još i ''Cirkumpacifički pojas''. Oko 90% svih te 80% najsnažnijih zemljotresa na svijetu, dešava se duž Vatrenog prstena. Slijedi ga Alpidski pojas s 5–6% svih te 17% najsnažnijih, a obuhvata zonu od indonezijskih ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]] i [[Sumatra|Sumatre]] preko planinskog masiva [[Himalaji|Himalaja]], pomorja [[Mediteran]]a, pa sve do [[Atlantik|Atlantskog okeana]]. ''Srednjeatlantička brazda'' čini treći najznačajniji trusni pojas svijeta.<ref>[http://earthquake.usgs.gov/faq/hist.html#1 U.S. Geological Survey Earthquakes FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060117041632/http://earthquake.usgs.gov/faq/hist.html#1 |date=17. 1. 2006 }}.</ref><ref>[http://earthquake.usgs.gov/image_glossary/ringoffire.html U.S. Geological Survey Earthquakes Visual Glossary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051210081116/http://earthquake.usgs.gov/image_glossary/ringoffire.html |date=10. 12. 2005 }}.</ref> Bosna i Hercegovina se nalazi u Alpidskom trusnom pojasu. Kao i druge zemlje [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], izložena je subdukciji Sjevernoafričke tektonske ploče i njenih dijelova pod Albansku mikroploču, te drugim tektonskim [[proces]]ima. Usljed toga, zemljotresi u BiH se dešavaju najviše u južnim dijelovima, kao i u primorju. Osim juga zemlje, potencijalno katastrofalni zemljotresi u BiH dešavaju se uglavnom duž Sarajevskog tektonskog rasjeda kao najdužeg (pravac projekcije na površini: Sarajevo-Krajina), te Banjalučkog tektonskog rasjeda koji je okomit na Sarajevski i čini dio njegovog [[sistem]]a rasjeda. == Prognoziranje == [[Datoteka:Sanfranciscoearthquake1906.jpg|mini|desno|250px|Posljedice zemljotresa u [[San Francisco|San Franciscu]] [[1906]].]] Predviđanje prirodnih zemljotresa podrazumijeva prognoziranje i magnitude i vremena i lokacije. Dosadašnji pokušaji pristupa problemu predviđanja bili su neuspješni. To je prvenstveno zbog toga što je nepoznat objedinjavajući fizikalni princip koji uzrokuje tektoniku kao glavnog generatora seizmiciteta na Zemlji. Statistička seizmologija koristi [[statistika|statističke]] metode i istoriju dosadašnjeg seizmiciteta, koja ide milione godina u prošlost, u pokušaju tipizacije i mogućeg predviđanja budućih zemljotresa. Njen uspjeh u seizmičkom prognoziranju je minoran, ali ona ima veliku važnost u utvrđivanju parametara seizmičke opasnosti pojedinih [[regija]], te s tim u vezi mikrorejonizacijom manjih [[prostor]]a kao što su lokacije građevinskih objekata. Njena uloga je prvenstveno u utvrđivanju [[Zakon|zakonskih akata]] u građevinarstvu, odnosno određivanju zakonskih mjera koje obavezuju na aseizmičku gradnju. Te mjere građevinski sektor mora poštivati kako bi se u umanjio ili izbjegao gubitak ljudskih života u slučaju zemljotresa. Statistička seizmologija je od direktne koristi za sektore finansija i osiguranja. == Vještački izazvani zemljotresi == Vještački zemljotresi izazvani su ljudskim djelovanjem. Najčešće se izazivaju detoniranjem eksplozivnih naboja. Detonacije se najviše koriste u podzemnom [[Karta|kartiranju]] područja ili većih regija, npr. u premjerima eksploatacijske geofizike. Primjenjuju se još i u kontinentalnim naučnim istraživanjima, kad se koriste velike količine eksploziva, obično i po više tona TNT-a odjednom. Ovakve detonacije izazivaju zemljotrese jačine do nekoliko stepeni Richterove skale, koje karakteriše prisutnost samo površinskih talasa. == Mjerenja i opažanja == Za mjerenje dinamike tj. stvarnog pomaka neke mase usljed fizikalnih i hemijskih faktora, koriste se ''mjerenja'' kao direktan pristup spoznaji o nekom procesu ili strukturi, te ''opažanja'' kao indirektan pristup. === Zemljotresi === [[Datoteka:SeismographLomaPreitaQuakeSeismologistSmile.jpg|mini|lijevo|280px|Seizmometar koji mjeri sve tri komponente (x,y,z) lokalnog pomjeranja tla. [[Senzor]] za horizontalnu komponentu x (istok-zapad) i okomiti senzor za horizontalnu komponentu y (sjever-jug).]] Jačinu tj. intenzitet zemljotresa najčešće bilježe namjenski instrumenti - ''seizmometri'' (ili ''seizmografi''). Može ih se naći u desetinama hiljada seizmoloških opservatorija širom svijeta. Oni manje osjetljivi mjere zemljotrese lokalno i regionalno, a osjetljiviji (širokopojasni, eng. ''broadband'') i globalno. Jačina zemljotresa se označava brojem tj. ''magnitudom'' na skali koja predstavlja kontinuirani porast oslobođene energije ili njenog efekta. Glavne vrste magnituda su lokalne M_L koje su danas rijetko u upotrebi, zatim površinske M_s odnosno tjelesne M_b koje su našle široku primjenu u [[20. vijek]]u, te momentne M_w koje opisuju veličinu zemljotresa. Svi snažniji zemljotresi danas se izražavaju u M_w, ili skraćeno M. [[Datoteka:Sisma_three_components.jpg|mini|desno|300px|Tipični seizmogram, sa sve tri komponente ubrzanja lokalnog smicanja tla usljed talasa kinetičke energije iz zemljotresa.]] Dostignuti nivo oslobođene energije obično se mjeri u sve tri prostorne komponente (x,y,z) lokalnog pomaka tla. Tako se seizmometar u većini slučajeva sastoji iz tri senzora (za svaku komponentu po jedan) koji sadrže slobodno osovljeni dio koji je kao takav podložan promjeni položaja instrumenta. Rezultat rada seizmometra je zapis mjerenja lokalnog pomaka po pojedinoj komponenti. Ovaj zapis naziva se ''seizmogram''. Kod analognog seizmometra, seizmogram je grafički zapis mjerenja slobodno osovljene pisaljke koja prividno klizi po rotirajućem dobošu s namotanim kolutom papira. Kod [[Digitalni sistem|digitalnog]] seizmometra, seizmogram je datoteka mjerenja razlika u [[Električni napon|strujnom naponu]] stvorenih pokretima slobodno osovljenog dijela. Jačina zemljotresa može se mjeriti i drugim instrumentima. Najjednostavniji su ''[[geofon]]i'', u biti osjetljivi mikrofoni za mjerenje jačine odnosno brzine energije tj. talasa. Složeniji alternativni instrumenti su ''gravimetri'', čija je osnovna namjena mjerenje gravitacijskog ubrzanja ili ubrzanja mase. Gravimetri osjete vertikalnu (z) komponentu, koju su u stanju mjeriti jednako precizno kao i seizmometri. U nekim slučajevima gravimetri nadmašuju seizmometre, što je od koristi za geofizikalna istraživanja duboke unutrašnjosti, prvenstveno jezgre naše planete. Bilježenja zemljotresa u Bosni i Hercegovini vrše se preko jednog vijeka, a otpočela ih je [[Austro-Ugarska]] instaliranjem prvog (širokopojasnog) seizmometra u seizmološkoj opservatoriji Sarajevo [[1905]]. godine, u sklopu istraživačkih aktivnosti vezanih za prvu Internacionalnu [[Geografski pol|polarnu]] godinu [[1883]]. == Detonacije i nuklearni testovi == Seizmički talasi koriste su u prepoznavanju fizikalnih i hemijskih osobina ne samo globalnih nego i lokalnih podzemnih struktura. Za tu namjenu ne bi bilo isplativo čekati pogodne prirodne zemljotrese pa se vibracije tla izazivaju vještački, obično detonacijom eksplozivnih naboja. Detonacije slabije jačine koriste se u građevinarstvu i rudarstvu odnosno ''eksploatacijskoj geofizici'', a one jače i u naučnim eksperimentima i istraživanju, te nuklearnim testovima. Uz slabije detonacije najčešće se koriste geofoni. Zahvaljujući relativno niskoj cijeni, geofoni se često koriste u velikom broju i za više serija mjerenja. U tu svrhu se [[signal]]no povežu kablom ili bežično, uz naročito pozicioniranje na terenu prije izazivanja vibracija. Vibracije se izazivaju eksplozivom ili pomoću mehaničkih kompresora tla kao što su vibroseizmičke prese često montirane na posebne [[kamion]]e. Ovakav pristup omogućuje trenutno "uslikavanje" podzemlja, odnosno određivanje jačine, brzine i pravca prostiranja talasa. [[Analiza|Analizom]] takvih podataka onda se mogu izvoditi zaključci o svojstvima, vrsti te rasprostranjenosti pojedinih podzemnih struktura, kao npr. [[ruda]], vode, [[nafta|nafte]] i dr. Uz snažnije detonacije primjenjuju se seizmološke, geofizikalne te geodetske metode mjerenja i instrumentarij. Njih koriste [[nauka|naučni]] i [[vojska|vojni]] instituti, potom institucije i organi [[vlast]]i, kao i internacionalna tijela za kontrolu provođenja sporazuma o zabrani testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Detonacije takvog [[oružje|oružja]] proizvode uglavnom samo površinske talase, intenziteta do 3-4 stepena Richterove skale. Nalaze se samo u seizmogramima osjetljivijih seizmometara i gravimetara. Kao i mnogi drugi geofizikalni podaci, npr. oni od važnosti za detekciju zaliha sirovina i vojne namjene, takvi seizmogrami bez izuzetka predstavljaju [[država|državnu]] tajnu najvišeg stepena. == Potresi na drugim nebeskim tijelima == Posrednim, uglavnom astronomskim, opažanjima dolazi se do podataka od značaja u [[Astrofizika|astrofizici]]. Npr. astronomskim osmatranjima akustičnih svojstava Sunca i solarne [[Sunce#Korona|korone]], dobivaju se korisne informacije o eksplozivnim događanjima na toj [[zvijezda|zvijezdi]], odnosno njenim fizikalno-hemijskim svojstvima. == Također pogledajte == * [[Zemljotres i cunami u Sendaiju 2011.]] * [[Zemljotres u Beludžistanu 2008.]] * [[Zemljotres u Kašmiru 2005.]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Earthquakes}} * [https://web.archive.org/web/20110728033003/http://www.mcp.gov.ba/o_nama/org_jedinice/?id=37 Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sektor za geodetske, geološke i meteorološke poslove.] * [https://web.archive.org/web/20100410004743/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/seizmo-bih.php Hidrometeorološki zavod FBiH, Sektor za seizmologiju.] * [https://web.archive.org/web/20120201095914/http://seizmo.meteo-rs.com/ Hidrometeorološki zavod RS, Sektor za seizmologiju.] * [https://web.archive.org/web/20100113064353/http://www.isc.ac.uk/contact/index.html International Seismological Centre, UK. Spisak seizmoloških agencija svijeta.] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.usgs.gov Geološka služba SAD-a] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_all.html Spisak zemljotresa u svijetu u posljednjih sedam dana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110315050950/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_all.html |date=15. 3. 2011 }} * [http://www.ctbto.org Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty Organization] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Zemlja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zemljotresi| ]] [[Kategorija:Geološke opasnosti]] [[Kategorija:Seizmologija]] [[Kategorija:Prirodne katastrofe]] [[Kategorija:Litosfera]] pt4gc2az7whoqqbiug4olkqbbgrdes8 0 17596 3922638 3921959 2026-08-28T23:50:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Sarajevska hagada | kurzivan_naslov = ne | slika = Sarajevska hagada.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Jedna od početnih iluminiranih stranica Sarajevske hagade | autor = nepoznat | ilustrator = nepoznat | država = [[Kraljevina Aragon]] | jezik = [[Hebrejski jezik|hebrejski]] | vrsta_djela = [[Hagada|pashalna hagada]]; [[iluminirani rukopis]] | vrijeme i mjesto nastanka = oko 1350, najvjerovatnije [[Barcelona]] | broj_stranica = 142 lista }} '''Sarajevska hagada''' srednjovjekovni je [[Jevreji|jevrejski]] iluminirani rukopis nastao u [[Kraljevina Aragon|Kraljevini Aragon]], najvjerovatnije u [[Barcelona|Barceloni]], oko 1350. godine. Pripada grupi [[Pesah|pashalnih]] hagada, obrednih knjiga koje sadrže tekstove, molitve, pjesme i predanja koja se čitaju tokom [[Seder|seder-večere]]. Hebrejska riječ ''hagada'' ({{Jez-heb|הגדה}}) znači „priča“ ili „kazivanje“.<ref name="ZMBiHHagada">{{Cite web |url=https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/sarajevska-hagada |title=Sarajevska hagada |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |access-date=17. 8. 2026 |archive-date=26. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250626151723/https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/sarajevska-hagada |url-status=dead }}</ref> Rukopis se sastoji od 142 lista pergamene dimenzija 16,5 × 22,8 cm. Na prva 34 lista nalazi se 69 iluminiranih minijatura, nakon kojih slijedi 50 listova s osnovnim tekstom Hagade pisanim kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa, dok posljednju cjelinu čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak.<ref name="ZMBiHHagada"/><ref name="UNESCOHagada">{{Cite web |url=https://www.unesco.org/en/memory-world/sarajevo-haggadah-manuscript |title=The Sarajevo Haggadah manuscript |website=Memory of the World |publisher=UNESCO |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Pouzdano dokumentirana historija rukopisa u Bosni i Hercegovini počinje 1894. godine, kada ga je [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] otkupio od sarajevske sefardske porodice Koen. Nakon otkupa poslan je u Beč na naučnu ekspertizu, a njegovo proučavanje dovelo je do objavljivanja prve opsežne naučne studije 1898. godine.<ref name="SaricStimac69-71">{{Cite journal |last1=Sarić |first1=Samija |last2=Štimac |first2=Vera |title=O verifikaciji Sarajevske hagade u Beču (1894–1913) |journal=Historijska traganja |year=2008 |issue=1 |pages=69–71 |publisher=Institut za istoriju |url=https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ }}{{Mrtav link}}</ref> Sarajevska hagada proglašena je 2003. godine [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]], a 2017. upisana je u međunarodni registar UNESCO-ovog programa ''[[Memory of the World]]''.<ref name="KONSHagada2003">{{Cite web |url=https://kons.gov.ba/event/read/94 |title=VI. sjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |date=21. 1. 2003 |access-date=17. 8. 2026 }}</ref><ref name="UNESCOHagada"/> == Sadržaj i fizičke osobine == Sarajevska hagada izrađena je od 142 lista izuzetno istanjene i izbijeljene teleće kože. Listovi su dimenzija 16,5 × 22,8 cm.<ref name="ZMBiHHagada"/> Prva cjelina rukopisa obuhvata 34 lista sa 69 minijatura. Prikazi počinju stvaranjem svijeta i nastavljaju se pričama iz [[Tora|Tore]], uključujući egipatsko ropstvo, izlazak Jevreja iz Egipta pod [[Mojsije]]vim vodstvom i preuzimanje vodstva od strane [[Jošua|Jošue, sina Nunova]]. Posljednje četiri minijature nemaju neposredno biblijski karakter.<ref name="ZMBiHHagada"/> [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|mini|desno|250px|Kopija Sarajevske hagade u zgradi [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]]] Na narednih 50 listova nalazi se osnovni tekst Hagade, ispisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. UNESCO ga opisuje kao sefardsko pismo, uredno izvedeno i potpuno vokalizirano.<ref name="UNESCOHagada"/> Posljednju cjelinu čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak. Sadrži liturgijsku poeziju autora iz tzv. zlatnog doba jevrejsko-arapske kulture, među kojima su [[Jehuda Halevi]], Jichak ben Jehud ibn Gijat, Solomon ibn Gabirol i [[Abraham ibn Ezra]].<ref name="ZMBiHHagada"/> Sarajevska hagada značajna je i za proučavanje srednjovjekovne jevrejske umjetnosti zbog velikog broja figuralnih prikaza ljudi i životinja. Njeno otkriće i objavljivanje krajem 19. vijeka privukli su pažnju historičara umjetnosti kao rijedak i bogat primjer jevrejske figuralne iluminacije srednjeg vijeka.<ref name="ZMBiHHagada"/> == Nastanak i rana historija == Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura rukopis se datira oko 1350. godine i smješta u područje tadašnje Kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barcelonu.<ref name="ZMBiHHagada"/> Na jednoj od stranica pojavljuju se heraldički motivi povezani s porodicama Šošan i Elazar, zajedno s grbom Barcelone. Zbog toga se u stručnoj literaturi razmatra mogućnost da je rukopis nastao kao vjenčani dar članovima tih porodica. Identitet naručioca, prvobitnog vlasnika i umjetnika, međutim, nije pouzdano utvrđen.<ref name="ZMBiHHagada"/><ref name="NLIHagada">{{Cite web |url=https://www.nli.org.il/en/education/teaching-resources/primary-sources/nnl_edu997013134818505171 |title=Sarajevo Haggadah |website=National Library of Israel |publisher=National Library of Israel |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Bilješka u samom rukopisu pokazuje da je nakon [[Protjerivanje Jevreja iz Španije|protjerivanja Jevreja iz Španije]] 1492. godine promijenio vlasnika, ali imena ni ranijih ni novih vlasnika nisu poznata.<ref name="ZMBiHHagada"/> Tokom 16. i 17. vijeka rukopis se nalazio u sjevernoj Italiji, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njegovim stranicama. U bilješci iz 1609. navedeno je da knjiga ne sadrži ništa usmjereno protiv Crkve, što se povezuje s pregledom njenog sadržaja u vrijeme djelovanja [[Rimska inkvizicija|Rimske inkvizicije]].<ref name="ZMBiHHagada"/><ref name="NLIHagada"/> Nije poznato kada niti pod kojim okolnostima je rukopis napustio Italiju i dospio u Bosnu. Zbog toga se ne može pouzdano tvrditi da su ga u Bosnu neposredno donijeli Sefardi protjerani iz Španije 1492. godine.<ref name="ZMBiHHagada"/> == Dolazak u Sarajevo i muzejska historija == Pouzdani trag Sarajevske hagade u Bosni i Hercegovini ponovo se pojavljuje 1894. godine, kada ju je Zemaljski muzej otkupio od sarajevske sefardske porodice Koen.<ref name="ZMBiHHagada"/> Nedugo nakon otkupa rukopis je poslan u Beč kako bi stručnjaci utvrdili njegovo porijeklo, vrijeme nastanka i umjetničke karakteristike. Naučnu ekspertizu obavili su orijentalista [[David Heinrich Müller]] i historičar umjetnosti [[Julius von Schlosser]].<ref name="SaricStimac69-71"/> Müller i Schlosser obavijestili su stručnu javnost o rukopisu tokom 1890-ih, a 1898. u Beču je objavljena njihova monografija ''Die Haggadah von Sarajevo: eine spanisch-jüdische Bilderhandschrift des Mittelalters'', s dodatkom Davida Kaufmanna.<ref name="MullerSchlosser1898">{{Cite book |last1=Müller |first1=David Heinrich |last2=Schlosser |first2=Julius von |author3=David Kaufmann |title=Die Haggadah von Sarajevo: eine spanisch-jüdische Bilderhandschrift des Mittelalters |location=Wien |publisher=Alfred Hölder |year=1898 |url=https://sammlungen.ub.uni-frankfurt.de/freimann/content/titleinfo/1098138 |language=de }}</ref><ref name="SaricStimac69-71"/> Digitalizirano izdanje monografije danas je javno dostupno u Freimannovoj zbirci Univerzitetske biblioteke Johann Christian Senckenberg u Frankfurtu. Glavna obrada rukopisa Zemaljskog muzeja počinje na str. 19.<ref name="MullerSchlosser1898"/> === Potraga i povratak rukopisa === Nakon završetka naučne obrade administrativni trag originalnog rukopisa u Beču se izgubio. Kada je uprava Zemaljskog muzeja 1911. zatražila njegov povratak, nije bilo jasno gdje se original nalazi.<ref name="SaricStimac73-75">{{Cite journal |last1=Sarić |first1=Samija |last2=Štimac |first2=Vera |title=O verifikaciji Sarajevske hagade u Beču (1894–1913) |journal=Historijska traganja |year=2008 |issue=1 |pages=73–75 |publisher=Institut za istoriju |url=https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |access-date=17. 8. 2026 |archive-date=13. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260513221056/https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |url-status=dead }}</ref> Uslijedila je prepiska između Zemaljske vlade u Sarajevu i Zajedničkog ministarstva finansija u Beču. Pojavile su se i glasine da je rukopis možda prodan u Londonu, zbog čega je u potragu uključeno austrougarsko diplomatsko predstavništvo u Velikoj Britaniji.<ref name="SaricStimac73-75"/> Nakon negativnog odgovora iz Londona i nove potrage u Beču rukopis je pronađen u registraturi Zajedničkog ministarstva finansija. Bio je zaveden među konvolutama, bez pravilno provedenog postupka prijema.<ref name="SaricStimac76-77">{{Cite journal |last1=Sarić |first1=Samija |last2=Štimac |first2=Vera |title=O verifikaciji Sarajevske hagade u Beču (1894–1913) |journal=Historijska traganja |year=2008 |issue=1 |pages=76–77 |publisher=Institut za istoriju |url=https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |access-date=17. 8. 2026 |archive-date=13. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260513221056/https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |url-status=dead }}</ref> Rukopis je iz Beča otpremljen 30. septembra 1913. godine. Zemaljska vlada u Sarajevu primila ga je 7. oktobra, a službena potvrda Direkcije Zemaljskog muzeja o prijemu datirana je 23. oktobra 1913. godine.<ref name="SaricStimac76-77"/> Time je, gotovo devetnaest godina nakon što je poslan u Beč, original Sarajevske hagade ponovo vraćen u zbirku Zemaljskog muzeja.<ref name="SaricStimac76-77"/> == Drugi svjetski rat == Nakon ulaska njemačkih snaga u Sarajevo 1941. okupacijske vlasti zatražile su od tadašnjeg direktora Zemaljskog muzeja Joze Petrovića da preda Sarajevsku hagadu.<ref name="ZMBiHHagada"/> Petrović i kustos [[Derviš Korkut]] uspjeli su izbjeći predaju rukopisa i skloniti ga na sigurnije mjesto. Tačna lokacija na kojoj je Hagada čuvana tokom rata nije dokumentirana savremenim službenim zapisom.<ref name="ZMBiHHagada"/> Prema vjerodostojnim kasnijim kazivanjima koja prenosi Zemaljski muzej, rukopis je sakriven u džamiji u jednom od muslimanskih sela na području planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]], gdje je dočekao završetak Drugog svjetskog rata.<ref name="ZMBiHHagada"/> Nakon rata vraćen je u Muzej. Tokom 1950-ih zabilježen je još jedan pokušaj njegovog otuđenja, koji su spriječili zaposlenici Zemaljskog muzeja.<ref name="ZMBiHHagada"/> == Rat u Bosni i Hercegovini == Sarajevska hagada ponovo je bila ugrožena početkom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] 1992. godine. Zemaljski muzej nalazio se neposredno uz liniju sukoba i tokom rata pretrpio je teško granatiranje.<ref name="ZMBiHHagada"/> Rukopis je sklonjen iz redovnog muzejskog prostora i tokom opsade čuvan u podzemnom trezoru.<ref name="NLIHagada"/> U međunarodnoj javnosti tokom rata pojavljivale su se glasine da je rukopis uništen ili otuđen. Hagada je, međutim, sačuvana i nakon rata vraćena u Zemaljski muzej. == Konzervacija, zaštita i izlaganje == Nakon niza ratnih i drugih prijetnji tokom 20. vijeka za Sarajevsku hagadu uređen je poseban osigurani prostor u Zemaljskom muzeju. Sarić i Štimac navode da je 2. decembra 2002. rukopis smješten u posebno osiguranu sef-sobu opremljenu sigurnosnim uređajima.<ref name="SaricStimac78">{{Cite journal |last1=Sarić |first1=Samija |last2=Štimac |first2=Vera |title=O verifikaciji Sarajevske hagade u Beču (1894–1913) |journal=Historijska traganja |year=2008 |issue=1 |page=78 |publisher=Institut za istoriju |url=https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |access-date=17. 8. 2026 |archive-date=13. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260513221056/https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |url-status=dead }}</ref> UNESCO je 2000. i 2001. godine podržao stručnu analizu rukopisa i restauraciju njegovog poveza. Ta saradnja kasnije je nastavljena kroz obnovu prostorije u kojoj se Hagada čuva, izradu nove stručne studije 2017–2018. i objavljivanje novih faksimilskih izdanja rukopisa i prateće studije.<ref name="UNESCOConservation">{{Cite web |url=https://www.unesco.org/en/articles/venice-and-sarajevo-haggadot-recall-importance-holocaust-restitution-and-cherishing-memory |title=Venice and Sarajevo Haggadot recall the importance of Holocaust restitution and cherishing memory |website=UNESCO |publisher=UNESCO |date=22. 2. 2022 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Zemaljski muzej objavio je novo faksimilsko izdanje Hagade praćeno opsežnom studijom historičara umjetnosti Shaloma Sabara ''Sarajevska hagada: Povijest i umjetnost''. Studija obuhvata analizu iluminacija, teksta, historije rukopisa i poređenje s drugim hagadama.<ref name="SabarZMBiH">{{Cite web |url=https://zemaljskimuzej.ba/o-zemaljskom-muzeju-bih/publikacije/sarajevska-hagada-povijest-i-umjetnost/ |title=Sarajevska hagada: Povijest i umjetnost |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Original se čuva u posebno osiguranom prostoru s kontroliranim uslovima. Režim javnog izlaganja prilagođava se konzervatorskim i tehničkim uslovima, zbog čega se termini pristupa originalu mogu mijenjati.<ref name="ZMBiHHagada"/> == Nacionalni i međunarodni status == Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika razmatrala je Sarajevsku hagadu na svojoj VI sjednici, održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine. Na toj sjednici donesena je odluka o proglašenju Hagade pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSHagada2003"/> U službenoj evidenciji Komisije navedena je kao '''pokretno dobro – Sarajevska hagada, vlasništvo Bosne i Hercegovine, koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu'''.<ref name="KONSLista">{{Cite web |url=https://www.kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Komisija je 25. januara 2021. usvojila izmjene i dopune ranije donesene odluke o Hagadi. Izmjene su se odnosile na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite u skladu sa stanjem dobra.<ref name="KONSHagada2021">{{Cite web |url=https://kons.gov.ba/publication/read/saopcenje-za-javnost-povodom-zavrsetka-43sjednice-komisije-za-ocuvanje-nacionalnih-spomenika |title=Saopćenje za javnost povodom završetka 43. sjednice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |date=26. 1. 2021 |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Godine 2017. Sarajevska hagada upisana je u međunarodni UNESCO-ov registar ''Memory of the World''. UNESCO je svrstava među najpoznatije i najznačajnije hebrejske iluminirane rukopise evropskog srednjeg vijeka.<ref name="UNESCOHagada"/> == Kontroverze i politička instrumentalizacija == Sarajevska hagada je, pored umjetničkog i kulturnog značaja, u više navrata postajala predmet političkih sporova i suprotstavljenih interpretacija njenog simboličkog značenja. Polemike su se naročito odnosile na njenu sudbinu tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], odnos između jevrejskog naslijeđa i savremene politike prema Izraelu i Palestini te pitanje ko i u koje svrhe može koristiti Hagadu kao politički ili diplomatski simbol. === Ratne glasine i javno prikazivanje 1995. === Tokom opsade Sarajeva kružile su različite glasine o sudbini Hagade. Među njima su bile tvrdnje da je rukopis uništen, ukraden, oštećen vodom ili da ga je Vlada Republike Bosne i Hercegovine prodala kako bi finansirala nabavku oružja.<ref name="JTA1995Hagada">{{Cite web |url=https://www.jta.org/archive/from-the-ravages-of-war-sarajevo-haggadah-appears |title=From the Ravages of War, Sarajevo Haggadah Appears |website=Jewish Telegraphic Agency |date=18. 4. 1995 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Kako bi se takve glasine demantirale, rukopis je u aprilu 1995, dok je Sarajevo još bilo pod opsadom, javno prikazan tokom seder-večere u sarajevskoj sinagogi kojoj su prisustvovali predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]], predsjednik Vlade [[Haris Silajdžić]] i drugi zvaničnici.<ref name="JTA1995Hagada"/> Prema tadašnjem izvještaju Jewish Telegraphic Agencyja, svrha javnog prikazivanja bila je upravo da se otklone tvrdnje da je Hagada prodana, ukradena ili uništena. Rukopis je tom prilikom prikazan u očuvanom stanju.<ref name="JTA1995Hagada"/> === Polemika o pomoći Palestincima 2025. === Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine objavio je 1. augusta 2025. da će prihod od prodaje publikacije ''Sarajevska hagada – Povijest i umjetnost'' i prihod od ulaznica za prostor u kojem se Hagada izlaže namijeniti pomoći Palestincima. Muzej je odluku povezao s humanitarnom situacijom u [[Pojas Gaze|Gazi]] i zaštitom kulturnog i vjerskog naslijeđa na palestinskim teritorijama.<ref name="ZMBiHPalestina2025">{{Cite web |url=https://zemaljskimuzej.ba/en/public-announcement-2/ |title=Public announcement |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |date=1. 8. 2025 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Odluka je izazvala snažne reakcije dijela jevrejskih organizacija i predstavnika. Predsjednik Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt ocijenio je da je Hagada pretvorena u „politički rekvizit“, dok su American Jewish Committee i drugi kritičari smatrali da se jevrejsko kulturno naslijeđe koristi za političku poruku usmjerenu protiv Izraela.<ref name="JTAHagada2025">{{Cite web |url=https://www.jta.org/2025/08/06/global/bosnian-national-museum-says-proceeds-from-display-of-sarajevo-haggadah-will-go-to-helping-palestine |title=Bosnian national museum says proceeds from display of Sarajevo Haggadah will go to 'helping Palestine' |website=Jewish Telegraphic Agency |date=6. 8. 2025 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Izraelska ambasadorica za Bosnu i Hercegovinu Galit Peleg također je kritizirala odluku, tvrdeći da se Hagada koristi u političke svrhe i povezujući polemiku sa širim pitanjem antisemitizma.<ref name="PelegHagada2025">{{Cite web |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/izraelska-veleposlanica-za-bih-kritizira-koristenje-hagade-u-politicke-svrhe-12305996 |title=Izraelska veleposlanica za BiH kritizira korištenje Hagade u političke svrhe |website=HRT |date=26. 8. 2025 |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić odbacio je tvrdnju da je odluka usmjerena protiv Jevreja i ostao pri odluci o donaciji. U razgovoru za AFP naveo je da je Muzej svjesno zauzeo stav prema stradanju palestinskog stanovništva te da je istovremeno primao i poruke podrške od Jevreja iz različitih zemalja.<ref name="AFPHagada2025">{{Cite web |url=https://today.lorientlejour.com/article/1475099/row-over-bosnias-jewish-treasure-raising-funds-for-gaza.html |title=Row over Bosnia's Jewish treasure raising funds for Gaza |website=L'Orient Today |publisher=Agence France-Presse |date=27. 8. 2025 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> === Prijedlog o premještanju Hagade u Izrael === U januaru 2026. predsjednik SNSD-a [[Milorad Dodik]], tokom posjete Izraelu, najavio je da će predsjedniku Izraela [[Isaac Herzog|Isaacu Herzogu]] predložiti da se Sarajevska hagada „vrati u Izrael“. Dodik je tvrdio da je rukopis postao predmet političke zloupotrebe jevrejskog kulturnog naslijeđa i povezao svoj prijedlog s odlukom Zemaljskog muzeja o pomoći Palestincima.<ref name="DodikHagada2026">{{Cite web |url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=631769 |title=Dodik: Tokom sastanka sa Hercogom predložiću da se Sarajevska Hagada vrati u Izrael |website=RTRS |date=26. 1. 2026 |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Formulacija o „povratku“ izazvala je kritike jer rukopis nije nastao niti je ranije bio u Izraelu. Prema službenoj evidenciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Sarajevska hagada je pokretno kulturno dobro u vlasništvu Bosne i Hercegovine koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSLista"/> Predstavnici jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini također su odbacili mogućnost njenog premještanja. Predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva ''La Benevolencija'' Vladimir Andrle izjavio je da je Hagada historijsko blago sarajevskih i bosanskohercegovačkih Jevreja i Bosne i Hercegovine te da treba ostati u Sarajevu.<ref name="HinaHagada2026">{{Cite web |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/dodik-sarajevsku-hagadu-treba-vratiti-u-izrael-sarajevski-zidovi-ostaje-ovdje/2754225.aspx |title=Dodik: Sarajevsku Hagadu treba vratiti u Izrael. Sarajevski Židovi: Ostaje ovdje |website=Index.hr |publisher=Hina |date=26. 1. 2026 |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> === Polemike u Sjedinjenim Američkim Državama 2026. === U martu 2026. Sarajevska hagada postala je tema i šire političke polemike u Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Denis Bećirović]], ministar vanjskih poslova [[Elmedin Konaković]] i drugi predstavnici Bosne i Hercegovine učestvovali su na događaju posvećenom Hagadi i Pesahu na Capitol Hillu. Organizatori i učesnici predstavili su rukopis kao simbol očuvanja kulturnog naslijeđa, međureligijske solidarnosti i saradnje među zajednicama.<ref name="GottheimerHagada2026">{{Cite web |url=https://gottheimer.house.gov/posts/release-gottheimer-gives-remarks-at-congressional-seder-joins-bosnian-officials |title=Gottheimer Gives Remarks at Congressional Seder, Joins Bosnian Officials |website=U.S. House of Representatives |publisher=Office of Congressman Josh Gottheimer |date=26. 3. 2026 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Događaj je istovremeno bio predmet oštrih kritika pojedinih političkih aktivista i komentatora. U komentaru objavljenom u Jewish News Syndicateu događaj je nazvan „lažnim sederom“, a bosanskohercegovački zvaničnici optuženi su za političko prisvajanje jevrejskog stradanja i za povezanost s iranskim utjecajem.<ref name="JNSHagada2026">{{Cite web |url=https://www.jns.org/opinion/how-irans-shadow-looms-over-the-sarajevo-haggadah-and-a-sham-seder-in-congress/ |title=How Iran's shadow looms over the Sarajevo Haggadah and a sham seder in Congress |website=Jewish News Syndicate |date=23. 3. 2026 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref> Nasuprot tome, američki kongresmen [[Josh Gottheimer]] opisao je isti skup kao dvostranački obrazovni i kulturni događaj usmjeren na sjećanje, međureligijsku saradnju i suprotstavljanje mržnji.<ref name="GottheimerHagada2026"/> Bosanskohercegovački zvaničnici te su polemike povezivali sa širim nastojanjima pojedinih političkih aktera i lobista da Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake predstave kao antisemitske ili kao prostor sukoba između muslimana i kršćana. Bećirović je na Capitol Hillu takvu interpretaciju nazvao tezom o „sukobu civilizacija“, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine saopćilo da je Konaković američkom specijalnom izaslaniku za borbu protiv antisemitizma iznio tvrdnje o koordiniranoj kampanji dezinformacija i optužbi za antisemitizam.<ref name="BecirovicHagada2026">{{Cite web |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/default.aspx?id=109633&langTag=en-US |title=Chairman of the Presidency of BiH, Dr Denis Bećirović, addressed an audience on Capitol Hill in Washington on the occasion of the presentation of the Sarajevo Haggadah |website=Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |date=25. 3. 2026 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}</ref><ref name="KonakovicAntisemitism2026">{{Cite web |url=https://mvp.gov.ba/en/portal/post/minister-konakovic-met-with-the-us-special-envoy-for-monitoring-and-combating-antisemitism-yehuda-kaploun-and-congressman-william-keating-in-washington-1774875034222 |title=Minister Konaković met with the US Special Envoy for monitoring and combating anti-Semitism, Yehuda Kaploun, and Congressman William Keating in Washington |website=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine |date=26. 3. 2026 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Sama prezentacija izazvala je i zaseban institucionalni spor u Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej saopćio je da nije bio konsultiran niti uključen u pripremu predstavljanja Hagade u Washingtonu i kritikovao je korištenje materijala povezanih s rukopisom bez saradnje s institucijom koja ga čuva.<ref name="ZMBiHWashington2026">{{Cite web |url=https://zemaljskimuzej.ba/en/statement-of-the-national-museum-of-bosnia-and-herzegovina-regarding-the-promotion-of-the-sarajevo-haggadah-in-washington/ |title=Statement of the National Museum of Bosnia and Herzegovina regarding the promotion of the Sarajevo Haggadah in Washington |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |date=24. 3. 2026 |language=en |access-date=17. 8. 2026 }} </ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book |last1=Müller |first1=David Heinrich |last2=Schlosser |first2=Julius von |author3=David Kaufmann |title=Die Haggadah von Sarajevo: eine spanisch-jüdische Bilderhandschrift des Mittelalters |location=Wien |publisher=Alfred Hölder |year=1898 |url=https://sammlungen.ub.uni-frankfurt.de/freimann/content/titleinfo/1098138 |language=de }} * {{Cite journal |last1=Sarić |first1=Samija |last2=Štimac |first2=Vera |title=O verifikaciji Sarajevske hagade u Beču (1894–1913) |journal=Historijska traganja |year=2008 |issue=1 |pages=69–81 |publisher=Institut za istoriju |url=https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ }}{{Mrtav link}} * {{Cite book |last=Sabar |first=Shalom |title=Sarajevska hagada: Povijest i umjetnost |location=Sarajevo |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |year=2018 }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo Haggadah}} * [https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/sarajevska-hagada Sarajevska hagada – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250626151723/https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/srednji-vijek/sarajevska-hagada |date=26. 6. 2025 }} * [https://www.unesco.org/en/memory-world/sarajevo-haggadah-manuscript Sarajevska hagada – UNESCO Memory of the World] * [https://sammlungen.ub.uni-frankfurt.de/freimann/content/titleinfo/1098138 ''Die Haggadah von Sarajevo'' (1898) – digitalizirano izdanje] * [https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ ''Historijska traganja'', br. 1 (2008)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260513221056/https://iis.unsa.ba/historijska-traganja-br-1/ |date=13. 5. 2026 }} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini]] pe9ejs1799eyllekt20tg2ej156el77 4 19126 3922570 3922148 2026-08-28T18:11:36Z AnToni 2325 /* Komentar */ 3922570 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km²] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km² mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:11, 28 august 2026 (CEST) === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> kqn65n1scaez4z1x2e0md9iux7nzeqf 3922689 3922570 2026-08-29T10:55:40Z Tulum387 155909 /* Komentar */ odgovor 3922689 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km²] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km² mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:11, 28 august 2026 (CEST) :::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:55, 29 august 2026 (CEST) === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> a3u5d86149xhzygigsb7asdjf5tm08o 3922699 3922689 2026-08-29T11:36:40Z AnToni 2325 /* Komentar */ 3922699 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km²] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km² mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:11, 28 august 2026 (CEST) :::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:55, 29 august 2026 (CEST) :::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u "fountain"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:36, 29 august 2026 (CEST) === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> ma1bow3pkup8skr1xw7m717qx8yw71r 0 20521 3922529 3747391 2026-08-28T13:50:36Z Tulum387 155909 3922529 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Biokovo from Tucepi.jpg|mini|Biokovo iznad [[Tučepi|Tučepa]]]] '''Biokovo''' (''Monte Ardion'')<ref>{{Cite book|last=Ante|first=Lulić |authorlink= |title=Compendio storico-cronologico di Macarsca e del suo litorale, ossia Primorje|year=1860|url=https://books.google.rs/books?id=8-q1gkutiZkC&printsec=frontcover&hl=sr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false|publisher= |pages=39.|location=Split|id= }}</ref> je planina u [[Dalmacija|Dalmaciji]], iznad grada [[Makarska|Makarske]] i [[Makarska rivijera|Makarske rivijere]]. Administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U njegovom okrilju smješteno je osam turističkih naselja. Planina je visoka 1762 m, a njen je najviši vrh Sveti Jure, na kojem je i TV-toranj. Biokovo je kao planina [[Dinaridi|dinarski]] izduženo 36&nbsp;km, a široko do 10&nbsp;km, obuhvatajući u širem smislu i planinu Rilić. Do vrha vodi [[asfalt]]ni put, s kojeg se pruža predivan pogled. Za lijepa vremena s vrha je moguće vidjeti i [[Apeninsko poluostrvo]]. == Park prirode == [[Park prirode Biokovo]] karakterizira osobita ljepota pejzaža, velika raznolikost živog svijeta i bogatstvo geomorfoloških oblika i pojava ([[Pećina|pećine]], [[škrape]], [[vrtače]], kamenice, [[jame]] (najdublja je Amfora, 788 m)). Biokovo raspolaže zanimljivim i raznovrsnim svijetom [[krš|kraške]] [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]]. Ovisno o klimatskim uslovima i visinskom položaju područje je pokriveno vegetacijom od mediteranske do planinske. Uz stare šume [[Obična bukva|bukve]], [[Jela|jele]] i crnog [[bor]]a, u parku je zabilježeno gotovo 1500 različitih vrsta biljaka, među kojima je veći broj endemskih i reliktnih vrsta (biokovsko zvonce, uskolisna zečina i dr.). U fauni kičmenjaka brojni su [[reptili]] i ptice, a od tridesetak vrsta sisavaca koji ovdje žive treba spomenuti [[puh]]ove, [[šišmiš]]e, [[Divokoza|divokozu]] i [[vuk]]a.<ref>{{cite web |url= https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/1196 |title= Parkovi prirode |website= mingor.gov.hr |access-date= 3. 3. 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Biokovo)}} * [https://www.youtube.com/watch?v=qWxk2x4BBo8 "Biokovo"], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 21. 3. 2019. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1981.]] dtl041udxe1fzbvh9vmtmol6jzlb62k 0 21119 3922649 3850427 2026-08-29T05:47:17Z Leung Kwan Lok 169291 /* */ 3922649 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Colombo | izvorno_ime = කොළඹ | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Colombo City, Sri Lanka.jpg | opis_slike = Pogled na Colombo <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Colombo MC.svg | simbol = Coat of arms of Colombo Municipal Council.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Šri Lanka | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = Zapadna Provincija | administrativna_podjela1_vrsta = '''Provincija''' | administrativna_podjela2 = Colombo | administrativna_podjela2_vrsta = '''Distrikt''' <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 1 | širina_stepeni = 6| širina_minuta = 56| širina_sekundi = 04| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 79| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 37.31 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 752.993| stanovništvo_datum =2011 | stanovništvo_urban = 2.323.826 | stanovništvo_metro = 5.648.000 | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonacelnik = | gradonacelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|UTC+5:30]] | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 0xxxx | pozivni broj = 011 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Sri Lanka_location_map.svg | karta_lokacija = Šri Lanka <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://colombo.mc.gov.lk/ colombo.mc.gov.lk] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Colombo''' je [[glavni grad]] [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Nalazi se na zapadnoj obali ostrva. Naziv Colombo su uveli [[Portugal]]ci [[1505]]. godine i vjeruje se da je došlo od naziva ''Kolon thota'' što znači "luka na rijeci [[Kelani]]".<ref>{{Cite web |url=http://www.sundayobserver.lk/2004/02/15/fea15.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930171524/http://www.sundayobserver.lk/2004/02/15/fea15.html |archive-date=30. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> Kolombo je i najveći grad, [[Ekonomija|ekonomska]] i poslovna prijestolnica Šri Lanke. Njegovo predgrađe, Sri Džajavardenepura Kote, je sjedište vlade i skupštine Šri Lanke. Od 2001. godine, u Kolombu živi 2.234.289 stanovnika. == Historija == Kolombo je bio poznat [[rim]]skim, [[Arapi|arapskim]] i [[Kinezi|kineskim]] [[Trgovina|trgovcima]] još u doba [[Antika|antike]]. U VII vijeku ovdje su se doselili arapski trgovci da bi upravljali trgovinom ostrva sa ostatkom svijeta. Portugalci su se pojavili u XVI vijeku i sagradili tvrđavu koja je štitila trgovinu začinima. Od XVII vijeka ovdje dominiraju [[Holandija|holandski]] trgovački interesi, a konačno [[Velika Britanija|Britanci]] 1802. proglašavaju Kolombo za glavni grad svoje kolonije Cejlon. Glavni grad države je postao sa nezavisnošću iste 1948. godine. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commons|Category:Colombo}} {{Stub-grad}} {{Glavni gradovi azijskih država}} [[Kategorija:Šri Lanka]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] ejeykbin20nl9l6vc32hvo60v3o1c6w 0 21530 3922550 3920971 2026-08-28T14:11:36Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922550 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Woman.svg|100p|mini|Slika '''žene''' na [[satelit|Pioniru]] koja je poslana u [[svemir]]]] '''Žena''' je [[Odrasli|odraslo]] [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Ženka|ženskog spola]].<ref name="Mosby">{{cite book|vauthors =Mosby|title =Mosby's Pocket Dictionary of Medicine, Nursing & Health Professions - E-Book|isbn =978-0323066044|publisher=[[Elsevier Health Sciences]]|year=2009|page=1453|url=https://books.google.com/books?id=_QGaoiFCIDMC&pg=PA1453}}</ref><ref name="Venes">{{cite book|vauthors =Venes D|title =Taber's Cyclopedic Medical Dictionary|isbn =978-0803659407|publisher=[[F. A. Davis Company|F.A. Davis]]|year=2017|page=2539|url=https://books.google.com/books?id=OA37DQAAQBAJ&pg=PA2539}}</ref> Odrastanje žene period je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djevojčice u odraslu osobu,<ref>{{cite web |title=Definition of girl noun |url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/english/girl?q=girl |website=Oxford learner's Dictionary}}</ref> barem na tjelesni način. Žena taj period započinje menstruacijom. Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. Osim već navedenih izraza, u širokoj upotrebi je i riječ ženstvenost, što označava žensku osobu s karakterističnim ženskim ponašanjem. Žene nasljeđuju par [[Hromosom X|X hromosoma]], po jedan od svakog roditelja, i sposobne su za [[Trudnoća|trudnoću]] i rađanje od [[pubertet]]a do [[Menopauza|menopauze]]. Općenito, [[spolna diferencijacija]] ženskog [[fetus]]a je vođena nedostatkom prisutnog ili funkcionalnog SRY-gena na bilo kojem od odgovarajućih polnih hromozoma.<ref name="Passarge">{{cite book|last= Passarge |first=Eberhard |title=Color Atlas of Genetics |publisher=Thieme |year=2017|page=362|isbn = 978-3132414402}}</ref> Žensku anatomiju od muške anatomije razlikuje [[ženski reproduktivni sistem]], koji uključuje [[Jajnici|jajnike]], [[Jajovodi|jajovode]], [[Materica|matericu]], [[Vagina|vaginu]] i [[Stidnica|vulvu]]. Potpuno razvijena žena općenito ima širu [[Karlica|karlicu]], šire bokove i veće [[Grudna šupljina|grudi]] od odraslog muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i tijelu, imaju veći sastav tjelesne masti i u prosjeku su niže i manje mišićave od muškaraca. Kroz ljudsku historiju, tradicionalne rodne uloge često su definisale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti žena; mnoge religijske doktrine propisuju određena pravila za žene. Sa ograničenjima koja su popustila tokom 20. vijeka u mnogim društvima, žene su dobile pristup karijerama koje nisu tradicionalno imale te mogućnost da nastave visoko obrazovanje. Nasilje nad ženama, bilo u porodici ili u zajednici, ima dugu historiju i prvenstveno ga čine muškarci. Nekim ženama su uskraćena reproduktivna prava. Pokreti i ideologije [[Feminizam|feminizma]] imaju zajednički cilj postizanje rodne ravnopravnosti. Trans žene imaju rodni identitet koji nije u skladu s njihovim muškim spolom pri rođenju,<ref>{{Cite web |date=9. 3. 2023 |title=Understanding transgender people, gender identity and gender expression |url=https://www.apa.org/topics/lgbtq/transgender-people-gender-identity-gender-expression |url-status=live |access-date=14. 6. 2023 |website=American Psychological Association}}</ref> dok interseksualne žene mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične pojmove ženske biologije. U socijalnim naukama postoji polje [[Rodne studije|Rodnih studija]] koje se bave analiziranjem rodnog identiteta i rodne zastupljenosti. == Biologija == === Genetičke karakteristike === Uobičajeno, ćelije žena sadrže dva [[Hromosom X|X hromosoma]], dok ćelije muškaraca imaju X i [[Hromosom Y|Y hromosom]].<ref name=Hake>{{cite web|last1=Hake|first1=Laura|last2=O'Connor|first2=Clare|title=Genetic Mechanisms of Sex Determination|url=https://www.nature.com/scitable/topicpage/genetic-mechanisms-of-sex-determination-314/|website=Scitable|publisher=[[Nature Research|Nature Education]]|date=2008|access-date=23. 8. 2019}}</ref> Tokom ranog [[Fetus|fetalnog razvoja]], svi embrioni imaju fenotipske ženske genitalije sve do 6. ili 7. sedmice, kada se [[Gonada|gonade]] muškog embriona diferenciraju u testise zbog djelovanja [[SRY]] gena na Y hromozomu.<ref name=":0">{{cite book |author=Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex and Gender Differences |last2=Wizemann |first2=Theresa M. |last3=Pardue |first3=Mary-Lou |title=Exploring the Biological Contributions to Human Health |chapter=Sex Begins in the Womb |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK222286/ |publisher=National Academies Press (US) |language=en |date=2. 7. 2001 |isbn=978-0-309-07281-6 |doi=10.17226/10028 |pmid=25057540 |quote=All human individuals—whether they have an XX, an XY, or an atypical sex chromosome combination—begin development from the same starting point. During early development the gonads of the fetus remain undifferentiated; that is, all fetal genitalia are the same and are phenotypically female. After approximately 6 to 7 weeks of gestation, however, the expression of a gene on the Y chromosome induces changes that result in the development of the testes.}}</ref> Polna diferencijacija se odvija kod žena na način koji je nezavisan od gonadnih hormona.<ref name=":0" /> Budući da ljudi nasljeđuju [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijsku DNK]] samo od majčine jajne stanice, genealoški istraživači mogu pratiti majčinu lozu daleko u prošlost. === Hormonske karakteristike, menstruacija i menopauza === Ženski [[pubertet]] pokreće tjelesne promjene koje omogućavaju seksualnu reprodukciju putem oplodnje. Kao odgovor na hemijske signale iz [[Hipofiza|hipofize]], [[jajnici]] luče hormone koji stimulišu sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj grudi i menarhu (početak menstruacije).<ref name="UK menarche">{{cite book | last=Hamilton-Fairley | first=Diana | title=Lecture notes. Obstetrics and gynaecology | url=https://archive.org/details/lecturenotesobst0000hami | publisher=Wiley-Blackwell | publication-place=Chichester, UK | date=2009 | isbn=978-1-4051-7801-3 | oclc=230193908}}</ref> Većina djevojčica prolazi kroz menarhu između 12-13 godina <ref name="Canadian menarche">{{cite journal|title=Age at menarche in Canada: results from the National Longitudinal Survey of Children & Youth |year= 2010 |pmid=21110899 |doi=10.1186/1471-2458-10-736 |pmc=3001737 |volume=10 |vauthors=Al-Sahab B, Ardern CI, Hamadeh MJ, Tamim H |journal=BMC Public Health |page=736}}</ref><ref name="U.S. menarche">{{cite journal |vauthors=Anderson SE, Dallal GE, Must A |title =Relative weight and race influence average age at menarche: results from two nationally representative surveys of US girls studied 25 years apart |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2003-04_111_4/page/844 |journal=Pediatrics |volume=111 |issue=4 Pt 1 |pages=844–50 |date= april 2003 |pmid=12671122 |doi=10.1542/peds.111.4.844}}</ref> i tada su sposobne zatruditi i roditi djecu. [[Trudnoća]] općenito zahtijeva unutrašnju oplodnju jajnih stanica [[Sperma|spermom]], bilo [[Snošaj|seksualnim odnosom]] ili [[Umjetna oplodnja|umjetnom oplodnjom]], iako [[in vitro]] oplodnja omogućava oplodnju izvan ljudskog tijela.<ref>{{cite web|date=14. 11. 2014|title=What is Assisted Reproductive Technology? {{!}} Reproductive Health {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/art/whatis.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171101183209/https://www.cdc.gov/art/whatis.html|archive-date=1. 11. 2017|publisher=CDC}}</ref> Ljudi su slični drugim velikim sisavcima po tome što obično rađaju jednog potomka po trudnoći, ali su neobični po tome što su altrični u poređenju sa većinom drugih velikih sisavaca, što znači da su mladi nerazvijeni u vrijeme rođenja i zahtijevaju pomoć roditelja ili staratelja kako bi u potpunosti sazreli.<ref>{{Cite web |title=default - Stanford Children's Health |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=overview-of-multiple-pregnancy-85-P08019#:~:text=Multiples%20make%20up%20only%20about,higher-order%20multiples%20rose%20dramatically. |access-date=25. 7. 2022 |website=www.stanfordchildrens.org}}</ref><ref>{{Cite web |title=Altriciality - an overview {{!}} ScienceDirect Topics |url=https://www.sciencedirect.com/topics/veterinary-science-and-veterinary-medicine/altriciality |access-date=25. 7. 2022 |website=www.sciencedirect.com}}</ref> Ponekad ljudi imaju višestruko rađanje, najčešće blizance.<ref>{{Cite web |title=Twins, Triplets, Multiple Births |url=https://medlineplus.gov/twinstripletsmultiplebirths.html |access-date=25. 7. 2022 |website=medlineplus.gov}}</ref> Obično između 49. i 52. godine, žena dostiže [[Menopauza|menopauzu]], vrijeme kada mjesečni periodi trajno prestaju i više ne mogu da rađaju.<ref name="NIH2013Def">{{cite web|date=28. 6. 2013|title=Menopause: Overview|url=http://www.nichd.nih.gov/health/topics/menopause/Pages/default.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402111845/http://www.nichd.nih.gov/health/topics/menopause/Pages/default.aspx|archive-date=2. 4. 2015|access-date=8. 3. 2015|publisher=Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development|df=dmy-all}}</ref><ref name="PubMed2013">{{cite web|date=29. 8. 2013|title=Menopause: Overview|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0072495/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170910181404/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0072495/|archive-date=10. 9. 2017|access-date=8. 3. 2015|publisher=PubMedHealth|df=dmy-all}}</ref><ref name="Tak2015">{{cite journal|vauthors=Takahashi TA, Johnson KM|date=maj 2015|title=Menopause|journal=The Medical Clinics of North America|volume=99|issue=3|pages=521–34|doi=10.1016/j.mcna.2015.01.006|pmid=25841598}}</ref> Za razliku od većine drugih sisara, ljudski životni vijek se obično produžava mnogo godina nakon menopauze.<ref>{{Cite journal |last1=Hawkes |first1=K. |last2=O’Connell |first2=J. F. |last3=Jones |first3=N. G. Blurton |last4=Alvarez |first4=H. |last5=Charnov |first5=E. L. |date=3. 2. 1998 |title=Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-02-03_95_3/page/1336 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=95 |issue=3 |pages=1336–1339 |doi=10.1073/pnas.95.3.1336 |issn=0027-8424 |pmc=18762 |pmid=9448332|bibcode=1998PNAS...95.1336H |doi-access=free }}</ref> Mnoge žene postaju nane (bake) i doprinose brizi o unucima i drugim članovima porodice.<ref>{{Cite web |title=Increasingly Indispensable Grandparents {{!}} YaleGlobal Online |url=https://archive-yaleglobal.yale.edu/content/increasingly-indispensable-grandparents |access-date=28. 7. 2022 |website=archive-yaleglobal.yale.edu |language=en}}</ref> Mnogi biolozi vjeruju da je produženi ljudski životni vijek evolucijski vođen odabirom srodnika, iako su predložene i druge teorije.<ref>{{Cite journal |last1=Kaptijn |first1=Ralf |last2=Thomese |first2=Fleur |last3=van Tilburg |first3=Theo G. |last4=Liefbroer |first4=Aart C. |date= decembar 2010 |title=How Grandparents Matter: Support for the Cooperative Breeding Hypothesis in a Contemporary Dutch Population |journal=Human Nature |language=en |volume=21 |issue=4 |pages=393–405 |doi=10.1007/s12110-010-9098-9 |pmid=21212819 |pmc=2995872 |issn=1045-6767}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Peccei |first=Jocelyn Scott |date=20. 4. 2001 |title=Menopause: Adaptation or epiphenomenon? |url=http://dx.doi.org/10.1002/evan.1013 |journal=Evolutionary Anthropology: Issues, News, and Reviews |volume=10 |issue=2 |pages=43–57 |doi=10.1002/evan.1013 |s2cid=1665503 |issn=1060-1538}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Kyriazis |first=Marios |date=1. 1. 2020 |title=Ageing Throughout History: The Evolution of Human Lifespan |url=https://doi.org/10.1007/s00239-019-09896-2 |journal=Journal of Molecular Evolution |language=en |volume=88 |issue=1 |pages=57–65 |doi=10.1007/s00239-019-09896-2 |pmid=31197416 |bibcode=2020JMolE..88...57K |s2cid=189763393 |issn=1432-1432}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Blell |first=Mwenza |date=29. 9. 2017 |title=Grandmother Hypothesis, Grandmother Effect, and Residence Patterns |url=http://dx.doi.org/10.1002/9781118924396.wbiea2162 |journal=The International Encyclopedia of Anthropology |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118924396.wbiea2162|isbn=9781118924396 }}</ref> === Morfološke i fiziološke karakteristike === [[File:Pregnancy 26 weeks 1.jpg|thumb|Trudna žena]] U biološkom smislu, ženski polni organi su uključeni u [[reproduktivni sistem]], dok su sekundarne polne karakteristike uključene u dojenje djece i privlačenje partnera.<ref name="Buss 2019">{{cite book|last=Buss|first=David|url=https://www.routledge.com/Evolutionary-Psychology-The-New-Science-of-the-Mind/Buss/p/book/9781138088610|title=Evolutionary Psychology: The New Science of the Mind|date=15. 3. 2019|publisher=Routledge|isbn=9780429590061|edition=Sixth|chapter=Evolved Standards of Physical Beauty|pages=283–288|access-date=18. 1. 2023|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202134912/https://www.routledge.com/Evolutionary-Psychology-The-New-Science-of-the-Mind/Buss/p/book/9781138088610|url-status=dead}}</ref> Ljudi su [[placentni sisari]], što znači da majka nosi fetus u [[Materica|materici]], a [[Posteljica|placenta]] olakšava razmjenu hranljivih materija i otpada između [[Majka|majke]] i [[fetus]]a.<ref>{{Cite web |title=placental mammal {{!}} Characteristics & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/placental-mammal |access-date=25. 7. 2022 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Placental Mammals |url=https://ucmp.berkeley.edu/mammal/eutheria/placental.html |access-date=25. 7. 2022 |website=ucmp.berkeley.edu}}</ref> [[Jajnici]], pored svoje regulatorne funkcije proizvodnje [[hormon]]a, proizvode ženske [[gamet]]e zvane jajne stanice koje, kada su oplođene muškim spolnim stanicama (sperma), formiraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti i njeguje fetus u razvoju i mišiće koji ga izbacuju prilikom porođaja. Vagina se koristi u [[Snošaj|kopulaciji]] i [[porođaj]]u, iako se izraz [[vagina]] često kolokvijalno i pogrešno koristi za [[Stidnica|vulvu]] (ili vanjske ženske genitalije),<ref name="Kirkpatrick">{{cite book|vauthors=Kirkpatrick M|title=Human Sexuality: Personality and Social Psychological Perspectives|publisher=[[Springer Science & Business Media]]|isbn=978-1468436563|year=2012|page=175 |url=https://books.google.com/books?id=qfsxBwAAQBAJ&pg=PA175}}</ref><ref name="Sáenz-Herrero">{{cite book|vauthors=Sáenz-Herrero M|title=Psychopathology in Women: Incorporating Gender Perspective into Descriptive Psychopathology|publisher=[[Springer Publishing|Springer]]|isbn=978-3319058702|year=2014|page=250 |url=https://books.google.com/books?id=-unSBAAAQBAJ&pg=PA250|quote=In addition, there is a current lack of appropriate vocabulary to refer to the external female genitals, using, for example, 'vagina' and 'vulva' as if they were synonyms, as if using these terms incorrectly were harmless to the sexual and psychological development of women.'}}</ref> koja se sastoji od (pored vaginalnog otvora) usne, [[klitoris]] i ženska uretra. Pretpostavlja se da su [[Mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]] evoluirale od apokrinih žlijezda kako bi proizvele mlijeko, hranljivi sekret koji je najkarakterističnija karakteristika sisara.<ref>{{cite journal |last1=Oftedal |first1=Olav T. |title=The mammary gland and its origin during synapsid evolution |journal=Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia |date=2002 |volume=7 |issue=3 |pages=225–252 |doi=10.1023/a:1022896515287|pmid=12751889 |s2cid=25806501 }}</ref> Kod zrelih žena, grudi su generalno istaknutije nego kod većine drugih sisara; smatra se da je ova istaknutost, koja nije neophodna za proizvodnju mlijeka, barem djelimično rezultat seksualne selekcije.<ref name="Buss 2019" /> [[Estrogen]]i, koji su primarni ženski polni hormoni, imaju značajan utjecaj na oblik tijela žene. Proizvode se i kod muškaraca i kod žena, ali su njihove razine znatno veće kod žena, posebno u reproduktivnoj dobi. Osim drugih funkcija, estrogeni podstiču razvoj ženskih sekundarnih polnih karakteristika, kao što su grudi i kukovi.<ref name="pmid9393999">{{cite journal | title = A role for estrogens in the male reproductive system | journal=Nature | volume = 390 | issue = 6659 | pages = 447–48 | year = 1997 | pmid = 9393999 | pmc=5719867 | doi = 10.1038/37352 | last1=Hess | first1=R. A. | last2=Bunick | first2=D | last3=Lee | first3=K. H. | last4=Bahr | first4=J | last5=Taylor | first5=J. A. | last6=Korach | first6=K. S. | last7=Lubahn | first7=D. B. | bibcode=1997Natur.390..509H }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc97/12_6_97/fob1.htm |title=Science News Online (12/6/97): Estrogen's Emerging Manly Alter Ego |access-date=4. 3. 2008 |author=Raloff, J. |date=6. 12. 1997 |publisher=Science News |archive-date=1. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130801125427/http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc97/12_6_97/fob1.htm }}</ref><ref name="titleScience Blog -- Estrogen Linked To Sperm Count, Male Fertility">{{cite web | url = http://www.scienceblog.com/community/older/1997/B/199701564.html | title = Science Blog – Estrogen Linked To Sperm Count, Male Fertility | access-date = 4. 3. 2008 | publisher = Science Blog | archive-date = 7. 5. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070507120938/http://www.scienceblog.com/community/older/1997/B/199701564.html | url-status = dead }}</ref> Kao rezultat estrogena, tokom puberteta kod djevojčica se razvijaju grudi, a bokovi im se šire. Radeći protiv estrogena, prisustvo testosterona kod pubertetskih žena inhibira razvoj grudi i podstiče razvoj mišića i dlaka na licu.<ref name="Heitz ">{{cite web | url=http://www.healthline.com/health/testosterone-test#18 | title=When to Consider a Testosterone Test | publisher=Healthline | work=Website | date=28. 4. 2014 | access-date=28. 10. 2015 | author=Heitz, David}}</ref><ref name="WebMD">{{cite web | url=http://www.webmd.com/women/guide/normal-testosterone-and-estrogen-levels-in-women?page=2 | title=Normal Testosterone and Estrogen Levels in Women | publisher=WebMD | work=Website | access-date=28. 10. 2015}}</ref> ===Rodna distribucija i očekivani životni vijek=== [[File:11-stages-womanhood-1840s.jpg|thumb|left|Žena u raznim fazama razvoja]] Iako se djevojčice rađaju nešto rjeđe nego dječaci (omjer je oko 1:1,05), novorođene djevojčice imaju veću vjerovatnoću da dožive svoj prvi [[rođendan]] nego dječaci, a žene obično imaju duži životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim oblastima diskriminacija žena smanjila očekivani životni vijek žena na manje ili jednako kao kod muškaraca. Od ukupne ljudske populacije u 2015. godini, na svakih 1000 žena dolazilo je 1018 muškaraca.<ref>{{cite book |url=https://unstats.un.org/unsd/demographic-social/products/dyb/dybsets/2015.pdf |title=2015 Demographic Yearbook |author=[[United Nations]] |publication-place=New York |year=2016 |language=en, fr |page=60 |isbn=9789210511094 |oclc=1028121211 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222114154/https://unstats.un.org/unsd/demographic-social/products/dyb/dybsets/2015.pdf |archive-date=22. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> Razlike u očekivanom životnom vijeku dijelom su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali također odražavaju razlike u ponašanju između muškaraca i žena. Jaz se u nekim razvijenim zemljama u određenoj mjeri smanjuje, vjerovatno zbog povećanog [[Cigareta|pušenja]] među ženama i smanjenja stope kardiovaskularnih bolesti među muškarcima. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života za žene nisu uvijek dobrog zdravlja."<ref>{{cite magazine |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-life-expectancy-lo |title=Why is life expectancy longer for women than it is for men? |magazine= [[Scientific American]] |date=30. 8. 2004 |access-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415161346/https://www.scientificamerican.com/article/why-is-life-expectancy-lo/ |archive-date=15. 4. 2021 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Female Life Expectancy |url=https://www.who.int/gho/women_and_health/mortality/situation_trends_life_expectancy/en/ |website=[[World Health Organization]] |access-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190725170324/https://www.who.int/gho/women_and_health/mortality/situation_trends_life_expectancy/en/ |archive-date=25. 7. 2019 |url-status=deviated}}</ref> ==Zdravlje== Faktori koji posebno utiču na zdravlje žena u odnosu na muškarce najočigledniji su kod onih koji se odnose na reprodukciju, ali su spolne razlike identificirane od molekularne do bihevioralne skale. Neke od ovih razlika su suptilne i teško objašnjive, dijelom zbog činjenice da je teško odvojiti zdravstvene efekte inherentnih bioloških faktora od uticaja okoline u kojoj postoje. Spolni [[hromosom]]i i [[hormon]]i, kao i rodno specifični stilovi života, [[metabolizam]], funkcija imunološkog sistema i osjetljivost na faktore okoline doprinose spolnim razlikama u zdravlju na nivou [[Fiziologija|fiziologije]], percepcije i spoznaje. Žene mogu imati različite odgovore na lijekove i pragove za dijagnostičke parametre.<ref>{{cite book |title=Exploring the Biological Contributions to Human Health: Does Sex Matter? |series=The National Academies Collection: Reports funded by National Institutes of Health |date=2001 |publisher=National Academies Press (US) |location=Washington, D.C. |pmid=25057540 |isbn=978-0-309-07281-6 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK222288/|author1=Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex Gender Differences |last2=Wizemann |first2=T. M. |last3=Pardue |first3=M. L. }}</ref> Neke bolesti prvenstveno pogađaju ili se nalaze isključivo kod žena, kao što su [[lupus]], [[rak dojke]], [[rak grlića materice]] ili [[rak jajnika]].<ref>{{Cite web |url=https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/advancing-case-gender-based-medicine |title=Advancing the case for gender-based medicine |website=[[Horizon 2020]] |publisher=[[European Commission]] |date=30. 10. 2015 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109143057/https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/advancing-case-gender-based-medicine |archive-date=9. 11. 2015 |url-status=deviated |language=en}}</ref> Medicinska praksa koja se bavi ženskom reprodukcijom i reproduktivnim organima naziva se [[ginekologija]] („nauka o ženama“).<ref>{{Cite web |url=https://www.lexico.com/definition/gynaecology |title=gynaecology |website=[[Lexico]] |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218193620/https://www.lexico.com/definition/gynaecology |archive-date=18. 2. 2022 |url-status=dead}}</ref><ref>[https://www.semanticscholar.org/paper/The-science-of-women:-gynaecology-and-gender-in-Porter/9c2955ffce6e0de9ef557bad8d8f3f521b6fc1a5 R .Porter (1991), reviews Ornella Moscucci, The science of women: gynaecology and gender in England, 1800-1929, Cambridge History of Medicine, Cambridge University Press, 1990, 8vo, pp. x, 278] pristupljeno 7. 3. 2021</ref> ===Smrtnost majki=== [[Svjetska zdravstvena organizacija]] definiše [[smrt]]<nowiki/>nost majki ili smrt majke kao „smrt žene tokom trudnoće ili unutar 42 dana od prekida trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog ili pogoršanog trudnoćom ili njenim vođenjem ali ne iz slučajnih ili slučajnih uzroka."<ref>{{cite web |url=https://www.who.int/healthinfo/statistics/indmaternalmortality/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507115424/http://www.who.int/healthinfo/statistics/indmaternalmortality/en/ |url-status=dead |archive-date=7. 5. 2013 |title=Maternal mortality ratio (per 100 000 live births) |website=[[World Health Organization]] |access-date=19. 4. 2014}}</ref> 2008. godine, napominjući da svake godine više od 500.000 žena umre od komplikacija trudnoće i porođaja, a najmanje sedam miliona ima ozbiljne zdravstvene probleme, dok još 50 miliona ima štetne zdravstvene posljedice nakon porođaja, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] pozvala je na obuku babica kako bi se ojačale zdravstvene usluge majki i novorođenčadi. Kako bi podržala unapređenje vještina babica, SZO je uspostavila program obuke babica, Akcija za sigurno majčinstvo.<ref name=WHO2008Ed>{{cite book |title=Education material for teachers of midwifery : midwifery education modules |date=2008 |author=[[World Health Organization]] |author2=[[International Confederation of Midwives]] |publisher=World Health Organisation |publication-place=Geneva [Switzerland] |isbn=978-92-4-154666-9 |oclc=468787302 |edition=2nd |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2008/9789241546669_4_eng.pdf |page=3 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180516212149/http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/44145/9789241546669_4_eng.pdf |archive-date=16. 5. 2018}}</ref> U 2017. godini, 94% smrtnih slučajeva majki dogodilo se u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima. Otprilike 86% smrtnih slučajeva majki događa se u podsaharskoj [[Afrika|Africi]] i [[Južna Azija|južnoj Aziji]], pri čemu na podsaharsku Afriku otpada oko 66%, a na južnu Aziju oko 20%. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju [[Preeklampsija|preeklampsiju]] i [[Eklampsija|eklampsiju]], nesiguran [[pobačaj]], komplikacije trudnoće zbog [[Malarija|malarije]] i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|HIV/AIDS]]-a, te teško krvarenje i [[Infekcija|infekcije]] nakon porođaja.<ref>{{cite web |url=https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |title=Maternal mortality |website=[[World Health Organization]] |date=19. 9. 2019 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220208192432/https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |archive-date=8. 2. 2022 |url-status=live}}</ref> Većina evropskih zemalja, [[Australija]], [[Japan]] i [[Singapur]] su veoma bezbjedni u pogledu porođaja. Godine 1990. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su bile na 12. mjestu od 14 razvijenih zemalja koje su analizirane i od tog vremena stope smrtnosti u svakoj zemlji su se stalno poboljšavale, dok je stopa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] dramatično skočila. Dok ostali analizirani 1990. pokazuju stopu smrtnosti u 2017. od manje od 10 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 živorođenih, stopa u SAD je porasla na 26,4. Nadalje, na svaku od 700 do 900 žena koje umru u SAD svake godine tokom trudnoće ili porođaja, 70 doživi značajne komplikacije, što ukupno iznosi više od jedan posto svih porođaja.<ref>{{cite web |title=Healthy Women, Healthy Babies: How health reform can improve the health of women and babies in America |url=http://healthyamericans.org/assets/files/TFAH%202011HealthyBabiesBrief.pdf |last1=Levi |first1=Jeffrey |last2=Kohn |first2=David |last3=Johnson |first3=Kay |website=[[Trust for America's Health]] |location=Washington, D.C. |date= juni 2011 |access-date=29. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120624230140/http://healthyamericans.org/assets/files/TFAH%202011HealthyBabiesBrief.pdf |archive-date=24. 6. 2012}}</ref><ref>{{cite news |last1=Ellison |first1=Katherine |last2=Martin |first2=Nina |title=Severe Complications for Women During Childbirth Are Skyrocketing—and Could Often Be Prevented |url=https://www.propublica.org/article/severe-complications-for-women-during-childbirth-are-skyrocketing-and-could-often-be-prevented |work=[[ProPublica]] |date=22. 12. 2017 |access-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305070447/https://www.propublica.org/article/severe-complications-for-women-during-childbirth-are-skyrocketing-and-could-often-be-prevented |archive-date=5. 3. 2022 |url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Muškarac]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20040401231703/http://www.fembio.org/default.shtml FemBio - Notable Women International] {{simboli jezika|en|Engleski}} {{Wikicitat|Žena}} {{Commonscat|Women}} == Literatura == * [http://www.aas.duke.edu/admin/deans/faculty/ Chafe, William H.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113175123/http://www.aas.duke.edu/admin/deans/faculty/|date=13. 1. 2009}}, ''The American Woman: Her Changing Social, Economic, And Political Roles, 1920–1970'', Oxford University Press, 1972. {{ISBN|0-19-501785-4}} * {{cite book|url=https://archive.org/details/isbn_9780807067833|title=The New Beacon Book of Quotations by Women|date=1996|publisher=Beacon Press|isbn=0-8070-6783-0|editor=Rosalie Maggio|location=Boston|url-access=registration}} * ''Routledge International Encyclopedia of Women'', 4 vls., ed. by Cheris Kramarae and Dale Spender, Routledge 2000 * ''[[:en:Women in World History|Women in World History : a biographical encyclopedia]]'', 17 vls., ed. by [[:en:Anne Commire|Anne Commire]], Waterford, Conn. [etc.] : Yorkin Publ. [etc.], 1999–2002 * [http://www.gutenberg.org/files/32937/32937-h/32937-h.htm ''Woman In all ages and in all countries in 10 volumes'']. Illustrated edition deluxe limited to 1,000 numbered copies with an index by Rénald Lévesque [[Kategorija:Žene| ]] t90a93zkxek6hkwew54d41zfy7d51jj 0 30944 3922581 3807864 2026-08-28T18:36:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922581 wikitext text/x-wiki '''Pribislav Pohvalić'''<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=1. 1. 2004|title=Esad Kurtović, O vremenu smrti Pribislava Pohvalića i njegovim nasljednicima, Radovi FF 13, Sarajevo 2004, 301-311.|url=https://www.academia.edu/47866162/Esad_Kurtovi%C4%87_O_vremenu_smrti_Pribislava_Pohvali%C4%87a_i_njegovim_nasljednicima_Radovi_FF_13_Sarajevo_2004_301_311|journal=Radovi Filozofskof fakulteta Sarajevo}}</ref> ([[1406]]-[[1438]]) je [[diplomata]] bosanske velikaške porodice [[Kosače]]. Njegovo porijeklo nije najjasnije. Javlja se [[1406]]. u službi [[vojvoda|vojvode]] [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]].<ref>{{Cite book|last=Smiljanić|first=Aranđel|url=http://historija.ff.untz.ba/articles/Historijska%20misao%205.pdf|title=Historijska misao: OBLASNI GOSPODARI U BOSNI I NJIHOV IZBOR POSLANIKA ZA RAZLIČITE DIPLOMATSKE MISIJE|publisher=Društvo historičara Tuzlanskog kantona, Bosna i Hercegovina|location=Tuzla|pages=57|issn=2303-7539}}</ref> Bio je [[poslanik u diplomatiji|poslanik]], [[predstavnik]] i [[zastupnik]] vojvode Sandalja Hranića i vojvode [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] tokom prve tri decenije [[15. vijek]]a. Obavljao je sve vrste diplomatskih poslova za svoje [[gospodar]]e na [[dvor]]ovima u [[Bosna|Bosni]], [[Dubrovnik]]u i [[Venecija|Venciji]]. Po broju i vrsti diplomatskih [[misija]] predstavlja jednog od najpoznatijih diplomata u srednjovjekovnoj Bosni. Bio je [[knez]], a u Veneciji je dobio titulu [[počteni vitez|počtenog viteza]]. Zahvaljujući svojim sposobnostima bio je obdaren od Dubrovčana privilegijom ulaganja novca na dobit uz prateće[[Kamata|kamate]]. Imao je četiri sina: Vlatka, Radoja, Radiča i Stjepana. Došao je u nemilost kod Stjepana Vukčića što je značilo prekid njegove diplomatske karijere. Umro je prije februara [[1438]]. Njegovi sinovi Vlatko i Radoje Pohvalić također su bili u diplomatskoj službi kod Kosača. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://hrcak.srce.hr/file/87112 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220620162446/https://hrcak.srce.hr/file/87112 |date=20. 6. 2022 }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pohvalić, Pribislav}} [[Kategorija:Kosače]] [[Kategorija:Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni]] q5rp1j6lalesp2b4q5otee9seo1g53h 0 38061 3922548 3784717 2026-08-28T14:10:28Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922548 wikitext text/x-wiki : [[File:Disambig bordered fade.svg|19px]] ''"Kamila" se preusmjerava ovdje.'' {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Deva | slika = Bactrian Camel 1.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Baktrijska deva]], ''[[Camelus bactrianus]]'' | slika2 = Dromedary.02.jpg | slika2_širina = 240px | slika2_opis = [[Jednogrba deva]], ''Camelus dromedarius'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Chordate|Chordata]] | classis = [[Sisari|Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | familia = [[Camelidae]] | genus = '''''Camelus''''' | genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 | razdioba_stepen = Species | razdioba = ''[[Dvogrba deva|Camelus bactrianus]]''<br /> ''[[Jednogrba deva|Camelus dromedarius]]''<br /> ''[[Divlja baktrijska deva|Camelus ferus]]''<br /> }} [[Datoteka:Camel seitlich trabend.jpg|mini|200p|lijevo|Baktrijska deva]] '''Kamila''' ili '''deva''' (od: [[Latinski jezik|latinskog]]: camelus i grčkog: κάμηλος (kamēlos) od hebrejskog ili feničanskog: גָמָל gāmāl.[7][8]) je vrsta kopitara iz reda [[sisari|sisara]], roda ''Camelus''. Deve nosi karakteristične masne naslage poznate kao "grbe" na leđima. Deve su odavno pripitomljene i, kao stoka, daju hranu (mlijeko i meso) i tekstil (vlakna i filc od dlake). Deve su radne životinje posebno prilagođene njihovom [[Pustinja|pustinjskom]] staništu i vitalno su prijevozno sredstvo za putnike i teret. Postoje tri žive vrste deva, jednogrba ([[dromedar]]) koji čini 94% svjetske populacije deva, i dvogrba baktrijska deva 6% ([[baktrijska deva]]), a divlja baktrijska deva je posebna vrsta i danas je kritično ugrožena. Riječ "deva" se takođe neformalno koristi u širem smislu, gde je ispravniji izraz "kamelida", da uključi svih sedam vrsta porodice ''Camelidae'': prave deve (tri vrste spomenute iznad), zajedno sa kamilidama iz "Novog svijeta": lama, alpaka, guanaco i vicuña, koji pripadaju posebnom plemenu Lamini.[9] Kamele su nastale u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] tokom [[eocen]]a, a predak modernih deva, ''Paracamelus'', migrirao je preko [[Beringov kopneni most|Beringovog kopnenog mosta]] u Aziju tokom kasnog [[miocen]]a, prije oko 6 miliona godina. Deve u grbama drže mast koja im služi za dugo preživljavanje bez hrane i vode. [[Domesticiranje|Domesticirane]] su prije 5 000 godina i služe za promet u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]]. Danas na svijetu postoji 13 000 000 dromedara, od čega je 700 000 divljih u srednjoj [[Australija|Australiji]]. Postoji i 1, 4 000 000 baktrijskih deva, među kojima je 1 000 divljih iz pustinje [[Gobi]] == Taksonomija == Postoje tri žive vrste:<ref name="Burger_al.2019">{{cite journal |last1=Burger |first1=P. A. |last2=Ciani |first2=E. |last3=Faye |first3=B. |title=Old World camels in a modern world – a balancing act between conservation and genetic improvement |journal=[[Animal Genetics]] |volume=50 |issue=6 |pages=598–612 |doi=10.1111/age.12858 |pmid=31532019 |pmc=6899786 |date=18. 9. 2019 }}</ref><ref name="Chuluunbaat_al.2014">{{cite journal |last1=Chuluunbat |first1=B. |last2=Charruau |first2=P. |last3=Silbermayr |first3=K. |last4=Khorloojav |first4=T. |last5=Burger |first5=P. A. |year=2014 |title=Genetic diversity and population structure of Mongolian domestic Bactrian camels (Camelus bactrianus) |journal=[[Anim Genet]] |volume=45 |issue=4 |pages=550–558 |doi=10.1111/age.12158 |pmc=4171754 |pmid=24749721}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Image !! Common name !! Scientific name !! Distribution |- |[[File:2011 Trampeltier 1528.JPG|120px]]|| [[Baktrijska deva]]||''Camelus bactrianus''|| Pripitomljena; [[Centralna Azija]]. |- |[[File:Domestic Dromedary Merzouga.jpg|120px]]|| [[Jednogrbna deva]] / Arapska deva|| ''Camelus dromedarius''||Pripitomljena; the [[Bliski istok]], [[Sahara]], and [[Južna Azija]]; [[Australija]] |- |[[File:Wild Bactrian camel on road east of Yarkand.jpg|120px]] || [[Divlja baktrijska deva]]|| ''Camelus ferus''|| Udaljena područja u sjeverozapadna [[Kina]] and [[Mongolija]] |- |} == Biologija == Prosječan životni vijek deve je od 40 do 50 godina.<ref name="nationalgeo-bactrian">{{cite web | title = Bactrian Camel: Camelus bactrianus | work = National Geographic | date = 10. 5. 2011 | access-date = 28. 11. 2012 | url = http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/bactrian-camel/ | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20121104103313/http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/bactrian-camel | archive-date = 4. 11. 2012 }}</ref> Odrasla Jednogrbna deva je visoka 1,85 m na ramenu i 2,15 m na grbi.<ref name=camello>{{cite web| publisher = Camello Safari | title = The amazing characteristics of the camels | access-date = 26. 11. 2012 | url = http://www.camellosafari.com/?page_id=251 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20121107134110/http://www.camellosafari.com/?page_id=251 | archive-date = 7. 11. 2012}}</ref> Deve mogu trčati i do 65&nbsp;km/h u kratkim naletima i održavati brzine do 40&nbsp;km/h.<ref name=bigfacts>{{cite web| title = How Fast Can Camels Run and How Long Can They Run For? | work = Big Site of Amazing Facts | access-date = 29. 11. 2012 | url = http://www.bigsiteofamazingfacts.com/how-fast-can-camels-run-and-how-long-can-they-run-for/}}</ref> Baktrijske deve teže 300 do 1.000&nbsp;kg, a Jednogrbna deva 300 do 600&nbsp;kg. Širi prsti na kopitu deve pružaju dodatno prijanjanje za različite sedimente tla.<ref>Fayed, R. H. "Adaptation of the Camel to Desert environment." Proceedings of the ESARF 11th Annual Conference. Available at:< http://esarf2{{dead link|date= mart 2018|bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}. tripod. com/conf2001proc. htm>,(pristupljeno 18. 11. 2010). 2001.</ref> Mužjak Jednogrbne deve ima organ koji se zove dulla u svom grlu, veliku vreću na napuhavanje koju istiskuje iz [[usta]] kada je u tjeranju kako bi potvrdila dominaciju i privukla ženke. Podsjeća na dug, natečen, ružičasti jezik koji visi sa strane devinih usta.<ref>{{cite journal |journal= Injury |volume= 43 |issue= 9 |pages= 1617–1620 |title= Camel bite injuries in United Arab Emirates: A 6 year prospective study |first1= Fikri M. |last1= Abu-Zidana |first2= Hani O. |last2= Eida |first3= Ashraf F. |last3= Hefnya |first4= Masoud O. |last4= Bashira |first5= Frank |last5= Branickia |doi= 10.1016/j.injury.2011.10.039 |pmid= 22186231 |date= 18. 12. 2011 |quote= The male mature camel has a specialized inflatable diverticulum of the soft palate called the "Dulla". and During rutting the Dulla enlarges on filling with air from the trachea until it hangs out of the mouth of the camel and comes to resemble a pink ball. This occurs in only the one-humped camel. Copious saliva turns to foam covering the mouth as the male gurgles and makes metallic sounds.}}</ref> Deve se pare tako što mužjak i ženka sjede na tlu, a mužjak jaše s leđa.<ref>{{cite video|url=https://www.youtube.com/watch?v=mqxQbUMV8zQ|title=Two Male Camels Fighting Over One Female|website=Youtube.com|access-date=8. 1. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060529/https://www.youtube.com/watch?v=mqxQbUMV8zQ|archive-date=19. 12. 2015}}</ref> Mužjak obično ejakulira tri ili četiri puta u toku jedne sesije parenja.<ref name="mukasa81">{{cite book | publisher = International Livestock Centre for Africa | volume = 5 | last = Mukasa-Mugerwa | first = E. | title = The Camel (Camelus Dromedarius): A Bibliographical Review | location = Ethiopia | series = International Livestock Centre for Africa Monograph | year = 1981 |pages=1, 3, 20–21, 65, 67–68}}</ref> Deve su jedini kopitari koji se pare u sjedećem položaju.<ref name=sandiegozoo>{{cite web | publisher = San Diego Zoo Global Library | title = Bactrian & Dromedary Camels | work = Factsheets | access-date = 4. 12. 2012 | date = mart 2009 | url = http://library.sandiegozoo.org/factsheets/camel/camel.htm | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120922092103/http://library.sandiegozoo.org/factsheets/camel/camel.htm | archive-date = 22. 9. 2012 }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|category:Camelus}} [[Kategorija:Papkari]] [[Kategorija:Domaće životinje]] cudaxrrpza0v6c4cq3dl4xqxc0a1urw 0 38393 3922566 3562662 2026-08-28T17:42:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922566 wikitext text/x-wiki '''Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459.'''<ref>{{Cite web|url=https://muzejbosanskogkraljevstva.ba/marko-dragisic/|title=Marko Dragišić - MUZEJ BOSANSKOG KRALJEVSTVA|date=2022-07-11|language=bs-BA|access-date=2024-01-08}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Turbić-Hadžagić|first=Amira|date=|title=DEKLINACIJA NELIČNIH ZAMJENICA U BOSANSKO-HUMSKIM POVELJAMA S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAMJENICE S NAVESCIMA|url=https://hrcak.srce.hr/file/204366|journal=FILOLOGIJA 63, Zagreb 2014|access-date=8. 1. 2024|archive-date=18. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220618200952/https://hrcak.srce.hr/file/204366|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.behance.net/gallery/81000819/Bosnian-Kingdom-Book|title=Bosnian Kingdom Book|last=Behance|date=2019-05|website=Behance|language=english|access-date=2024-01-08}}</ref> predstavlja [[Darovnica|darovnicu]] (‘otvoreni list’) bosanskog [[kralj]]a [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] sinovima [[Ivanac Jurčinić|Ivanca Jurčinića]] iz [[1459]]. u [[Šibenik]]u je pronašao ‘starinar pop [[Petar Kajić]]’. Kasnije se nalazila u posjedu direktora Zemaljske banke u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Aleksandar Poljanić|Aleksandra Poljanića]]. Od [[1945]]., kao ‘konfiskovana imovina’, nalazila se u Narodnoj banci Bosne i Hercegovine u Sarajevu sve do [[1961]]., kada je slučajno otkrivena u jednom zaključanom i zaboravljenom bankarskom sefu. Od [[1962]]. je u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Zavedena je pod inventarskim brojem 1246. [[Pergament]] povelje je srednjeg kvaliteta. Širina povelje je: gore 29,8, a dolje 30,8 cm. Dužina je: lijevo 21,6, a desno 23 cm. Podvrnuta je pri dnu (sa lijeve strane 4,2, a sa desne 5,6 cm) i taj pregib je učvršćen crvenom [[Svila|svilom]] koja je, ispletena i omotana sa jednom čvršćom tankom i zanatski lijepo isprepletenom trakom bijele svile, pridržavala [[pečat]]. Pečat je na darovnici postojao ali nije sačuvan. Pisana je [[Bosančica|bosančicom]], na unaprijed pisarski pripremljnoj podlozi. Na gornjem dijelu u sredini su znatno propali vanjski rubovi. Darovnicu su objavili Petar Kajić i [[Vid Vuletić Vukasović]] [[1905]]. Primjetno je da je, od njenog prvog objavljivanja 1905., do danas, njeno stanje očuvanosti znatno pogoršano. Poveljom kralj Stjepan Tomaš obavještava sinove Ivanca Jurčinića da su nagrađeni posjedima. Imajući u vidu zaslugu Ivanca Jurčinića, koji je u vrijeme kralja [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II Tvrtkovića]]. na [[Usora|Usori]] pomogao Stjepana Tomaša (''kada nas izbavi rečeni Ivanac od velike teškoće kada nas bihu ustrilili pod Pećmi''), kralj Stjepan Tomaš nagrađuje Ivančeve sinove, Pavla, Matiju i Jurja (''darovasmo našim novim dobrovolnim darom'') posjedom sela Gornje i Donje Vlasinje (tj. Vlasine i Nozdrvce u kotaru jajačkom) u [[Plemenita baština|baštinu]]. Kralj obećava da će istima, kada uđu u posjed i vjernu službu, sadržaj ove darovnice biti prepisan i zapečaćen velikim dvostrukim kraljevskim pečatom. Sadržaj darovnice potvrđuju [[svjedoci]] ''koi se tada pri nas naidoše'' dvorski [[knez]] [[Marko Dragišić]], [[vojvoda]] [[Pavle Klešić]] ‘z bratiom’ i vojvoda [[Radič Mozolić]]. Povelja je pisana u Jezeru (kod [[Jajce|Jajca]]) 19.2. 1459. Ime pisara povelje nije navedeno. Pored vrijednih topografskih podataka povelja je interesantno svjedočanstvo o jednom od okršaja kralja Tvrtka II Tvrtkovića ‘na Usori’ u kojem je učestvovao i Stjepan Tomaš (i bio ‘ranjen’). U dovoljnoj mjeri nije bila predmetom modernijih analiza ili iskorištenosti, pa se vrlo rijetko sreće u literaturi. == Tekst povelje == ''VA IME BOŽE AM MI ŠTEFAN TOMAŠ MILOSTJU BOŽIOM KRAL SRBLEM BOSNI USORI SOLI PRIMORJU DONIM KRAEM I K TOMU DAMO VIDITI VSAKOMU KOMU JE PODOBA I PRED KOGA PRIDE OVI NAŠ OTVORENI LIST KAKO MI SMISLIVŠE SLUŽBU BIVŠEGA IVANCA JURČINIĆA KOJU NAM POSLUŽI U VRIME PRISVITLOGA GNA KRALA TVRTKA NA USORI KADA NAS IZBAVI REČENI IVANAC OD VELIKE TEŠKOĆE KADA NAS BIHU USTRILILI POD PEĆMI UČINISMO REČENOGA IVANCA SINOVOM PAVLU MATIJU I JURJU NIM I NIH OSTATKU MILOST NAŠU GOSPOCKU DASMO IM I DAROVASMO NAŠIM NOVIM DOBROVOLNIM DAROM SELO VLASINE DONE I GORNE TOI JEST VLASINE I NOZDRVCE U KOTARU JAJAČKOM SA VSIM PRISTOJANEM I DOHODCI I Z GOROM I S POLEM S VODAMI I S VODENICAMI SA SVIMI STARIMI I NOVIMI KOTARI I MEJAŠI DASMO I DAROVASMO ZA BAŠTINU VIKUVIČITU NIM I NIH POSLIDNIM I DA IM SE TOI NEMOZJE POREĆI NI PRITVORITI ZA NAS I ZA NAŠIH POSLIDNIH ZA NIEDNU ZGRIHU ODLOŽIV NEVIRE A ONI DA NAM PRAVO I VIRNO SLUŽE KAKO I INI PLEMENITI LUDI RUSAGA NAŠEGA BOSANSKOGA OD SVOIH BAŠTIN I TOMU DA ULIZU U DRŽANE KADA MOĆI BUDU BITI S NAŠU SLUŽBU I IOŠ UČINISMO ZGORU REČENIM SLUGAM NAŠIM PAVLU I MATIJU I JURJU OBITOVASMO IM SE DA IM HOĆEMO TAI LIST PRIPISATI I VELIKOM PEČATJU VISUĆOM OBISTRANOM ZAPEČATITI A TOMUI SVIDOCI DVORSKI DVORA NAŠEGA KNEZ MARKO DRAGIŠIĆ A OD VLASTEO KOI SE TADAI PRI NAS NAIDOŠE VOIVODA PAVAO KLEŠIĆ Z BRATIOM I VOIVODA RADIČ MOZOLIĆ PISANO NA EZERI MISECA FREVARA NA DEVETINADESETE DAN LIT GOSPODNIH 1450 I DEVETO TECIŠE'' == Reference == <div class="references-small">{{Refspisak}} # [[Sima Ćirković]], Istorija srednjovekovne bosanske države, [[Beograd]] [[1964]]. # [[Hamid Dizdar]], Poslije pet stotina godina (Najzad!: Povelja bosanskih vladara), [[Svijet (časopis)|Svijet]] IV/157, Sarajevo 2.6. [[1961]], 18. # Petar Kaje – Vid Vuletić-Vukasović, Listina Stefana Tomaša od 19. februara god. 1450., [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|GZM]] 17, Sarajevo 1905, 253-256. # [[Marko Perojević]], Stjepan Tomaš Ostojić, u “Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine”, HKD [[Napredak]], Sarajevo [[1942]], 505-592. </div> [[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] cha6rdcyiy46etilpjwmgbksveyy2ye 0 39718 3922683 3655790 2026-08-29T09:56:52Z Palapa 383 ref 3922683 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|82}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''82. p.''' '''n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]] . U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Marija i Karba<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 672. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ). Oznaka 82. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 82. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|82 BC}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 3i8oxejp3j9e7lk2xd7f9wlrcwfr9s2 0 54958 3922681 3895595 2026-08-29T09:54:59Z Palapa 383 ref 3922681 wikitext text/x-wiki '''Balša Brković''' ([[25 april]] [[1966]], [[Podgorica]]), [[Crna Gora|crnogorski]] pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar.<ref>{{Cite web|url=https://avlija.me/balsa-brkovic-pjesnik-bunta-i-slobode/|title=Balša Brković – pjesnik bunta i slobode|last=Redakcija|language=en-US|access-date=2026-08-29}}</ref> Diplomirao je na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], Odsjek za opću književnost i teoriju književnosti. Urednik je rubrike za kulturu i zamjenik glavnog urednika najuticajnijeg i najtiražnijeg crnogorskog dnevnika ''Vijesti''. Član je crnogorskog PEN centra, Društva nezavisnih književnika, redakcije časopisa ''Ars'' i ''Gest''. Uvjereni je anarhist. Objavio je zbirke pjesama ''Konji jedu breskve'' ([[1985]]), ''Filip boje srebra'' ([[1991]]), ''Rt Svete Marije'' ([[1993]]), ''Contrapposto'' ([[1998]]) i ''Dvojenje'' ([[2001]]) te roman ''Privatna galerija'' ([[2002]]) {{Crna Gora portal}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1966.|Brković, Balša]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica|Brković, Balša]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|Brković, Balša]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ei7yrw5pg2s3hek5bitmrwrub59dsjm 0 55172 3922680 3777660 2026-08-29T09:53:59Z Palapa 383 3922680 wikitext text/x-wiki '''Baltimore Monumentals'''<ref>{{Cite web|url=https://gptkb.org/entity/E619491/|title=Baltimore Monumentals|website=GPTKB v2|language=en|access-date=2026-08-29}}</ref> je bio [[SAD|američki]] bejzbol klub iz [[Baltimore]]a koji je bio među osnivačima nacionalne lige [[Union Association]]. Menadžer mu je bio [[Bill Henderson (bejzbol)|Bill Henderson]], a domaće utakmice je igrao na igralištu [[Belair Lot]]. Takmičio se u jedinoj sezoni lige 1884. godine. Njen najveći trenutak je bio 4. jula 1884. kada je Monumentals priredio ''double header'' - odigravši jednu za drugom utakmicu protiv ''[[Cincinnati Outlaw Reds]]'' i budućih prvaka ''[[St. Louis Maroons]]''. Tada je bio jedan od rijetkih slučajeva u historiji UA da cijeli stadion bude rasprodan. Kada se u septembru raspao klub ''[[Chicago Browns/Pittsburgh Stogies|Pittsburgh Stogies]]'', ''Monumentals'' je preuzeo većinu njegovih igrača. Sezonu je završio na 4. mjestu s 58 pobjeda i 47 poraza. Klub se raspustio zajedno s raspuštanjem lige krajem 1884. i početkom 1885. godine. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.baseball-reference.com/teams/BLU/ Baseball Reference Team Index] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bivši bejzbol klubovi]] gl9n2tzvvw9dyiuom377nu84y96jqdx 2 60168 3922696 3818041 2026-08-29T11:32:17Z AnToni 2325 test 3922696 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik muškarac}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik diplomirani inženjer|mašinstva|Mehanička tehnologija drveta}} {{Korisnik pisac}} {{Korisnik filatelist}} {{Korisnik numizmatičar}} {{Korisnik registrovan|dan=9|mjes=3|god=2007}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Korisnik Wikipedia birokrata}} {{Korisnik šahista}} {{Korisnik biatlonac}} {{Projekt Afrika}} {{Azijski mjesec|2017}} {{Azijski mjesec|2020}} {{Azijski mjesec|2021}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{Feminizam i folklor|2022}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{CEE Proljeće|2021}} {{CEE Proljeće|2022}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{CEE Proljeće|2026}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2022}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2023}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{Male države i teritorije|2026}} {{Europride|2022}} {{1000 članaka}} {{Korisnik Austrija}} {{Korisnik bs-4}} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik sl-1}} {{Korisnik mk-1}} {{Korisnik de-3}} {{kutijadno}} == Za uraditi == * [[:de:Vorlage:Infobox Biathlon- und Langlaufstadion|IK biatlonska staza ;-)]] === AWB === * Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev * Sergej Buligin * Godine * Aleksandar Popov == Korisni linkovi == * [http://www.popboks.com/dzuboks/dzubrowser.html Arhiva - časopis Džuboks] * [http://secanja.com/ Sećanja - film, muzika biše Jugoslavije] * [http://www.digitalna.nb.rs/ Digitalna narodna biblioteka Srbije] * [http://www.dlib.si/ Digitalna knjižnica Slovenije] * [http://hbl.lzmk.hr/ Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon] * [https://austria-forum.org/af/AEIOU AEIOU] * [https://dizbi.hazu.hr/a/ Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti] ==Probne stranice== * [[Korisnik:AnToni/test|Proba1 - Grupa sa 6 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test1|Proba2 - Grupa sa 5 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test2|Biatlonci]] * [[Korisnik:AnToni/test3|Proba4 - Grupa sa 8 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test4|Proba5 - Metro Pariz linija 1]] * [[Korisnik:AnToni/test5|Proba6 - Gradovi u Okrugu Q, Alabama]] * [[Korisnik:AnToni/test6|Proba7 - Filatelistička tabela]] * [[Korisnik:AnToni/test7|Proba7 - Oscar]] * [[Korisnik:AnToni/test8|Proba9 - Popis u Srbiji po općinama]] * [[Korisnik:AnToni/test9|Proba10 - MC FBIH]] * [[Korisnik:AnToni/ToDo]] * [[Korisnik:AnToni/Azijski mjesec]] == Odabrani članci== Članci na kojima sam radio i koji su izabrani za [[Wikipedia:Odabrani članci|odabrani članak]] mjeseca: * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Adolf Eichmann]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Štajerska (pokrajina)]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Pariz]] == Statistike 1. oktobar 2013. == * Ukupno izmjena: * [http://tools.wikimedia.de/~escaladix/larticles/larticles.php?user=Toni&lang=bs Brojač započetih članaka] ==='''bs.wikipedia''' je na 69. mjestu po broju članaka=== * [http://s23.org/wikistats/wikipedias_html.php Međunarodna statistika] * [[Korisnik:Emijrp/List of Wikipedians by number of edits|Statistika]] ==Nagrade koje dodjeljujem== <gallery> Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za rad na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 5.png|Nagrada za izuzetan rad na bs.wikipediji </gallery> ==''Nagrade za neprimjeran rad''== Ove se nagrade dodjeljuju korisnicima na bs.wikipediji, koji zbog kvaliteta svojih članaka zavrijeđuju [[Porto marke|doplatnu marku]] <gallery> Datoteka:Toni nagrada 2.png|Nagrada za nerazumljiv i nečitak članak na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 4.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak i dosadan članak na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 6.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak, dosadan i nekoristan članak na bs.wikipediji </gallery> ==Odlikovanja== <gallery> Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]] Datoteka:Demicx Odlikovanje 3.0.png|Odlikovanje za rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Eo circle grey white letter-k.svg|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za pohvalan doprinos Wikipediji Datoteka:Wikimedalja_vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Feather.jpg|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (januar '08)</small> Datoteka:C3r4 nagrada.png|CERminatorova nagrada za doprinos u oblasti [[sport]]a Datoteka:Lilie 2 honor.png|Za sveukupni rad na bs.wiki Datoteka:Demicx Odlikovanje 2.0.png|Odlikovanje za doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Starstampedbinding.jpg|<small>Nagrada za održano obećanje (filatelija u Bahreinu i Gvatemali), dopunu članaka koje nisam dovršio i austrijske gradove, sela i Bezirke, pomoć oko Srbije itd.itd.<center> Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Datoteka:Edinova-nagrada_kategorije.png|Za ogroman posao obavljen sa kategorijama Datoteka:Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha Datoteka:Golden star alert.svg|<small><center>za '''uzvičnike''' na stranicama za razgovor</center></small> SMirC-Barnstar.svg|<center><small>'''''Za sveukupnu pomoć<br />korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]</small> Edinova-nagrada_projekti.png|<center>Rad na projektu<br />[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]]</center> Biathlon pictogram.svg|Za neizmjeran doprinos u oblasti biatlona Water polo pictogram.svg|Za bacanje šlaufa za spašavanje člancima o vaterpolu na OI Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (oktobar 2015) <br /> '''''"[[Svjetski kup u biatlonu]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (decembar 2017) <br /> '''''"[[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]"'''''</small> </gallery> [[Kategorija:Wikipedia:Administratori]] c2tj173slcdg8wcppb1mlkn8iiehwm5 0 60939 3922619 3851430 2026-08-28T20:27:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Rakovčani | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.97027 | dužina_stepeni = 16.660002 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 3.79 | stanovništvo grad = 582 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 153.56 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218391<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Rakovčani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Rakovčani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Rakovčani su arheološko nalazište iz kasnoantičkog perioda. U Bošnjića voću nađena je nekropola sa oko 70 sačuvanih grobova na redove, što je prva ovakva pojava koja će se dugo zadržati. U grobovima zapaženi su i grobna mjesta sa zaštitnim okvirima od drvenih ploča (Totenbrett) ili izdubljenog stabla (Totenbaum). Grobovi sadržavali su priloge, uglavnom nakit i dijelove odjeće (naušnice, narukvice, ogrlice, fibule, kopče, češalj). Mnogi su se pojavili prvi put u Bosni i Hercegovini, a mnogi i jedini put. Analiza nalaza utvrdila je da ovi nalazi pripadaju [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|istočnogotskom]] - gepidskom kulturnom krugu. Ovdje je konstatovana i pojava vještačke deformacije lobanje što pripisuje se germanskom, u ovom sluaju istočnogotskom etničkom sloju.<ref>KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE - [[Alojz Benac]], Đuro Basler, Borivoj Ćović, Esad Pašalić, [[Nada Miletić]], Pavao Anđelić - Sarajevo, 1966.</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Rakovčani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218391 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 582 | g2013_bosnjaci = 572 | g2013_hrvati = 6 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 1 | g1991_ukupno = 1429 | g1991_muslimani = 1406 | g1991_hrvati = 15 | g1991_jugosloveni = 5 | g1981_ukupno = 1368 | g1981_muslimani = 1313 | g1981_srbi = 2 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 47 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 1195 | g1971_muslimani = 1192 | g1971_hrvati = 1 | g1961_ukupno = 969 | g1961_muslimani = 192 | g1961_srbi = 10 | g1961_hrvati = 3 | g1961_jugosloveni = 763 | g1961_albanci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} qxade20e1jl03zcffcpdmet7ivrb93q 0 61718 3922652 3818857 2026-08-29T06:26:37Z Tulum387 155909 Interni linkovi, reference, prelamanje odlomka u prvom dijelu teksta radi čitljivosti. 3922652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enver Hadžihasanović | slika = | opis = | veličina = | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|7|7}} | mjesto rođenja = [[Zvornik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|2024|12|16|1950|07|07}} | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | nadimak = | titule = | pripadnost = [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | služba = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | čin = General | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | bitke = | vojska = | rod = | jedinice = | komandovao = [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | odlikovanja = }} '''Enver Hadžihasanović''' bio je [[general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[komandant]] [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]] i ratni zločinac osuđen na 3,5 godine zatvora.<ref>{{Cite web|url=https://interactive.aljazeera.com/ajb/2017/ictypresude/enver-hadzihasanovic.html|title=ENVER HADZIHASANOVIC|website=interactive.aljazeera.com|access-date=29. 8. 2026}}</ref> ==Predratni period== Enver Hadžihasanović je rođen u [[Zvornik]]u, od oca Besima i majke Refije. Poslije srednje škole upisuje akademiju KoV JNA koju i završava 1973. u [[Beograd]]u. Nakon toga je raspoređivan na različite dužnosti u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Tuzla|Tuzli]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Kao kapetan prve klase pohađao je Komandno-štabnu školu u Beogradu. Završetkom te škole unaprijeđen je u čin [[major]]a i raspoređen na dužnost komandanta bataljona [[Vojna policija|vojne policije]] 7. armije JNA. Godine 1988. prekomandovan je na dužnost načelnika štaba 49. [[Motorizovana brigada|motorizovane brigade]]. Nakon transformacije ove brigade u [[Mehanizovana brigada|mehanizovanu brigadu]], krajem 1989. postavljen je za njenog [[komandant]]a. Obavljajući tu dužnost stekao je i čin [[potpukovnik]]a. ==Ratni period== Početkom aprila 1992. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] ga je stavila u kućni pritvor u [[Sarajevo|Sarajevu]]. On je međutim 8. aprila 1992. uspio pobjeći iz kućnog zatvora te je dezertirao iz JNA. Neposredno po napuštanju JNA, stupa u [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]]. Dana 14. novembra 1992, postao je prvi komandant [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa Armije Bosne i Hercegovine]] i tu dužnost obavlja do 1. novembra 1993, kada je unaprijeđen u [[Načelnik Štaba Vrhovne komande Armije RBiH|načelnika Štaba Vrhovne komande Armije RBiH]].<ref>http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/ind/en/had-ii010713e.pdf</ref> U decembru 1993. unaprijeđen je u čin [[Brigadni general|brigadnog generala]].<ref>Prilog A druge izmijenjene optužnice. MKSJ, predmet br. IT-01-47-PT. Tužilac Međunarodnog suda protiv Envera Hadžihasanovića, Amira Kubure. Sekcija OPTUŽENI 3). ''"Pocetkom aprila 1992. JNA je stavila Envera HADZIHASANOVICA u kucni pritvor u Sarajevu. On je 8. aprila 1992. uspio pobjeCi, a zatim je dezertirao iz JNA. Neposredno po napustanju JNA, Enver HADZIHASANOVIC je stupio u Teritorijalnu odbranu (u daljnjem tekstu: TO) Bosne i Hercegovine. Dana 14. novembra 1992., Enver HADZIHASANOVIC je postao komandant 3. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ABiH). Na tom polozaju je ostao do 1. novembra 1993., kada je unaprijeden u nacelnika Staba Vrhovne komande ABiH. U decembru 1993. Enver HADZIHASANOVIC je dalje unaprijeden u cin brigadnog generala. Stirn Cinom je postao clan Zajednicke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. U maju 1997. Enver HADZIHASANOVIC je dobio Cin divizijskog generala. Kasnije je unaprijeden u cin generalmajora. Enver HADZIHASANOVIC je penzionisan u aprilu 2000. godine."''</ref> == Poslijeratni period == Formiranjem [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] postaje član njene komande. U maju 1997. unaprijeđen je u čin [[Divizijski general|divizijskog generala]]. Poslije je unaprijeđen u čin [[general major]]a i u tom činu i završava profesionalnu službe jer je penzionisan u aprilu 2000. == Suđenje u Hagu == Usljed optužnice [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog suda u Hagu]], uhapšen je 2. augusta 2001. zajedno sa generalom [[Mehmed Alagić|Mehmedom Alagićem]] i pukovnikom [[Amir Kubura|Amirom Kuburom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/arrest-general-enver-hadzihasanovic-general-mehmed-alagic-and-colonel-amir-kubura|title=Arrest of General Enver Hadzihasanovic, General Mehmed Alagic and Colonel Amir Kubura. {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=15. 12. 2023}}</ref> Godine 2006. Enver Hadžihasanović osuđen je na 5 godina zatvora pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Tribunalom u Hagu]] po [[Komandna odgovornost|komandnoj odgovornosti]] jer nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni podređene za kršenja [[Zakoni i običaji ratovanja|zakona i običaja ratovanja]] protiv [[zarobljenik]]a u [[Zenica|Zenici]] i [[Bugojno|Bugojnu]] 1993. (Ubistvo i okrutno postupanje).<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/haag-osu%C4%91eni-had%C5%BEihasanovi%C4%87-i-kubura/a-2277403|title=Haag: osuđeni Hadžihasanović i Kubura – DW – 15.03.2006|website=dw.com|language=hr|access-date=14. 12. 2023}}</ref> U aprilu 2008, kazna mu je smanjena na 3,5 godine. Oslobođen je optužbe za ubistva iz razloga što je odnos između 3. korpusa na čelu sa Hadžihasanovićem i odreda El Mudžahid nije bio podređenost, već je bio "blizak otvorenom neprijateljstvu, jer jedini način da se kontroliše odred bio bi napad kao da su posebna neprijateljska sila”.<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/sid/9921|title=Hadžihasanović & Kubura Appeals Only Partially Granted {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=15. 12. 2023}}</ref> Presuda je potvrđena za propust da spriječi ili kazni okrutno postupanje prema zatvorenicima u [[Muzička škola u Zenici|Muzičkoj školi u Zenici]] 1993.<ref>{{Cite web|url=https://interactive.aljazeera.com/ajb/2017/ictypresude/enver-hadzihasanovic.html|title=ENVER HADZIHASANOVIC|website=interactive.aljazeera.com|access-date=14. 12. 2023}}</ref> Pušten je na slobodu 23. aprila 2008. nakon što je izdržao kaznu. Ostale optužbe, ubistvo [[Mladen Havranek|Mladena Havraneka]] i okrutno postupanje prema šestorici zatvorenika u salonu namještaja "Slavonija", te ubistvo [[Dragan Popović|Dragana Popovića]] i okrutno postupanje prema zatvorenicima u [[Orašac|Orašcu]] u oktobru 1993. su odbačene pošto, po jednoglasnom mišljenju sudija, nisu dokazane "van razumne sumnje".<ref>Prosecutor v. Enver Hadžihasanović, Amir Kubura. 22. 4. 2008. Case No. IT-01-47-A</ref> Preminuo je 16. decembra 2024. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-general-armije-rbih-enver-hadzihasanovic-1006190|title=Oslobođenje - Preminuo general Armije RBiH Enver Hadžihasanović|date=16. 12. 2024|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=17. 12. 2024}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Hadžihasanović, Enver}} [[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]] cz2qtle1rnab9klat32sy0njfvcfixi 0 65427 3922559 3844814 2026-08-28T15:40:53Z Folkekirken256 170177 Ovo za kralja 3922559 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Royal coat of arms of the United Kingdom (St. Edward's Crown).svg|mini|desno|200px|Grb Ujedinjenog Kraljevstva]] '''[[Grb]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]''' je zvaničan grb britanskog monarha, trenutno [[Charles III|Karla III]]. Varijante ovog grba koriste drugi članovi kraljevske porodice i britanska vlada. U [[Škotska|Škotskoj]], kralj == Simbolika == Štit je podijeljen na četiri dijela, u gornjem lijevom i donjem desnom dijelu je prikaz tri [[lav]]a u prolazu na crvenoj pozadini (simbol [[Engleska|Engleske]]), u gornjem desnom dijelu je kraljevski [[grb Škotske]] - crveni lav na [[zlato|zlatnoj]] pozadini, okružen [[ljiljan]]ovim vijencem; na donjem lijevom dijelu je [[harfa]], [[Grb Irske|simbol Irske]]. Krijesta je [[lav]] koji stoji na sve četiri šape, sa imperijalnom krunom, a sam stoji na imperijalnoj kruni koja je na zlatnom, kraljevskom šljemu. Držači su krunisani lav (simbol Engleske) i [[jednorog]], simbol Škotske. Jednorog je okovan, pošto je po legendi slobodni jednorog bio smatran izuzetno opasnom zvijeri. Grb ispod štita nosi moto britanskih monarha ''"Dieu et mon droit"'' (Bog i moje pravo), a oko štita se nalazi moto britanskog Reda podvezice - "''Honi soit qui mal y pense''" (Posramljen bio onaj koji loše o tom). == Također pogledajte == * [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva]] * [[Grb Engleske]] * [[Grb Škotske]] * [[Grb Sjeverne Irske]] * [[Grb Velsa]] {{Grbovi Evrope}} {{Commonscat|Royal coats of arms of the United Kingdom}} [[Kategorija:Grbovi država|Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] fz0pataa36kh93ongjv3ugxejj3cf6s 3922560 3922559 2026-08-28T15:42:07Z Folkekirken256 170177 Ovo se slučajno izbrisalo 3922560 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Royal coat of arms of the United Kingdom (St. Edward's Crown).svg|mini|desno|200px|Grb Ujedinjenog Kraljevstva]] '''[[Grb]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]''' je zvaničan grb britanskog monarha, trenutno [[Charles III|Karla III]]. Varijante ovog grba koriste drugi članovi kraljevske porodice i britanska vlada. U [[Škotska|Škotskoj]], kralj ima drukčiji grb, koji koristi zvanična vlada. == Simbolika == Štit je podijeljen na četiri dijela, u gornjem lijevom i donjem desnom dijelu je prikaz tri [[lav]]a u prolazu na crvenoj pozadini (simbol [[Engleska|Engleske]]), u gornjem desnom dijelu je kraljevski [[grb Škotske]] - crveni lav na [[zlato|zlatnoj]] pozadini, okružen [[ljiljan]]ovim vijencem; na donjem lijevom dijelu je [[harfa]], [[Grb Irske|simbol Irske]]. Krijesta je [[lav]] koji stoji na sve četiri šape, sa imperijalnom krunom, a sam stoji na imperijalnoj kruni koja je na zlatnom, kraljevskom šljemu. Držači su krunisani lav (simbol Engleske) i [[jednorog]], simbol Škotske. Jednorog je okovan, pošto je po legendi slobodni jednorog bio smatran izuzetno opasnom zvijeri. Grb ispod štita nosi moto britanskih monarha ''"Dieu et mon droit"'' (Bog i moje pravo), a oko štita se nalazi moto britanskog Reda podvezice - "''Honi soit qui mal y pense''" (Posramljen bio onaj koji loše o tom). == Također pogledajte == * [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva]] * [[Grb Engleske]] * [[Grb Škotske]] * [[Grb Sjeverne Irske]] * [[Grb Velsa]] {{Grbovi Evrope}} {{Commonscat|Royal coats of arms of the United Kingdom}} [[Kategorija:Grbovi država|Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] 96ex1yfutdcp1k34khqs6pebxb4l0aj 0 66263 3922551 3851755 2026-08-28T14:12:11Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922551 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zlatna ribica | raspon_fosila = | slika = Goldfisch_1.jpg | slika_širina = 230px | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ribe|Actinopterygii]] | ordo = [[Cypriniformes]] | familia = [[Šarani|Cyprinidae]] | genus = [[Carassius]] | species = [[Carassius auratus|C. auratus]] | species_autorstvo = [[Carl von Linné|Linné]], [[1758]] }} '''Zlatna ribica''' je slatkovodna [[ribe|riba]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] [[šarani|šarana]] (''Cyprinidae'') i jedna od prvih domestificiranih riba, koje su još i danas popularne među akvaristima. Glavni predstavnik roda ''Carassius'' i ujedno najraširenija vrsta, ''Carassius auratus'', masovno se gaji u ribnjacima i u privredno-prehrambene svrhe. Zlatni karasi su prvobitno naseljavali vode [[Koreja|Koreje]], [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a, odakle su se brzo raširile po cijelom svijetu. U [[Evropa|Evropu]] su unesene još sredinom [[18. vijek]]a, a uspješno razmnožavanje u akvarijumima počinje krajem [[19. vijek]]a. Vrstu je prvi put opisao švedski naučnik, [[Carl von Linné]], [[1758]]. godine. Zlatne ribe su u akvaristici popularne kao početničke ribe. Za njih se vežu jedne od najvećih zabluda kada su u pitanju kućni ljubimci, te zbog toga i pate. Najčešće se drže u staklenim ili plastičnim kuglama, bez odgovarajućeg pročišćivača vode ili vazdušne pumpe, iako su šarani ribe kojima je to najviše potrebno, imajući na umu njihov brz [[metabolizam]] i potrebu za velikim količinama [[kisik]]a u vodi. Kao posljedica ovog držanja, zlatne ribe u zatvoreništvu prežive od šest do osam godina, što je malo u usporedbi sa ribama kojima se omoguće normalni životni uslovi, a koje tada mogu živjeti i do pedeset godina. == Anatomija običnog karasa == Leđa karasa su bjeličasto-sive boje sa zlatnim odsjajem. Bokovi su srebrnasti, ponekad sa zelenim ili crvenkasto-žutim prelivima. Peraja su crvenkasto siva. Svim varijetetima je zajedničko visoko, sa strana lagano spoljšteno tijelo, pokriveno krupnim i čvrsto usađenim krljuštima. Leđna peraja je veoma duge osnove (između četrnaest i dvadeset žbica), a podrepna kratka (pet do osam žbica). Prva žbica i jednog i drugog peraja je snažna i nazubljena. Usta su terminalna i obrubljena kratkim brkovima (koji mogu biti i potpuno odsutni). Ždrijelni zubi su visoki, spljošteni i jednoredni. == U divljini == Karasi su prvobitno naseljavali vode [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. Nastanjuju tihe i tople nizijske vode, najčešće stajaće. Mogu se pronaći u biljem obraslim barama, jezercima, kanalima, u kojima traži muljevito i glinovito dno. Zlatni karas živi na dnu, na dubinama i do dvadeset metara, gdje se hrani sitnim životinjama i dijelovima biljaka. U divljini su mu na meniju manje ribe, ikra, punoglavci i žabe, ali nerijetko će iskočiti iz vode loveći insekte. Tokom ljeta se hrani intenzivnije, dok zimi potpuno prestaje sa uzimanjem hrane i prelazi u hibernaciju. Temperatura vode u njihovom staništu varira od 4 do 40&nbsp;°C. Divlji karasi će visoke temperature preživjeti, ali im nisu omiljene zbog osiromašenja vode kisikom. [[Akvarij]]ske ribe neće podnositi temperature više od 30&nbsp;°C; maksimum koji mogu podnijeti je 25&nbsp;°C. Zahvaljujući svom, ponekad zapanjujućem rastu, ubrzo su dospijele u evropske i američke vode kao neželjeni kućni ljubimci. Tu su se uspješno razmnožavale i ukrštale sa domaćim vrstama, te ubrzo postale sastavni dio tamošnje [[fauna|ihtiofaune]]. == U akvariju == [[Datoteka:Domesticcometgoldfish.jpg|250px|mini|desno|Kometa]] Držanje zlatnih riba u posudama može se pratiti još do vremena carske Kine, kada su carevi i carice uživali u pozlaćenim posudama ispunjenim vodom, a u kojima su boravili mutirani, zlatni šarani. Dvorjani su shvatili da ribe tu ne mogu dugo poživjeti, pa su tu provodile samo kratko vrijeme, tokom dvorskih festivala i ceremeonija. Zlatni karasi su u Japan uvezeni tek krajem [[15. vijek]]a, a u Evropu, preko [[Portugal]]a, [[1854]]. godine. Odmah su postali popularni među evropskom elitom. U akvarijumu kao hranu prihvataju kuhani grašak i svo kuhano, zeljasto povrće, te kupovnu hranu u granulama. Zbog anatomije usta teže im je gutati lisnatu hranu. Bez obzira na herbivorne navike, zlatni karasi će napasti i progutati sve ribe manje od sebe. Ironično je što su jedine [[akvarij]]ske ribe koje bi, bar prema temperaturi vode, mogle biti njihovi sustanari, ujedno i ribe koje najčešće jedu u akvarijima: [[guppy]] i [[paleatus]]i. Posebno treba obratiti pažnju na ove druge, koji na leđnom peraju imaju oštru koščicu izraslu upravo u svrhe odbrane od predatora, a koja će proždrljivoj zlatnoj ribi zapeti u ustima. U tom slučaju zlatna riba obično umire u mukama, nakon čega koridoras jednostavno ispliva iz njenih usta. Zlatne ribice će moliti hranu svaki put kada se njihov vlasnik približi akvariju, ali se njihove molbe smiju uslišiti samo jednom na dan. Karasi spadaju u hladnovodne akvarijske ribice, koje će bez problema podnijeti temperaturu i ispod 20&nbsp;°C. Zlatne ribe ipak ne toleriraju nagle promjene temperature, koje ih lahko mogu i ubiti. Ovo se posebno odnosi na male, negrijane akvarije u kojima temperatura naglo pada noću. Iz tog razloga ona ne bi trebala padati ispod 10&nbsp;°C, niti prelaziti 25&nbsp;°C. Grijač nije neophodan, ali nije ni beskoristan upravo radi kontroliranja promjene temperature. Svi šarani imaju brz metabolizam i traže velike količine kisika u svom prebivalištu. Iz tog razloga je zlatnim ribama u akvarijumima potrebno omogućiti dobru filtraciju i aeraciju vode. U svom prirodnom okruženju navikli su na gusto obraslo dno, ali je to često nemoguće postići u akvarijima u kojima oni žive, zbog njihove tendencije da jedu i čupaju zasađeno bilje. Plastične [[biljke]] mogu preživjeti temperament zlatnih ribica, iako bi njihovi oštri vrhovi mogli ošteti osjetljivu sluzokožu ribe. == Mitovi vezani za zlatne ribe == [[Datoteka:Black Moor Goldfish.jpg|250px|mini|lijevo|Teleskop]] Popularna slika zlatne ribice u kugli, koja naizgled ne zahtjeva ništa osim listića sušene, kupovne hrane, doprinijela je pogrešnom shvatanju potreba ove ribe. Zlatni karasi su ribe brzog metabolizma, te se u kugli često guše u [[amonijak]]u iz vlastitih fekalija. To se može spriječiti redovnim mijenjanjem vode, ali tim postupkom ribe redovito pate od šokova uslijed naglih promjena temperature i hemizma vode. Iz tog su razloga neke zemlje zabranile prodaju kugli. Među akvaristima je, međutim, ostalo mišljenje da su zlatne ribice početničke ribe, te da su vrlo kratkovječne. Istina je upravo suprotna; u akvarijumima opremljenim filterom i vazdušnom pumpom, zlatne ribe mogu živjeti i do pola vijeka. Još jedan mit vezan za zlatne ribe je onaj o pamćenju, koje navodno traje samo tri sekunde. Dokazano je, međutim, da zlatne ribe pamte bolje od većine drugih riba, pa se tako sjećaju određenih oblika, boja i zvukova tri mjeseca. Karasi pamte i razlikuju ljude koji ih hrane od ostalih [[Čovjek|ljudi]], a vremenom nauče prepoznati i glas te osobe. <ref name=Lloyd&Mitchinson> LLoyd J. i Mitchinson J. ; 2006, The Book of General Ignorance </ref> Zlatne ribe će se osloboditi straha od osoba koje ih hrane i pokloniti im veliko povjerenje, pa će često prihvatiti hranu direktno iz vlasnikove ruke. Nema sumnje da zlatne ribe žive u složenim društvenim zajednicama, jatima, kako u prirodi, tako i u akvarijumu. Ribe koje su dugo živjele zajedno često će plivati i hraniti se zajedno, dok će nove ribe biti dočekivane sa nepovjerenjem i agresijom, koji nestaju nakon nekoliko dana. == U vrtnim jezercima == [[Datoteka:OrangeOranda.jpg|250px|mini|desno|Oranda]] Zlatne ribice su domestificirane na kineskim [[car]]skim dvorovima, kada je bilo popularno držati šarane u vrtnim jezercima i ribnjacima. Od običnog sivog šarana, uslijed genetske mutacije, nastao je šaran zlatnih krljušti. Ova varijacija je ubrzo postala popularna kod carske porodice, te su ljudi počeli izdvajati zlatne primjerke i ukrštati ih kako bi se boja očuvala. Sredinom [[12. vijek]]a kineska [[carica]] je naredila da se iskopa jezerece koje će nastaniti crveni i žuti karasi, ali je istovremeno zabranila ljudima van carske porodice da drže zlatne karase, koji su tada predstavljali simbol carske porodice. Karasi su danas vrlo popularne ukrasne ribe za vrtna jezerca. Podnose razne vremenske prilike, a vremenom će se naviknuti i na visoke ljetne temperature (jezerece bi ipak trebalo biti u sjeni). Bez problema prežive nekoliko sedmica pod ledom, dok god na dnu ima nezaleđene vode bogate kisikom. Kako bi ribe imale nezaleđenu vode pogodnu za hibernaciju, jezerce bi trebalo biti duboko barem osamdeset centimetara. Pored obaveznih filtrirajućih pumpi, jezerca sa zlatnim ribama zahtjevaju i domaće vodeno bilje, koje igra ulogu u sistemu filtracije vode i ishrane ribe. Zlatne ribe će se lahko i brzo razmnožavati u jezercima, pa je potrebno dodati ribe koje će jesti dio ikre i tako njihovu populaciju držati na kontroli. == Razmnožavanje == [[Datoteka:Frai de poissons rouges anim.gif|mini|lijevo|200px|Mrijest zlatnih riba u jezercu]] Spolni dimorfizam kod zlatnih riba nije pretjerano izražen. Mužjaci imaju sitne i skoro neprimjetne pjegice na škrgama, dok je odlika ženki veći i širi trbuh. Pri pravilnoj i raznovrsnoj ishrani, zlatne ribe se mrijeste po nekoliko puta godišnje. Mrijeste se u grupama, najbolje dva do tri mužjaka na jednu ženku, kako bi sva ikra bila oplođena. Ženka će juriti i izbacivati ikru, koja se lijepi za vodeno bilje na dnu, a mužjaci prelaze preko nje izbacujući mliječ i oplođujući je. Mrijest traje otprilike tri do četiri sata. Odrasla, debela ženka u jednom mrijestu daje od 2000 do 3000 komada žutobjeličaste, ljepljive ikre. Roditelji su izraziti kanibali i proždirat će svoju ikru i mlađ. Jaja se izlegu za dva do tri dana, te se pojavljuju sićušne ličinke. Prva dva dana hrane se sadržajem svoje žumanjčane kesice, a trećeg dana počinju se hraniti rotatorijama. Već četvrtog dana mogu se hraniti Copepodima ("prašinom"), a kasnije i vodenim buhama. Mlađ počinje ličiti na odrasle ribe nakon sedam dana, ali će proći cijela godina prije nego dobiju zlatnu boju odrasle ribe. == Varijeteti == Akvariste je oduvijek oduševljavala vanredna mogućnost ukrštanja riba roda Carassius. Ukrštanjem zlatnog karasa (''Carassius auratus'') i običnog, srebrenastog karasa (''Carassius carassius''), dobijeni su slijedeći varijeteti: * '''Teleskop''' ima kratko, sabijeno tijelo velastih peraja. Karakteristične su ogromne oči, od ozlijeda zaštićene tankom prevlakom. Boja ribe varira od zlatnožute do crne. * '''Nebesko oko''' je varijetet sličan teleskopu, ogromnih očiju okrenutih prema gore. Repno peraje je trostarno i liči na lepezu. * '''Zlatna riba sa velovima''' je varijetet kratkog, zdepastog tijela i male glave. Leđno peraje je široko i uspravno, dok su ostala prozirna i dugačka, uslijed čega vise sa ribe. Boja tijela ovoga vrijeteta varira od zlatnožute do crveno-rubinske. * '''Kometa''' je varijetet čije se tijelo odlikuje zlatnožutim krljuštima i vrlo dugih, široko rasječenih rapenih peraja. * '''Lavlja glava''' je atraktivan varijetet kratke glave, oivičene debelim kožnim naborima koji podsjećaju na grivu [[lav]]a. * '''Šubunkin''' je sličan kometi, od koje se razlikuje prozračnim krljuštima različitih boja. Varijeti pušteni u prirodu neće dugo živjeti, upravo zbog dugih peraja koji ih čine lijepima, ali ih spriječavaju u brzom plivanju. Ipak, većina preživi dovoljno dugo da se mrijesti sa domaćim, divljim šaranima. Tako se nerijetko mogu uloviti potomci zlatnih ribica koji posjeduju neka njihova odličja, a koji su, kao i čistokrvne zlatne ribice, i dalje jestivi. U zadnje vrijeme dobijeno je mnogo novih varijeteta, koji se međusobno razlikuju u obliku peraja i boji krljušti. Neki varijeteti ne podnose dobro hladnu vodu kao obični karasi, u njoj gube boju ili ugibaju. Zanimljivo je da će ribe koje žive u potpunom mraku također izgubiti boju i postati bijele. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Carassius auratus}} [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Akvaristika]] pe9p3wyo3cvejzdkyqiblw73ipx1nh2 0 66973 3922499 3922479 2026-08-28T12:16:41Z Almanbet Janışev 143991 3922499 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime = Harald V | Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] | Slika = REUNIÓN CON EL REY DE NORUEGA HARALD V Y HAAKON MAGNUS, PRÍNCIPE HEREDERO DE NORUEGA. OSLO, 10 DE DICIEMBRE DE 2025. (54975098432) (cropped).jpg | Opis slike = | Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026. | Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] | Nasljednik = [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon VII]] | Supružnik = [[Sonja Haraldsen]] | Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]<br>[[Haakon, krunski princ od Norveške]] | Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]] | Majka = [[Marta od Švedske]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}} |}} '''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]]. == Djetinjstvo == Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu. Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku. == Prestolonasljednik == Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju. Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]. == Vladavina == Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata. Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom. == Porijeklo == {{Porodično stablo 5 |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #fcb; |1= 1. '''Harald V, kralj Norveške''' |2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]] |3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]] |4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]] |5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]] |6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]] |7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]] |8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] |9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] |10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]] |12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]] |13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]] |14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8) |15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 ) |16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]] |17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] |18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]] |19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] |20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]] |21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]] |22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]] |25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]] |26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]] |27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]] |28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18) |31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19) }} == Vanjski linkovi== * {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] |godine= 1991–2026 |prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] |nasljednik=/ }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{Norveški vladari}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Kraljevi Norveške]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]] 3qj6rxq38p2lcglp0ee36zvaw6k4x0u 0 70560 3922494 3642642 2026-08-28T12:04:21Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922494 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2425 Gallbladder.jpg|mini|Žučna kesa]] '''Laparoskopska holecistektomija'''<ref>{{Cite journal|last=STANIŠIĆ|first=Veselin|date=|title=LAPAROSKOPSKA HOLECISTEKTOMIJA KOD AKUTNIH HOLECISTITISA|journal=}}</ref> je najčešća minimalno invazivna procedura u svijetu. Indikacija za ovu proceduru je obično [[holecistitis]] ([[upala]] [[žučna kesa|žučne kese]]) sa ili bez [[kamenac]]a. Operacija se radi u općoj [[Anestezija|anesteziji]]. Pacijent leži na leđima. Na pupku se učini rez te se kroz mali otvor ubaci Hassonov trokar ili Verres igla. Pomoću [[insuflator]]a ubacuje se u trbušnu duplju [[ugljen dioksid]], te se pravi prostor u kojem se posebnim [[teleskop]]om mogu vidjeti unutrašnji organi. Specijalna kamera snima i sliku prikazuje na monitoru. Sa dodatna 2 do 3 trokara koja se ubodu kroz trbušni zid možemo uvesti specijalne instrumente u [[abdomen]]. Nakon uvođenja instrumenata pristupa se operativnom zahvatu. Posebnom hvatalicom se žučna kesa povuče prema gore da bi se prikazao hepatoduodenalni [[ligament]] i elementi koji vezuju žučnu kesu. To su ''ductus cysticus'' i ''arteria cystica'' koje treba preparirati i klipati. Elementi se prije presjecanja klipaju [[titanijum]]skim klipovima koji nisu prepreka za kasniju dijagnostiku koja koristi [[Magnetna rezonanca|magnetnu rezonancu]]. Posebnom kukicom koja je vezana za električni kauter žučna kesa se izljušti iz [[Jetra|jetrene]] lože. Obično se stavlja dren kroz jedan od otvora troakara. Nakon toga se ispuše ugljen dioksid iz abdomena a otvori na fasciji se zašiju. Poslije operacije pacijent leži još dva do tri dana u bolnici. == Indikacije == Indikacije su oboljenja žučne kese, akutne ili hronične [[holecistitis|najčešće upale žučne kese]]. Rjeđe su indikacije koje postavlja dermatolog kao metodu liječenja urtikarija i drugih kožnih oboljenja. Maligna oboljenja žučne kese se liječe holecistektomijom, ali paparoskopska metoda dolazi samo u obzir kada se radi o ''carcinoma in situ'' (rak sadržan samo u epitelu žučne kese) dok se za druge stadije predlaže otvorena metoda ili konverzija u otvorenu metodu. Upala žučne kese predstavlja najčešću patologiju sa kojom se susreću abdominalni hirurzi. Simptomatologija koja prati ovo oboljenje je često slična onoj koju daju drugi intraabdominalni organi. Simptomatologija, mada karakteristična, često može oponašati bolesti drugih intraabdominalnih organa. To se odnosi najčešće na [[Gušterača|gušteraču]], [[želudac]] i [[debelo crijevo]]. Prije donošenja odluke o operativnom tretmanu potrebno je provjeriti simptome i znake koji su prisutni. Ukoliko tegobe potiču od debelog crijeva holecistektomija neće dovesti do poboljšanja simptomatologije. Često se dešava, naročito kod osoba kod kojih je žučna kesa nisko položena, da upala žučne kese imitira akutnu upalu crvuljka. Najčešće indikacije za operativno liječenje oboljenja žučne kese su: Hronični holecistitis je indikacija za operaciju u slučaju kada su prisutni dolje navedeni simptomi i znaci;<ref>EAES Guidelines for endoscopic Surgery, 2006:</ref> * [[Bol]] u epigastriju ili ispod desnog rebarnog luka koji se ponavlja * Postojanje kamenaca u žučnoj kesi * Polipoza žučne kese == Razlika između otvorene i laparoskopske operacije == Otvorena operacija se može uraditi odmah ili nakon što se utvrdi da se operacija ne može uraditi laparoskopski. Cilj operacije je isti samo se pristupa kroz rez na koži u medijalnoj liniji iznad pupka (laparatomia mediana), ili poprečnim rezom ispod desnog rebarnog luka (laparatomia subcostalis). Instrumenti su jači i robusniji tako da je moguće operisati i kada se radi jačim upalama i kada kamenci onemogućavaju da se žučna kesa adekvatno uhvati hvatalicom. Dalji postupak je sličan onome kod laparaskopske, samo što se elementi podvezuju hirurškim koncima (mada se mogu klipati kao i kod laparoskopije) == Konverzija == Konverzija u otvorenu metodu se uvijek vrši ako je nejasna anatomija, ako je slab napredak operacije, kod povrede žučnih vodova ili većih krvnih sudova ili zbog loše opskrbe organizma kisikom i nakupljanja ugljen dioksida zbog oslabljene funkcije [[pluća]] i [[Kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnog sistema]]. == Prednosti laparoskopske metode == Laparaskopska holecistektomija ima veće prednosti u odnosu na otvorenu operaciju od bilo koje druge metode. Manji postoperativni bol, incidencija [[ventralna kila|postoperativnih kila]], kraće ležanje u bolnici i raniji povratak na posao i manja cijena liječenja. == Komplikacije == Komplikacije su povrede krvnih sudova, žučnih puteva, crijeva, želuca. [[Infekcija|Infekcije]] postoperativnih rana su rjeđe nego kod otvorene metode. Intraabdominalni abscesi su komplikacije kod kojih se nakuplja gnoj u abdomenu nakon operacije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK448145/ {{Normativna kontrola}} {{stub-med}} [[Kategorija:Hirurgija]] ma9vgsgl2pn832x816qmbm4csfev8js 0 88486 3922633 3921927 2026-08-28T22:07:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Robert Jeffrey Sternberg | slika = RobertJSternberg2011.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Sternberg 2011. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|12|8}} | mjesto_rođenja = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Kognitivna psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Oklahoma State]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet Tufts]] * [[Univerzitet Wyoming]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] ([[Bachelor of Arts|BA]]) * [[Univerzitet Stanford]] ([[Doktor filozofije|PhD]]) }} | doktorski_mentor = [[Gordon Bower]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Trougaona teorija ljubavi]] * Pogled na tri procesa (u uvidu) * Investicijska teorija kreativnosti }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] (1999) * [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] (2003) * Nagrada Grawemeyer (2003) }} | religija = | fusnote = Bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) 2003. }} '''Robert Jeffrey Sternberg''' (rođen 8. decembra 1949) američki je psiholog i psihometričar.<ref name="Encyclopedia_Sternberg">{{cite web |title=Sternberg, Robert J(effrey) 1949- |url=https://www.encyclopedia.com/arts/educational-magazines/sternberg-robert-jeffrey-1949 |website=Encyclopedia.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Profesor je [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],<ref name="Cornell_News_2014">{{cite web |last=Segelken |first=H. Roger |title=Robert Sternberg joins Human Ecology faculty Feb. 1 |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/01/robert-sternberg-joins-human-ecology-faculty-feb-1 |website=Cornell Chronicle |date=17. 1. 2014 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> a djeluje i kao istaknuti saradnik Centra za psihometriju pri [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]]. Najpoznatiji je po razvoju [[triarhička teorija inteligencije|triarhičke teorije inteligencije]] i po teorijskim doprinosima u oblastima kreativnosti, mudrosti, stilova mišljenja, ljubavi, mržnje i liderstva. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Sternberg je svrstan na 60. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. stoljeća.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Robert J. Sternberg rođen je 8. decembra 1949. u [[New Jersey]], u jevrejskoj porodici. U autobiografskim zapisima naveo je da je u djetinjstvu imao izraženu ispitnu anksioznost, što je negativno utjecalo na njegove rezultate na testovima i dovelo do uvjerenja da testovi ne odražavaju uvijek stvarni nivo znanja i intelektualnih sposobnosti pojedinca. Kasnije je ponovo pristupio testiranju u okruženju u kojem se osjećao opuštenije, što je rezultiralo znatno boljim postignućem. To iskustvo utjecalo je na njegovo kasnije naučno interesovanje za mjerenje inteligencije, te je razvio Sternbergov test mentalnih sposobnosti (STOMA), svoj prvi test [[Inteligencija|inteligencije]].<ref name="Sternberg_Autobiography_2011">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=From Intelligence to Leadership: A Brief Intellectual Autobiography |journal=Gifted Child Quarterly |volume=55 |issue=4 |year=2011 |pages=309–312 |doi=10.1177/0016986211421872 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0016986211421872 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Robert J. Sternberg studirao je na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], gdje je stekao diplomu prvog ciklusa studija iz [[Psihologija|psihologije]] s najvišim počastima ({{lat|summa cum laude}}) i bio primljen u [[Phi Beta Kappa]]. Studiranje mu je omogućeno zahvaljujući Nacionalnoj stipendiji za zaslužne studente i finansijskoj pomoći, budući da nijedan od njegovih roditelja nije završio srednju školu.<ref name="UW_President_2013">{{cite web |title=UW Names 24th President: Current Oklahoma State Provost Robert Sternberg Will Assume UW Post July 1 |url=http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |website=University of Wyoming News |publisher=University of Wyoming |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=31. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531235559/http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Doktorski studij završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1975. stekao doktorat. Iste godine vratio se na [[Univerzitet Yale]] kao docent psihologije. Na ovom univerzitetu proveo je gotovo tri decenije, tokom kojih je napredovao do zvanja IBM profesora [[Psihologija|psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], te osnovao i vodio Centar za psihologiju sposobnosti, kompetencija i ekspertize.<ref name="Cornell_News_2014" /> Godine 2005. Robert J. Sternberg napustio je [[Univerzitet Yale]] i preuzeo dužnost dekana Koledža umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]].<ref name="UW_President_2013" /> Tokom rada na Tuftsu bio je kandidat za više visokih akademskih funkcija na drugim univerzitetima, uključujući [[Univerzitet u Coloradu]] i [[Univerzitet u Iowi]].<ref name="Daily_Camera_2010">{{cite web |last=Anas |first=Brittany |title=CU chooses Tufts dean as sole candidate for provost post |url=https://www.dailycamera.com/2010/04/02/cu-chooses-tufts-dean-as-sole-candidate-for-provost-post/ |website=Daily Camera |date=2010 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2010. imenovan je za prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]], a tu funkciju obavljao je tri godine. Početkom 2013. izabran je za predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]],<ref name="APA_Monitor_2013">{{cite web |title=Robert J. Sternberg is University of Wyoming's next president |url=https://www.apa.org/monitor/2013/05/sternberg |website=Monitor on Psychology |publisher=American Psychological Association |date=maj 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gillette_News_2013">{{cite web |title=Okla. St. provost selected new U of Wyo. president |url=https://www.gillettenewsrecord.com/news/article_4057eac3-ed8e-5339-b866-f11248a60d47.html |website=Gillette News Record |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> ali je krajem iste godine podnio ostavku. Nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], pridružio se nastavnom osoblju Odsjeka za ljudski razvoj na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je nastavio svoj akademski i istraživački rad.<ref name="Cornell_News_2014" /> == Predsjedništvo na Univerzitetu u Wyomingu == Robert J. Sternberg stupio je na dužnost 24. predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]] u julu 2013. Tokom svog kratkog mandata zagovarao je razvoj etičkog liderstva među [[student]]ima, nastavnicima i zaposlenicima univerziteta, te predlagao reformu prijemnog procesa predlažući model upisa koji bi, pored standardizovanih testova poput ACT-a (Američko koledž testiranje), u većoj mjeri vrednovao i liderskih sposobnosti kandidata.<ref name="KOWB_2013">{{cite web |last=Trujillo |first=Trevor T. |title=UW Has a New President |url=https://kowb1290.com/uw-has-a-new-president |website=KOWB 1290 |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Amid leadership changes, Sternberg wants University of Wyoming to be No. 1 |url=https://wyofile.com/sternberg-wants-university-of-wyoming-to-be-number-1/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mandat obilježile su značajne kadrovske promjene u upravi univerziteta. U prvim mjesecima mandata više visokih univerzitetskih zvaničnika, uključujući prorektora i nekoliko [[dekan]]a, napustilo je funkcije, a dio tih odlazaka u javnosti je dovođen u vezu s neslaganjima oko načina upravljanja i institucionalnih reformi koje je Sternberg zagovarao.<ref name="Nickerson_Resign_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Robert Sternberg resigns as University of Wyoming president |url=http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=11. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111040901/http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |url-status=dead }}</ref><ref name="Nickerson_Resignations_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Students and faculty question spate of resignations at University of Wyoming |url=https://wyofile.com/students-and-faculty-question-spate-of-resignations-at-university-of-wyoming-under-sternberg/ |website=WyoFile |date=5. 11. 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom posljednjih mjeseci mandata Robert J. Sternberg na čelu [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], unutrašnje tenzije u upravi univerziteta dodatno su se pojačale. Odlazak dekana Pravnog fakulteta, Stephena Eastona, bio je praćen javnim kritikama na račun Sternbergovog načina upravljanja i odnosa prema zaposlenima i akademskim jedinicama.<ref name="AboveTheLaw_2013">{{cite web |title=Chaos At The Law School Leads To Ouster Of University President |url=http://abovethelaw.com/2013/11/chaos-at-the-law-school-leads-to-ouster-of-university-president |date=2013 |website=Above the Law |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini članovi univerzitetske zajednice, uključujući administrativne zvaničnike i profesore, izražavali su zabrinutost zbog organizacijske klime, navodeći probleme u [[Komunikacija|komunikaciji]], upravljanju ljudskim resursima i provođenju institucionalnih promjena.<ref name="InsideHigherEd_2013">{{cite web |title=How is a new president supposed to clean house? |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/11/18/how-new-president-supposed-clean-house |date=18. 11. 2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog niza ostavki i smjena u rukovodstvu, pojedini [[mediji]] i članovi akademske zajednice opisivali su stanje na univerzitetu kao period institucionalne nestabilnosti.<ref name="CasperStarTribune_2013">{{cite news |last=Hancock |first=Laura |title=Chaos in the college: University of Wyoming law school meeting with president gets testy |url=http://trib.com/news/state-and-regional/chaos-in-the-college-university-of-wyoming-law-school-meeting/article_9e39fbce-622b-5e2e-8fe2-aee9e6cef799.html |newspaper=Casper Star-Tribune |date= 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. novembra 2013, nakon 137 dana na funkciji, Robert J. Sternberg podnio je ostavku na mjesto predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]]. Njegov kratki mandat bio je predmet značajne pažnje javnosti i medija, dijelom zbog kadrovskih promjena u upravi univerziteta, ali i zbog finansijskih troškova povezanih s administrativnim reorganizacijama, procesima zapošljavanja i raskidom ugovora.<ref name="Bolman_Sternberg_UW">{{cite web |last=Bolman |first=Lee |title=Robert Sternberg at the University of Wyoming |url=https://leebolman.com/wp-content/uploads/2023/03/Robert-Sternberg-at-the-University-of-Wyoming.pdf |website=LeeBolman.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Počasni doktorati i profesure == Robert J. Sternberg je nosilac trinaest počasnih doktorata koje su mu dodijelili univerziteti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i inostranstvu. Među njima su [[Madridski univerzitet Complutense]], [[Univerzitet Durham]], [[KU Leuven]], [[Univerzitet Tilburg]], [[Univerzitet Kipra]], [[Univerzitet Pariz V (Descartes)]] i [[Sankt Peterburški državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt-Peterburgu]].<ref name="Sternberg_CV_2025">{{cite web |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Vita of Robert J. Sternberg |url=https://human.cornell.edu/sites/default/files/2025-04/cv-sternberg-robert.pdf |publisher=Cornell University |year=2025 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Izdavačka etika == Robert J. Sternberg je 2015. postao urednik [[časopis]]a ''Perspectives on Psychological Science''. Tokom uredničkog mandata, između 2016. i 2018, u istom [[časopis]]u objavio je osam komentara bez standardnog postupka recenziranja.<ref name="Flaherty_2018">{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=Revolt Over an Editor |url=https://www.insidehighered.com/news/2018/04/30/prominent-psychologist-resigns-journal-editor-over-allegations-over-self-citation |website=Inside Higher Ed |date=2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva praksa izazvala je reakcije dijela akademske zajednice. Grupa istraživača uputila je pismo zabrinutosti koje je podržalo više od stotinu [[psiholog]]a, pri čemu su istaknute primjedbe na izostanak recenzentskog postupka i visok stepen samocitiranja u objavljenim radovima, koji je iznosio između 42% i 65%.<ref name="APS_Letter_2018">{{cite web |last1=Alloysius |first1=Anvari |last2=Lakens |first2=Daniel |last3=Bakker |first3=Marjan |title=Letter to APS on PoPS |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/w2exa_v1 |website=PsyArXiv |date=30. 4. 2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi=10.31234/osf.io/w2exa}}</ref> Nakon javnih i stručnih reakcija, Sternberg je u aprilu 2018. podnio ostavku na uredničku poziciju, prije isteka planiranog mandata.<ref name="Flaherty_2018" /> U narednom periodu, nekoliko njegovih naučnih radova povučeno je iz objave zbog utvrđenog preklapanja i dupliciranja sadržaja.<ref name="Flaherty_2018" /><ref name="RetractionWatch_2019">{{cite web |title=The policy of Creativity Research Journal is to consider only original material. Prominent Cornell professor has another paper retracted for duplication |url=https://retractionwatch.com/2019/12/12/the-policy-of-creativity-research-journal-is-to-consider-only-original-material-prominent-cornell-professor-has-another-paper-retracted-for-duplication/ |website=Retraction Watch |date=12. 12. 2013 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Robert J. Sternberg dobitnik je brojnih stručnih i naučnih priznanja iz oblasti [[Psihologija|psihologije]]. Među njima se izdvajaju [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] koju dodjeljuje [[Udruženje za psihološku nauku]], nagrada "[[Sir Francis Galton]]" Međunarodnog udruženja za empirijsku estetiku, Nagrada "Arthur W. Staats" Američke psihološke fondacije i Društva za opću psihologiju, [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] za životno djelo u [[Edukacijska psihologiji|edukacijskoj psihologiji]] koju dodjeljuje [[Američko psihološko udruženje]], te [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju]], koju je dobio 2018.<ref name="Cornell_Profile">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://human.cornell.edu/people/robert-sternberg |website=Cornell University College of Human Ecology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cornell_Psychology">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg |website=Cornell University Department of Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U stručnim pregledima svrstan je među sto najutjecajnijih psihologa 20. vijeka, dok ga je [[Institut za naučne informacije]] (ISI) uvrstio među najcitiranije autore u oblastima [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihijatrija|psihijatrije]].<ref name="Haggbloom_2002" /> Također je član više uglednih naučnih institucija, uključujući [[Nacionalna akademija obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju obrazovanja]],<ref name="NAEd_Member">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://naeducation.org/member/robert-sternberg/ |website=National Academy of Education |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]]<ref name="AmAcad_Member">{{cite web |title=Robert Jeffrey Sternberg |url=https://www.amacad.org/person/robert-jeffrey-sternberg |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> i [[Američko udruženje za unapređenje nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> Sternberg je obavljao funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i [[Istočno psihološko udruženje|Istočnog psihološkog udruženja]], a također je bio predsjednik [[Federacija udruženja za bihevioralne i moždane nauke|Federacije udruženja za bihevioralne i moždane nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> == Istraživački interesi == Istraživački rad Robert J. Sternberg usmjeren je na više područja psihologije, naročito na proučavanje viših mentalnih funkcija, uključujući [[inteligencija|inteligenciju]], [[kreativnost]] i [[mudrost]], zatim stilove mišljenja, kognitivnu promjenjivost, liderstvo, kao i [[ljubav]], međuljudske odnose i mržnju. U okviru svojih teorijskih doprinosa razvio je [[trijarhijska teorija inteligencije|trijarhijsku teoriju inteligencije]] i [[trokutna teorija ljubavi|trokutnu teoriju ljubavi]], koje se ubrajaju među njegove najpoznatije naučne modele. Zajedno sa Todd Lubart formulisao je teoriju ulaganja u kreativnost, prema kojoj kreativni pojedinci prepoznaju i razvijaju ideje koje u početku nisu široko prihvaćene, ali kasnije mogu steći značajnu vrijednost.<ref name="Sternberg_Lubart_1995">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Lubart |first2=Todd I. |title=Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity |location=New York |publisher=Free Press |year=1995 |url=https://archive.org/details/defyingcrowdcult00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također je razvio teoriju kreativnih doprinosa, prema kojoj se [[kreativnost]] posmatra kao oblik intelektualnog i društvenog vodstva, jer nove ideje mogu usmjeravati promjene u načinu mišljenja i djelovanja. U oblasti visokog obrazovanja predvodio je eksperimentalni model prijema studenata na [[Univerzitet Tufts]], osmišljen za procjenu kreativnosti, praktičnih sposobnosti i mudrosti kandidata, čime je nastojao proširiti kriterije izvan standardizovanih testova.<ref name="Jaschik_Rainbow_2006">{{cite web |last=Jaschik |first=Scott |title=A 'Rainbow' Approach to Admissions |url=https://www.insidehighered.com/news/2006/07/06/rainbow-approach-admissions |website=Inside Higher Ed |date=6. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Sličan pristup primjenjivao je i tokom obavljanja funkcije prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]]. Robert J. Sternberg kritički se odnosio prema tradicionalnim [[Testovi inteligencije|testovima inteligencije]], smatrajući da oni predstavljaju samo djelimičnu operacionalizaciju koncepta [[Inteligencija|inteligencije]], te da ne mogu u potpunosti obuhvatiti složenost ljudskih intelektualnih sposobnosti. Prema njegovom stanovištu, [[inteligencija]] uključuje mnogo širi spektar sposobnosti od onih koje standardizovani testovi obično mjere, uključujući kreativne i praktične aspekte mišljenja. Godine 1995. bio je član radne grupe [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] koja je izradila konsenzusni izvještaj o stanju istraživanja inteligencije pod naslovom ''Intelligence: Knowns and Unknowns''.<ref name="Neisser_1996">{{cite journal |last1=Neisser |first1=Ulrich |last2=Boodoo |first2=Gwyneth |last3=Bouchard |first3=Thomas J., Jr. |last4=Boykin |first4=A. Wade |last5=Brody |first5=Nathan |last6=Ceci |first6=Stephen J. |last7=Halpern |first7=Diane F. |last8=Loehlin |first8=John C. |last9=Perloff |first9=Robert |last10=Sternberg |first10=Robert J. |last11=Urbina |first11=Susana |title=Intelligence: Knowns and unknowns |journal=American Psychologist |volume=51 |issue=2 |year=1996 |pages=77–101 |doi=10.1037/0003-066x.51.2.77 |url=http://mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016163205/http://www.mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |archive-date=16. 10. 2012 |language=en}}</ref> Ovaj dokument nastao je kao odgovor na javne i naučne rasprave koje su uslijedile nakon objavljivanja knjige ''The Bell Curve'', a imao je za cilj sistematizovati tadašnja naučna saznanja o prirodi, mjerenju i društvenim implikacijama [[Inteligencija|inteligencije]]. == Trijarhična teorija inteligencije == Robert J. Sternberg razvio je [[Trijarhična teorija inteligencije|trijarhičnu teoriju inteligencije]] kao alternativu tradicionalnim pristupima mjerenju [[Inteligencija|inteligencije]], koji su prvenstveno usmjereni na kognitivne sposobnosti poput rječnika, razumijevanja, [[Pamćenje|pamćenja]] i rješavanja problema, najčešće procjenjivanih standardizovanim testovima inteligencije. Sternberg je smatrao da je takav pristup suviše ograničen, jer obuhvata samo jedan segment ljudske inteligencije — uglavnom onaj koji dolazi do izražaja u akademskom okruženju i formalnom obrazovanju. Prema njegovom shvatanju, uspješno funkcionisanje u svakodnevnom životu zahtijeva širi spektar sposobnosti koje standardni testovi često ne registruju. Posebno je ukazivao na to da pojedinci koji postižu slabije rezultate na testovima inteligencije mogu posjedovati izražene kreativne sposobnosti ili praktičnu inteligenciju, odnosno sposobnost prilagođavanja okolini i njenog oblikovanja u skladu s vlastitim ciljevima. U tom kontekstu, smatrao je da se i fenomen nadaraneosti treba posmatrati kroz širi okvir koji uključuje analitičku, kreativnu i praktičnu dimenziju inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence |url=https://scispace.com/pdf/beyond-iq-a-triarchic-theory-of-human-intelligence-2xyh5lfo1h.pdf |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=9780521278911 |access-date=9. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="Sternberg_Kaufman_2011">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Kaufman |editor2-first=Scott Barry |title=The Cambridge Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2011 |isbn=978-0-521-51806-2 |url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000unse_t3g1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Trijarhični model === Prema Robert J. Sternberg, inteligencija se sastoji od tri međusobno povezane dimenzije: analitičke, kreativne i praktične inteligencije, koje zajedno čine osnovu njegove trijarhične teorije inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> ''Analitička inteligencija'' odnosi se na sposobnost rješavanja problema, analiziranja informacija i izvršavanja akademskih zadataka, posebno onih koji zahtijevaju logičko zaključivanje i pronalaženje tačnog odgovora. Ova dimenzija najčešće se procjenjuje tradicionalnim testovima inteligencije. ''Kreativna inteligencija (ili sintetička inteligencija)'' podrazumijeva sposobnost suočavanja s novim i neuobičajenim situacijama, oslanjajući se na postojeće znanje i vještine. Osobe s razvijenom kreativnom inteligencijom često pronalaze originalna rješenja i sagledavaju probleme iz drugačijih perspektiva. ''Praktična inteligencija'' odnosi se na sposobnost prilagođavanja svakodnevnim životnim okolnostima, korištenjem iskustva i stečenih znanja za djelotvorno djelovanje u konkretnim situacijama. Ova vrsta inteligencije uključuje razumijevanje društvenog i životnog konteksta i sposobnost oblikovanja okoline u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima. Sternberg je posebno naglašavao ulogu iskustva u razvoju [[Inteligencija|inteligencije]]. U tom kontekstu razlikovao je relativnu novost, odnosno sposobnost primjene postojećih znanja na nove probleme, i relativnu poznatost, koja omogućava automatizaciju određenih procesa i oslobađanje kognitivnih resursa za suočavanje s novim izazovima.<ref name="Sternberg_Practical_2000">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Forsythe |first2=George B. |last3=Hedlund |first3=Jennifer |last4=Horvath |first4=Joseph A. |last5=Wagner |first5=Richard K. |last6=Williams |first6=Wendy M. |last7=Snook |first7=Scott A. |last8=Grigorenko |first8=Elena L. |title=Practical intelligence in everyday life |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2000 |isbn=9780521659581 |url=https://archive.org/details/isbn_9780521659581 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi operacionalizovao svoju teoriju, Sternberg je razvio ''Sternbergov test trijarhičnih sposobnosti'', instrument namijenjen procjeni analitičkih, kreativnih i praktičnih sposobnosti. Za razliku od tradicionalnih testova inteligencije, ovaj test uključuje i procjenu sposobnosti razumijevanja nepoznatih pojmova u kontekstu, automatizacije mentalnih procesa i praktičnog rješavanja problema, čime pruža širi uvid u intelektualne sposobnosti pojedinca.<ref name="Handbook_Gifted_1991">{{cite book |editor1-last=Colangelo |editor1-first=Nicholas |editor2-last=Davis |editor2-first=Gary A. |title=Handbook of Gifted Education |url=https://archive.org/details/handbookofgifted0000unse |date=1991 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |isbn=9780205126521 |language=en}}</ref> === Praktična primjena === Robert J. Sternberg nastojao je primijeniti svoju teoriju inteligencije i u obrazovnoj praksi. Tokom mandata dekana Fakulteta umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]] uveo je eksperimentalne kriterije u prijemni proces za dodiplomske studije, s ciljem procjene kreativnosti, praktičnih sposobnosti i drugih neakademskih karakteristika kandidata. Ovaj pristup predstavljao je odstupanje od tradicionalnih modela upisa koji se uglavnom zasnivaju na standardizovanim testovima i školskom uspjehu. Sternberg je smatrao da takvi kriteriji ne mogu u potpunosti obuhvatiti širi spektar ljudskih sposobnosti, posebno kreativne i praktične dimenzije [[Inteligencija|inteligencije]]. Iako je ovaj model selekcije privukao značajnu pažnju kao inovativan pokušaj proširenja kriterija za upis na univerzitet, [[Univerzitet Tufts]] je i dalje zadržao tradicionalne pokazatelje, uključujući rezultate standardizovanih testova poput SAT-a, kao dio ukupne evaluacije kandidata.<ref name="Sternberg_Admissions_2010">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=College Admissions for the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctvjghv0g |date=2010 |publisher=Harvard University Press |doi=10.2307/j.ctvjghv0g |isbn=9780674058217 |language=en}}</ref> == Teorija kognitivnih stilova == Robert J. Sternberg je 1988. razvio teoriju [[Kognitivni stilovi|kognitivnih stilova]], poznatu i kao teorija mentalnog samoupravljanja, kojom je nastojao objasniti različite načine na koje pojedinci organizuju mišljenje i koriste svoje intelektualne sposobnosti.<ref name="Sternberg_Styles_1997">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Thinking Styles |url=https://archive.org/details/thinkingstyles0000ster |date=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=9780521553162 |language=en}}</ref><ref name="Grigorenko_Sternberg_1997">{{cite journal |last1=Grigorenko |first1=Elena L. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Styles of Thinking, Abilities, and Academic Performance |journal=Exceptional Children |volume=63 |issue=3 |pages=295–312 |date=1997 |doi=10.1177/001440299706300301 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001440299706300301 |language=en}}</ref> Sternberg je polazio od pretpostavke da sistemi vlasti u društvu predstavljaju metaforu za načine na koje ljudi upravljaju vlastitim mentalnim procesima. U tom okviru, kognitivni stilovi ne predstavljaju intelektualne sposobnosti same po sebi, već preferirane načine njihove upotrebe. Prema njegovom shvatanju, usklađenost između sposobnosti i preferiranog načina mišljenja može značajno unaprijediti uspješnost pojedinca. U okviru ove teorije, Sternberg razlikuje više dimenzija mentalnog samoupravljanja. Prema funkcijama mišljenja, razlikuju se: * ''zakonodavni stil'', koji karakteriše sklonost stvaranju novih ideja, pravila i načina rada; * ''izvršni stil'', koji podrazumijeva rad unutar unaprijed definisanih pravila i struktura; * ''sudski stil'', usmjeren na procjenjivanje, analiziranje i kritičko vrednovanje postojećih pravila i procedura. Prema oblicima organizacije mišljenja, razlikuju se: * ''hijerarhijski stil'', u kojem osoba istovremeno slijedi više ciljeva, određujući njihove prioritete; * ''monarhijski stil'', usmjeren na jedan cilj ili zadatak do njegovog završetka; * ''oligarhijski stil'', koji uključuje više ciljeva, ali s poteškoćama u njihovom rangiranju; * ''anarhični stil'', obilježen fleksibilnim i nekonvencionalnim pristupom rješavanju problema. Prema nivou obrade informacija, Sternberg razlikuje: * ''lokalni stil'', usmjeren na konkretne i specifične detalje; * ''globalni stil'', usmjeren na širu sliku i apstraktne odnose. Prema usmjerenosti aktivnosti, razlikuju se: * ''unutrašnji stil'', koji podrazumijeva samostalan rad i introspektivni pristup; * ''vanjski stil'', koji preferira saradnju i interakciju s drugima. Prema odnosu prema promjenama, razlikuju se: * ''liberalni stil'', koji pokazuje otvorenost prema novinama, promjenama i eksperimentisanju; * ''konzervativni stil'', koji preferira stabilnost, predvidivost i postojeće obrasce djelovanja. Sternberg je smatrao da pojedinci ne posjeduju samo jedan stil mišljenja, već specifične kombinacije različitih stilova koje se mogu mijenjati zavisno od životnih okolnosti, profesionalnih zahtjeva i razvojne faze pojedinca. Ova teorija imala je značajan utjecaj na [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]] i istraživanja individualnih razlika u učenju i rješavanju problema. == Bibliografija (izbor) == === O ljudskoj inteligenciji === * ''Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities'' (1977)<ref name="Sternberg_1977">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Erlbaum |year=1977 |isbn=9780470991374 |url=https://archive.org/details/intelligenceinfo0000ster/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence'' (1985)<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> * ''What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition'' (1986)<ref name="Sternberg_Detterman_1986">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Detterman |editor2-first=Douglas K. |title=What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition |location=Norwood, NJ |publisher=Ablex |year=1986 |isbn=978-0-89391-373-1 |url=https://archive.org/details/whatisintelligen0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Metaphors_1990">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |isbn=9780521386333 |url=https://archive.org/details/metaphorsofmindc00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Encyclopedia of Human Intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Encyclopedia_1994">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Encyclopedia of Human Intelligence |location=New York |publisher=Macmillan |year=1994 |isbn=978-0-02-897407-1 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: Knowns and unknowns'' (1996) <ref name="Neisser_1996" /> * ''Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life'' (1996)<ref name="Sternberg_Successful_1996">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life |location=New York |publisher=Simon & Schuster |year=1996 |isbn=978-0-684-81410-0 |url=https://archive.org/details/successfulintell00robe |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence, Heredity and Environment'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena |title=Intelligence, Heredity and Environment |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-46489-5 |url=https://archive.org/details/intelligencehere0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The theory of successful intelligence'' (1999)<ref name="Sternberg_1999_Successful">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=The theory of successful intelligence |journal=Review of General Psychology |volume=3 |issue=4 |year=1999 |pages=292–316 |doi=10.1037/1089-2680.3.4.292 |s2cid=147144382 |url=https://www.redalyc.org/articulo.oa?id=28439202 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Practical intelligence in everyday life'' (2000)<ref name="Sternberg_Practical_2000" /> * ''The Cambridge Handbook of Intelligence'' (2000)<ref name="Sternberg_Kaufman_2011" /> * ''The General Factor of Intelligence: How General Is It?'' (2002)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2002">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The General Factor of Intelligence: How General Is It? |location=Mahwah, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum |year=2002 |isbn=978-0-8058-3675-2 |url=https://arthurjensen.net/wp-content/uploads/2015/12/The-General-Factor-of-Intelligence-How-General-Is-It.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2000_Teaching">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices |journal=Journal for the Education of the Gifted |volume=27 |issue=2-3 |year=2003 |pages=155–180 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ787926.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Psychology of Abilities, Competencies and Expertise'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2003_Abilities">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Psychology of Abilities, Competencies, and Expertise |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80988-7 |url=https://assets.cambridge.org/97805218/09887/sample/9780521809887ws.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=3. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103012649/http://assets.cambridge.org/97805218/09887/sample/9780521809887ws.pdf |url-status=dead }}</ref> * ''Why Smart People Can Be So Stupid''(2003)<ref name="Sternberg_Smart_Stupid_2003">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Why Smart People Can Be So Stupid |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |year=2003 |isbn=978-0-300-10170-6 |url=https://archive.org/details/whysmartpeopleca0000ster_x0m1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: A Brief History'' (2004)<ref name="Cianciolo_Sternberg_2004">{{cite book |last1=Cianciolo |first1=Anna T. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Intelligence: A Brief History |location=Malden, MA |publisher=Blackwell |year=2004 |isbn=978-1-4051-0824-9 |series=Blackwell Brief Histories of Psychology |url=http://biblioteca.ucf.edu.cu/biblioteca/libros_digitales/psicologia/psicologia-deportiva/Intelligence%20A%20Brief%20History%202004.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> * ''Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized'' (2003)<ref name="Sternberg_WICS_2003">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80238-3 |url=https://archive.org/details/wisdomintelligen0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Intelligence'' (2004)<ref name="Sternberg_International_2004">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=International Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-00402-2 |url=https://smpsatulasem.sch.id/perpustakaan/th/International%20Handbook%20of%20Intelligence.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Applied Intelligence'' (2008)<ref name="Sternberg_Applied_2008">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Kaufman |first2=James C. |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Applied Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=978-0-521-71121-0 |url=https://archive.org/details/appliedintellige0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education'' (2008)<ref name="Essential_Sternberg_2008">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |editor1-last=Kaufman |editor1-first=James C. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education |location=New York |publisher=Springer Publishing Company |year=2008 |isbn=978-0-8261-3837-8 |url=https://archive.org/details/essentialsternbe0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development'' (2010)<ref name="Preiss_Sternberg_2010">{{cite book |editor1-last=Preiss |editor1-first=David D. |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |title=Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development |location=New York |publisher=Springer Publishing |year=2010 |isbn=978-0-8261-2162-2 |url=https://fliphtml5.com/dyclx/cpqg/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Triarchic Theory of Successful Intelligence'' (2012)<ref name="Sternberg_Flanagan_2012">{{cite book |editor1-last=Flanagan |editor1-first=Dawn P. |editor2-last=Harrison |editor2-first=Patti L. |title=Contemporary Intellectual Assessment: Theories, tests, and issues |edition=3. |location=New York |publisher=Guilford Press |year=2012 |pages=156–177 |isbn=978-1-60918-995-2 |url=https://archive.org/details/contemporaryinte0000unse_3ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty'' (2021)<ref name="Sternberg_Adaptive_2021">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2021 |isbn=978-1-107-15438-4 |url=http://assets.cambridge.org/97811071/54384/frontmatter/9781107154384_frontmatter.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=3. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503122453/https://assets.cambridge.org/97811071/54384/frontmatter/9781107154384_frontmatter.pdf |url-status=dead }}</ref> === O kreativnosti i intelektualnoj nadarenosti === * ''Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity'' (1995)<ref name="Sternberg_Lubart_1995" /> * ''How to develop student creativity'' (1996)<ref name="Sternberg_Williams_1996">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Williams |first2=Wendy M. |title=How to develop student creativity |location=Alexandria, VA |publisher=Association for Supervision and Curriculum Development |year=1996 |isbn=978-0-87120-265-9 |url=https://static.sched.com/hosted_files/21clhk11/13/Sternberg-FullText.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Giftedness and Talent'' (2000)<ref name="International_Handbook_2000">{{cite book |editor1-last=Heller |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Mönks |editor2-first=Franz J. |editor3-last=Sternberg |editor3-first=Robert J. |editor4-last=Subotnik |editor4-first=Rena F. |title=International Handbook of Giftedness and Talent |edition=2. |location=Amsterdam |publisher=Pergamon |year=2000 |isbn=978-0-08-043796-5 |url=https://archive.org/details/internationalhan02edunse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Confronting Dogmatism in Gifted Education'' (2003)<ref name="Ambrose_Sternberg_2003">{{cite book |editor1-last=Ambrose |editor1-first=Don |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |editor3-last=Sriraman |editor3-first=Bharath |title=Confronting Dogmatism in Gifted Education |location=New York |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-89446-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136674679_A23855805/preview-9781136674679_A23855805.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Conceptions of Giftedness'' (2005)<ref name="Sternberg_Davidson_2005">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Davidson |editor2-first=Janet E. |title=Conceptions of Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2005 |isbn=978-0-521-54730-7 |url=https://altascapacidadesrioja.com/wp-content/uploads/2016/11/The-Munich-Model-of-Giftedness-Designed-to-Identify-and-Promote-Gifted.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Explorations in Giftedness'' (2010)<ref name="Sternberg_Explorations_2010">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Jarvin |first2=Linda |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Explorations in Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |isbn=978-0-521-74009-8 |url=https://archive.org/details/explorationsingi0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O liderstvu === * ''The person versus the situation in leadership'' (2002)<ref name="Sternberg_Vroom_2002">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Vroom |first2=Victor H. |title=The person versus the situation in leadership |journal=The Leadership Quarterly |volume=13 |issue=3 |year=2002 |pages=301–323 |doi=10.1016/s1048-9843(02)00101-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1048984302001017 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kognitivnim stilovima === * ''Thinking Styles'' (1997)<ref name="Sternberg_Styles_1997" /> * ''Are cognitive styles still in style?'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997_Styles">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Are cognitive styles still in style? |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=7 |year=1997 |pages=700–712 |doi=10.1037/0003-066x.52.7.700 |url=http://www.beteronderwijsnederland.nl/files/sternberg%20grigrenko.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Kognitivni stilovi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100526094530/http://academics.tjhsst.edu/psych/oldPsych/sternberg/ Robert J. Sternberg – Stranica posvećena njegovom životnom radu] (arhivirano) (en) * [https://www.psychometrics.cam.ac.uk/about-us/directory/bob-sternberg Biografski podaci Roberta Sternberga] na stranici Centra za psihometriju (en) * [https://www.cam.ac.uk/ Zvanična stranica Univerziteta u Cambridgeu] (en) * [https://www.robertjsternberg.com/ Zvanična web stranica Roberta J. Sternberga] (en) {{Psihologija}} {{Predsjednici APA-e}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihometrija]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] nnzjr9w1xatliyp0nz002n1553951q9 0 88610 3922682 3852519 2026-08-29T09:56:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Trnopolje | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.941304 | dužina_stepeni = 16.80329 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 21.39 | stanovništvo grad = 2662 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 124.45 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218472<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Trnopolje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Trnopolje''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Nalazi se na putu između Prijedora i [[Omarska|Omarske]]. == Historija == Naselje Trnopolje je do 1963. pripadalo u sastavu općine [[Kozarac]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Koncentracioni logor Trnopolje == {{Glavni|Koncentracioni logor Trnopolje}} U naselju se nalazio koncentracioni logor "Trnopolje", koji je bio logor smrti uspostavljen od strane srpskih vojnih i policijskih vlasti općine [[Prijedor]] tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Logor je osnovan u naselju Trnopolje i bio je aktivan od maja do novembra 1992. godine. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Trnopolje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218472 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2662 | g2013_bosnjaci = 1912 | g2013_srbi = 600 | g2013_hrvati = 11 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 122 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 3703 | g1991_muslimani = 2667 | g1991_srbi = 576 | g1991_hrvati = 43 | g1991_jugosloveni = 48 | g1981_ukupno = 2847 | g1981_muslimani = 1900 | g1981_srbi = 443 | g1981_hrvati = 34 | g1981_jugosloveni = 91 | g1981_slovenci = 2 | g1981_albanci = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 2556 | g1971_muslimani = 1534 | g1971_srbi = 585 | g1971_hrvati = 40 | g1971_jugosloveni = 4 | g1971_slovenci = 2 | g1971_albanci = 2 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 1965 | g1961_muslimani = 1071 | g1961_srbi = 460 | g1961_hrvati = 45 | g1961_jugosloveni = 32 | g1961_slovenci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} hwfwq0e2c8mycw1qudfvsbgix7dsy1k 8 96660 3922572 3899080 2026-08-28T18:14:36Z AnToni 2325 3922572 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia-logo-v2.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije]] na lokalnom nivou koji traje od 1. do 30. septembra 2026. }} al3ogqvc0n5k3sq9ihsh17semkcczyi 3922575 3922572 2026-08-28T18:23:09Z AnToni 2325 3922575 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia-logo-v2.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije]] na lokalnom nivou koji traje od 1. do 30. septembra 2026. }} {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec]] na lokalnom i globalnom nivou koji traje od 1. do 31. oktobra 2026. }} ryio8ml1t0xzoi02ttgikr2czdz26eb 3922691 3922575 2026-08-29T11:22:05Z AnToni 2325 prva liga! Hvala! 3922691 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije]] na lokalnom nivou koji traje od 1. do 30. septembra 2026. }} {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec]] na lokalnom i globalnom nivou koji traje od 1. do 31. oktobra 2026. }} qtxanfp90hvtljrtz1wkfokbdma9n02 3922706 3922691 2026-08-29T11:48:53Z AnToni 2325 3922706 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|50px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije]] na lokalnom nivou koji traje od 1. do 30. septembra 2026. }} {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec]] na lokalnom i globalnom nivou koji traje od 1. do 31. oktobra 2026. }} 5dzsa5a3ddsbrk3f85oyp1i7qv5k96l 3922707 3922706 2026-08-29T11:49:57Z AnToni 2325 3922707 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|50px]] | style = border:1px solid #908282; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|Male države i teritorije]] na lokalnom nivou koji traje od 1. do 30. septembra 2026. }} {{Fmbox | image = [[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|40px]] | style = border:1px solid #769381; text-align:center; | text = Uključite se u maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec]] na lokalnom i globalnom nivou koji traje od 1. do 31. oktobra 2026. }} d3hd5bzg05peeqswna87cangyu8jigm 0 111749 3922564 3852937 2026-08-28T16:08:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Petrovo | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.933708 | dužina_stepeni = 16.740325 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 8.03 | stanovništvo grad = 1633 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 203.36 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217891<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Petrovo u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Petrovo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Nalazi se 12&nbsp;km [[jug|južno]] od [[Prijedor]]a, te 2&nbsp;km istočno od [[ribnjak]]a Saničani na putu prema rudniku Tomašica. Samo naselje je proširenog nizinskog tipa i pokriva prostor od dva kvadratna kilometra. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Petrovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217891 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1633 | g2013_bosnjaci = 1038 | g2013_srbi = 528 | g2013_hrvati = 23 | g2013_bosanci = 1 | g2013_romi = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 11 | g2013_slovenci = 2 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 17 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 2147 | g1991_muslimani = 1634 | g1991_srbi = 415 | g1991_hrvati = 40 | g1991_jugosloveni = 48 | g1981_ukupno = 2022 | g1981_muslimani = 1454 | g1981_srbi = 317 | g1981_hrvati = 27 | g1981_jugosloveni = 207 | g1981_albanci = 1 | g1981_madari = 1 | g1981_romi = 1 | g1971_ukupno = 1914 | g1971_muslimani = 1405 | g1971_srbi = 389 | g1971_hrvati = 49 | g1971_jugosloveni = 35 | g1971_makedonci = 7 | g1961_ukupno = 1684 | g1961_muslimani = 1184 | g1961_srbi = 331 | g1961_hrvati = 28 | g1961_jugosloveni = 129 | g1961_slovenci = 1 | g1961_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} rhgurmoag8mwxivcfh6ywaybkeds18a 0 133293 3922496 3828312 2026-08-28T12:10:15Z Almanbet Janışev 143991 Almanbet Janışev premjestio je stranicu [[Haakon, krunski princ od Norveške]] na [[Haakon VIII, kralj Norveške]] 3828312 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime =Haakon | Titula =Krunski princ od Norveške | Slika = | Opis slike = | Supružnik =[[Mette-Marit Tjessem Høiby]] | Djeca =[[Ingrid Alexandra od Norveške]]<br />[[Sverre Magnus od Norveške]] | Dinastija =[[Dinastija Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg|Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac =[[Harald V, kralj Norveške]] | Majka =[[Sonja Haraldsen]] | Datum rođenja =[[20. juli]] [[1973]]. |}} '''Haakon Magnus''' (rođen [[20. juli|20. jula]] [[1973]]) je norveški prijestolonasljednik. Jedini je sin kralja [[Harald V, kralj Norveške|Haralda V]] i kraljice [[Sonja Haraldsen|Sonje]]. Rođen je za vrijeme vladavine svog djeda, kralja [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa V]], a ime je dobio po pradjedu, kralju [[Haakon VII, kralj Norveške|Haakonu VII]]. Među kumovima su mu bili norveški kralj Olaf V (djed), princeza [[Astrid od Norveške]] (tetka), princ [[Carl, princ Bernadotte|Karlo od Švedske]] (pradaidža), švedski kralj [[Carl XVI Gustaf, kralj Švedske|Karlo XVI Gustav]], danska kraljica [[Margareta II, kraljica Danske|Margareta II]] i princeza [[Anne, kraljevska princeza|Ana od Ujedinjenog Kraljevstva]]. Haakon nije samo prvi u [[spisak norveških vladara#Niz nasljednika norveške krune|nizu nasljednika norveške krune]]; otprilike je 68. u [[niz nasljednika britanske krune|nizu nasljednika britanske krune]] kao prapraunuk [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Eduarda VII]]. Iako Norveška od [[1990]]. koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]], promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna kao u Švedskoj. Zbog toga Haakon u nizu nasljednika ipak ima prednost nad starijom sestrom, princezom [[Märtha Louise od Norveške|Märthom Louise]]. Po djedovoj smrti [[1991]]. godine sedamnaestogodišnji Haakon je postao prijestolonasljednik, a njegov otac kralj. Dana [[25. august]]a [[2001]]. godine oženio je [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]; kum na vjenčanju je bio danski prestolonasljednik [[Frederik, krunski princ od Danske|Frederik]]. Krunska princeza je bila samohrana majka, a u medijima se govorilo o njenoj povezanosti s narkoticima. Otac njenog sina bio je osuđen zbog zloupotrebe narkotika. Zbog ovoga je prijestolonasljednikov izbor buduće kraljice bio nepopularan u Norveškoj. Krunski princ i krunska princeza imaju dvoje djece: princezu [[Ingrid Alexandra od Norveške|Ingrid Aleksandru od Norveške]] (rođena [[2004]]. godine) i princa [[Sverre Magnus od Norveške|Sverra Magnusa]] (rođenog [[2005]]. godine). Od [[25. novembar|25. nobembra]] [[2003]]. do [[12. april]]a [[2004]]. godine služio je kao [[regent]] kraljevine jer mu se otac liječio od raka. Ponovo je služio kao regent od [[29. mart]]a do [[7. juni|7. juna]] [[2005]]. zbog očeve operacije srca. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090212154151/http://www.kongehuset.no/c28640/artikkel/vis.html?tid=28766 Zvanična biografija] {{Commonscat|Haakon, Crown Prince of Norway}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Trenutni prestolonasljednici]] [[Kategorija:Norveški prinčevi]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] q15wk8kjiiabnvjhylmutsm3u9m0y93 3922498 3922496 2026-08-28T12:14:53Z Almanbet Janışev 143991 3922498 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime = Haakon VIII | Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] | Vladavina = 28. august 2026. – | Prethodnik = [[Harald V, kralj Norveške|Harald V]] | Nasljednik = [[Ingrid Alexandra od Norveške|Ingrid Alexandra]] | Slika = | Opis slike = | Supružnik =[[Mette-Marit Tjessem Høiby]] | Djeca =[[Ingrid Alexandra od Norveške]]<br />[[Sverre Magnus od Norveške]] | Dinastija =[[Dinastija Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg|Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac =[[Harald V, kralj Norveške]] | Majka =[[Sonja Haraldsen]] | Datum rođenja =[[20. juli]] [[1973]]. |}} '''Haakon VIII''' (rođen [[20. juli|20. jula]] [[1973]]) trenutni je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]]. Jedini je sin kralja [[Harald V, kralj Norveške|Haralda V]] i kraljice [[Sonja Haraldsen|Sonje]]. Rođen je za vrijeme vladavine svog djeda, kralja [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa V]], a ime je dobio po pradjedu, kralju [[Haakon VII, kralj Norveške|Haakonu VII]]. Među kumovima su mu bili norveški kralj Olaf V (djed), princeza [[Astrid od Norveške]] (tetka), princ [[Carl, princ Bernadotte|Karlo od Švedske]] (pradaidža), švedski kralj [[Carl XVI Gustaf, kralj Švedske|Karlo XVI Gustav]], danska kraljica [[Margareta II, kraljica Danske|Margareta II]] i princeza [[Anne, kraljevska princeza|Ana od Ujedinjenog Kraljevstva]]. Haakon nije samo prvi u [[spisak norveških vladara#Niz nasljednika norveške krune|nizu nasljednika norveške krune]]; otprilike je 68. u [[niz nasljednika britanske krune|nizu nasljednika britanske krune]] kao prapraunuk [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Eduarda VII]]. Iako Norveška od [[1990]]. koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]], promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna kao u Švedskoj. Zbog toga Haakon u nizu nasljednika ipak ima prednost nad starijom sestrom, princezom [[Märtha Louise od Norveške|Märthom Louise]]. Po djedovoj smrti [[1991]]. godine sedamnaestogodišnji Haakon je postao prijestolonasljednik, a njegov otac kralj. Dana [[25. august]]a [[2001]]. godine oženio je [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]; kum na vjenčanju je bio danski prestolonasljednik [[Frederik, krunski princ od Danske|Frederik]]. Krunska princeza je bila samohrana majka, a u medijima se govorilo o njenoj povezanosti s narkoticima. Otac njenog sina bio je osuđen zbog zloupotrebe narkotika. Zbog ovoga je prijestolonasljednikov izbor buduće kraljice bio nepopularan u Norveškoj. Krunski princ i krunska princeza imaju dvoje djece: princezu [[Ingrid Alexandra od Norveške|Ingrid Aleksandru od Norveške]] (rođena [[2004]]. godine) i princa [[Sverre Magnus od Norveške|Sverra Magnusa]] (rođenog [[2005]]. godine). Od [[25. novembar|25. nobembra]] [[2003]]. do [[12. april]]a [[2004]]. godine služio je kao [[regent]] kraljevine jer mu se otac liječio od raka. Ponovo je služio kao regent od [[29. mart]]a do [[7. juni|7. juna]] [[2005]]. zbog očeve operacije srca. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090212154151/http://www.kongehuset.no/c28640/artikkel/vis.html?tid=28766 Zvanična biografija] {{Commonscat|Haakon, Crown Prince of Norway}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Trenutni prestolonasljednici]] [[Kategorija:Norveški prinčevi]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] os2hbyyczvmjj4f8cc2xy6fgrru7uqj 0 137242 3922642 3632442 2026-08-29T01:51:08Z Alexman2026 185199 /* Pobjednici po godinama */ 3922642 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija F1 utrka | naziv = Velika nagrada [[Nizozemska|Nizozemske]] | zastava = NIZ | slika = Zandvoort Circuit.png | naziv_staze = Circuit Park Zandvoort | broj_krugova = 70 | dužina_kruga_km = 4.252 | dužina_utrke_km = 297.640 | rekord_kruga = 1:16.538 ([[Formula 1 sezona 1985|1985]]) <br /> {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | broj_utrka = 34 | prva_utrka = 1948 | posljednja_utrka = 1985 | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|VB}} [[Jim Clark]] (4) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (9) | godina_posljednje_utrke = 1985 | pp_vozač = {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | pp_ekipa = [[Brabham|Brabham-BMW]] | pp_vrijeme = 1:11.074 | pobjednik = {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | pobjednička_ekipa = [[McLaren|McLaren-TAG]] | vrijeme_pobjednika = 1h 32m 29.263s (193,089 km/h) | drugoplasirani = {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | drugoplasirana_ekipa = [[McLaren|McLaren-TAG]] | vrijeme_drugoplasiranog = +0.232s | trećeplasirani = {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | trećeplasirana_ekipa = [[Lotus|Lotus-Renault]] | vrijeme_trećeplasiranog = +48.491s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | najbrži_krug_ekipa = [[McLaren|McLaren-TAG]] | najbrži_krug = 1:16.538 }} == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 4 | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Formula 1 sezona 1963|1963]], [[Formula 1 sezona 1964|1964]], [[Formula 1 sezona 1965|1965]], [[Formula 1 sezona 1967|1967]] |- ! rowspan=3 | 3 | {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]] | [[Formula 1 sezona 1968|1968]], [[Formula 1 sezona 1969|1969]], [[Formula 1 sezona 1973|1973]] |- | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Formula 1 sezona 1974|1974]], [[Formula 1 sezona 1977|1977]], [[Formula 1 sezona 1985|1985]] |- | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Formula 1 – sezona 2021.|2021]], [[Formula 1 – sezona 2021.|2022]], [[Formula 1 – sezona 2023.|2023]] |- ! rowspan=4 | 2 | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Formula 1 sezona 1952|1952]], [[Formula 1 sezona 1953|1953]] |- | {{ZD|AUS}} [[Jack Brabham]] | [[Formula 1 sezona 1960|1960]], [[Formula 1 sezona 1966|1966]] |- | {{ZD|UK}} [[James Hunt]] | [[Formula 1 sezona 1975|1975]], [[Formula 1 sezona 1976|1976]] |- | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[Formula 1 sezona 1981|1981]], [[Formula 1 sezona 1984|1984]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 8 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 sezona 1952|1952]], [[Formula 1 sezona 1953|1953]], [[Formula 1 sezona 1961|1961]], [[Formula 1 sezona 1971|1971]], [[Formula 1 sezona 1974|1974]], [[Formula 1 sezona 1977|1977]], [[Formula 1 sezona 1982|1982]], [[Formula 1 sezona 1983|1983]] |- ! 6 | {{ZD|UK}} [[Lotus]] | [[Formula 1 sezona 1963|1963]], [[Formula 1 sezona 1964|1964]], [[Formula 1 sezona 1965|1965]], [[Formula 1 sezona 1967|1967]], [[Formula 1 sezona 1970|1970]], [[Formula 1 sezona 1978|1978]] |- !rowspan=2 | 3 | {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]''' | [[Formula 1 sezona 1976|1976]], [[Formula 1 sezona 1984|1984]], [[Formula 1 sezona 1985|1985]] |- | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull]]''' | [[Formula 1 – sezona 2021.|2021]], [[Formula 1 – sezona 2021.|2022]], [[Formula 1 – sezona 2023.|2023]] |- ! rowspan=3 | 2 | {{ZD|UK}} [[British Racing Motors|BRM]] | [[Formula 1 sezona 1959|1959]], [[Formula 1 sezona 1962|1962]] |- | {{ZD|FRA}} [[Matra]] | [[Formula 1 sezona 1968|1968]], [[Formula 1 sezona 1969|1969]] |- | {{ZD|UK}} [[Brabham]] | [[Formula 1 sezona 1966|1966]], [[Formula 1 sezona 1980|1980]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Lokacija ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026]] | {{ZD|UK}} [[Lando Norris]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2026|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025]] | {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2025|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024]] | {{ZD|UK}} [[Lando Norris]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2024|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2023|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-RBPT]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2022|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 2021|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1985|1985]] | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[McLaren|McLaren-TAG]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1985|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1984|1984]] | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[McLaren|McLaren-TAG]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1984|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1983|1983]] | {{ZD|FRA}} [[René Arnoux]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1983|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1982|1982]] | {{ZD|FRA}} [[Didier Pironi]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1982|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1981|1981]] | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[Renault F1|Renault]] | Zandvoort |[[Velika nagrada Nizozemske 1981|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1980|1980]] | {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | [[Brabham|Brabham-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1980|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1979|1979]] | {{ZD|AUS}} [[Alan Jones]] | [[Williams F1|Williams-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1979|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1978|1978]] | {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1978|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1977|1977]] | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1977|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1976|1976]] | {{ZD|UK}} [[James Hunt]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1976|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1975|1975]] | {{ZD|UK}} [[James Hunt]] | [[Hesketh Racing|Hesketh-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1975|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1974|1974]] | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1974|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1973|1973]] | {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]] | [[Tyrrell Racing|Tyrrell-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1973|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1972 | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 sezona 1971|1971]] | {{ZD|BEL}} [[Jacky Ickx]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1971|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1970|1970]] | {{ZD|AUT}} [[Jochen Rindt]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1970|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1969|1969]] | {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]] | [[Matra|Matra-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1969|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1968|1968]] | {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]] | [[Matra|Matra-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1968|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1967|1967]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1967|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1966|1966]] | {{ZD|AUS}} [[Jack Brabham]] | [[Brabham|Brabham-Repco]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1966|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1965|1965]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1965|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1964|1964]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1964|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1963|1963]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1963|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1962|1962]] | {{ZD|UK}} [[Graham Hill]] | [[British Racing Motors|BRM]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1962|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1961|1961]] | {{ZD|NJE}} [[Wolfgang von Trips]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1961|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1960|1960]] | {{ZD|AUS}} [[Jack Brabham]] | [[Cooper Car Company|Cooper-Climax]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1960|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1959|1959]] | {{ZD|ŠVE}} [[Jo Bonnier]] | [[British Racing Motors|BRM]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1959|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1958|1958]] | {{ZD|UK}} [[Stirling Moss]] | [[Vanwall]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1958|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1957<br />-<br />1956 | COLSPAN=4 | ''Nije odžana'' |- ! [[Formula 1 sezona 1955|1955]] | {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1955|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1954 | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 sezona 1953|1953]] | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1953|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1952|1952]] | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Zandvoort | [[Velika nagrada Nizozemske 1952|Rezultati]] |} {{Utrke Formule 1}} [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1]] [[Kategorija:Motosport u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Velike nagrade Nizozemske|*]] sv93iqjkhkztn0kq1qn1d24ds599lhx 0 267617 3922676 3462205 2026-08-29T09:23:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Tomašica | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.853953 | dužina_stepeni = 16.770898 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 21.18 | stanovništvo grad = 518 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 24.46 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218464<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Tomašica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Tomašica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Tomašica se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].<ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tomašica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218464 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 518 | g2013_srbi = 478 | g2013_hrvati = 33 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 908 | g1991_srbi = 688 | g1991_hrvati = 160 | g1991_jugosloveni = 36 | g1981_ukupno = 1111 | g1981_muslimani = 2 | g1981_srbi = 759 | g1981_hrvati = 237 | g1981_jugosloveni = 76 | g1971_ukupno = 1313 | g1971_srbi = 970 | g1971_hrvati = 324 | g1961_ukupno = 1256 | g1961_muslimani = 2 | g1961_srbi = 898 | g1961_hrvati = 352 | g1961_albanci = 1 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 1 }} == Masovna grobnica == U oktobru [[2013]]. jedna od najvećih masovnih grobnica iz [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] otkrivena je od strane Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) ([[engleski jezik|eng.]] International Commission on Missing Persons) u selu i prema iskazima svjedoka grobnica sadrži oko 1.000 bošnjačkih i hrvatskih žrtava ubijenih od strane srpskih snaga.<ref name="21 years after the war the ground in Bosnia is giving up its secrets">[http://www.itv.com/news/2013-10-14/more-than-20-years-after-the-war-the-ground-in-bosnia-is-giving-up-its-secrets/ ''21 years after the war the ground in Bosnia is giving up its secrets'']: itv.news; pristupljeno: 17. 11. 2013.</ref> === Ekshumacija žrtava === Do 7. novembra 2013. broj ostataka muškaraca, žena i djece ekshumirano je 430.<ref name="Bosnia digging up mass grave hidden for 20 years by Serb silence">[http://www.reuters.com/article/2013/10/22/uk-bosnia-grave-idUKBRE99L0XI20131022 ''Bosnia digging up mass grave hidden for 20 years by Serb silence''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131027071524/http://www.reuters.com/article/2013/10/22/uk-bosnia-grave-idUKBRE99L0XI20131022 |date=27. 10. 2013 }}: Reuters; pristupljeno: 17. 11. 2013.</ref> 19. jula 2014. su izvršen je ukop 284 žrtve koje su prethodno identificirane u istražnom centru u [[Šejkovača|Šejkovači]].<ref>''[http://www.dw.de/ispra%C4%87eni-posmrtni-ostaci-iz-%C5%A1ejkova%C4%8De/a-17795578 Ispraćeni posmrtni ostaci iz Šejkovače, dw.de]'', pristupljeno 19.7.2014 </ref> === Međunarodni sud u Hagu === Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prikuplja dokaze sa područja Tomašice za moguću upotrebu u tužilaštvu.<ref name="21 years after the war the ground in Bosnia is giving up its secrets" /> Do sada je 16 bosanskih Srba osuđeno od strane ICTY u iznosu od 230 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Tomašici.<ref name="Remains of 430 victims exhumed from Bosnia mass grave, France24 news">[https://web.archive.org/web/20131229032532/http://www.france24.com/en/20131107-remains-430-victims-exhumed-bosnia-mass-grave ''Remains of 430 victims exhumed from Bosnia mass grave, France24 news'']; pristupljeno: 17. 11. 2013.</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} f6k55khs65fny55y653tg4uif2u62cy 0 377552 3922533 3857669 2026-08-28T13:52:29Z Makenzis 98619 3922533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Armenija FA (grb).png | piksela = 150px | država = {{ZID|Armenija}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = 1992. | ekipe = 8 | ispadanje = [[Druga nogometna liga Armenije|Druga liga]] | nivo = 1 | domaći_kup = [[Armenski kup nezavisnosti|Kup nezavisnosti]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br />[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | šampioni = [[FC Ararat-Armenia]] | sezona = 2018/19. | najuspješniji_klub = [[FK Pjunik|Pjunik]] (14) | tv = [[Armenia 1|ARMTV]] | internet_stranica = [http://www.ffa.am/ ffa.am] | trenutno = [[Premijer liga Armenije 2026/2027.|Premijer liga 2026/27.]] }} '''Premijer liga Armenije''' ({{jez-hy|Բարձրագույն Խումբ}}) je profesionalna [[Armenija|armenska]] nogometna liga, i predstavlja najviši rang u armenskom nogometu. Osnovana je 1992. godine. Sezona traje od [[august]]a do [[maj]]a. Trenutni prvak Armenije je [[Alaškert FK|Alaškert]]. Sa četrnaest osvojenih titula [[FK Pjunik|Pjunik]] je najuspješniji klub lige. ==Format takmičenja== U ligi se takmiči 8 klubova. Igraju se po četiri utakmice, svako sa svakim (28 kola). Pobjednik lige naredne sezone igra u prvom kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], dok ekipe koje završe na drugom i trećem mjestu ostvaruju plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. ==Klubovi u sezoni 2018/19.== {| valign=top |- |valign=top| * [[Alaškert FK|Alaškert]] * [[FK Ararat Erevan|Ararat]] * [[FK Ararat-Moskva Erevan|Ararat-Moskva]] * [[Artsaš FK|Artsaš]] * [[FK Urartu|Bananc]] |valign=top| * [[Erebuni FK|Erebuni]] * [[FK Gandzasar Kapan|Gandzasar Kapan]] * [[Lori FK|Lori]] * [[FK Pjunik|Pjunik]] * [[FK Širak|Širak]] |} ==Prvaci== {| valign=top |- |valign=top| * 1992. : [[FK Širak|Širak]], [[FK Pjunik|Pjunik]] (1) * 1993. : [[FK Ararat Erevan|Ararat Erevan]] (1) * 1994. : [[FK Širak|Širak]] (2) * 1995/96. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (2) * 1996/97. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (3) * 1997. : [[FK Erevan|Erevan]] (a) * 1998. : [[FK Araks Ararat|Araks Ararat]] (1) * 1999. : [[FK Širak|Širak]] (3) * 2000. : [[FK Araks Ararat|Araks Ararat]] (2) * 2001. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (4) * 2002. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (5) * 2003. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (6) * 2004. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (7) * 2005. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (8) |valign=top| * 2006. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (9) * 2007. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (10) * 2008. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (11) * 2009. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (12) * 2010. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (13) * 2011. : [[FK Ulisses|Ulisses]] (1) * 2012/13. : [[FK Širak|Širak]] (4) * 2013/14. : [[FK Urartu|Bananc]] (1) * 2014/15. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (14) * 2015/16. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (1) * 2016/17. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (2) * 2017/18. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (3) * 2018/19. : [[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]] (1) |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ffa.am/ Službena stranica] {{Evropske prve nogometne lige}} [[Kategorija:Osnivanja u 1992.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Armeniji]] [[Kategorija:Premijer liga Armenije|*]] [[Kategorija:Prve lige Armenije]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Armenija]] tlagh0wpnuuzjlrf7onv2fbml2rhfnb 3922535 3922533 2026-08-28T13:52:42Z Makenzis 98619 3922535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Armenija FA (grb).png | piksela = 150px | država = {{ZID|Armenija}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = 1992. | ekipe = 12 | ispadanje = [[Druga nogometna liga Armenije|Druga liga]] | nivo = 1 | domaći_kup = [[Armenski kup nezavisnosti|Kup nezavisnosti]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br />[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | šampioni = [[FC Ararat-Armenia]] | sezona = 2025/26. | najuspješniji_klub = [[FK Pjunik|Pjunik]] (14) | tv = [[Armenia 1|ARMTV]] | internet_stranica = [http://www.ffa.am/ ffa.am] | trenutno = [[Premijer liga Armenije 2026/2027.|Premijer liga 2026/27.]] }} '''Premijer liga Armenije''' ({{jez-hy|Բարձրագույն Խումբ}}) je profesionalna [[Armenija|armenska]] nogometna liga, i predstavlja najviši rang u armenskom nogometu. Osnovana je 1992. godine. Sezona traje od [[august]]a do [[maj]]a. Trenutni prvak Armenije je [[Alaškert FK|Alaškert]]. Sa četrnaest osvojenih titula [[FK Pjunik|Pjunik]] je najuspješniji klub lige. ==Format takmičenja== U ligi se takmiči 8 klubova. Igraju se po četiri utakmice, svako sa svakim (28 kola). Pobjednik lige naredne sezone igra u prvom kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], dok ekipe koje završe na drugom i trećem mjestu ostvaruju plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. ==Klubovi u sezoni 2018/19.== {| valign=top |- |valign=top| * [[Alaškert FK|Alaškert]] * [[FK Ararat Erevan|Ararat]] * [[FK Ararat-Moskva Erevan|Ararat-Moskva]] * [[Artsaš FK|Artsaš]] * [[FK Urartu|Bananc]] |valign=top| * [[Erebuni FK|Erebuni]] * [[FK Gandzasar Kapan|Gandzasar Kapan]] * [[Lori FK|Lori]] * [[FK Pjunik|Pjunik]] * [[FK Širak|Širak]] |} ==Prvaci== {| valign=top |- |valign=top| * 1992. : [[FK Širak|Širak]], [[FK Pjunik|Pjunik]] (1) * 1993. : [[FK Ararat Erevan|Ararat Erevan]] (1) * 1994. : [[FK Širak|Širak]] (2) * 1995/96. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (2) * 1996/97. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (3) * 1997. : [[FK Erevan|Erevan]] (a) * 1998. : [[FK Araks Ararat|Araks Ararat]] (1) * 1999. : [[FK Širak|Širak]] (3) * 2000. : [[FK Araks Ararat|Araks Ararat]] (2) * 2001. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (4) * 2002. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (5) * 2003. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (6) * 2004. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (7) * 2005. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (8) |valign=top| * 2006. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (9) * 2007. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (10) * 2008. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (11) * 2009. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (12) * 2010. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (13) * 2011. : [[FK Ulisses|Ulisses]] (1) * 2012/13. : [[FK Širak|Širak]] (4) * 2013/14. : [[FK Urartu|Bananc]] (1) * 2014/15. : [[FK Pjunik|Pjunik]] (14) * 2015/16. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (1) * 2016/17. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (2) * 2017/18. : [[Alaškert FK|Alaškert]] (3) * 2018/19. : [[FC Ararat-Armenia|Ararat-Armenia]] (1) |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ffa.am/ Službena stranica] {{Evropske prve nogometne lige}} [[Kategorija:Osnivanja u 1992.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Armeniji]] [[Kategorija:Premijer liga Armenije|*]] [[Kategorija:Prve lige Armenije]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Armenija]] a62a9uc85lhuhy13ajtalb932ywev9d 0 380274 3922515 3858438 2026-08-28T13:28:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922515 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Omarska | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Omarskawiki.jpg | opis_slike = Omarska, centar | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.891165 | dužina_stepeni = 16.900057 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 31.75 | stanovništvo grad = 3081 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 97.03 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218324<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Omarska u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Omarska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Do 1963. godine, Omarska je bila i centar istoimene općine koja je obuhvatala 12 naseljenih mjesta: Bistrica, Busnovi, Gradina, Jelićka, Kevljani, Krivaja, Lamovita, Marićka, Niševići, Omarska, Petrov Gaj i Tomašica. == Koncentracijski logor == {{Glavni|Koncentracijski logor Omarska}} U naselju je bio koncentracijski logor ili "Rudnik Omarska" za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja općine [[Prijedor]] tokom 1992. za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Omarska | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218324 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3081 | g2013_bosnjaci = 4 | g2013_srbi = 3040 | g2013_hrvati = 15 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 9 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 3436 | g1991_muslimani = 23 | g1991_srbi = 3273 | g1991_hrvati = 19 | g1991_jugosloveni = 79 | g1981_ukupno = 3280 | g1981_muslimani = 12 | g1981_srbi = 2991 | g1981_hrvati = 18 | g1981_jugosloveni = 216 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 3 | g1981_albanci = 26 | g1971_ukupno = 2704 | g1971_muslimani = 10 | g1971_srbi = 2630 | g1971_hrvati = 15 | g1971_jugosloveni = 18 | g1971_crnogorci = 4 | g1971_albanci = 21 | g1961_ukupno = 2373 | g1961_muslimani = 1 | g1961_srbi = 2346 | g1961_hrvati = 5 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 9 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Omarska}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 0uldow36cgzqz5uaurpo6xuicrbarak 0 380275 3922547 3858439 2026-08-28T14:09:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Orlovača | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.967881 | dužina_stepeni = 16.732771 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 3.39 | stanovništvo grad = 2991 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 882.3 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218332<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Orlovača u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Orlovača''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orlovača | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218332 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2991 | g2013_bosnjaci = 68 | g2013_srbi = 2796 | g2013_hrvati = 38 | g2013_romi = 23 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 23 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 24 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1105 | g1991_muslimani = 184 | g1991_srbi = 744 | g1991_hrvati = 39 | g1991_jugosloveni = 70 | g1981_ukupno = 1132 | g1981_muslimani = 204 | g1981_srbi = 678 | g1981_hrvati = 51 | g1981_jugosloveni = 145 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 795 | g1971_muslimani = 55 | g1971_srbi = 585 | g1971_hrvati = 76 | g1971_jugosloveni = 1 | g1961_ukupno = 511 | g1961_muslimani = 42 | g1961_srbi = 368 | g1961_hrvati = 57 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 0u32xjnawpexv2crqogj7ot0sl6jsvz 0 380276 3922561 3858440 2026-08-28T15:46:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pejići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.878931 | dužina_stepeni = 16.737644 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 7.38 | stanovništvo grad = 316 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 42.82 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218359<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Pejići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Pejići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pejići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218359 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 316 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 309 | g2013_hrvati = 4 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 424 | g1991_muslimani = 18 | g1991_srbi = 388 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 645 | g1981_muslimani = 35 | g1981_srbi = 546 | g1981_hrvati = 6 | g1981_jugosloveni = 55 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 513 | g1971_muslimani = 39 | g1971_srbi = 473 | g1971_hrvati = 1 | g1961_ukupno = 472 | g1961_muslimani = 40 | g1961_srbi = 429 | g1961_hrvati = 1 | g1961_jugosloveni = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} ojj1bjxyqinz0ht30v3f66capbk70hb 0 380277 3922563 3858441 2026-08-28T16:07:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Petrov Gaj | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.911818 | dužina_stepeni = 16.834721 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 9.37 | stanovništvo grad = 896 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 95.62 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218367<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Petrov Gaj u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Petrov Gaj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Petrov Gaj se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].<ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Petrov Gaj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218367 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 896 | g2013_bosnjaci = 9 | g2013_srbi = 876 | g2013_hrvati = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 9 | g1991_ukupno = 1051 | g1991_muslimani = 9 | g1991_srbi = 1020 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 16 | g1981_ukupno = 1153 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1141 | g1981_jugosloveni = 8 | g1981_crnogorci = 1 | g1981_madari = 1 | g1971_ukupno = 1046 | g1971_srbi = 1040 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 3 | g1971_crnogorci = 1 | g1961_ukupno = 1002 | g1961_srbi = 1000 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} p2orie8xrkatns5mzt2x3dbw6xviz5d 0 380279 3922618 3858442 2026-08-28T20:25:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Rakelići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.901416 | dužina_stepeni = 16.768649 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 13.81 | stanovništvo grad = 619 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 44.82 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218383<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Rakelići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Rakelići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Rakelići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218383 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 619 | g2013_srbi = 596 | g2013_hrvati = 6 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 913 | g1991_srbi = 858 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 35 | g1981_ukupno = 792 | g1981_srbi = 728 | g1981_hrvati = 15 | g1981_jugosloveni = 39 | g1981_crnogorci = 3 | g1971_ukupno = 964 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 923 | g1971_hrvati = 24 | g1971_crnogorci = 3 | g1961_ukupno = 1017 | g1961_srbi = 996 | g1961_hrvati = 17 | g1961_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 8yvlzafzy6shtd90hvycitdwzrlluc9 0 380280 3922620 3858443 2026-08-28T20:27:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922620 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Raljaš | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.907408 | dužina_stepeni = 16.616099 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 9.72 | stanovništvo grad = 136 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 13.99 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218405<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Raljaš u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Raljaš''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Raljaš je do 1963. bilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Raljaš | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218405 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 136 | g2013_bosnjaci = 52 | g2013_srbi = 19 | g2013_hrvati = 56 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 536 | g1991_muslimani = 96 | g1991_srbi = 22 | g1991_hrvati = 327 | g1991_jugosloveni = 74 | g1981_ukupno = 722 | g1981_muslimani = 22 | g1981_srbi = 26 | g1981_hrvati = 557 | g1981_jugosloveni = 115 | g1981_slovenci = 2 | g1971_ukupno = 852 | g1971_muslimani = 54 | g1971_srbi = 30 | g1971_hrvati = 756 | g1971_jugosloveni = 6 | g1971_slovenci = 1 | g1961_ukupno = 699 | g1961_muslimani = 2 | g1961_srbi = 23 | g1961_hrvati = 647 | g1961_jugosloveni = 23 | g1961_slovenci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} l502cstfrskiq3q844qg64iuw4jdeyw 0 380281 3922622 3858444 2026-08-28T20:34:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Rasavci | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.90009 | dužina_stepeni = 16.711709 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 18.05 | stanovništvo grad = 810 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 44.88 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218413<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Rasavci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Rasavci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Rasavci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218413 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 810 | g2013_srbi = 791 | g2013_hrvati = 14 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1051 | g1991_muslimani = 4 | g1991_srbi = 926 | g1991_hrvati = 89 | g1991_jugosloveni = 29 | g1981_ukupno = 1066 | g1981_srbi = 856 | g1981_hrvati = 107 | g1981_jugosloveni = 82 | g1971_ukupno = 1172 | g1971_muslimani = 3 | g1971_srbi = 1041 | g1971_hrvati = 125 | g1971_jugosloveni = 1 | g1961_ukupno = 1247 | g1961_srbi = 1124 | g1961_hrvati = 123 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} j9iuysduwbxk0k1nsm84uf86100ea1s 0 380282 3922631 3858445 2026-08-28T21:56:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Rizvanovići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.981009 | dužina_stepeni = 16.667468 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 4.54 | stanovništvo grad = 661 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 145.6 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218421<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Rizvanovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Rizvanovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Rizvanovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218421 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 661 | g2013_bosnjaci = 661 | g1991_ukupno = 1571 | g1991_muslimani = 1551 | g1991_srbi = 3 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 10 | g1981_ukupno = 1433 | g1981_muslimani = 1104 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 324 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 1174 | g1971_muslimani = 1171 | g1971_hrvati = 1 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1007 | g1961_muslimani = 954 | g1961_srbi = 19 | g1961_hrvati = 5 | g1961_jugosloveni = 28 | g1961_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} dtdhlhp31eqqanyyudyowiuv9ztsxkp 0 380283 3922637 3858446 2026-08-28T23:40:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Saničani | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.922319 | dužina_stepeni = 16.768186 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 10.67 | stanovništvo grad = 605 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 56.7 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218430<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Saničani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Saničani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Saničani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218430 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 605 | g2013_srbi = 594 | g2013_hrvati = 4 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 625 | g1991_muslimani = 3 | g1991_srbi = 587 | g1991_hrvati = 9 | g1991_jugosloveni = 24 | g1981_ukupno = 621 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 534 | g1981_hrvati = 11 | g1981_jugosloveni = 64 | g1971_ukupno = 585 | g1971_srbi = 575 | g1971_hrvati = 10 | g1961_ukupno = 657 | g1961_srbi = 647 | g1961_hrvati = 10 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Saničani}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} n66lt7p34kijot5h8n95d25jjxlkzwn 0 380285 3922675 3858448 2026-08-29T09:16:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Tisova | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.897977 | dužina_stepeni = 16.534392 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 6.83 | stanovništvo grad = 114 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 16.69 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218456<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Tisova u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Tisova''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Tisova se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tisova | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218456 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 114 | g2013_srbi = 10 | g2013_hrvati = 104 | g1991_ukupno = 246 | g1991_srbi = 28 | g1991_hrvati = 194 | g1991_jugosloveni = 24 | g1981_ukupno = 315 | g1981_srbi = 27 | g1981_hrvati = 288 | g1971_ukupno = 375 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 29 | g1971_hrvati = 344 | g1961_ukupno = 501 | g1961_srbi = 31 | g1961_hrvati = 470 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 3hyb2dz6iyufd9do01k23ar3i3elovs 0 381787 3922690 3858596 2026-08-29T11:14:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = |slika = [[Image:Seal_of_University_of_California,_Berkeley.svg|150px|Logo univerziteta.]] |latinsko_ime = |moto = Fiat lux (lat.) |motobos = |osnovan = 23. mart 1868. |vrsta = [[Javni univerzitet|Javni]], istraživački univerzitet |krovna = |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = Nicholas Dirks |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = |prorektor = |dekan = |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = 36.204 (2013.) |dodipl = 25.951 (2013.) |dipl = 10.253 (2013.) |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Berkeley]] |savezna_država = [[Kalifornija]] |provincija = |država = [[SAD]] |koor = |kampus = urbani (ukupna površina 499 ha) |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = |atletika = |sportovi = 27 različitih timova |nadimak = |maskota = |udruženja = [[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]]<br>[[Asocijacija istraživačkih univerziteta|AIU]] |web-sajt = [http://www.berkeley.edu/] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Univerzitet Kalifornije u Berkleyu''' je [[Javni univerzitet|javni]], istraživački [[univerzitet]] sa sjedištem u gradu [[Berkeley (Kalifornija)|Berkeleyu]], u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Vodeći je kampus sistema [[Univerzitet u Kaliforniji|Univerziteta u Kaliforniji]], odnosno članica jednog od tri javna univerziteta koja djeluju u državi Kalifornija. Prema ''U.S. News''-u i ''ARWU''-u, Univerzitet Kalifornije u Berkleyu je najselektivniji i najbolje rangirani univerzitet u svijetu za osnovne dodiplomske studije. Osim svog akademskog prestiža, univerzitet je poznat i po ''proizvodnji'' velikog broja preduzetnika.<ref>http://www.forbes.com/sites/liyanchen/2014/07/30/startup-schools-americas-most-entrepreneurial-universities/</ref><ref>{{Cite web |url=http://founderdating.com/the-most-entrepreneurial-schools-for-real/ |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2015 |archive-date=16. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160316010640/http://founderdating.com/the-most-entrepreneurial-schools-for-real/ |url-status=dead }}</ref> Osnovan je 1868. godine kao rezultat spajanja privatnog Kalifornijskog koledža, Poljoprivrednog, Mašinskog i Fakulteta za rudarstvo. Jedan je od univerziteta koji upravlja nad 3 državne laboratorije za energiju uključujući Nacionalnu laboratoriju Los Alamos, Nacionalnu laboratoriju Lawrence Livermore i Nacionalnu laboratoriju Lawrence Berkley. 72 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] su na neki način povezani sa ovim univerzitetom, kao predavači, istraživači ili diplomci. Osim toga tu su i 9 dobitnika Wolfove nagrada, 7 Fieldsove medalje, 18 [[Turingova nagrada|Turingove nagrade]], 11 [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]]. Do danas su naučnici sa ovog univerziteta otkrili 6 hemijskih elemenata ([[kalifornij]], [[siborgij]], [[berkelij]], [[ajnštajnij]], [[fermij]], [[lorensij]]). Zajedno s istraživačima s Berkeley laboratorije, istraživači s Berkeleya su otkrili ukupno 16 hemijskih elemenata, što je više nego bilo koji drugi univerzitet u svijetu.<ref>http://www2.lbl.gov/Science-Articles/Archive/new-elements-here.html</ref> Univerzitet u Berkeleyu je jedan od osnivača [[Asocijacija američkih univerziteta|Asocijacije američkih univerziteta]] sa još uvijek visokim stepenom istraživačke djelatnosti koja iznosi 730.700.000 $ uloženih u istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini koja završava sa 30. junom 2014. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2015 |archive-date=24. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170324140646/http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://vcresearch.berkeley.edu/berkeley-research-numbers |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150916162025/http://vcresearch.berkeley.edu/berkeley-research-numbers |archive-date=16. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2015 |archive-date=30. 5. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/682zQ0Jx5?url=http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html |url-status=dead }}</ref> == Historija == Koledž Kalifornije je 1866. godine otkupio zemljište današnjeg kampusa univerziteta. Međutim, zbog nedovoljno sredstava za rad, Koledž se spojio s Poljoprivrednim, Mašinskim i Fakultetom za rudarstvo čime je formiran Univerzitet Kalifornije, prvi javni univerzitet sa potpunim nastavnim planom i programom u državi. Univerzitet je otvoren 1869. u Oaklandu.<ref>http://www.berkeley.edu/about/history-discoveries</ref> Andrew Gabrielson, upravnik Koledža Kalifornije je predložio da se koledž imenuje u čast anglo-irskog filozofa [[George Berkeley|Georgea Berkeleya]].<ref>{{Cite web |url=https://www.berkeleypubliclibrary.org/system/Chapter2.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130226050558/http://www.berkeleypubliclibrary.org/system/Chapter2.html |archive-date=26. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Godine 1870., Henry Durant, osnivač Koledža Kalifornije, postaje prvi predsjednik Univerziteta. Završetkom sjeverne i južne zgrade kampusa 1873. godine, univerzitet se seli na svoju današnju lokaciju u Berkeleyu a prvu generaciju čine 167 studenta i 222 studentice.<ref>http://sunsite.berkeley.edu/uchistory/general_history/campuses/ucb/overview.html</ref> == References == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.berkeley.edu/ Službena web stranica] * [http://www.calbears.com/ Službena web stranica univerzitetskog atletskog kluba] {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Kaliforniji|Berkley]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta|Berkley]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta|Berkley]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1868.]] ij9elf2jkva7l19zplyfa9zi60nofhy 0 386952 3922503 3887235 2026-08-28T12:22:56Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1991/1992. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 12 <br/> {{ž}} 12 | timska_takmičenja = {{m}} 5 <br/> {{ž}} 4 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1991/92.''' je petnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela 19. decembra [[1991.]] u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena marta 1992. u [[Novosibirsk]]u u [[Rusija|Rusiji]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po deseti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bile su [[Biatlon na ZOI 1992.|Zimske olimpijske igre]] u [[Francuska|francuskom]] [[Albertville|Albertvillu]], na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put, [[Norveška|norveški]] biatlonac [[Jon Åge Tyldum]], dok je u ženskoj konkurenciji po prvi put, pobijedila [[Rusija|ruska]] biatlonka [[Anfisa Rezcova]], koja je nastupala pod zastavom [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]. == Kalendar takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1991/92.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Olimpijske igre;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.57|long=10.45|label=[[Oslo]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=60.59|long=09.1|label=[[Fagernes]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=45.41|long=06.23|label=[[Albertville]]|position=right|mark=Red pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Azija|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1990/91. u Aziji<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places= {{Lokacijska karta~|Azija|lat=55.01|long=82.56|label=[[Novosibisk]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 19-22. decembra 1991. | ● | ● | ● | | ● | ● | | |- align=center |align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 16-19. januara 1992. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 23-26. januara 1992 | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|FRA}} [[Albertville]] |align=left| 12-20. februara 1992.{{Napomena|Takmičenja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama]] nisu računata za Svjetski kup}} | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left| 8-9. marta 1992. | | ● | | | ● | | | |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Fagernas]] |align=left| 10-15. marta 1992. | ●● | ● | | | ● | ●● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ZND}} [[Novosibirsk]] |align=left| 19-22. marta 1992. | ● | ● | ● | | ● | ● | ● | |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 2 ! 3 ! 7 ! 7 ! 1 ! 4 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}} 19–22. decembra 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 19. decembra 1991. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Christian Dumont]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} |- | 21. decembra 1991. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sverre Istad]]|NOR}} |- | 22. decembra 1991. <small>(nedelja)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Anatolij Ždanovič]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Stéphane Bouthiaux]]|[[Lionel Laurent]]|[[Christian Dumont]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|[[Petr Garabík]]|[[Tomáš Kos]]|[[Martin Rypl]]|[[Jiří Holubec]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 16–19. januara 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 16. januara 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]|SAD}} |- | 18. januara 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tomáš Kos]]|ČEH}} | {{flagathlete|[[Thierry Gerbier]]|FRA}} |- | 19. januara 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Johann Passler]]|[[Edmund Zitturi]]|[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Sergej Čepikov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 23–26. januara 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 23. januara 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} |- | 25. januara 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} |- | 26. januara 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]], {{ZID|Norveška}} 8–9. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | ??. marta 1992. (??.) | Pojedinačno (20&nbsp;km) | colspan="3" style="text-align:center;" | ''Pojedninačna utrka je odgođena i trčana u [[Fagernes]]u'' |- | 8. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Wolfgang Perner]]|AUT}} |- | ??. marta 1992. (??.) | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | colspan="3" style="text-align:center;" | ''Štafetna trka je otkazana'' |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Fagernes]]u, {{ZID|Norveška}} 10–15. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1992. (utorak) | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} |- | 12. marta 1992. (četvtrak) | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} |- | 14. marta 1992. (subota) | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|ZND}} |- | 15. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Gisle Fenne]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Frode Løberg]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Ludwig Gredler]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]|[[Alfred Eder]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Jnaez Ožbolt]]|[[Jure Velepec]]|[[Aleksander Grajf]]|[[Boštjan Lekan]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Novosibirsk]]u, {{ZID|Rusija}} 19–22. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 19. marta 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wolfgang Perner]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} |- | 21. marta 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} |- | 22. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Tim (20&nbsp;km) {{Napomena|Timska utrka u muškoj konkurenciji se vrijednovala kao utrka [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|Svjetskog prvenstva]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Jevgenij Redkin]]|[[Anatolij Ždanovič]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Aleksandar Tropnjikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Løberg]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Estonija}}|[[Aivo Udras]]|[[Hillar Zahkna]]|[[Urmas Kaldvee]]|[[Kalju Ojaste]]}} |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1991 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Sylfest Glimsdal|NOR|89|}} {{SKB discipline/red|2|Patrice Bailly-Salins|FRA|86|1}} {{SKB discipline/red|3|Mikael Löfgren|ŠVE|85|}} {{SKB discipline/red|.|Jens Steinigen|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Andreas Zingerle|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Valerij Kirijenko|ZND|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Mark Kirchner|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Geir Einang|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Jon Åge Tyldum|NOR|89|}} {{SKB discipline/red|2|Sergej Čepikov|SSSR|86|}} {{SKB discipline/red|3|Mark Kirchner|NJE|82|1}} {{SKB discipline/red|.|Aleksandar Popov|ZND|.|2}} {{SKB discipline/red|.|Jens Steinigen|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Frode Løberg|NOR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 17 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Norveška}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Italija}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}} 19–22. decembra 1991.|Rastojanje=1em}} |- | 19. decembra 1991. <small>(četvrtak)</small>Golov | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} |- | 21. decembra 1991. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} |- | 22. decembra 1991. <small>(nedelja)</small> | Tim (15&nbsp;km) | colspan="3" style="text-align:center;" | ''Utrka je odgođena zbog kiše'' |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 16–19. januara 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 16. januara 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Gabriela Suvová]]|ČEH}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} |- | 18. januara 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}} |- | 19. januara 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Svjetlana Pečorska]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Signe Trosten]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholzu]] {{ZID|Italija}}, 23–26. januara 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 23. januara 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|ZND}} |- | 25. januara 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} |- | 26. januara 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Jelena Golovina]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Svjetlana Pečorska]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]], {{ZID|Norveška}} 8–9. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | ??. marta 1992. (??.) | Sprint (7,5&nbsp;km) | colspan="3" style="text-align:center;" | '' Utrka u sprintu je odgođena i trčana u [[Fagernes]]u'' |- | 9. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} |- | ??. marta 1992. (??.) | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | colspan="3" style="text-align:center;" | ''Štafetna trka je otkazana'' |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Fagernes]]u, {{ZID|Norveška}} 10–15. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1992. (utorak) | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} |- | 12. marta 1992. (četvrtak) | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}} |- | 14. marta 1992. (subota) | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|ČEH}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} |- | 15. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (3 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|[[Elin Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Novosibirsk]]u, {{ZID|Rusija}} 19–22. marta 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 19. marta 1992. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} |- | 21. marta 1992. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|ZND}} | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}} |- | 22. marta 1992. <small>(nedelja)</small> | Tim (15&nbsp;km) {{Napomena|Timska utrka u ženskoj konkurenciji se vrijednovala kao utrka [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|Svjetskog prvenstva]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Petra Bauer (biatlonka)|Petra Bauer]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Uschi Disl]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]}} | {{Štafeta|{{ZID|ZND}}|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Ina Šeškil]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Svjetlana Pečorska]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|[[Gabriela Suvová]]|[[Eva Háková]]|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Adamičková]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1991/92. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1991 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|ZND|98|1}} {{SKB discipline/red|2|Anne Briand|FRA|98|.}} {{SKB discipline/red|3|Elin Kristiansen|NOR|95|1}} {{SKB discipline/red|.|Anne Elvebakk|NOR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Uschi Disl|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Nadežda Aleksijeva|BUG|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Jiřina Adamičková|ČEH|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|ZND|114|3}} {{SKB discipline/red|2|Petra Schaaf|Z NJE|92|}} {{SKB discipline/red|3|Jelena Belova|ZND|84|}} {{SKB discipline/red|.|Antje Misersky|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Svjetlana Pečorska|ZND|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hildegunn Fossen|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 17 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Norveška}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1991 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1991 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1991. u biatlonu]] [[Kategorija:1992. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.]] 37hr3jjlaic4wf5jeuac2f1x0gxes99 0 387002 3922502 3922293 2026-08-28T12:21:54Z AnToni 2325 /* Muškarci */ 3922502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1992/1993. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} <small>(2)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 12 <br/> {{ž}} 12 | timska_takmičenja = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1992/93.''' je šesnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela 17. decembra [[1992.]] u [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]], a završena krajem marta 1993. u [[Kontiolahti]]ju u [[Finska|Finskoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po jedanaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ovo je bilo zadnje svjetsko prvenstvo, koje se nije bodovalo za rezultate u Svjetskom kupu. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put, biatlonac [[Švedska|švedski]] [[Mikael Löfgren]], dok je u ženskoj konkurenciji po drugi put nakon [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezone 1991/92.]], pobijedila [[Rusija|ruska]] biatlonka [[Anfisa Rezcova]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1992/93.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] muškarci;<br/>[[Datoteka:Yellow pog.svg|8px]] žene;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.52|long=11.18|label=[[Ridnaun]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.21|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.46|long=29.51|label=[[Kontiolahti]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=42.16|long=23.36|label=[[Borovec]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} }} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 17-20. decembra 1992. | ● | ● | |● | ● | ● | |● |- align=center |align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Oberhof]] |align=left| 15-17. januara 1993. | colspan="4" | | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Ridnaun]] |align=left| 15-17. januara 1993. | ● | ● | | ● | colspan="4" | |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 21-24. januara 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● |● | ● |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|BUG}} [[Borovec]] |align=left| 12-20. februara 1993.{{Napomena|Takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]] se nisu brojala za Svjetski kup }} | ● | ● | ● | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left| 4-7. marta 1993. |● | ● | | ● | ● |● | |● |- align=center |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |align=left| 11-14. marta 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |align=left| 18-21. marta 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 6 ! 6 ! ! 6 ! 6 ! 6 ! ! 6 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}} 17-20. decembra 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 17. decembra 1992.<small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} |- | 19. decembra 1992.<small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} |- | 20. decembra 1992.<small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 x 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Bruno Hofstätter]]|[[Ludwig Gredler]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]}} | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Jo Severin Matberg]]|[[Frode Løberg]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ridnaun]]u, {{ZID|Italija}} 15-17. januara 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 15. januara 1993 <small>(petak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}} |- | 16. januara 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}} |- | 17. januara 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 x 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Andreas Zingerle]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]}} | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarassov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Valerij Kirijenko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fitz Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 21. januara 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Fredrik Kuoppa]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Elmar Mutschlechner]]|ITA}} |- | 23. januara 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 24. januara 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 x 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|[[Tord Wiksten]]|[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]|[[Mikael Löfgren]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Ivar Ulekleiv]]|[[Frode Løberg]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 4-7. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 4. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- | 6. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} |- | 7. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Mikael Löfgren]]|[[Anders Mannelqvist]]|[[Fredrik Kuoppa]]|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 11-14. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 11. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]|FIN}} |- | 13. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 14. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Jens Steinigen]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZD|BJE|1991}} [[Bjelorusija]]|[[Viktor Majgurov]]|[[Igor Hohrijakov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Edmund Zitturi]]|[[Elmar Mutschlechner]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju, {{ZID|Finska}}, 18-21. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 18. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} |- | 20. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} |- | 21. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Christian Dumont]]|[[Hervé Flandin]]}} |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim disciplinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1992 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Mikael Löfgren|ŠVE|85|}} {{SKB discipline/red|2|Andreas Zingerle|ITA|76|1}} {{SKB discipline/red|3|Wilfried Pallhuber|ITA|75|1}} {{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Ulf Johansson|ŠVE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Mark Kirchner|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Ludwig Gredler|AUT|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|101|1}} {{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|88|1}} {{SKB discipline/red|3|Ludwig Gredler|AUT|86|}} {{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|}} {{SKB discipline/red|.|Johann Passler|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Pieralberto Carrara|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Frank Luck|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Jon Åge Tyldum|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 17 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Italija}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]] || || |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}} 17-20. decembra 1992.|Rastojanje=1em}} |- | 17. decembra 1992.<small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 19. decembra 1992.<small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} |- | 20. decembra 1992.<small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Inga Schneider]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Gabriela Lehká|Gabriela Sůvová]]|[[Eva Háková]]|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 15-17. januara 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 15. januara 1993 <small>(petak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}} |- | 16. januara 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} |- | 17. januara 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 x 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Anfisa Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Petra Červenková|Petra Nosková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Helena Garabíková|Helena Černohorská]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 21. januara 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 23. januara 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Nadija Bjelova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} |- | 24. januara 1993. <small>(nedelja)</small> | Team (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Sylke Hummanik]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Anfisa Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 4-7. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 4. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} |- | 6. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} |- | 7. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Tamara Wolkowa]]||[[Anfisa Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Signe Trosten]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 11-14. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 11. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Martina Halinárová|Martina Jašicová]]|SLK}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} |- | 13. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 14. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Irena Česneková|Irena Novotná]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju, {{ZID|Finska}}, 18-21. marta 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 18. marta 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} |- | 20. marta 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|RUS|1991}} | {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}} |- | 21. marta 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Nadežda Aleksandrovna Talanova|Nadežda Talanova]]||[[Anfisa Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Irena Česneková|Irena Novotná]]|[[Eva Háková]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1992/93. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1992 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|RUS|105|2|1991}} {{SKB discipline/red|2|Nathalie Santer|ITA|97|.}} {{SKB discipline/red|3|Myriam Bédard|KAN|94|.}} {{SKB discipline/red|.|Anne Briand|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Iva Škodreva|BUG|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Martina Jašicová|SLK|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Antje Misersky|NJE|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|RUS|120|4|1991}} {{SKB discipline/red|2|Myriam Bédard|KAN|90|.}} {{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|82|}} {{SKB discipline/red|.|Petra Schaaf|Z NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Antje Misersky|NJE|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|| || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Češka}} || || |} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1992 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1992 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:1992. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.]] 7zezcrectl3ycosblucvk8k0yw7z2r3 0 388240 3922520 3922295 2026-08-28T13:35:06Z AnToni 2325 3922520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1994/95. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} <small>(2)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 14 <br/> {{ž}} 14 | timska_takmičenja = {{m}} 8 <br/> {{ž}} 8 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1994/95.''' je osamnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 8. decembra [[1993.]] u [[Bad Gastein]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 16. marta 1994. u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po trinaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je biatlonac [[Norvežani]]n [[Jon Åge Tyldum]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Francuzi|Francuskinja]] [[Anne Briand]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1994/95.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.07|long=13.08|label=[[Bad Gastein]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=60.58|long=25.40|label=[[Lahti]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Red pog.svg}} }} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]] |align=left| 8-11. decembra 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]]{{Napomena|Druga utrka u Bad Gasteinu, je održana kao zamjenski termin za planiranu utrku na Pokljuki u Sloveniji}} |align=left| 15-18. decembra 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |align=left| 19-22. januara 1995. | ● | ● |● | | ● | ● |● | |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 26-29. januara 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● |● | ● |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 14-19. februara 1995. | ● | ● | ● | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lahti]] |align=left| 9-12. marta 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left| 16-19. marta 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=5. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=5. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 8-11. decembra 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 8. decembra 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} | {{flagathlete|[[Dmitrij Pantov]]|KAZ}} |- | 10. decembra 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} |- | 11. decembra 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km)<ref name="FA">http://fazarchiv.faz.net/</ref> | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Andreas Zingerle]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Patrick Favre]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ivar Ulekleiv]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 15-18. decembra 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 15. decembra 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]|FIN}} |- | 16. decembra 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 18. decembra 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km)<ref name="FA"/> | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Pavel Muslimov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Gross]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}} 19-22. januara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 19. januara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Eduard Rjabov]]|RUS}} |- | 21. januara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 22. januara 1995. <small>(nedelja)</small> | Team (20&nbsp;km)<ref name="FA"/> | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Carsten Heymann]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Perner]]|[[Anton Lengauer-Stockner]]|[[Ludwig Gredler]]|[[Hannes Obererlacher]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Per Brandt]]|[[Anders Mannelqvist]]|[[Fredrik Kuoppa]]|[[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonas Eriksson]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}} 26-29. januara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 26. januara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Fredrik Kuoppa]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 28. januara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} |- | 29. januara 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km)<ref name="FA"/> | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Hannes Obererlacher]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja| Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 14-19. februara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. februara 1995. <small>(utorak)</small> | Team (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Petr Garabík]]|[[Roman Dostál]]|[[Jiři Holubec]]|[[Ivan Masařík]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Franck Perrot]]|[[Lionel Laurent]]|[[Stéphane Bouthiaux]]}} |- | 16. februara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} |- | 18. februara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 19. februara 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}||[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrijakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Riženkov]]||[[Vadim Sašurin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lahti]]ju, {{ZID|Finska}} 9-12. marta 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 9. marta 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Herve Flandin]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} |- | 11. marta 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Matjaž Poklukar]]|SLO}} |- | 12. marta 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km)<ref name="FA"/> | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Franck Perrot]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Vesa Hietalahti]]|[[Ville Räikkönen]]|[[Harri Eloranta]]|[[Erkki Latvala]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 16-19. marta 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 16. marta 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} |- | 18. marta 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 19. marta 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km)<ref name="FA"/> | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Frode Andresen]]|[[Kjell Ove Oftedal]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}||[[Raphael Poiree]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Jens Steinigen]]|[[Carsten Heymann]]|[[Sven Fischer]]|}} |- bgcolor="#efefef" |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1994 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Patrick Favre|ITA|105|1}} {{SKB discipline/red|2|Wilfried Pallhuber|ITA|103|1}} {{SKB discipline/red|3|Jon Åge Tyldum|NOR|100|}} {{SKB discipline/red|4|Tomasz Sikora|POL|99|1}} {{SKB discipline/red|5|Eduard Rjabov|RUS|85|}} {{SKB discipline/red|6|Patrice Bailly-Salins|FRA|77|1}} {{SKB discipline/red|7|Ludwig Gredler|AUT|69|1}} {{SKB discipline/red|8|Vladimir Dračov|RUS|64|1}} {{SKB discipline/red|9|Oleg Riženkov|BJE|63||1991}} {{SKB discipline/red|10|Vesa Hietalahti|FIN|63|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|115|.}} {{SKB discipline/red|2|Oleg Riženkov|BJE|105|2|1991}} {{SKB discipline/red|3|Pavel Muslimov|RUS|96|}} {{SKB discipline/red|4|Jon Åge Tyldum|NOR|95|1}} {{SKB discipline/red|5|Patrick Favre|ITA|88|}} {{SKB discipline/red|6|Aleksej Kobelev|RUS|87|1}} {{SKB discipline/red|7|Pieralberto Carrara|ITA|87|}} {{SKB discipline/red|8|Frank Luck|NJE|81|}} {{SKB discipline/red|9|Wilfried Pallhuber|ITA|75|}} {{SKB discipline/red|10|Ricco Groß|NJE|74|}} {{SKB discipline/red|.|Sylfest Glimsdal|NOR|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Viktor Majgurov|RUS|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 7 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 112 || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 108 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 101 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 99 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Italija}} || 95 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} || 82 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Švedska}} || 82 || |- | 8 || align=left| {{ZID|Austrija}} || 81 || |- | 9 || align=left| {{ZID|Finska}} || 81 || |- | 10 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 81 || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 21 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Italija}} || 3737 || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 3713 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 3589 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 3508 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 3469 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} || || |} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 8-11. decembra 1994.}} |- | 8. decembra 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} |- | 10. decembra 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Irina Milešina]]|RUS}} |- | 11. decembra 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 15-18. decembra 1994.}} |- | 15. decembra 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}} |- | 16. decembra 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 18. decembra 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Fossen]]|[[Elin Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Antje Harvey]]||[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}} 19-22. januara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 19. januara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}} |- | 21. januara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Mari Lampinen]]|FIN}} |- | 22. januara 1995. <small>(nedelja)</small> | Team (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Corinne Niogret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Olena Petrova]]|[[Nadija Bjelova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Tetjana Vodopjanova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Renata Novotna]]|[[Jiřina Rázlová]]|[[Petra Nosková]]|[[Eva Háková]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}} 26-29. januara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 26. januara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 28. januara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}} |- | 29. januara 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Nadežda Talanova]]|[[Svjetlana Pečorska]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Anfisa Rezcova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja| Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 14-19. februara 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. februara 1995. <small>(utorak)</small> | Team (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Kathi Schwaab]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} |- | 16. februara 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} |- | 18. februara 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 19. februara 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|[[Annette Sikveland]]||[[Gunn Margit Andreassen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lahti]]ju, {{ZID|Finska}} 9-12. marta 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 9. marta 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Martina Halinárová]]|SLK}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 11. marta 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} |- | 12. marta 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]||[[Elin Kristiansen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Melnik]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Irina Milešina]]|[[Galina Kukljeva]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 16-19. marta 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 16. marta 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} |- | 18. marta 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} |- | 19. marta 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]||[[Elin Kristiansen]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1994/95. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1994 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Svjetlana Paramigina|BJE|128|2|1991}} {{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|114|1}} {{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|111|1}} {{SKB discipline/red|4|Corinne Niogret|FRA|103|1}} {{SKB discipline/red|5|Florence Baverel|FRA|92|}} {{SKB discipline/red|6|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|90|}} {{SKB discipline/red|7|Magdalena Wallin|ŠVE|86|}} {{SKB discipline/red|8|Nadežda Talanova|RUS|78|}} {{SKB discipline/red|9|Mari Lampinen|FIN|76|.}} {{SKB discipline/red|10|Andreja Grašič|SLO|67|}} {{SKB discipline/red|10|Petra Behle|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Martina Halinárová-Jašicová|SLK|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Anne Briand|FRA|130|2}} {{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|106|}} {{SKB discipline/red|3|Svjetlana Paramigina|BJE|105|1|1991}} {{SKB discipline/red|4|Corinne Niogret|FRA|105|}} {{SKB discipline/red|5|Hildegunn Fossen|NOR|95|1}} {{SKB discipline/red|6|Nadežda Talanova|RUS|94|}} {{SKB discipline/red|7|Emmanuelle Claret|FRA|93|}} {{SKB discipline/red|8|Andreja Grašič|FRA|93|}} {{SKB discipline/red|9|Magdalena Wallin|ŠVE|92|1}} {{SKB discipline/red|10|Soňa Mihoková|SLK|86|}} {{SKB discipline/red|.|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Galina Kukljeva|RUS|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 7 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 116 || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 110 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 106 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 92 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 82 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Slovačka}} || 80 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 77 || |- | 8 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} || 76 || |- | 9 || align=left| {{ZID|Bugarska}} || 72 || |- | 9 || align=left| {{ZID|Češka}} || 69 || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 21 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 3796 || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 3692 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 3497 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 3488 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 3396 || |} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1994 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1994 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:1995. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.]] cpyurbfngy8bvvnip5e4zaqx4c529eo 0 388948 3922545 3921777 2026-08-28T13:58:14Z AnToni 2325 /* Muškarci */ 3922545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1995/96. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 14 <br/> {{ž}} 14 | timska_takmičenja = {{m}} 8 <br/> {{ž}} 8 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1995/96.''' je devetnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 7. decembra [[1995.]] u [[Östersund]]u u [[Švedska|Švedskoj]], a završena 17. marta 1994. u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po četrnaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je [[Rusi|Rus]] [[Vladimir Dračov]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Francuzi|Francuskinja]] [[Emmanuelle Claret]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1995/96.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.58|long=10.40|label=[[Holmenkollen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=48.45|long=19.31|label=[[Osrblie]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |align=left| 7-10. decembra 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] |align=left| 14-17. decembra 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |-align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 11-14. januara 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLK}} [[Osrblie]] |align=left| 18-21. januara 1996. | ● | ● |● | | ● | ● |● | |-align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 3-11. februara 1996. | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 7-10. marta 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 14-17. marta 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=12. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=12. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 7-10. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 7. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} |- | 9. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} |- | 10. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Hannes Obererlacher]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 14-17. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 16. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 17. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Pavel Muslimov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Gross]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 11-14. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 11. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |- | 13. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 14. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}||[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Osrblie]]u, {{ZID|Slovačka}}, 18-21. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 18. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Raphael Poiree]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} |- | 20. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Rene Cattarinussi]]|ITA}} |- | 21. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Perner]]|[[Martin Pfurtscheller]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Egil Gjelland]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Paavo Puurunen]]|[[Erkki Latvala]]|[[Vesa Hietalahti]]|[[Ville Räikkönen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 3-11. februara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 4. februara 1996. <small>(nedelja)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} |- | 6. februara 1996. <small>(utorak)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Riženkov]]||[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Petr Ivaško]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Sergej Roškov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Patrick Favre]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}} |- | 9. februara 1996. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Rene Cattarinussi]]|ITA}} |- | 11. februara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]||[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 7-10. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Roškov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 9. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 10. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Pavel Muslimov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}}, 14-17. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 16. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Raphael Poiree]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 17. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Vladimir Dračov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim Sašurin]]|}} |- bgcolor="#efefef" |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1995 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|132|1}} {{SKB discipline/red|2|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|92|1}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|92|1}} {{SKB discipline/red|4|Frank Luck|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|86|}} {{SKB discipline/red|6|Pavel Muslimov|RUS|78|}} {{SKB discipline/red|7|Aleksandar Popov|BJE|77|}} {{SKB discipline/red|8|Sven Fischer|NJE|73|1 }} {{SKB discipline/red|9|Vesa Hietalahti|FIN|71|1 }} {{SKB discipline/red|10|Vadim Sašurin|BJE|71|}} {{SKB discipline/red|.|Sergej Roškov|RUS|.|1 }} {{SKB discipline/red|.|Ole Einar Bjørndalen|NOR|.|1 }} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|144|4}} {{SKB discipline/red|2|Ludwig Gredler|AUT|129|2}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|112|}} {{SKB discipline/red|4|Sven Fischer|NJE|111|1}} {{SKB discipline/red|5|Rene Cattarinussi|ITA|107|}} {{SKB discipline/red|6|Ole Einar Bjørndalen|NOR|104|.}} {{SKB discipline/red|7|Pieralberto Carrara|ITA|96|}} {{SKB discipline/red|8|Frode Andresen|NOR|92|}} {{SKB discipline/red|9|Aleksej Kobelev|RUS|72|}} {{SKB discipline/red|10|Ricco Groß|NJE|71|}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 6 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 120 || 5 |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 102 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 102 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || 96 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 84 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Italija}} || 80 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Austrija}} || 79 || 1 |- | 8 || align=left| {{ZID|Češka}} || 78 || |- | 9 || align=left| {{ZID|Finska}} || 76 || |- | 10 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 72 || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 22 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || || |} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 7-10. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 7. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 9. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Mari Lampinen]]|FIN}} |- | 10. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Katrin Apel]]|[[Martina Zellner]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Anisimova]]|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Irina Milešina]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 14-17. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Soňa Mihoková]]|SLK}} |- | 16. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} |- | 17. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Katrin Apel]]|[[Martina Zellner]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Liv Grete Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 11-14. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 11. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} |- | 13. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 14. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Nina Lemeš]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Osrbli]]u, {{ZID|Slovačka}}, 18-21. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 18. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|NOR}} |- | 20. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} |- | 21. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Tim (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Liv Grete Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Annette Sikveland]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Eija Salonen]]|[[Katja Holanti]]|[[Annukka Mallat]]|[[Mari Lampinen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 3-11. februara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 3. februara 1996. <small>(subota)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} |- | 6. februara 1996. <small>(utorak)</small> | Tim (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]||[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]|[[Nina Lemeš]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]}} |- | 8. februara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 10. februara 1996. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 7-10. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} |- | 9. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Yu Shumei]]|KIN}} |- | 10. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}}, 14-17. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Myriam Bedard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} |- | 16. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Soňa Mihoková]]|SLK}} | {{flagathlete|[[Yu Shumei]]|KIN}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} |- | 17. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1995/96. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1995 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Andreja Grašič|SLO|109|1}} {{SKB discipline/red|2|Emmanuelle Claret|FRA|108|1}} {{SKB discipline/red|3|Uschi Disl|NJE|99|2}} {{SKB discipline/red|4|Magdalena Wallin|ŠVE|94|1}} {{SKB discipline/red|5|Nathalie Santer|ITA|92|}} {{SKB discipline/red|6|Florence Baverel|FRA|91|}} {{SKB discipline/red|7|Anne Briand|FRA|90|}} {{SKB discipline/red|8|Petra Behle|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|9|Tetjana Vodopjanova|UKR|82|1}} {{SKB discipline/red|10|Olga Melnik|RUS|76|}} {{SKB discipline/red|.|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Emmanuelle Claret|FRA|118|1}} {{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|115|2}} {{SKB discipline/red|3|Petra Behle|NJE|103|1}} {{SKB discipline/red|4|Svjetlana Paramigina|BJE|87|1}} {{SKB discipline/red|5|Corinne Niogret|FRA|86|}} {{SKB discipline/red|6|Magdalena Wallin|ŠVE|84|}} {{SKB discipline/red|7|Florence Baverel|FRA|82|}} {{SKB discipline/red|8|Olga Melnik|RUS|81|}} {{SKB discipline/red|9|Nathalie Santer|ITA|81|}} {{SKB discipline/red|10|Anne Briand|FRA|80|}} {{SKB discipline/red|.|Olga Romasko|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Soňa Mihoková|SLK||1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 6 }} |-bgcolor=F7F6A8 | rowspan="2" | 1 || align=left|{{ZID|Njemačka}} || rowspan="2" | 116 || 3 |-bgcolor=F7F6A8 | align=left| {{ZID|Francuska}} || 3 |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 98 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 95 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 90 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Češka}} || 78 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 78 || |- | 8 || align=left| {{ZID|Finska}} || 76 || |- | 9 || align=left| {{ZID|SAD}} || 72 || |- | rowspan="2" | 10|| align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || rowspan="2" | 71 || |- | align=left| {{ZID|Japan}} || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 22 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || || |} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1995 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1995 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:1995. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.]] 61dj2oji0v3avxfnykckk9tom7h03xg 0 400471 3922593 3861686 2026-08-28T19:02:37Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3922593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Kontiolahti]], {{ZID|Finska}} <br>[[Oslo]], {{ZID|Norveška}} | datumi = 5–14. februar 1999. <br> 11–13. mart 1999. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[5. februar|5.]] do [[14. februar]]a [[1999.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> Zbog niskih temperatura do čak -25&nbsp;°C, utrke u sprintu su odgođene šest puta i održale su se tek 12. februara, a odgođene utrke u disciplini potjere i štafetne utrke održane su od [[11. mart|11.]] do [[15. mart]]a [[1999.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]].<ref name="SP"/> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 34. po redu, a u ženskoj 16. prvenstvo. Od ovog prvenstva ekipne utrke nisu više na programu prvenstva. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]]<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km.<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH__SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Startna lista i poredak su određeni na osnovu rezultata u sprintu, a pravo nastupa imali su 60 prvoplasiranih. Od ove sezone prvi put na programu je održana utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Pravo nastupa imalo je 25 najboljih biatlonaca, na osnovu osvojenih bodova u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|Svjetskog kupa 1998/99.]] == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || <small>28:05,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} || <small>28:27,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || <small>28:46,4<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>35:37,8<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || <small>36:05,0<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>35:18,7<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>39:39,9<br><small>(2)</small | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || <small>39:49,8<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>39:57,3<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>53:53,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>54:01,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>54:30,5<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Bjelorusija}} <br><small>[[Aleksij Ajdarov]]<br />[[Peter Ivaško]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Oleg Riženkov]] ||<small> 1:23:19,3 <br>(1)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Sergej Rožkov]]<br />[[Pavel Rostovcev]] ||<small>1:23:42,4<br>(2)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Halvard Hanevold]]<br />[[Dag Bjørndalen]]<br />[[Frode Andresen]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]] ||<small>1:23:56,3<br>(4)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|4|2|1|7}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|2|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|3|3}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Martina Zellner]]|NJE}} || <small>26:59,9<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>27:04,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>27:08,2<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>32:17,5<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Martina Halinárová]]|SLK}} || <small>33:25,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Martina Zellner]]|NJE}}|| <small>33:34,5<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>40:08,2<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} || <small>40:11,3<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}}|| <small>40:16,9<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>48:17,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || <small>45:32,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Albina Ahatova]]|RUS}} || <small>46:41,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Martina Seidl|Martina Zellner]] ||<small> 1:36:56,0<br>(1)</small> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Nadežda Talanova]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Olga Romasko]]<br />[[Albina Ahatova]] ||<small>1:37:34,7<br>(3)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Delphyne Heymann|Delphyne Heymann-Burlet]]<br />[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]<br />[[Christelle Gros]]<br />[[Corinne Niogret]]||<small>1:37:42,9<br>(0)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|1|1|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|1|3}} | rowspan=3|3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|1|2}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}}|| 3 || 0 || 1 || 4 |- | rowspan=2 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}|| 2 || 0 || 1 || 3 |- | align=left| {{flagathlete|[[Martina Zellner]]|NJE}}|| 2 || 0 || 1 || 3 |- | rowspan=2 | 4. ||align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}}|| 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=6 | 7. ||align=left| {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Ivaško]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | 13. || align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}|| 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 14. || align=left| {{flagathlete|[[Albina Ahatova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}}|| 0 || 1 ||1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| 0 || 1 ||1 || 2 |- | rowspan=9 | 17. ||align=left| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Rožkov]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Martina Halinárová]]|SLK}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 26. ||align=left|{{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=6 | 28. ||align=left|{{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Delphyne Heymann-Burlet]]|FRA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Florence Baverel]]|FRA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Christelle Gros]]|FRA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|6|2|2|10}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|1|1|5}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|3|1|4}} | rowspan=2|5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|1|1|2}} | rowspan=2|7. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|3|3}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 16 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|20|13|11|44{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|11|4|5|20{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|16|8|32}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|5|5|14}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|4|4|6|14}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|4|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 13. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|53|53|53|159}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 34 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|34|22|20|76{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|30|29|18|77{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|10|20|17|47}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|2|6|14}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|6|10}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|5|8}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|90|90|90|270}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 34 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|50|42|29|121{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|45|26|25|96{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|18|36|25|79}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|10|24}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|2|6|14}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|7|10|22}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Švedska|5|5|9|19}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|2|7|13}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|4|12}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|4|5}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=2|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | 18. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|143|143|143|429}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1999]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|*]] [[Kategorija:1999. u Finskoj]] [[Kategorija:1999. u Norveškoj]] [[Kategorija:1999. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Finskoj]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Norveškoj]] [[Kategorija:Sport u Kontiolahtiju]] [[Kategorija:Sport u Oslu]] [[Kategorija:Biatlon u Finskoj]] [[Kategorija:Biatlon u Norveškoj]] dkzmim7qfxm3w1supzygrdykuyowegy 0 400760 3922648 3861788 2026-08-29T02:52:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922648 wikitext text/x-wiki {{Karta sa gradovima Albanije}} [[Datoteka:Tirana View from Sky Tower 3.JPG|thumb|right|250px|[[Tirana]], glavni i najveći grad [[Albanija|Albanije]]]] [[Datoteka:Durres view.jpg|thumb|right|250px|[[Drač]]]] [[Datoteka:Vlora.jpg|thumb|right|250px|[[Vlora]]]] [[Datoteka:Elbasan 1.jpg|thumb|right|250px|[[Elbasan]]]] [[Datoteka:Shkoder.JPG|thumb|right|250px|[[Skadar]]]] [[Datoteka:Fier (Albania).jpg|thumb|right|250px|[[Fier]]]] [[Datoteka:Berat Albania.jpg|thumb|right|250px|[[Berat]]]] U nastavku je dat '''spisak gradova u Albaniji''', prema albanskom zavodu za statistiku ([[Albanski jezik|alb.]]: Insituti i Statistikës). Prema podacima iz 2013. godine, glavni grad Albanije Tirana je daleko najveći i najmnogoljudniji grad u zemlji, te je njezin politički, kulturni i privredni centar. Drugi grad po veličini i glavna luka zemlje je Drač. Osim ova dva najveća grada, gradovi koji broje više od 100.000 stanovnika su još: [[Vlora]], [[Elbasan]] i [[Skadar]]. ==Gradovi prema broju stanovnika== {|class="wikitable sortable" style="align left" |- ! align="right" |'''Br''' ! align="left" |'''Grad''' ! align="right" |'''Popis (2013.)'''<ref>[http://www.observator.org.al/odf2/kombetare.html ''Observator - podaci o nacionalnom nivou''] Pristupljeno 25.11.2015.</ref> |- | align="right"|1 |'''[[Tirana]]''' | align="right"|622.190 |- | align="right"|2 |'''[[Drač]]''' | align="right"|203.917 |- | align="right"|3 |'''[[Vlora]]''' | align="right"|135.032 |- | align="right"|4 |'''[[Elbasan]]''' | align="right"|124.179 |- | align="right"|5 |'''[[Skadar]]''' | align="right"|111.686 |- | align="right"|6 |'''[[Korçë|Korča]]''' | align="right"|86.994 |- | align="right"|7 |'''[[Fier]]''' | align="right"|84.638 |- | align="right"|8 |'''[[Kamza]]''' | align="right"|81.688 |- | align="right"|9 |'''[[Berat]]''' | align="right"|63.132 |- | align="right"|10 |'''[[Lušnje]]''' | align="right"|53.507 |- | align="right"|11 |'''[[Saranda]]''' | align="right"|40.736 |- | align="right"|12 |'''[[Paskuqan]]''' | align="right"|39.553 |- | align="right"|13 |'''[[Kavaja]]''' | align="right"|39.478 |- | align="right"|14 |'''[[Pogradec]]''' | align="right"|38.642 |- | align="right"|15 |'''[[Đirokastra]]''' | align="right"|33.346 |} == Također pogledajte == *[[Geografija Albanije]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://albaniatourism.info/ Informacije o svim većim gradovima Albanije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721184257/http://albaniatourism.info/ |date=21. 7. 2011 }} {{commonscat|Cities in Albania}} {{Spisak gradova u Evropi}} [[Kategorija:Geografija Albanije]] [[Kategorija:Gradovi u Albaniji]] [[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Albanija]] 6pnv71uka64aarpo7qx4ui90sdxtm82 0 401121 3922596 3861919 2026-08-28T19:10:40Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3922596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]], {{ZID|Slovenija}} | datumi = 3–11. februar 2001. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[3. februar|3.]] do [[11. februar]]a [[2001.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] kod [[Bohinj]]a.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]], ovo je drugo svjetsko prvenstvo održano na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]]. U muškoj konkurenciji ovo je bilo 36. po redu, a u ženskoj 18. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]],<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji,<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km,<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>24:40,3<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>25:26,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>25:28,2<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} || <small>34:21,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>34:27,2<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>35:06,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} || <small>39:28,2<br><small>(2)</small | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>39:32,0<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>39:46,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || <small>55:05,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>55:33,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LAT}} || <small>55:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Vincent Defrasne]]<br />[[Julien Robert]]<br />[[Raphaël Poirée]] ||<small>1:12:56,7<br>(0+6)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Aleksandar Siman]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]||<small>1:13:28,6<br>(0+6)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Egil Gjelland]]<br />[[Frode Andresen]]<br />[[Halvard Hanevold]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]] ||<small> 1:13:29,7 <br>(3+13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|2|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}} || <small>21:56,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || <small>22:23,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>22:37,6<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>32:13,5<br><small>(5)</small> | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| <small>32:38,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>32:48,5<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>38:38,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || <small>39:43,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>39:47,4<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>45:13,0<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}} || <small>45:50,3<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>46:22,2<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Olga Piljova]]<br />[[Ana Bogali-Titovec]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Svjetlana Išmuratova]] ||<small> 1:29:02,8<br>(1+13)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Andrea Henkel]]<br />[[Kati Wilhelm]] ||<small> 1:29:28,30<br>(2+7)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Olena Zubrilova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Nina Lemeš]]<br />[[Tetjana Vodopjanova]] ||<small>1:29:55,2<br>(0+5)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|2|4}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Raphaël Poirée ]]|FRA}}|| 2 || 1 || 0 ||3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée]]|NOR}}|| 1 || 1 || 2 || 4 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Kati Wilhelm]]|NJE}}|| 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 6. ||align=left| {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vincent Defrasne]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Julien Robert]]|FRA}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Piljova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ana Bogali-Titovec]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svetlana Išmuratova]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 14. ||align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=7 | 17. ||align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Ajdarov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksander Siman]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andrea Henkel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=3 | 24. ||align=left| {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|BJE}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=6 | 27. ||align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis ]]|LAT}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|2|0|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|2|6}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|4|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|1|0|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|2|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 18 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|22|14|11|47{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|12|10|6|28{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|17|10|38}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|7|4|8|19}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|6|7|18}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|63|63|63|189}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|35|22|24|81{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|33|32|18|83{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|22|20|53}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|6|7|21}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|3|6|13}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|6|12}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | rowspan=2| 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|100|100|100|300}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|55|46|29|130{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|47|32|30|109{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|22|39|30|91}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|9|9|13|29}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|10|24}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|8|5|11|24}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|4|7|15}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|3|5|7|15}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|4|7}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=3|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|163|163|163|489}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2001]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|*]] [[Kategorija:2001. u Sloveniji]] [[Kategorija:2001. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sloveniji]] [[Kategorija:Sport u Bohinju]] [[Kategorija:Biatlon u Sloveniji]] fkguo7gqz81yap931pv6pb91j2617hk 0 402070 3922597 3917236 2026-08-28T19:10:54Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3922597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Hanti-Mansijsk]], {{ZID|Rusija}} | datumi = 15–23. mart 2003. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]] }} [[Datoteka:RR5111-0111R.gif|255px|mini|desno|Novčić iskovan povodom Svjetskog prvenstva u biatlonu 2003. godine]] '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[15. mart|15.]] do [[23. mart]]a [[2003.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Hanti-Mansijsk]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 38. po redu, a u ženskoj 20. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]],<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta (žene)]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji,<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km,<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Od ove godine na svjetskim se prvenstvima u biatlonu prvi put trčala štafeta u ženskoj konkurenciji na 6&nbsp;km. U konkurenciji žena u potjeri, dodijeljene su dvije medalje, jer se nije moglo ustanoviti, razlika u vremenu između [[Sandrine Bailly]] i [[Martina Glagow|Martine Glagow]]. == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>26:52,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>27:42,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Zdeněk Vítek]]|ČEŠ}} || <small>227:45,0<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>37:37,5<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>37:48,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || <small>38:43,8<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>40:49,7<br><small>(0)</small | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>41:38,8<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}}|| <small>41:54,0<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>53:39,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} || <small>55:04,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>55:05,3<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Peter Sendel]]<br />[[Sven Fischer]]<br />[[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]] ||<small>1:18:38,1<br>(0+8)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Pavel Rostovcev]]<br />[[Sergej Rožkov]]<br />[[Sergej Čepikov]]||<small>1:18:45,4<br>(0+8)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Rustam Valjulin]]<br />[[Oleg Riženkov]] ||<small> 1:18:59,3 <br>(0+12)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|0|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|2|1|5}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|1|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} |rowspan=3| 5. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Sylvie Becaert]]|FRA}} || <small>23:46,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}}|| <small>24:13,2<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Kateřina Holubcová]]|ČEŠ}} || <small> 23:19,0 <br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Sandrine Bailly]]|FRA}} <br /> {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || <small>37:15,9<br><small>(2)</small> | || | {{flagathlete|[[Svetlana Išmuratova]]|RUS}} || <small>36:07,9<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Albina Ahatova]]|RUS}} || <small> 37:15,9 <br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Išmuratova]]|RUS}} || <small>37:18,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Sandrine Bailly]]|FRA}} || <small>37:26,8<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Kateřina Holubcová]]|ČEŠ}} || <small>48:28,4<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|BJE}} || <small>48:36,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || <small>49:05,9<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Albina Ahatova]]<br />[[Svjetlana Išmuratova]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Svjetlana Černousova]] ||<small> 1:24:34,4<br>(1+11)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Oksana Hvostenko]]<br />[[Irina Merkušina]]<br />[[Oksana Jakovljeva]]<br />[[Olena Petrova]] ||<small>1:25:58,2<br>(0+14)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Simone Denkinger]]<br />[[Uschi Disl]]<br />[[Kati Wilhelm]]<br />[[Martina Glagow]] ||<small> 1:26:39,7<br>(8+16)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|1|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|1|3}} | rowspan=2|3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|1|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6{{efn|name=SP2003|<small> Na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2003. u disciplini ženske potjere dodijeljene su dvije zlatne medalje</small>}}|4|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {{col-begin}} {{col-break}} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja po sportistima |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" |1. {{Bilans medalja/RedT|Ricco Groß|NJE|2|1|1|4}} | rowspan=2|2. {{Bilans medalja/RedT|Ole Einar Bjørndalen|NOR|2|0|0|2}} {{Bilans medalja/RedT|Albina Ahatova|RUS|2|0|0|2}} |4. {{Bilans medalja/RedT|Svjetlana Išmuratova|RUS|1|1|1|3}} | rowspan=2|5. {{Bilans medalja/RedT|Sven Fischer|NJE|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/RedT|Halvard Hanevold|NOR|1|1|0|2}} | rowspan=3|7. {{Bilans medalja/RedT|Kateřina Holubcová|ČEŠ|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Martina Glagow|NJE|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Sandrine Bailly|FRA|1|0|1|2}} | rowspan=5|10. {{Bilans medalja/RedT|Sylvie Becaert|FRA|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Galina Kukljeva|RUS|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Svjetlana Černousova|RUS|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Peter Sendel|NJE|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Frank Luck|NJE|1|0|0|1}} |15. {{Bilans medalja/RedT|Olena Petrova|UKR|0|2|0|2}} | rowspan=9|16. {{Bilans medalja/RedT|Oksana Hvostenko|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Irina Merkušina|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Oksana Jakovljeva|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Olena Zubrilova|BJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Viktor Majgurov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Pavel Rostovcev|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Sergej Rožkov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Sergej Čepikov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vesa Hietalahti|FIN|0|1|0|1}} | rowspan=10|25. {{Bilans medalja/RedT|Raphaël Poirée|FRA|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Zdeněk Vítek|ČEŠ|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Paavo Puurunen|FIN|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Aleksej Ajdarov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vladimir Dračov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Rustam Valjulin|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Oleg Riženkov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Gunn Margit Andreassen|NOR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Simone Denkinger|NJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Kati Wilhelm|NJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|19{{efn|name=SP2003|}}|17|18|54}} |} {{col-break}} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|2|2|7}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|1|5}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|2|1|5}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}} | rowspan=2|7. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|11{{efn|name=SP2003|}}|9|10|30}} |} {{col-end}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 20 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|24|16|12|52{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|13|10|7|30{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|17|11|39}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|7|6|8|21}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|7|4|8|19}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|4|7|7|18}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|2|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|2|0|3|5{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|70{{efn|name=SP2003|}}|68|69|207}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 38 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|37|25|25|87{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|33|33|18|84{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|23|21|58}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|8|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|3|7|15}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|7|13}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|2|4{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | rowspan=2| 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|106|106|106|318}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|57|49|30|135{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|50|35|32|117{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|25|40|32|97}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|12|9|15|34}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|8|11|20}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|8|5|11|24}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|4|7|7|17}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|5|9|18}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|2|2|5|9{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|4|7}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=3|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|176{{efn|name=SP2003|}}|174|175|525}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2003]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|*]] [[Kategorija:2003. u Rusiji]] [[Kategorija:2003. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Rusiji]] [[Kategorija:Sport u Hanti-Mansijsku]] [[Kategorija:Biatlon u Rusiji]] gm2xmsi5ktiydgu1ga9mvvopq949tpu 10 403290 3922537 3809338 2026-08-28T13:54:07Z AnToni 2325 3922537 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 23 |Naziv = SKB 1998 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|443|5}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|397|3}} {{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|390|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Ricco Groß|NJE|367|1}} {{SKB discipline/red|5|Raphaël Poirée|FRA|365|4}} {{SKB discipline/red|6|Pavel Aleksandrovič Rostovcev{{!}}Pavel Rostovcev|RUS|330|1}} {{SKB discipline/red|7|Halvard Hanevold|NOR|322|1}} {{SKB discipline/red|8|Vadim Sašurin|BJE|303|-}} {{SKB discipline/red|9|René Cattarinussi|ITA|290|1}} {{SKB discipline/red|10|Peter Sendel|NJE|288|-}} {{SKB discipline/red|11|Frode Andresen|NOR|256|1}} {{SKB discipline/red|12|Vladimir Dračov|RUS|237|1}} {{SKB discipline/red|12|Oleksij Ajdarov|BJE|237|1}} {{SKB discipline/red|14|Oleg Riženkov|BJE|215|1}} {{SKB discipline/red|15|Vesa Hietalahti|FIN|192|-}} {{SKB discipline/red|16|Oļegs Maļuhins|LAT|191|1}} {{SKB discipline/red|18|Sylfest Glimsdal|NOR|173|-}} {{SKB discipline/red|28|Paavo Puurunen|FIN|100|-}} {{SKB discipline/red|32|Jean Marc Chabloz|ŠVI|60|-}} {{SKB discipline/red|33|Ville Räikkönen|FIN|55|-}} {{SKB discipline/red|35|Janez Ožbolt|SLO|52|-}} {{SKB discipline/red|43|Tomas Globočnik|SLO|32|-}} {{SKB discipline/red|61|Tord Wiksten|ŠVE|6|-}} {{SKB discipline/red|63|Matjaž Poklukar|SLO|4|-}} {{SKB discipline/red|65|Harri Eloranta|FIN|3|}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1998/1999.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> ezylbs88msi5700t1j4tbrm53s7f4kh 10 403781 3922538 3809339 2026-08-28T13:54:29Z AnToni 2325 3922538 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 25 |Naziv = SKB 1999 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Raphaël Poirée|FRA|470|3}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|448|5}} {{SKB discipline/red|3|Sven Fischer|NJE|434|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Pavel Rostovcev|RUS|384|-}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|379|1}} {{SKB discipline/red|6|Frode Andresen|NOR|376|6}} {{SKB discipline/red|7|Vadim Sašurin|BJE|338|1}} {{SKB discipline/red|8|Ricco Groß|NJE|316|2}} {{SKB discipline/red|9|Peter Sendel|NJE|305|-}} {{SKB discipline/red|10|Wolfgang Rottmann|AUT|304|1}} {{SKB discipline/red|11|Halvard Hanevold|NOR|288|2}} {{SKB discipline/red|12|Vladimir Dračov|RUS|275|1}} {{SKB discipline/red|13|Vesa Hietalahti|FIN|250|-}} {{SKB discipline/red|14|Ludwig Gredler|AUT|218|-}} {{SKB discipline/red|15|René Cattarinussi|ITA|198|1}} {{SKB discipline/red|19|Paavo Puurunen|FIN|179|-}} {{SKB discipline/red|28|Oleg Riženkov|BJE|108|-}} {{SKB discipline/red|38|Sylfest Glimsdal|NOR|59|-}} {{SKB discipline/red|41|Tomas Globočnik|SLO|48|-}} {{SKB discipline/red|44|Ville Räikkönen|FIN|34|-}} {{SKB discipline/red|48|Marko Dolenc|SLO|22|-}} {{SKB discipline/red|60|Harri Eloranta|FIN|7|-}} {{SKB discipline/red|62|Tord Wiksten|ŠVE|7|-}} {{SKB discipline/red|64|Jean Marc Chabloz|ŠVI|5|-}} {{SKB discipline/red|67|Janez Marič|SLO|4|-}} {{SKB discipline/red|69|Steve Cyr|KAN|3|-}} {{SKB discipline/red|72|Matjaž Poklukar|SLO|2|-}} {{SKB discipline/red|75|Janez Ožbolt|SLO|1|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1999/2000.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 9nskyo17ptztyq8xb527upykxg4yquv 10 405099 3922539 3809340 2026-08-28T13:54:57Z AnToni 2325 3922539 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 25 |Naziv = SKB 2000 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Raphaël Poirée|FRA|921|6}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|911|8}} {{SKB discipline/red|3|Frode Andresen|NOR|712|3}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Pavel Aleksandrovič Rostovcev{{!}}Pavel Rostovcev|RUS|707|2}} {{SKB discipline/red|5|Sven Fischer|NJE|675|2}} {{SKB discipline/red|6|Halvard Hanevold|NOR|590|-}} {{SKB discipline/red|7|Egil Gjelland|NOR|582|-}} {{SKB discipline/red|8|Carsten Heymann|NJE|525|-}} {{SKB discipline/red|9|Ricco Groß|NJE|514|-}} {{SKB discipline/red|10|Viktor Majgurov|RUS|492|1}} {{SKB discipline/red|12|Frank Luck|NJE|433|-}} {{SKB discipline/red|13|Rene Cattarinussi|ITA|376|-}} {{SKB discipline/red|14|Tomas Globočnik|SLO|373|-}} {{SKB discipline/red|15|Sergej Roškov|RUS|363|1}} {{SKB discipline/red|16|Zdeněk Vítek|ČEŠ|315|1}} {{SKB discipline/red|20|Oleg Riženkov|BJE|230|-}} {{SKB discipline/red|33|Paavo Puurunen|FIN|150|1}} {{SKB discipline/red|37|Marko Dolenc|SLO|104|-}} {{SKB discipline/red|39|Jean Marc Chabloz|ŠVI|94|-}} {{SKB discipline/red|40|Tord Wiksten|ŠVE|87|-}} {{SKB discipline/red|44|Ville Räikkönen|FIN|74|-}} {{SKB discipline/red|52|Vesa Hietalahti|FIN|59|-}} {{SKB discipline/red|67|Janez Marič|SLO|14|-}} {{SKB discipline/red|72|Matjaž Poklukar|SLO|9|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2000/2001.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> lyv0y40ax6dya5y7aqek6gf1eseagxk 10 405553 3922540 3809341 2026-08-28T13:55:24Z AnToni 2325 3922540 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 24 |Naziv = SKB 2001 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Raphaël Poirée|FRA|805|7}} {{SKB discipline/red|2|Pavel Rostovcev|RUS|719|4}} {{SKB discipline/red|3|Ole Einar Bjørndalen|NOR|692|5}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Sven Fischer|NJE|681|3}} {{SKB discipline/red|5|Frode Andresen|NOR|664|-}} {{SKB discipline/red|6|Frank Luck|NJE|621|2}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|581|-}} {{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|RUS|484|-}} {{SKB discipline/red|9|Vesa Hietalahti|FIN|465|1}} {{SKB discipline/red|10|Halvard Hanevold|NOR|395|-}} {{SKB discipline/red|18|Christoph Sumann|AUT|257|1}} {{SKB discipline/red|19|Oleg Riženkov|BJE|250|-}} {{SKB discipline/red|21|Tomas Globočnik|SLO|247|-}} {{SKB discipline/red|22|Daniel Mesotitsch|AUT|242|1}} {{SKB discipline/red|23|Sergej Čepikov|RUS|211|-}} {{SKB discipline/red|25|Paavo Puurunen|FIN|205|-}} {{SKB discipline/red|32|Marko Dolenc|SLO|164|-}} {{SKB discipline/red|38|Janez Marič|SLO|102|-}} {{SKB discipline/red|60|Jean Marc Chabloz|ŠVI|33|-}} {{SKB discipline/red|64|Ville Räikkönen|FIN|30|-}} {{SKB discipline/red|78|Tord Wiksten|ŠVE|10|-}} {{SKB discipline/red|79|Matjaž Poklukar|SLO|10|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2001/2002.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 8iye39j9carn8ajyt4o56lrx2nkhw0g 10 406234 3922541 3809343 2026-08-28T13:55:54Z AnToni 2325 3922541 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 23 |Naziv = SKB 2002 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|737|11}} {{SKB discipline/red|2|Vladimir Dračov|BJE|630|3}} {{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|613|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Raphaël Poirée|FRA|591|2}} {{SKB discipline/red|5|Halvard Hanevold|NOR|553|2}} {{SKB discipline/red|6|Frode Andresen|NOR|486|-}} {{SKB discipline/red|7|Sergej Čepikov|RUS|466|-}} {{SKB discipline/red|8|Oleg Riženkov|BJE|451|-}} {{SKB discipline/red|9|Tomasz Sikora|POL|442|-}} {{SKB discipline/red|10|Sven Fischer|NJE|440|1}} {{SKB discipline/red|17|Frank Luck|NJE|291|-}} {{SKB discipline/red|23|Janez Marič|SLO|219|1}} {{SKB discipline/red|25|Marko Dolenc|SLO|206|-}} {{SKB discipline/red|27|Paavo Puurunen|FIN|192|-}} {{SKB discipline/red|30|Andrij Derisemlja|UKR|172|1}} {{SKB discipline/red|33|Vesa Hietalahti|FIN|142|-}} {{SKB discipline/red|39|Alexander Wolf|NJE|96|1}} {{SKB discipline/red|41|Tomas Globočnik|SLO|94|-}} {{SKB discipline/red|67|Tord Wiksten|ŠVE|12|-}} {{SKB discipline/red|79|Jean Marc Chabloz|ŠVI|3|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2002/2003.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> e7q7yn954yy1c1itaqovfs12kuvowr5 0 410911 3922641 3805140 2026-08-29T01:32:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922641 wikitext text/x-wiki '''Skradinska kapetanija''' je bila jedna [[kapetanija]] u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sa sjedištem u [[Skradin]]u u [[Lički sandžak|Ličkom sandžaku]], a njezin prvi spomen potiče iz 1638. godine.<ref name="izabranaDjelaKreseljakovic116">{{cite book |last=Kreševljaković |first=Hamdija |author-link=Hamdija Kreševljaković|publisher=Veselin Masleša|title=Izabrana djela I|place=Sarajevo|date=1991|page=116}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ikc-berlin.de/ubs/tekstovi/text9.html|website=www.ikc-berlin.de|access-date=31. 1. 2026|title=Arhivirana kopija|archive-date=22. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080922152008/http://www.ikc-berlin.de/ubs/tekstovi/text9.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|title=Ocjene i prikazi H. K R E Š E V L J A K 0 V I Ć, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI , str. 308.|publisher=Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Djela V, Sarajevo|year=1954|url=https://hrcak.srce.hr/file/470623}}{{Mrtav link}}</ref> == Pozadina == Grad Skradin je [[1522]]. godine zauzeo [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] uz pomoć [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžak-bega]] Mahmud-bega. Grad je bio prema jednom opisu Memibegovića iz 1620. godine s jedne strane opasan bedemima, imao je dva kastila, jedan na glavici gradskog opsega, a drugi blizu rijeke Krke, a spominju se i nekoliko mlinova.<ref name="izabranaDjelaKreseljakovic116" /> == Skradinska kapetanija == Nije poznato kada je ova kapetanija osnovana, a prema sadašnjim izvorima možemo samo zaključiti da je osnovana negdje između 1522. i 1638. godine. Prvi spomen Skradinske kapetanije potiče iz 1638. godine, kada se spominje kapetan Mehmed-aga, koji je uputio jedno pismo Šibenskom kapetanu da pusti nekog sužnja Vukasa, kmeta Ahmet-age Ljubunčića. Iz nedatiranih pisma koja se čuvaju u [[Franjevački samostan na Visovcu|franjevačkom samostanu na Visovcu]] vidi se da je bio Skradinski kapetan i neki Mustafa, a dizdar neki Mehmed. Godine 1684., za vrijeme [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]], su [[Mletačka republika|Mlečani]] zauzeli Skradin i s tim je i kapetanija nestala.<ref name="izabranaDjelaKreseljakovic116" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}} [[Kategorija:Kapetanije u Bosanskom pašaluku]] 3sdmhybwzmrnjqa8ce1t6hyrpfq7ll1 10 422957 3922542 3809344 2026-08-28T13:56:17Z AnToni 2325 3922542 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 26 |Datum = |Naziv = SKB 2003 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Raphaël Poirée|NOR|1010|11}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|901|5}} {{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|769|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Halvard Hanevold|NOR|688|2}} {{SKB discipline/red|5|Lars Berger|NOR|589|3}} {{SKB discipline/red|6|Sergej Roškov|RUS|578|1}} {{SKB discipline/red|7|Tomasz Sikora|POL|516|-}} {{SKB discipline/red|8|Frode Andresen|NOR|514|-}} {{SKB discipline/red|9|Sven Fischer|NJE|512|2}} {{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračov|BJE|403|-}} {{SKB discipline/red|16|Sergej Čepikov|RUS|371|1}} {{SKB discipline/red|20|Janez Marič|SLO|303|-}} {{SKB discipline/red|22|Oleg Riženkov|BJE|280|-}} {{SKB discipline/red|25|Marko Dolenc|SLO|209|-}} {{SKB discipline/red|32|Paavo Puurunen|FIN|148|-}} {{SKB discipline/red|37|Vesa Hietalahti|FIN|118|-}} {{SKB discipline/red|39|Frank Luck|NJE|113|-}} {{SKB discipline/red|68|Zhang Chengye (biatlonac){{!}}Zhang Chengye|KIN|15|-}} {{SKB discipline/red|72|Matjaž Poklukar|SLO|9|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2003/2004.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 73ckswmwycx2uke2wongem3lpoq3ucx 0 425202 3922658 3866869 2026-08-29T07:59:04Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]] | datum = 20. februar 1994. | broj_učesnika = 70 | broj_zemalja = 28 | broj_ekipa = | godina = 1994 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | zlato_NOK = RUS | srebro = [[Frank Luck]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Sven Fischer]] | bronza_NOK = GER | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|1992.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|1998]] }} {{Biatlon na ZOI 1994.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 20. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date = 1. 12. 2016}}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Ukupno <br> vrijeme !! Zaostatak |- | {{gold1}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 54:25.3 || 3 || 57:25.3 || - |- | {{silver2}} || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 54:28.7 || 3 || 57:28.7 || +0:03.4 |- | {{bronze3}} || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 55:41.9 || 2 || 57:41.9 || +0:16.6 |- |- | 4 || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 57:53.1 || 0 || 57:53.1 || +0:27.8 |- | 5 || align=left | [[Jens Steinigen]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 56:18.1 || 2 || 58:18.1 || +0:52.8 |- | 6 || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 55:54.1 || 3 || 58:54.1 || +1:28.8 |- | 7 || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 55:16.4 || 4 || 59:16.4 || +1:51.1 |- | 8 || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 54:31.4 || 5 || 59:31.4 || +2:06.1 |- | 9 || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 56:42.4 || 3 || 59:42.4 || +2:17.1 |- | 10 || align=left | [[Alfred Eder]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 59:43.9 || 0 || 59:43.9 || +2:18.6 |- | 11 || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 58:48.9 || 1 || 59:48.9 || +2:23.6 |- | 12 || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 56:51.1 || 3 || 59:51.1 || +2:25.8 |- | 13 || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 55:53.5 || 4 || 59:53.5 || +2:28.2 |- | 14 || align=left | [[Roman Zvonkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 60:06.8 || 0 || 60:06.8 || +2:41.5 |- | 15 || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 56:14.2 || 4 || 60:14.2 || +2:48.9 |- | 16 || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 57:14.5 || 3 || 60:14.5 || +2:49.2 |- | 17 || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 59:18.9 || 1 || 60:18.9 || +2:53.6 |- | 18 || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 55:21.6 || 5 || 60:21.6 || +2:56.3 |- | 19 || align=left | [[Gundars Upenieks]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 58:26.5 || 2 || 60:26.5 || +3:01.2 |- | 20 || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 55:27.1 || 5 || 60:27.1 || +3:01.8 |- | 21 || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 58:33.3 || 2 || 60:33.3 || +3:08.0 |- | 22 || align=left | [[Patrick Favre]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 57:40.3 || 3 || 60:40.3 || +3:15.0 |- | 23 || align=left | [[Viktor Majgurov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 56:42.7 || 4 || 60:42.7 || +3:17.4 |- | 24 || align=left | [[Valerij Medvedcev]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 57:44.0 || 3 || 60:44.0 || +3:18.7 |- | 25 || align=left | [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 60:03.7 || 1 || 61:03.7 || +3:38.4 |- | 26 || align=left | [[Vitalij Mohiljenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 58:07.7 || 3 || 61:07.7 || +3:42.4 |- | 27 || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 58:09.4 || 3 || 61:09.4 || +3:44.1 |- | 28 || align=left | [[Vadim Sašurin]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 59:09.8 || 2 || 61:09.8 || +3:44.5 |- | 29 || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 58:19.1 || 3 || 61:19.1 || +3:53.8 |- | 30 || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 55:40.9 || 6 || 61:40.9 || +4:15.6 |- | 31 || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 57:41.6 || 4 || 61:41.6 || +4:16.3 |- | 32 || align=left | [[Lionel Laurent]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 58:42.6 || 3 || 61:42.6 || +4:17.3 |- | 33 || align=left | [[Hanspeter Knobel]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 60:42.8 || 1 || 61:42.8 || +4:17.5 |- | 34 || align=left | [[Ivan Masařík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 58:46.0 || 3 || 61:46.0 || +4:20.7 |- | 35 || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 55:46.3 || 6 || 61:46.3 || +4:21.0 |- | 36 || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 57:51.0 || 4 || 61:51.0 || +4:25.7 |- | 37 || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 60:51.7 || 1 || 61:51.7 || +4:26.4 |- | 38 || align=left | [[Jure Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 59:58.0 || 2 || 61:58.0 || +4:32.7 |- | 39 || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 58:00.6 || 4 || 62:00.6 || +4:35.3 |- | 40 || align=left | [[Oļegs Maļuhins]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 58:02.1 || 4 || 62:02.1 || +4:36.8 |- | 41 || align=left | [[Timo Seppälä]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 59:07.0 || 3 || 62:07.0 || +4:41.7 |- | 42 || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 58:14.2 || 4 || 62:14.2 || +4:48.9 |- | 43 || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 56:20.7 || 6 || 62:20.7 || +4:55.4 |- | 44 || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 58:25.9 || 4 || 62:25.9 || +5:00.6 |- | 45 || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 58:27.9 || 4 || 62:27.9 || +5:02.6 |- | 46 || align=left | [[Halvard Hanevold]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 58:52.0 || 4 || 62:52.0 || +5:26.7 |- | 47 || align=left | [[Franck Perrot]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 59:57.0 || 3 || 62:57.0 || +5:31.7 |- | 48 || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 56:01.4 || 7 || 63:01.4 || +5:36.1 |- | 49 || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 58:05.9 || 5 || 63:05.9 || +5:40.6 |- | 50 || align=left | [[Lukáš Krejči]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 58:28.0 || 5 || 63:28.0 || +6:02.7 |- | 51 || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 57:29.8 || 6 || 63:29.8 || +6:04.5 |- | 52 || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 60:31.7 || 3 || 63:31.7 || +6:06.4 |- | 53 || align=left | [[Jevgenij Redkin]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 57:34.9 || 6 || 63:34.9 || +6:09.6 |- | 54 || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 60:44.0 || 3 || 63:44.0 || +6:18.7 |- | 54 || align=left | [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 62:44.0 || 1 || 63:44.0 || +6:18.7 |- | 56 || align=left | [[Pavel Sládek]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 60:51.7 || 3 || 63:51.7 || +6:26.4 |- | 57 || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 56:56.3 || 7 || 63:56.3 || +6:31.0 |- | 58 || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 58:08.9 || 6 || 64:08.9 || +6:43.6 |- | 59 || align=left | [[Boštjan Lekan]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 60:12.3 || 5 || 65:12.3 || +7:47.0 |- | 60 || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 59:21.4 || 6 || 65:21.4 || +7:56.1 |- | 61 || align=left | [[Urmas Kaldvee]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 58:23.2 || 7 || 65:23.2 || +7:57.9 |- | 62 || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 58:34.6 || 7 || 65:34.6 || +8:09.3 |- | 63 || align=left | [[Wiesław Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 59:48.8 || 6 || 65:48.8 || +8:23.5 |- | 64 || align=left | [[Jon Engen]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 62:39.7 || 4 || 66:39.7 || +9:14.4 |- | 65 || align=left | [[Curt Schreiner]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 61:41.6 || 6 || 67:41.6 || +10:16.3 |- | 66 || align=left | [[Glenn Olsson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 60:55.9 || 7 || 67:55.9 || +10:30.6 |- | 67 || align=left | [[Jan Wojtas]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 61:10.5 || 7 || 68:10.5 || +10:45.2 |- | 68 || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 58:49.1 || 10 || 68:49.1 || +11:23.8 |- | 69 || align=left | [[Kalju Ojaste]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 61:21.4 || 10 || 71:21.4 || +13:56.1 |- | 70 || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 67:30.4 || 9 || 76:30.4 || +19:05.1 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}} |Broj = 10 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{Njemačka I/Z}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="3"|5. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="3" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042947/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-20-kilometres.html |date=10. 12. 2008 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] anmsxdaz1ftn09plvg59xx529b8ekyp 0 425320 3922661 3922282 2026-08-29T08:34:34Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922661 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]] | datum = 23. februar 1994. | broj_učesnika = 68 | broj_zemalja = 28 | broj_ekipa = | godina = 1994 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Sergej Čepikov]] | zlato_NOK = RUS | srebro = [[Ricco Groß]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1992.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998]] }} {{Biatlon na ZOI 1994.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date = 1. 12. 2016}}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0 || 0 || +- |- | {{silver2}} || align=left | [[Ricco Groß]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0 || 0 || +0:06.0 |- | {{bronze3}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4 || 1 || +0:20.4 |- | 4. || align=left | [[Vladimir Dračov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:28.9 || 1 || +0:21.9 |- | 5. || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 29:05.4 || 2 || +0:58.4 |- | 6. || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:09.7 || 2 || +1:02.7 |- | 7. || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:16.0 || 1 || +1:09.0 |- | 8. || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:33.8 || 1 || +1:26.8 |- | 9. || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 29:35.8 || 0 || +1:28.8 |- | 10. || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 29:38.5 || 0 || +1:31.5 |- | 11. || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:43.1 || 2 || +1:36.1 |- | 12. || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:51.7 || 2 || +1:44.7 |- | 13. || align=left | [[Johann Passler]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 29:53.1 || 2 || +1:46.1 |- | 14. || align=left | [[Ivar Michal Ulekleiv]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 29:56.6 || 1 || +1:49.6 |- | 15. || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 30:02.1 || 4 || +1:55.1 |- | 16. || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 30:06.2 || 3 || +1:59.2 |- | 17. || align=left | [[Oleg Riženkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 30:11.0 || 3 || +2:04.0 |- | 18. || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 30:16.6 || 1 || +2:09.6 |- | 19. || align=left | [[Thierry Dusserre]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 30:22.6 || 2 || +2:15.6 |- | 20. || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 30:24.2 || 3 || +2:17.2 |- | 21. || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:31.2 || 1 || +2:24.2 |- | 22. || align=left | [[Wolfgang Perner]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:31.5 || 3 || +2:24.5 |- | 23. || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:33.1 || 3 || +2:26.1 |- | 24. || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:35.2 || 3 || +2:28.2 |- | 25. || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:36.7 || 2 || +2:29.7 |- | 26. || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 30:41.2 || 3 || +2:34.2 |- | 27. || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 30:44.2 || 2 || +2:37.2 |- | 28. || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:44.6 || 1 || +2:37.6 |- | 29. || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:45.2 || 2 || +2:38.2 |- | 30. || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:55.2 || 4 || +2:48.2 |- | 31. || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 30:59.3 || 1 || +2:52.3 |- | 32. || align=left | [[Tomasz Sikora]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 31:02.6 || 3 || +2:55.6 |- | 33. || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 31:04.3 || 2 || +2:57.3 |- | 34. || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 31:05.3 || 2 || +2:58.3 |- | 35. || align=left | [[Stéphane Bouthiaux]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 31:07.3 || 3 || +3:00.3 |- | 36. || align=left | [[Uroš Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 31:07.5 || 2 || +3:00.5 |- | 37. || align=left | [[Viktor Majgurov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:09.2 || 3 || +3:02.2 |- | 38. || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 31:27.4 || 1 || +3:20.4 |- | 39. || align=left | [[Hillar Zahkna]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 31:28.7 || 3 || +3:21.7 |- | 40. || align=left | [[Valentin Džima]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:31.8 || 3 || +3:24.8 |- | 41. || align=left | [[Ilmārs Bricis]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 31:36.9 || 4 || +3:29.9 |- | 42. || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 31:40.2 || 3 || +3:33.2 |- | 43. || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 31:47.2 || 5 || +3:40.2 |- | 44. || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 31:50.5 || 2 || +3:43.5 |- | 45. || align=left | [[Igor Hohrijakov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:50.7 || 4 || +3:43.7 |- | 46. || align=left | [[Tomáš Kos]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 31:52.0 || 1 || +3:45.0 |- | 47. || align=left | [[Ivan Maksimov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:52.7 || 3 || +3:45.7 |- | 48. || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 31:54.2 || 5 || +3:47.2 |- | 49. || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 31:58.3 || 2 || +3:51.3 |- | 50. || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:02.1 || 4 || +3:55.1 |- | 51. || align=left | [[Pavel Kotraba]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:04.0 || 4 || +3:57.0 |- | 52. || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:06.0 || 5 || +3:59.0 |- | 53. || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 32:07.4 || 3 || +4:00.4 |- | 54. || align=left | [[Erkki Latvala]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:08.4 || 3 || +4:01.4 |- | 55. || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 32:15.4 || 3 || +4:08.4 |- | 56. || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 32:21.5 || 3 || +4:14.5 |- | 57. || align=left | [[Daniel Krčmář]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:24.1 || 4 || +4:17.1 |- | 58. || align=left | [[Olaf Mihelson]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:30.7 || 3 || +4:23.7 |- | 59. || align=left | [[Jože Poklukar]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 32:31.7 || 3 || +4:24.7 |- | 60. || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 32:35.6 || 3 || +4:28.6 |- | 61. || align=left | [[Krzysztof Topór]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 32:37.7 || 3 || +4:30.7 |- | 62. || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 32:47.7 || 5 || +4:40.7 |- | 63. || align=left | [[Daniel Hediger]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 33:05.6 || 8 || +4:58.6 |- | 64. || align=left | [[Dave Jareckie]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:15.6 || 4 || +5:08.6 |- | 65. || align=left | [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:29.2 || 3 || +5:22.2 |- | 66. || align=left | [[Aivars Bogdanovs]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 33:52.0 || 6 || +5:45.0 |- | 67. || align=left | [[Kenneth Rudd]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 34:19.7 || 4 || +6:12.7 |- | 68. || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 34:48.0 || 3 || +6:41.0 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 5 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1994 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625041542/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=25. 6. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] h44058l9xcqioookynfjmj1puo9d81t 0 425321 3922657 3922280 2026-08-29T07:58:35Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]] | datum = 26. februar 1994. | broj_učesnika = 72 | broj_zemalja = 18 | broj_ekipa = 18 | godina = 1994 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]]<br /> [[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Sven Fischer]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Valerij Kirijenko]]<br /> [[Vladimir Dračev]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebro_NOK = RUS | bronza = [[Thierry Dusserre]]<br /> [[Patrice Bailly-Salins]]<br />[[Lionel Laurent]]<br />[[Hervé Flandin]] | bronza_NOK = FRA | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1992.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1998]] }} {{Biatlon na ZOI 1994.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&nbsp;km]] na '''[[ZOI 1994.]]''' održana je 16. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date = 1. 12. 2016}}</ref> Zlatnu medalju je osvojila štafeta ujedinjene [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Njemačke]], kao i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|prethodnoj olimpijadi]]. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Država !! Vrijeme<br/>Promašaji !! Zaostatak<ref name=Biathlon /> |- | {{gold1}} |align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} <br/> <small> [[Ricco Groß]]<br/> [[Frank Luck]]<br/> [[Mark Kirchner]]<br/> [[Sven Fischer]] </small> | 1:30:22.1 <br/>'''(0)''' | +0.0 |- | {{silver2}} |align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Valerij Kirijenko]]<br/> [[Vladimir Dračev]]<br/> [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br/> [[Sergej Čepikov]] </small> | 1:31:23.6 <br/>'''(2)''' | +1:01.5 |- | {{bronze3}} |align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Thierry Dusserre]]<br/> [[Patrice Bailly-Salins]]<br/> [[Lionel Laurent]]<br/> [[Hervé Flandin]] </small> | 1:32:31.3 <br/>'''(1)''' | +2:09.2 |- | 4 |align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Viktor Majgurov]]<br/> [[Igor Hohrijakov]]<br/> [[Oleg Riženkov]]<br/> [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] </small> | 1:32:57.2 <br/>'''(0)''' | +2:35.1 |- | 5 |align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Erkki Latvala]]<br/> [[Harri Eloranta]]<br/> [[Timo Seppälä]]<br/> [[Vesa Hietalahti]] </small> | 1:33:11.9 <br/>'''(1)''' | +2:49.8 |- | 6 |align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Patrick Favre]]<br/> [[Johann Passler]]<br/> [[Pieralberto Carrara]]<br/> [[Andreas Zingerle]] </small> | 1:33:17.3 <br/>'''(5)''' | +2:55.2 |- | 7 |align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Ole Einar Bjørndalen]]<br/> [[Ivar Michal Ulekleiv]]<br/> [[Halvard Hanevold]]<br/> [[Jon Åge Tyldum]] </small> | 1:33:32.8 <br/>'''(0)''' | +3:10.7 |- | 8 |align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Tomasz Sikora]]<br/> [[Jan Ziemianin]]<br/> [[Wiesław Ziemianin]]<br/> [[Jan Wojtas]] </small> | 1:33:49.3 <br/>'''(0)''' | +3:27.2 |- | 9 |align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]<br/> [[Ludwig Gredler]]<br/> [[Wolfgang Perner]]<br/> [[Martin Pfurtscheller]] </small> | 1:34:02.9 <br/>'''(4)''' | +3:40.8 |- | 10 |align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Uroš Velepec]]<br/> [[Jure Velepec]]<br/> [[Boštjan Lekan]]<br/> [[Janez Ožbolt]] </small> | 1:34:19.6 <br/>'''(1)''' | +3:57.5 |- | 11 |align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Per Brandt]]<br/> [[Mikael Löfgren]]<br/> [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br/> [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] </small> | 1:34:38.8 <br/>'''(0)''' | +4:16.7 |- | 12 |align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Petr Garabík]]<br/> [[Tomáš Kos]]<br/> [[Ivan Masařík]]<br/> [[Jiří Holubec]] </small> | 1:35:26.0 <br/>'''(0)''' | +5:03.9 |- | 13 |align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Olaf Mihelson]]<br/> [[Urmas Kaldvee]]<br/> [[Aivo Udras]]<br/> [[Kalju Ojaste]] </small> | 1:35:34.3 <br/>'''(3)''' | +5:12.2 |- | 14 |align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Curt Schreiner]]<br/> [[Dave Jareckie]]<br/> [[Jon Engen]]<br/> [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] </small> | 1:35:43.7 <br/>'''(0)''' | +5:21.6 |- | 15 |align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Vitalij Mohiljenko]]<br/> [[Taras Doljni]]<br/> [[Valentin Džima]]<br/> [[Roman Zvonkov]] </small> | 1:35:48.0 <br/>'''(4)''' | +5:25.9 |- | 16 |align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Oļegs Maļuhins]]<br/> [[Ilmārs Bricis]]<br/> [[Aivars Bogdanovs]]<br/> [[Gundars Upenieks]] </small> | 1:37:40.5 <br/>'''(4)''' | +7:18.4 |- | 17 |align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]<br/> [[Ian Woods]]<br/> [[Mark Gee]]<br/> [[Kenneth Rudd]] </small> | 1:39:16.0 <br/>'''(0)''' | +8:53.9 |- | 18 |align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}}<br/> <small> [[Pavel Sladek]]<br/> [[Pavel Kotraba]]<br/> [[Daniel Krčmar]]<br/> [[Lukaš Krejči]] </small> | 1:40:00.3 <br/>'''(3)''' | +9:38.2 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}} |Broj = 8 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | rowspan="2"| 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 7 | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 10 | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210021424/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=10. 12. 2008 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] 6xs0za551phrvt74u1vc8abehq1fqbh 0 426223 3922662 3901850 2026-08-29T08:35:21Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Japan}}, [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]] | datum = 18. februar 1998. | broj_učesnika = 73 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | godina = 1998 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Frode Andresen]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Ville Räikkönen]] | bronza_NOK = FIN | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|1994.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|2002]] }} {{Biatlon na ZOI 1998.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 1998.]] održana je 18. februara 1998. na [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]]u u [[Nagano|Naganu]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ Biatlon na ZOI 1998. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |date=27. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 27:16.2 || 0 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:17.8 || 2 || +1:01.6 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Ville Räikkönen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 28:21.7 || 1 || +1:05.5 |- | 4 ||align=left| [[Viktor Majgurov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 28:36.0 || 0 || +1:19.8 |- | 5 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 28:36.9 || 1 || +1:20.7 |- | 6 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 28:37.4 || 1 || +1:21.2 |- | 7 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 28:40.3 || 1 || +1:24.1 |- | 8 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:40.8 || 2 || +1:24.6 |- | 9 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 28:44.0 || 0 || +1:27.8 |- | 10 ||align=left| [[Pieralberto Carrara]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 28:44.2 || 2 || +1:28.0 |- | 11 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 28:44.3 || 2 || +1:28.1 |- | 12 ||align=left| [[Vladimir Dračov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 28:46.4 || 1 || +1:30.2 |- | 13 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}|| 28:49.1 || 1 || +1:32.9 |- | 14 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 28:50.1 || 1 || +1:33.9 |- | 15 ||align=left| [[Ivan Masařík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 28:58.6 || 2 || +1:42.4 |- | 16 ||align=left| [[Jože Poklukar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 29:00.5 || 1 || +1:44.3 |- | 17 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 29:13.9 || 1 || +1:57.7 |- | 18 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 29:19.4 || 1 || +2:03.2 |- | 19 ||align=left| [[Kyōji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 29:19.4 || 2 || +2:03.2 |- | 20 ||align=left| [[Harri Eloranta]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}|| 29:21.8 || 2 || +2:05.6 |- | 21 ||align=left| [[Fredrik Kuoppa]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1998|Zimskim}}|| 29:22.0 || 2 || +2:05.8 |- | 22 ||align=left| [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 29:23.2 || 3 || +2:07.0 |- | 23 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:28.5 || 3 || +2:12.3 |- | 24 ||align=left| [[Dmitrij Pozdnjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 29:30.1 || 0 || +2:13.9 |- | 25 ||align=left| [[Mikael Löfgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1998|Zimskim}}|| 29:31.6 || 1 || +2:15.4 |- | 26 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:34.4 || 1 || +2:18.2 |- | 27 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 29:38.2 || 2 || +2:22.0 |- | 28 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}|| 29:40.8 || 1 || +2:24.6 |- | 29 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 29:47.1 || 2 || +2:30.9 |- | 30 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1998|Zimskim}}|| 29:49.6 || 0 || +2:33.4 |- | 31 ||align=left| [[Valerij Ivanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 29:58.8 || 5 || +2:42.6 |- | 32 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}|| 30:01.7 || 4 || +2:45.5 |- | 33 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:04.4 || 3 || +2:48.2 |- | 34 ||align=left| [[Carsten Heymann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}|| 30:09.6 || 2 || +2:53.4 |- | 35 ||align=left| [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 30:10.0 || 1 || +2:53.8 |- | 36 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 30:11.3 || 3 || +2:55.1 |- | 37 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:12.3 || 2 || +2:56.1 |- | 38 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 30:13.5 || 4 || +2:57.3 |- | 39 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 30:16.0 || 2 || +2:59.8 |- | 40 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:24.2 || 3 || +3:08.0 |- | 41 ||align=left| [[Ľubomír Machyniak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1998|Zimskim}}|| 30:30.3 || 1 || +3:14.1 |- | 42 ||align=left| [[Tomaž Žemva]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}|| 30:32.1 || 1 || +3:15.9 |- | 43 ||align=left| [[Shuichi Sekiya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 30:33.4 || 3 || +3:17.2 |- | 43 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}|| 30:33.4 || 3 || +3:17.2 |- | 45 ||align=left| [[Andrij Derjizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1998|Zimskim}}|| 30:33.6 || 3 || +3:17.4 |- | 46 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:34.0 || 1 || +3:17.8 |- | 47 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1998|Zimskim}}|| 30:34.4 || 0 || +3:18.2 |- | 48 ||align=left| [[Steve Cyr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1998|Zimskim}}|| 30:35.0 || 3 || +3:18.8 |- | 49 ||align=left| [[Dan Westover]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1998|Zimskim}}|| 30:39.5 || 1 || +3:23.3 |- | 50 ||align=left| [[Thierry Dusserre]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 30:43.6 || 1 || +3:27.4 |- | 51 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 30:46.5 || 2 || +3:30.3 |- | 52 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}|| 30:50.0 || 4 || +3:33.8 |- | 53 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}|| 30:51.3 || 3 || +3:35.1 |- | 54 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}|| 30:51.8 || 3 || +3:35.6 |- | 55 ||align=left| [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}|| 30:53.0 || 2 || +3:36.8 |- | 56 ||align=left| [[Aleksej Kobeljev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}|| 31:02.8 || 4 || +3:46.6 |- | 57 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1998|Zimskim}}|| 31:09.5 || 0 || +3:53.3 |- | 58 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1998|Zimskim}}|| 31:14.6 || 2 || +3:58.4 |- | 59 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|1998|Zimskim}}|| 31:23.7 || 5 || +4:07.5 |- | 60 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1998|Zimskim}}|| 31:31.6 || 3 || +4:15.4 |- | 61 ||align=left| [[Atsushi Kazama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}|| 31:41.1 || 6 || +4:24.9 |- | 62 ||align=left| [[Reinhard Neuner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}|| 31:45.3 || 4 || +4:29.1 |- | 63 ||align=left| [[János Panyik]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1998|Zimskim}}|| 31:50.0 || 1 || +4:33.8 |- | 64 ||align=left| [[Marius Ene]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1998|Zimskim}}|| 31:54.8 || 2 || +4:38.6 |- | 65 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|1998|Zimskim}}|| 31:55.8 || 4 || +4:39.6 |- | 66 ||align=left| [[Kevin Quintilio]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1998|Zimskim}}|| 32:32.6 || 3 || +5:16.4 |- | 67 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 32:52.4 || 0 || +5:36.2 |- | 68 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1998|Zimskim}}|| 33:00.3 || 5 || +5:44.1 |- | 69 ||align=left| [[Andreas Heymann]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| 33:06.9 || 2 || +5:50.7 |- | 70 ||align=left| [[Jeon Jae-won]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1998|Zimskim}}|| 35:09.5 || 6 || +7:53.3 |- | 71 ||align=left| [[Ion Bucsa]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|1998|Zimskim}}|| 36:33.8 || 6 || +9:17.6 |- | - ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |- | - ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1998|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 6 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1998 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1998 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622112245/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=22. 6. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] nt8jqnm5alrji07kig1z3ke5jiqn9s0 0 426276 3922517 3866977 2026-08-28T13:30:56Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 11. februar 2002. | broj_učesnika = 87 | broj_zemalja = 34 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Frank Luck]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Viktor Majgourov]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|1998.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 11. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Ukupno <br> vrijeme !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 49:03.3 || 2 || 51:03.3 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:39.4 || 0 || 51:39.4 || +00:36.1 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Viktor Majgourov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 50:40.6 || 1 || 51:40.6 || +00:37.3 |- | 4 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 49:58.7 || 2 || 51:58.7 || +00:55.4 |- | 5 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 52:16.3 || 0 || 52:16.3 || +01:13.0 |- | 6 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 51:33.5 || 1 || 52:33.5 || +01:30.2 |- | 7 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 49:39.1 || 3 || 52:39.1 || +01:35.8 |- | 8 ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 51:44.2 || 1 || 52:44.2 || +01:40.9 |- | 9 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 52:52.6 || 0 || 52:52.6 || +01:49.3 |- | 10 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 50:52.9 || 2 || 52:52.9 || +01:49.6 |- | 11 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 51:19.3 || 2 || 53:19.3 || +02:16.0 |- | 12 ||align=left| [[Sergei Rožkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 53:43.8 || 0 || 53:43.8 || +02:40.5 |- | 13 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 51:45.8 || 2 || 53:45.8 || +02:42.5 |- | 14 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 51:56.5 || 2 || 53:56.5 || +02:53.2 |- | 15 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 51:15.7 || 3 || 54:15.7 || +03:12.4 |- | 16 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 52:16.1 || 2 || 54:16.1 || +03:12.8 |- | 17 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 51:25.3 || 3 || 54:25.3 || +03:22.0 |- | 18 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 53:40.6 || 1 || 54:40.6 || +03:37.3 |- | 19 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 52:47.0 || 2 || 54:47.0 || +03:43.7 |- | 20 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 52:51.9 || 2 || 54:51.9 || +03:48.6 |- | 21 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 52:57.2 || 2 || 54:57.2 || +03:53.9 |- | 22 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 52:00.3 || 3 || 55:00.3 || +03:57.0 |- | 23 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 54:01.3 || 1 || 55:01.3 || +03:58.0 |- | 24 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 53:02.1 || 2 || 55:02.1 || +03:58.8 |- | 25 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 53:12.2 || 2 || 55:12.2 || +04:08.9 |- | 26 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 52:13.8 || 3 || 55:13.8 || +04:10.5 |- | 27 ||align=left| [[Andrij Derižemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 54:14.8 || 1 || 55:14.8 || +04:11.5 |- | 28 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| 53:17.5 || 2 || 55:17.5 || +04:14.2 |- | 29 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:23.2 || 4 || 55:23.2 || +04:19.9 |- | 30 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:35.2 || 1 || 55:35.2 || +04:31.9 |- | 31 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 51:56.6 || 4 || 55:56.6 || +04:53.3 |- | 32 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 51:00.4 || 5 || 56:00.4 || +04:57.1 |- | 33 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 55:11.9 || 1 || 56:11.9 || +05:08.6 |- | 34 ||align=left| [[Alexander Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:16.6 || 5 || 56:16.6 || +05:13.3 |- | 35 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 55:19.6 || 1 || 56:19.6 || +05:16.3 |- | 36 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 52:19.6 || 4 || 56:19.6 || +05:16.3 |- | 37 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 53:20.3 || 3 || 56:20.3 || +05:17.0 |- | 38 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 52:20.7 || 4 || 56:20.7 || +05:17.4 |- | 39 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 53:24.4 || 3 || 56:24.4 || +05:21.1 |- | 40 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 53:24.5 || 3 || 56:24.5 || +05:21.2 |- | 41 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 53:33.5 || 3 || 56:33.5 || +05:30.2 |- | 42 ||align=left| [[Ivan Masařík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 53:40.6 || 3 || 56:40.6 || +05:37.3 |- | 43 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 51:51.9 || 5 || 56:51.9 || +05:48.6 |- | 44 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 52:52.8 || 4 || 56:52.8 || +05:49.5 |- | 45 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 54:08.4 || 3 || 57:08.4 || +06:05.1 |- | 46 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 53:08.5 || 4 || 57:08.5 || +06:05.2 |- | 47 ||align=left| [[Henrik Forsberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 51:22.0 || 6 || 57:22.0 || +06:18.7 |- | 48 ||align=left| [[Jason Sklenar]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 54:27.2 || 3 || 57:27.2 || +06:23.9 |- | 49 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2002|Zimskim}}|| 54:32.8 || 3 || 57:32.8 || +06:29.5 |- | 50 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 52:33.2 || 5 || 57:33.2 || +06:29.9 |- | 51 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| 54:36.8 || 3 || 57:36.8 || +06:33.5 |- | 52 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| 53:37.8 || 4 || 57:37.8 || +06:34.5 |- | 53 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:52.1 || 4 || 57:52.1 || +06:48.8 |- | 54 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 54:54.0 || 3 || 57:54.0 || +06:50.7 |- | 55 ||align=left| [[Tord Wiksten]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 56:02.3 || 2 || 58:02.3 || +06:59.0 |- | 56 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:02.5 || 5 || 58:02.5 || +06:59.2 |- | 57 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 52:07.9 || 6 || 58:07.9 || +07:04.6 |- | 58 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 54:10.6 || 4 || 58:10.6 || +07:07.3 |- | 59 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| 54:13.9 || 4 || 58:13.9 || +07:10.6 |- | 60 ||align=left| [[Rustam Valiullin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 52:46.7 || 6 || 58:46.7 || +07:43.4 |- | 61 ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 55:59.4 || 3 || 58:59.4 || +07:56.1 |- | 62 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2002|Zimskim}}|| 55:02.3 || 4 || 59:02.3 || +07:59.0 |- | 63 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:14.0 || 6 || 59:14.0 || +08:10.7 |- | 64 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 53:15.9 || 6 || 59:15.9 || +08:12.6 |- | 65 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| 55:16.1 || 4 || 59:16.1 || +08:12.8 |- | 66 ||align=left| [[Hironao Meguro]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 56:29.2 || 3 || 59:29.2 || +08:25.9 |- | 67 ||align=left| [[Ville Räikkönen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 55:34.2 || 4 || 59:34.2 || +08:30.9 |- | 68 ||align=left| [[Oleksandr Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 55:34.4 || 4 || 59:34.4 || +08:31.1 |- | 69 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:35.1 || 5 || 59:35.1 || 08:31.8 |- | 70 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2002|Zimskim}}|| 56:51.8 || 3 || 59:51.8 || 08:48.5 |- | 71 ||align=left| [[Gundars Upenieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 54:56.0 || 5 || 59:56.0 || 08:52.7 |- | 72 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 54:00.7 || 6 || 60:00.7 || 08:57.4 |- | 73 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|2002|Zimskim}}|| 58:05.3 || 2 || 60:05.3 || 09:02.0 |- | 74 ||align=left| [[Krzysztof Topór]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:36.8 || 6 || 60:36.8 || 09:33.5 |- | 75 ||align=left| [[Shin Byung-kook]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2002|Zimskim}}|| 56:58.1 || 4 || 60:58.1 || 09:54.8 |- | 76 ||align=left| [[Dan Campbell]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 54:58.6 || 6 || 60:58.6 || 09:55.3 |- | 77 ||align=left| [[Ferréol Cannard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 56:32.9 || 5 || 61:32.9 || 10:29.6 |- | 78 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 56:03.0 || 6 || 62:03.0 || 10:59.7 |- | 79 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 57:04.9 || 5 || 62:04.9 || 11:01.6 |- | 80 ||align=left| [[Ricardo Oscare]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2002|Zimskim}}|| 56:08.1 || 6 || 62:08.1 || 11:04.8 |- | 81 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 57:10.2 || 5 || 62:10.2 || 11:06.9 |- | 82 ||align=left| [[Janez Ožbolt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 57:16.2 || 6 || 63:16.2 || 12:12.9 |- | 83 ||align=left| [[Žarko Galjanić]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2002|Zimskim}}|| 58:54.4 || 6 || 64:54.4 || 13:51.1 |- | 84 ||align=left| [[Mihail Gribuşencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2002|Zimskim}}|| 58:58.5 || 7 || 65:58.5 || 14:55.2 |- | 85 ||align=left| [[Stavros Khristoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2002|Zimskim}}|| 63:09.5 || 5 || 68:09.5 || 17:06.2 |- | 86 ||align=left| [[Carlos Varas]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2002|Zimskim}}|| 67:32.2 || 3 || 70:32.2 || 19:28.9 |- | - ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| - || - || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}} |Broj = 12 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 12. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 2002 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329235519/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-20-kilometres.html |date=29. 3. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] o4i3w78l7hrgykptw2unkmxyvwom8g3 3922663 3922517 2026-08-29T08:36:21Z AnToni 2325 3922663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 11. februar 2002. | broj_učesnika = 87 | broj_zemalja = 34 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Frank Luck]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Viktor Majgurov]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|1998.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 11. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Ukupno <br> vrijeme !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 49:03.3 || 2 || 51:03.3 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:39.4 || 0 || 51:39.4 || +00:36.1 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Viktor Majgurov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 50:40.6 || 1 || 51:40.6 || +00:37.3 |- | 4 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 49:58.7 || 2 || 51:58.7 || +00:55.4 |- | 5 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 52:16.3 || 0 || 52:16.3 || +01:13.0 |- | 6 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 51:33.5 || 1 || 52:33.5 || +01:30.2 |- | 7 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 49:39.1 || 3 || 52:39.1 || +01:35.8 |- | 8 ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 51:44.2 || 1 || 52:44.2 || +01:40.9 |- | 9 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 52:52.6 || 0 || 52:52.6 || +01:49.3 |- | 10 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 50:52.9 || 2 || 52:52.9 || +01:49.6 |- | 11 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 51:19.3 || 2 || 53:19.3 || +02:16.0 |- | 12 ||align=left| [[Sergei Rožkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 53:43.8 || 0 || 53:43.8 || +02:40.5 |- | 13 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 51:45.8 || 2 || 53:45.8 || +02:42.5 |- | 14 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 51:56.5 || 2 || 53:56.5 || +02:53.2 |- | 15 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 51:15.7 || 3 || 54:15.7 || +03:12.4 |- | 16 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 52:16.1 || 2 || 54:16.1 || +03:12.8 |- | 17 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 51:25.3 || 3 || 54:25.3 || +03:22.0 |- | 18 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 53:40.6 || 1 || 54:40.6 || +03:37.3 |- | 19 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 52:47.0 || 2 || 54:47.0 || +03:43.7 |- | 20 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 52:51.9 || 2 || 54:51.9 || +03:48.6 |- | 21 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 52:57.2 || 2 || 54:57.2 || +03:53.9 |- | 22 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 52:00.3 || 3 || 55:00.3 || +03:57.0 |- | 23 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 54:01.3 || 1 || 55:01.3 || +03:58.0 |- | 24 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 53:02.1 || 2 || 55:02.1 || +03:58.8 |- | 25 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 53:12.2 || 2 || 55:12.2 || +04:08.9 |- | 26 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 52:13.8 || 3 || 55:13.8 || +04:10.5 |- | 27 ||align=left| [[Andrij Derižemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 54:14.8 || 1 || 55:14.8 || +04:11.5 |- | 28 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| 53:17.5 || 2 || 55:17.5 || +04:14.2 |- | 29 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:23.2 || 4 || 55:23.2 || +04:19.9 |- | 30 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:35.2 || 1 || 55:35.2 || +04:31.9 |- | 31 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 51:56.6 || 4 || 55:56.6 || +04:53.3 |- | 32 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 51:00.4 || 5 || 56:00.4 || +04:57.1 |- | 33 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 55:11.9 || 1 || 56:11.9 || +05:08.6 |- | 34 ||align=left| [[Alexander Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 51:16.6 || 5 || 56:16.6 || +05:13.3 |- | 35 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 55:19.6 || 1 || 56:19.6 || +05:16.3 |- | 36 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 52:19.6 || 4 || 56:19.6 || +05:16.3 |- | 37 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 53:20.3 || 3 || 56:20.3 || +05:17.0 |- | 38 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 52:20.7 || 4 || 56:20.7 || +05:17.4 |- | 39 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 53:24.4 || 3 || 56:24.4 || +05:21.1 |- | 40 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 53:24.5 || 3 || 56:24.5 || +05:21.2 |- | 41 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 53:33.5 || 3 || 56:33.5 || +05:30.2 |- | 42 ||align=left| [[Ivan Masařík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 53:40.6 || 3 || 56:40.6 || +05:37.3 |- | 43 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 51:51.9 || 5 || 56:51.9 || +05:48.6 |- | 44 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 52:52.8 || 4 || 56:52.8 || +05:49.5 |- | 45 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 54:08.4 || 3 || 57:08.4 || +06:05.1 |- | 46 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 53:08.5 || 4 || 57:08.5 || +06:05.2 |- | 47 ||align=left| [[Henrik Forsberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 51:22.0 || 6 || 57:22.0 || +06:18.7 |- | 48 ||align=left| [[Jason Sklenar]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 54:27.2 || 3 || 57:27.2 || +06:23.9 |- | 49 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2002|Zimskim}}|| 54:32.8 || 3 || 57:32.8 || +06:29.5 |- | 50 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 52:33.2 || 5 || 57:33.2 || +06:29.9 |- | 51 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| 54:36.8 || 3 || 57:36.8 || +06:33.5 |- | 52 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| 53:37.8 || 4 || 57:37.8 || +06:34.5 |- | 53 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:52.1 || 4 || 57:52.1 || +06:48.8 |- | 54 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 54:54.0 || 3 || 57:54.0 || +06:50.7 |- | 55 ||align=left| [[Tord Wiksten]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 56:02.3 || 2 || 58:02.3 || +06:59.0 |- | 56 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:02.5 || 5 || 58:02.5 || +06:59.2 |- | 57 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 52:07.9 || 6 || 58:07.9 || +07:04.6 |- | 58 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 54:10.6 || 4 || 58:10.6 || +07:07.3 |- | 59 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| 54:13.9 || 4 || 58:13.9 || +07:10.6 |- | 60 ||align=left| [[Rustam Valiullin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 52:46.7 || 6 || 58:46.7 || +07:43.4 |- | 61 ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 55:59.4 || 3 || 58:59.4 || +07:56.1 |- | 62 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2002|Zimskim}}|| 55:02.3 || 4 || 59:02.3 || +07:59.0 |- | 63 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 53:14.0 || 6 || 59:14.0 || +08:10.7 |- | 64 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 53:15.9 || 6 || 59:15.9 || +08:12.6 |- | 65 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| 55:16.1 || 4 || 59:16.1 || +08:12.8 |- | 66 ||align=left| [[Hironao Meguro]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 56:29.2 || 3 || 59:29.2 || +08:25.9 |- | 67 ||align=left| [[Ville Räikkönen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 55:34.2 || 4 || 59:34.2 || +08:30.9 |- | 68 ||align=left| [[Oleksandr Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 55:34.4 || 4 || 59:34.4 || +08:31.1 |- | 69 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:35.1 || 5 || 59:35.1 || 08:31.8 |- | 70 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2002|Zimskim}}|| 56:51.8 || 3 || 59:51.8 || 08:48.5 |- | 71 ||align=left| [[Gundars Upenieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 54:56.0 || 5 || 59:56.0 || 08:52.7 |- | 72 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 54:00.7 || 6 || 60:00.7 || 08:57.4 |- | 73 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|2002|Zimskim}}|| 58:05.3 || 2 || 60:05.3 || 09:02.0 |- | 74 ||align=left| [[Krzysztof Topór]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 54:36.8 || 6 || 60:36.8 || 09:33.5 |- | 75 ||align=left| [[Shin Byung-kook]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2002|Zimskim}}|| 56:58.1 || 4 || 60:58.1 || 09:54.8 |- | 76 ||align=left| [[Dan Campbell]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 54:58.6 || 6 || 60:58.6 || 09:55.3 |- | 77 ||align=left| [[Ferréol Cannard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 56:32.9 || 5 || 61:32.9 || 10:29.6 |- | 78 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 56:03.0 || 6 || 62:03.0 || 10:59.7 |- | 79 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 57:04.9 || 5 || 62:04.9 || 11:01.6 |- | 80 ||align=left| [[Ricardo Oscare]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2002|Zimskim}}|| 56:08.1 || 6 || 62:08.1 || 11:04.8 |- | 81 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 57:10.2 || 5 || 62:10.2 || 11:06.9 |- | 82 ||align=left| [[Janez Ožbolt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 57:16.2 || 6 || 63:16.2 || 12:12.9 |- | 83 ||align=left| [[Žarko Galjanić]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2002|Zimskim}}|| 58:54.4 || 6 || 64:54.4 || 13:51.1 |- | 84 ||align=left| [[Mihail Gribuşencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2002|Zimskim}}|| 58:58.5 || 7 || 65:58.5 || 14:55.2 |- | 85 ||align=left| [[Stavros Khristoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2002|Zimskim}}|| 63:09.5 || 5 || 68:09.5 || 17:06.2 |- | 86 ||align=left| [[Carlos Varas]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2002|Zimskim}}|| 67:32.2 || 3 || 70:32.2 || 19:28.9 |- | - ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| - || - || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}} |Broj = 12 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 12. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 2002 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329235519/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-20-kilometres.html |date=29. 3. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] 69iriqzfvs9g8aucfbfvhumgktf1bt4 0 426277 3922518 3866978 2026-08-28T13:31:13Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 13. februar 2002. | broj_učesnika = 87 | broj_zemalja = 34 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Sven Fischer]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Wolfgang Perner]] | bronza_NOK = AUT | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 18. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 24:51.3 || 0 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 25:20.2 || 1 || 00:28.9 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 25:44.4 || 0 || 00:53.1 |- | 4 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 25:44.6 || 1 || 00:53.3 |- | 5 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 25:48.8 || 2 || 00:57.5 |- | 6 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 25:50.1 || 1 || 00:58.8 |- | 7 ||align=left| [[Viktor Majgourov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 25:50.9 || 0 || 00:59.6 |- | 8 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 25:51.5 || 2 || 01:00.2 |- | 9 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 25:56.9 || 2 || 01:05.6 |- | 10 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 26:04.3 || 2 || 01:13.0 |- | 11 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 26:05.5 || 0 || 01:14.2 |- | 12 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 26:09.9 || 0 || 01:18.6 |- | 13 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 26:12.5 || 0 || 01:21.2 |- | 14 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 26:14.0 || 1 || 01:22.7 |- | 15 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 26:18.4 || 2 || 01:27.1 |- | 16 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:24.7 || 1 || 01:33.4 |- | 17 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 26:30.5 || 2 || 01:39.2 |- | 18 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 26:31.9 || 1 || 01:40.6 |- | 19 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:33.4 || 1 || 01:42.1 |- | 20 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 26:36.6 || 2 || 01:45.3 |- | 21 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 26:36.7 || 2 || 01:45.4 |- | 22 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 26:37.3 || 1 || 01:46.0 |- | 23 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 26:40.0 || 1 || 01:48.7 |- | 24 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 26:42.5 || 1 || 01:51.2 |- | 25 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:43.2 || 0 || 01:51.9 |- | 26 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 26:43.5 || 1 || 01:52.2 |- | 27 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 26:47.0 || 1 || 01:55.7 |- | 28 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 26:47.1 || 1 || 01:55.8 |- | 29 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 26:47.7 || 2 || 01:56.4 |- | 30 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 26:50.1 || 2 || 01:58.8 |- | 31 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 26:59.3 || 1 || 02:08.0 |- | 32 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:01.8 || 1 || 02:10.5 |- | 33 ||align=left| [[Sergej Rusinov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 27:04.3 || 1 || 02:13.0 |- | 34 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:04.9 || 2 || 02:13.6 |- | 35 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 27:05.1 || 2 || 02:13.8 |- | 36 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:05.3 || 1 || 02:14.0 |- | 37 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 27:06.4 || 2 || 02:15.1 |- | 38 ||align=left| [[Andrij Derižemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:11.1 || 1 || 02:19.8 |- | 39 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| 27:12.6 || 1 || 02:21.3 |- | 40 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:17.3 || 2 || 02:26.0 |- | 41 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 27:21.0 || 1 || 02:29.7 |- | 42 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| 27:25.5 || 1 || 02:34.2 |- | 43 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| 27:28.3 || 2 || 02:37.0 |- | 44 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 27:28.6 || 2 || 02:37.3 |- | 45 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 27:29.2 || 3 || 02:37.9 |- | 46 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:30.7 || 3 || 02:39.4 |- | 47 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:30.9 || 2 || 02:39.6 |- | 48 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 27:31.1 || 2 || 02:39.8 |- | 49 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 27:31.9 || 0 || 02:40.6 |- | 50 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 27:35.7 || 1 || 02:44.4 |- | 51 ||align=left| [[Sergei Rozhkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 27:39.8 || 4 || 02:48.5 |- | 52 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:40.9 || 1 || 02:49.6 |- | 53 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:43.1 || 2 || 02:51.8 |- | 54 ||align=left| [[Lawton Redman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 27:43.4 || 2 || 02:52.1 |- | 55 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 27:43.7 || 1 || 02:52.4 |- | 56 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| 27:45.3 || 1 || 02:54.0 |- | 57 ||align=left| [[Aleksandr Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 27:45.3 || 3 || 02:54.0 |- | 58 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 27:47.0 || 2 || 02:55.7 |- | 59 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 27:52.6 || 2 || 03:01.3 |- | 60 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| 27:55.8 || 1 || 03:04.5 |- style="border-top:2px solid blue;" | 61 ||align=left| [[Krzysztof Topór]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 28:02.2 || 3 || 03:10.9 |- | 62 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 28:03.6 || 2 || 03:12.3 |- | 63 ||align=left| [[Henrik Forsberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 28:04.0 || 6 || 03:12.7 |- | 64 ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 28:08.6 || 1 || 03:17.3 |- | 65 ||align=left| [[Gundars Upenieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 28:11.9 || 3 || 03:20.6 |- | 66 ||align=left| [[Gilles Marguet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 28:20.1 || 4 || 03:28.8 |- | 67 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 28:22.8 || 3 || 03:31.5 |- | 68 ||align=left| [[Devis Da Canal]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 28:25.9 || 2 || 03:34.6 |- | 69 ||align=left| [[Yukio Mochizuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 28:28.5 || 2 || 03:37.2 |- | 70 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 28:34.4 || 2 || 03:43.1 |- | 71 ||align=left| [[Jason Sklenar]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:43.4 || 4 || 03:52.1 |- | 72 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:57.8 || 2 || 04:06.5 |- | 73 ||align=left| [[Olli-Pekka Peltola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 28:58.5 || 1 || 04:07.2 |- | 74 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:58.7 || 1 || 04:07.4 |- | 75 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2002|Zimskim}}|| 29:08.6 || 3 || 04:17.3 |- | 76 ||align=left| [[Roman Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 29:16.1 || 3 || 04:24.8 |- | 77 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|2002|Zimskim}}|| 29:30.2 || 2 || 04:38.9 |- | 78 ||align=left| [[Tord Wiksten]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 29:39.5 || 4 || 04:48.2 |- | 79 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2002|Zimskim}}|| 29:46.3 || 5 || 04:55.0 |- | 80 ||align=left| [[Shin Byung-kook]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2002|Zimskim}}|| 29:51.1 || 2 || 04:59.8 |- | 81 ||align=left| [[Ricardo Oscare]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2002|Zimskim}}|| 30:00.2 || 3 || 05:08.9 |- | 82 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2002|Zimskim}}|| 30:01.4 || 5 || 05:10.1 |- | 83 ||align=left| [[Mihail Gribuşencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2002|Zimskim}}|| 30:02.2 || 2 || 05:10.9 |- | 84 ||align=left| [[Žarko Galjanić]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2002|Zimskim}}|| 30:33.0 || 3 || 05:41.7 |- | 85 ||align=left| [[Stavros Khristoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2002|Zimskim}}|| 31:51.4 || 2 || 07:00.1 |- | 86 ||align=left| [[Carlos Varas]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2002|Zimskim}}|| 32:48.1 || 0 || 07:56.8 |- | - ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 7 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|AUT}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 2002 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304073645/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=4. 3. 2010 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] 1o0ebfcxzov5kc4m66jj3yzac5rek3t 3922664 3922518 2026-08-29T08:36:44Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 13. februar 2002. | broj_učesnika = 87 | broj_zemalja = 34 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Sven Fischer]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Wolfgang Perner]] | bronza_NOK = AUT | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 18. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 24:51.3 || 0 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 25:20.2 || 1 || 00:28.9 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 25:44.4 || 0 || 00:53.1 |- | 4 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 25:44.6 || 1 || 00:53.3 |- | 5 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 25:48.8 || 2 || 00:57.5 |- | 6 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 25:50.1 || 1 || 00:58.8 |- | 7 ||align=left| [[Viktor Majgurov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 25:50.9 || 0 || 00:59.6 |- | 8 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 25:51.5 || 2 || 01:00.2 |- | 9 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 25:56.9 || 2 || 01:05.6 |- | 10 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| 26:04.3 || 2 || 01:13.0 |- | 11 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 26:05.5 || 0 || 01:14.2 |- | 12 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 26:09.9 || 0 || 01:18.6 |- | 13 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 26:12.5 || 0 || 01:21.2 |- | 14 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 26:14.0 || 1 || 01:22.7 |- | 15 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 26:18.4 || 2 || 01:27.1 |- | 16 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:24.7 || 1 || 01:33.4 |- | 17 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 26:30.5 || 2 || 01:39.2 |- | 18 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 26:31.9 || 1 || 01:40.6 |- | 19 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:33.4 || 1 || 01:42.1 |- | 20 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 26:36.6 || 2 || 01:45.3 |- | 21 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 26:36.7 || 2 || 01:45.4 |- | 22 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 26:37.3 || 1 || 01:46.0 |- | 23 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 26:40.0 || 1 || 01:48.7 |- | 24 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| 26:42.5 || 1 || 01:51.2 |- | 25 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 26:43.2 || 0 || 01:51.9 |- | 26 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 26:43.5 || 1 || 01:52.2 |- | 27 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 26:47.0 || 1 || 01:55.7 |- | 28 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 26:47.1 || 1 || 01:55.8 |- | 29 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| 26:47.7 || 2 || 01:56.4 |- | 30 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 26:50.1 || 2 || 01:58.8 |- | 31 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 26:59.3 || 1 || 02:08.0 |- | 32 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:01.8 || 1 || 02:10.5 |- | 33 ||align=left| [[Sergej Rusinov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 27:04.3 || 1 || 02:13.0 |- | 34 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:04.9 || 2 || 02:13.6 |- | 35 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 27:05.1 || 2 || 02:13.8 |- | 36 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:05.3 || 1 || 02:14.0 |- | 37 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 27:06.4 || 2 || 02:15.1 |- | 38 ||align=left| [[Andrij Derižemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:11.1 || 1 || 02:19.8 |- | 39 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| 27:12.6 || 1 || 02:21.3 |- | 40 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:17.3 || 2 || 02:26.0 |- | 41 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 27:21.0 || 1 || 02:29.7 |- | 42 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| 27:25.5 || 1 || 02:34.2 |- | 43 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| 27:28.3 || 2 || 02:37.0 |- | 44 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 27:28.6 || 2 || 02:37.3 |- | 45 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 27:29.2 || 3 || 02:37.9 |- | 46 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:30.7 || 3 || 02:39.4 |- | 47 ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| 27:30.9 || 2 || 02:39.6 |- | 48 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 27:31.1 || 2 || 02:39.8 |- | 49 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 27:31.9 || 0 || 02:40.6 |- | 50 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 27:35.7 || 1 || 02:44.4 |- | 51 ||align=left| [[Sergei Rozhkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| 27:39.8 || 4 || 02:48.5 |- | 52 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 27:40.9 || 1 || 02:49.6 |- | 53 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 27:43.1 || 2 || 02:51.8 |- | 54 ||align=left| [[Lawton Redman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| 27:43.4 || 2 || 02:52.1 |- | 55 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 27:43.7 || 1 || 02:52.4 |- | 56 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| 27:45.3 || 1 || 02:54.0 |- | 57 ||align=left| [[Aleksandr Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| 27:45.3 || 3 || 02:54.0 |- | 58 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 27:47.0 || 2 || 02:55.7 |- | 59 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| 27:52.6 || 2 || 03:01.3 |- | 60 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| 27:55.8 || 1 || 03:04.5 |- style="border-top:2px solid blue;" | 61 ||align=left| [[Krzysztof Topór]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| 28:02.2 || 3 || 03:10.9 |- | 62 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 28:03.6 || 2 || 03:12.3 |- | 63 ||align=left| [[Henrik Forsberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 28:04.0 || 6 || 03:12.7 |- | 64 ||align=left| [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 28:08.6 || 1 || 03:17.3 |- | 65 ||align=left| [[Gundars Upenieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| 28:11.9 || 3 || 03:20.6 |- | 66 ||align=left| [[Gilles Marguet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| 28:20.1 || 4 || 03:28.8 |- | 67 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| 28:22.8 || 3 || 03:31.5 |- | 68 ||align=left| [[Devis Da Canal]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| 28:25.9 || 2 || 03:34.6 |- | 69 ||align=left| [[Yukio Mochizuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| 28:28.5 || 2 || 03:37.2 |- | 70 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| 28:34.4 || 2 || 03:43.1 |- | 71 ||align=left| [[Jason Sklenar]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:43.4 || 4 || 03:52.1 |- | 72 ||align=left| [[Mark Gee]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:57.8 || 2 || 04:06.5 |- | 73 ||align=left| [[Olli-Pekka Peltola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| 28:58.5 || 1 || 04:07.2 |- | 74 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}|| 28:58.7 || 1 || 04:07.4 |- | 75 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2002|Zimskim}}|| 29:08.6 || 3 || 04:17.3 |- | 76 ||align=left| [[Roman Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| 29:16.1 || 3 || 04:24.8 |- | 77 ||align=left| [[Aleksandar Tropnjikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|2002|Zimskim}}|| 29:30.2 || 2 || 04:38.9 |- | 78 ||align=left| [[Tord Wiksten]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| 29:39.5 || 4 || 04:48.2 |- | 79 ||align=left| [[Dmitrij Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2002|Zimskim}}|| 29:46.3 || 5 || 04:55.0 |- | 80 ||align=left| [[Shin Byung-kook]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2002|Zimskim}}|| 29:51.1 || 2 || 04:59.8 |- | 81 ||align=left| [[Ricardo Oscare]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2002|Zimskim}}|| 30:00.2 || 3 || 05:08.9 |- | 82 ||align=left| [[Liutauras Barila]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2002|Zimskim}}|| 30:01.4 || 5 || 05:10.1 |- | 83 ||align=left| [[Mihail Gribuşencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2002|Zimskim}}|| 30:02.2 || 2 || 05:10.9 |- | 84 ||align=left| [[Žarko Galjanić]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2002|Zimskim}}|| 30:33.0 || 3 || 05:41.7 |- | 85 ||align=left| [[Stavros Khristoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2002|Zimskim}}|| 31:51.4 || 2 || 07:00.1 |- | 86 ||align=left| [[Carlos Varas]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2002|Zimskim}}|| 32:48.1 || 0 || 07:56.8 |- | - ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 7 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|AUT}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 2002 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304073645/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=4. 3. 2010 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] pej8e0lhmunuvfov0ohphebchsvub7y 0 426299 3922666 3900048 2026-08-29T08:37:24Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 20. februar 2002. | broj_učesnika = 76 | broj_zemalja = 19 | broj_ekipa = 19 | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]], [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]], [[Raphaël Poirée]] | bronza_NOK = FRA | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1998.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&nbsp;km]] na '''[[ZOI 2002.]]''' održana je 21. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Država !! Promašaji !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> |- |{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Halvard Hanevold]]<br/>[[Frode Andresen]]<br/>[[Egil Gjelland]]<br/>[[Ole Einar Bjørndalen]]</small> || '''0+8'''<br/><small>0+1<br/>0+3<br/>0+1<br/>0+3</small> || '''1:23:42.3'''<br/><small>22:09.1<br/>20:17.2<br/>20:45.7<br/>20:30.3</small> |- |{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Ricco Groß]]<br/>[[Peter Sendel]]<br/>[[Sven Fischer]]<br/>[[Frank Luck]]</small> || '''1+9'''<br/><small>0+3<br/>0+2<br/>1+4<br/>0+0</small> || '''1:24:27.6'''<br/><small>22:20.2<br/>20:47.5<br/>21:13.9<br/>20:06.0</small> |- |{{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Gilles Marguet]]<br/>[[Vincent Defrasne]]<br/>[[Julien Robert]]<br/>[[Raphaël Poirée]]</small> || '''0+6'''<br/><small>0+1<br/>0+2<br/>0+3<br/>0+0</small> || '''1:24:36.6'''<br/><small>22:25.1<br/>20:22.1<br/>21:36.3<br/>20:13.1</small> |- | 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Viktor Majgurov]]<br/>[[Sergei Rožkov]]<br/>[[Sergej Čepikov]]<br/>[[Pavel Rostovcev]]</small> || '''0+9'''<br/><small>0+0<br/>0+3<br/>0+2<br/>0+4</small> || '''1:24:54.4'''<br/><small>21:51.4<br/>20:56.5<br/>21:24.8<br/>20:41.7</small> |- | 5 ||align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Petr Garabík]]<br/>[[Ivan Masařík]]<br/>[[Roman Dostál]]<br/>[[Zdeněk Vítek]]</small> || '''0+12'''<br/><small>0+1<br/>0+5<br/>0+4<br/>0+2</small> || '''1:26:36.1'''<br/><small>22:42.3<br/>21:33.4<br/>21:17.4<br/>21:03.0</small> |- | 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Christoph Sumann]]<br/>[[Wolfgang Perner]]<br/>[[Wolfgang Rottmann]]<br/>[[Ludwig Gredler]]</small> || '''0+9'''<br/><small>0+1<br/>0+2<br/>0+4<br/>0+2</small> || '''1:26:58.9'''<br/><small>22:36.3<br/>21:21.1<br/>21:35.3<br/>21:26.2</small> |- | 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Vjačeslav Derkač]]<br/>[[Oleksandr Bilanenko]]<br/>[[Roman Prima]]<br/>[[Ruslan Lisenko]]</small> || '''2+12'''<br/><small>1+3<br/>1+4<br/>0+2<br/>0+3</small> || '''1:27:02.2'''<br/><small>22:52.2<br/>22:06.4<br/>21:10.3<br/>20:53.3</small> |- | 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Aleksej Ajdarov]]<br/>[[Aleksandr Siman]]<br/>[[Oleg Riženkov]]<br/>[[Vadim Sažurin]]</small> || '''1+12'''<br/><small>0+3<br/>0+2<br/>1+5<br/>0+2</small> || '''1:27:12.0'''<br/><small>22:53.9<br/>21:22.7<br/>21:53.1<br/>21:02.3</small> |- | 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Wiesław Ziemianin]]<br/>[[Wojciech Kozub]]<br/>[[Krzysztof Topór]]<br/>[[Tomasz Sikora]]</small> || '''1+7'''<br/><small>0+3<br/>1+3<br/>0+0<br/>0+1</small> || '''1:27:35.4'''<br/><small>22:58.0<br/>21:49.3<br/>21:26.3<br/>21:21.8</small> |- | 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Sašo Grajf]]<br/>[[Tomas Globočnik]]<br/>[[Janez Marič]]<br/>[[Marko Dolenc]]</small> || '''4+14'''<br/><small>1+3<br/>0+2<br/>2+4<br/>1+5</small> || '''1:28:23.6'''<br/><small>23:31.5<br/>20:45.5<br/>21:52.0<br/>22:14.6</small> |- | 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Janno Prants]]<br/>[[Indrek Tobreluts]]<br/>[[Dimitri Borovik]]<br/>[[Roland Lessing]]</small> || '''1+11'''<br/><small>0+2<br/>0+2<br/>1+6<br/>0+1</small> || '''1:28:38.2'''<br/><small>22:21.4<br/>21:27.8<br/>22:32.2<br/>22:16.8</small> |- | 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Ville Räikkönen]]<br/>[[Timo Antila]]<br/>[[Paavo Puurunen]]<br/>[[Vesa Hietalahti]]</small> || '''1+15'''<br/><small>0+2<br/>1+6<br/>0+3<br/>0+4</small> || '''1:28:52.7'''<br/><small>23:14.9<br/>22:23.7<br/>21:30.3<br/>21:43.8</small> |- | 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Hironao Meguro]]<br/>[[Hidenori Isa]]<br/>[[Kyoji Suga]]<br/>[[Yukio Mochizuki]]</small> || '''2+14'''<br/><small>1+4<br/>0+3<br/>1+3<br/>0+4</small> || '''1:29:04.4'''<br/><small>23:33.3<br/>21:24.7<br/>21:55.8<br/>22:10.6</small> |- | 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Carl Johan Bergman]]<br/>[[Henrik Forsberg]]<br/>[[Tord Wiksten]]<br/>[[Björn Ferry]]</small> || '''1+10'''<br/><small>0+1<br/>0+2<br/>0+3<br/>1+4</small> || '''1:29:52.8'''<br/><small>22:58.4<br/>21:03.8<br/>22:46.9<br/>23:03.7</small> |- | 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Jeremy Teela]]<br/>[[Jay Hakkinen]]<br/>[[Dan Campbell]]<br/>[[Lawton Redman]]</small> || '''2+18'''<br/><small>1+6<br/>0+4<br/>1+4<br/>0+4</small> || '''1:30:27.1'''<br/><small>23:06.9<br/>21:55.0<br/>23:01.0<br/>22:24.2</small> |- | 16 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Paolo Longo]]<br/>[[René Cattarinussi]]<br/>[[Devis Da Canal]]<br/>[[Wilfried Pallhuber]]</small> || '''5+12'''<br/><small>3+4<br/>0+2<br/>2+4<br/>0+2</small> || '''1:30:56.3'''<br/><small>24:02.2<br/>21:20.6<br/>23:38.4<br/>21:55.1</small> |- | 17 ||align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Oļegs Maļuhins]]<br/>[[Jēkabs Nākums]]<br/>[[Gundars Upenieks]]<br/>[[Ilmārs Bricis]]</small> || '''3+12'''<br/><small>1+5<br/>0+0<br/>0+2<br/>2+5</small> || '''1:32:00.8'''<br/><small>23:54.4<br/>21:50.3<br/>22:20.1<br/>23:56.0</small> |- | 18 ||align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Roland Zwahlen]]<br/>[[Matthias Simmen]]<br/>[[Jean-Marc Chabloz]]<br/>[[Dani Niederberger]]</small> || '''5+16'''<br/><small>1+5<br/>4+6<br/>0+2<br/>0+3</small> || '''1:32:50.5'''<br/><small>23:30.9<br/>24:13.1<br/>21:32.4<br/>23:34.1</small> |- | 19 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2002|Zimskim}}<br/> <small> [[Jason Sklenar]]<br/>[[Mark Gee]]<br/>[[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]<br/>[[Hugh Pritchard]]</small> || '''0+16'''<br/><small>0+4<br/>0+5<br/>0+2<br/>0+5</small> || '''1:36:06.0'''<br/><small>24:38.4<br/>23:17.3<br/>23:28.9<br/>24:41.4</small> |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}} |Broj = 10 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | rowspan="2"| 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 9 | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 2002 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329235550/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=29. 3. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] nl0lrdeokgncgmbkpb441vy0yb5j0ru 0 426300 3922665 3921428 2026-08-29T08:37:00Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922665 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – potjera (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 16. februar 2002. | broj_učesnika = 57 | broj_zemalja = 25 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Raphaël Poirée]] | srebro_NOK = FRA | bronza = [[Ricco Groß]] | bronza_NOK = GER | prijašnji = | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|potjeri na 12,5&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 16. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|potjera]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 12,5&nbsp; kilometara. Trči se 5 krugova po 2,5&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalima koji su imali kao zaostatak u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|sprinta na ZOI 2002.]]. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i drugog kruga iz ležećeg, a poslije trećeg i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Za svaki promašaj trči se dodatni kazneni krug u dužini od 150&nbsp;m. Pravo nastupa ima 60 najboljih iz utrke sprinta. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Zaostatak<br> (sprint)<ref name=Biathlon /> !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +0:00 || 32:34.6 || 2 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:06 || 33:17.6 || 1 || 0:43.0 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 33:30.6 || 2 || 0:56.0 |- | 4 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +1:13 || 33:35.5 || 2 || 1:00.9 |- | 5 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +0:59 || 33:43.1 || 2 || 1:08.5 |- | 6 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:57 || 33:45.1 || 4 || 1:10.5 |- | 7 ||align=left| [[Viktor Majgurov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 33:55.1 || 3 || 1:20.5 |- | 8 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:21 || 33:59.6 || 2 || 1:25.0 |- | 9 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 34:00.1 || 3 || 1:25.5 |- | 10 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:19 || 34:00.5 || 1 || 1:25.9 |- | 11 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 34:01.0 || 1 || 1:26.4 |- | 12 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:29 || 34:09.5 || 4 || 1:34.9 |- | 13 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 34:11.8 || 1 || 1:37.2 |- | 14 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 34:14.5 || 5 || 1:39.9 |- | 15 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:51 || 34:16.9 || 1 || 1:42.3 |- | 16 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:27 || 34:19.9 || 3 || 1:45.3 |- | 17 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +1:23 || 34:21.0 || 3 || 1:46.4 |- | 18 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 34:33.6 || 3 || 1:59.0 |- | 19 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:49 || 34:42.6 || 0 || 2:08.0 |- | 20 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +1:46 || 35:00.9 || 1 || 2:26.3 |- | 21 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:14 || 35:08.3 || 2 || 2:33.7 |- | 22 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 35:10.0 || 1 || 2:35.4 |- | 23 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 35:18.1 || 3 || 2:43.5 |- | 24 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:39 || 35:27.5 || 4 || 2:52.9 |- | 25 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:08 || 35:30.0 || 1 || 2:55.4 |- | 26 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +1:59 || 35:33.1 || 2 || 2:58.5 |- | 27 ||align=left| [[Sergej Roškov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:48 || 35:37.3 || 1 || 3:02.7 |- | 28 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:33 || 36:03.5 || 3 || 3:28.9 |- | 29 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:06.1 || 4 || 3:31.5 |- | 30 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:39 || 36:10.5 || 3 || 3:35.9 |- | 31 ||align=left| [[Sergej Rusinov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:13 || 36:14.5 || 3 || 3:39.9 |- | 32 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:42 || 36:16.7 || 5 || 3:42.1 |- | 33 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:44 || 36:19.7 || 2 || 3:45.1 |- | 34 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +1:41 || 36:27.8 || 4 || 3:53.2 |- | 35 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| +2:30 || 36:28.8 || 3 || 3:54.2 |- | 36 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:33.4 || 1 || 3:58.8 |- | 37 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:41 || 36:38.8 || 1 || 4:04.2 |- | 38 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 36:51.4 || 5 || 4:16.8 |- | 39 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:55.4 || 4 || 4:20.8 |- | 40 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:56.8 || 3 || 4:22.2 |- | 41 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:40 || 36:57.4 || 3 || 4:22.8 |- | 42 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 37:04.6 || 3 || 4:30.0 |- | 43 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| +2:21 || 37:26.0 || 5 || 4:51.4 |- | 44 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 37:26.8 || 6 || 4:52.2 |- | 45 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:11 || 37:31.1 || 6 || 4:56.5 |- | 46 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +3:01 || 37:38.9 || 3 || 5:04.3 |- | 47 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 37:40.6 || 3 || 5:06.0 |- | 48 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:15 || 37:43.0 || 6 || 5:08.4 |- | 49 ||align=left| [[Aleksandr Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 38:05.8 || 3 || 5:31.2 |- | 50 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:56 || 38:45.7 || 4 || 6:11.1 |- | 51 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:26 || 38:49.9 || 7 || 6:15.3 |- | 52 ||align=left| [[Lawton Redman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 38:59.0 || 6 || 6:24.4 |- | 53 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 39:11.1 || 5 || 6:36.5 |- | 54 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:50 || 39:19.3 || 5 || 6:44.7 |- | 55 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| +2:34 || 39:31.2 || 6 || 6:56.6 |- | 56 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| +3:04 || 40:38.5 || 7 || 8:03.9 |- | - ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |- | - ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} || {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u potjeri u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 2002. godine}} |Broj = 1 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html Sports-Reference.com - Men's 12.5 km Pursuit - 2002 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304072724/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html |date=4. 3. 2010 }} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] n3un4r2ewb7c0aqk1jow3vjlt7p48nu 10 436109 3922543 3809345 2026-08-28T13:56:40Z AnToni 2325 3922543 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 25 |Naziv = SKB 2004 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|923|12}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|912|5}} {{SKB discipline/red|3|Raphaël Poirée|FRA|869|3}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Sergej Čepikov|RUS|672|-}} {{SKB discipline/red|5|Sergej Roškov|RUS|656|1}} {{SKB discipline/red|6|Ricco Groß|NJE|645|-}} {{SKB discipline/red|7|Vincent Defrasne|FRA|625|-}} {{SKB discipline/red|8|Nikolaj Kruglov|RUS|603|1}} {{SKB discipline/red|9|Michael Greis|NJE|594|1}} {{SKB discipline/red|10|Stian Eckhoff|NOR|579|1}} {{SKB discipline/red|13|Egil Gjelland|NOR|507|1}} {{SKB discipline/red|25|Oleg Riženkov|BJE|192|-}} {{SKB discipline/red|35|Aleksander Siman|BJE|145|1}} {{SKB discipline/red|36|Roman Dostál|ČEŠ|128|1}} {{SKB discipline/red|50|Vesa Hietalahti|FIN|58|-}} {{SKB discipline/red|86|Matjaž Poklukar|SLO|6|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2004/2005.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> px54ad4kylxflobcmqub5bkxd9o71h0 0 446185 3922640 3902829 2026-08-29T01:12:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922640 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Poor_boy.jpg|thumb|180px|desno|Siromaštvo]] [[Datoteka:Beggar India.jpg|thumb|180px|desno|Prosjak sa djetetom pokraj ulice, Indija]] '''Siromaštvo''' ili '''bijeda''' u [[materijalizam|materijalnom]] smislu, kao pojam suprotan [[bogatstvo|bogatstvu]], označava nedostatak zadovoljenja primarnih potreba za odjećom, hranom, stanovanjem i održanjem života. U tom smislu, ljudima koji pate od siromaštva po pravilu nedostaju sredstva (finansijska) kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe, te se vrlo često kao [[sinonim]] za siromaštvo koristi i pojam '''nedostatak sredstava'''. U širem i prenesenom smislu, siromaštvo općenito označava nedostatak nečega. Sadržaj generaliziranog pojma varira u zavisnosti od historijskog, kulturološkog ili socijalnog konteksta, te se jednom dijelom zasniva na subjektivnim a ponekad i na emocionalnim ili kulturno "obojenim" predodžbama vrijednosti. == Definicija == U razvijenim industrijskim državama ''siromaštvo'' se često odnosi isključivo na kvantitativno na životni standard i blagostanje, iako se ono zapravo ne treba reducirati samo na nedostatak materijalnih dobara. Razumijevanje siromaštva razlikuje se među različitim društvima. Tako naprimjer pripadnici plemenskih, domorodačkih zajednica smatraju neku osobu siromašnom, tek kada shvate ili kada se konfrontiraju s enormnim izborom modernih ekonomskih materijalnih dobara. U principu, siromaštvo je [[sociologija|socijalni]] fenomen, koji se mora razumijevati kao stanje ozbiljnog društvenog nedostatka.<ref name="lamnek"/> S tim povezana "nedostajuća opskrba materijalnim dobrima i uslugama" se pri tom ocjenjuje izuzetno različito. Tako je i politika razvoja druge polovine 20. vijeka, kao i aktuelna privredna [[globalizacija]] proglasila ekonomsko djelovanje tradicionalne samodovoljne privrede u osnovama kao sirotinjsko. Pri tome je izjednačena proizvodnja, prerada i prodaja na tržištu samo za puko preživljavanje, a koje svoje ishodište imaju u [[nezaposlenost|nedostatku radnih mjesta]], beskućništvu ili represijama.<ref name="Bennholdt-Thomsen"/> Za mjeru siromaštva obično se uzima prihod domaćinstva, mada se pri tome često istovremeno misli na nedostatak privrednih resursa.<ref name="finanz"/> Ovo također dovodi do toga da se one osobe koje preživljavaju od onog što proizvedu trebaju smatrati siromašnim, čak i kada nemaju materijalnih i socijalnih nedostataka. U svrhu pravljenja razgraničenja, u ovom aspektu trebalo bi se konkretno govoriti o "privrednom siromaštvu". Siromaštvo i [[bogatstvo]] su na suprotnim polovima. U navedenim definicijama bez izuzetaka je prikazano siromaštvo iz zapadnjačkog aspekta, u čijoj pozadini se nalazi materijalno-ekonomsko siromaštvo. === Apsolutno i relativno siromaštvo === Postoje dvije, u osnovu različite, definicije ekonomskog siromaštva u užem smislu. Jedna je ''apsolutno siromaštvo'', koje se smatra kada neka osoba ima na raspolaganju manje od 1,90 [[američki dolar|US$]] dnevno (mjereno po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]),<ref name="worldbank"/> dok je druga definicija ''relativnog siromaštva'', pri kojem neka osoba ima značajno niža primanja od prosjeka neke države ili pokrajine. U razvijenim industrijskim državama, apsolutno siromaštvo je danas rijetko, međutim ono dominira u srednje razvijenim zemljama i [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. U tim područjima, mogu se desiti i paradoksalne situacije, da neka osoba bude apsolutno siromašna, ali ne i relativno. Drugi oblik siromaštva, zbog definicije, prisutan je u gotovo svim zemljama među jednim dijelom stanovništva. Ni relativni ni apsolutni oblik siromaštva ne može se odrediti bez normativnih standarda. Odabir nekog određenog postotka prosječnog dohotka u državi da bi se odredio prag relativnog siromaštva niti određivanje prosječne potrošačke košare ne mogu se opravdati u teoriji suštinske vrijednosti dobara. Stoga se ti standardi određuju političkim procesima. ==== Apsolutno ==== [[Datoteka:Percentage population living on less than $2 per day 2009.png|thumb|300px|desno|Udio siromašnog u ukupnom stanovništvu država svijeta]] Da bi prikazao probleme zemalja u razvoju, bivši predsjednik [[Svjetska banka|Svjetske banke]] [[Robert Strange McNamara]] uveo je pojam apsolutno siromaštvo. On je takvo siromaštvo definirao na sljedeći način: {{Citat|Siromaštvo na apsolutnom nivou je život na krajnjem rubu egzistencije. Apsolutno siromašni ljudi su oni koji se bore sa ozbiljnim nevoljama i koji su u stanju zanemarivanja i degradacije, u tolikoj mjeri da prevazilazi naše poimanje, oblikovano intelektualnom fantazijom i privilegiranim odnosima.<ref name="tazde"/>}} Granica apsolutnog siromaštva određena je kao visina [[prihod]]a ili nivo rashoda, ispod koje ljudi ne mogu sebi priuštiti neophodnu hranu i za život potrebne namirnice na dnevnoj osnovi. Svjetska banka smatra da su osobe siromašne, ako nemaju na raspolaganju 1,90 US$ dnevno (mjereno po paritetu kupovne moći).<ref name="worldbank2"/> [[Smrt]] od gladi i prosjačenje često se poistovjećuju sa pojmom apsolutnog siromaštva. Kritičari ističu da različiti životni uslovi u nekom društvu ostaju izvan poimanja siromaštva, naročito korištenjem indikatora Svjetske banke, pariteta kupovne moći, kojim bi se trebala uzimati u obzir prosječna [[potrošačka korpa]] sa relativno povoljnijim uslugama, za koje siromašniji slojevi društva ne pridaju veći značaj. Prema takvim razmišljanjima, mnogo manje osoba bi se smatralo siromašnim. Prema [[Međunarodna organizacija za razvoj|Međunarodnoj organizaciji za razvoj]] (''International Development Association'', IDA), indikatori apsolutnog siromaštva su: * Prihod po glavi stanovnika (PGS) manji od 150 US$/godišnje * Unos [[kalorija]] u organizam u zavisnosti od države manji od 2160 ili 2670/dnevno * Prosječna očekivana starost manja od 55 godina * Smrtnost djece veća od 33/1000 * Stopa [[natalitet]]a veća od 25/1000 ==== Relativno ==== [[Datoteka:2016 UN Human Development Report (Quartiles).svg|thumb|180px|desno|[[Indeks ljudskog razvoja]], 2016.]] Pojam ''relativnog siromaštva'' odnosi se siromaštvo u usporedbi sa određenim socijalnim okruženjem čovjeka (također i državnim, socijalnogeografskim i drugim). U ovom kontekstu relativno siromaštvo odnosi se na različite [[statistika|statističke]] omjere u određenom [[društvo|društvu]], naprimjer na [[Medijana (statistika)|medijanu]] uravnoteženih neto ekvivalentnih dohodaka. Relativno siromaštvo može se primijetiti i kroz sociokulturološko osiromašenje, pri čemu se kao posljedica nedostataka finansijskih sredstava misli na neučestvovanje u određenim socijalnim aktivnostima (naprimjer maturska putovanja, posjeta pozorištima, kinima i slično). === Prolazno i sistematsko === Siromaštvo može biti privremeno i trajno. Prolazno siromaštvo se tokom vremena ublažava i nestaje. To je slučaj kada se u nekim vremenskim periodima mogu zadovoljavati osnovne potrebe, dok se u drugim vremenima ne mogu. Takve pojave mogu se javljati ciklično, naprimjer u vrijeme neposredno prije žetve ili kod mladih bračnih parova, a mogu se javljati i neciklično naprimjer nakon nekih [[katastrofa]]. Nasuprot tome stoji pojam "sistematsko siromaštvo". Ono se sastoji iz toga kada neka osoba pripada nekoj marginalnoj socijalnoj grupi, čiji svi članovi se nalaze ispod granice siromaštva sa vrlo slabim šansama da ta osoba izađe van takve grupe. Primjer za to je stanovništvo u [[favela]]ma. U tom kontekstu često se spominje i pojam ''đavolji krug siromaštva'' ili ''ciklus siromaštva'': bez pomoći drugih prihod ljudi koji žive u sistematskom siromaštvo ostat će na istom nivou cijeli njihov život. Primjer toga je kada zbog nedostatka seksualne zaštite i obrazovanja dođe do [[trudnoća|neželjene trudnoće]] kod maloljetnica pa takva djeca često nemaju ni adekvatno obrazovanje, a društvo i okolina ih često diskriminiraju zbog neadekvatnog smještaja. === Prikriveno === Borba protiv siromaštva sadrži razne mjere, naročito u zapadnim industrijskim državama u kojima se pokušavaju ublažiti konsekvence siromaštva. U to se u oblasti [[socijalna politika|socijalne politike]] pored borbe putem socijalnih davanja, ubrajaju još i kompenzatorski odgoj, osnivanje javnih kuhinja i prinudnih smještaja. Osim aktivne borbe protiv siromaštva postoji i prikriveno siromaštva. Ono se ogleda u tome što osobe koje bi mogle imati osnova za dobijanje osnovnih potreba od države, iz ličnih razloga ih ne žele primati. === Kritike === Definicije siromaštva naišle su različite kritike. ==== Političke i metodološke kritike ==== Postoje diskusije u kojima se tvrdi da se unutar raznih definicija siromaštva krije određeni odnos dominacije, koji često zavisi od prikupljenih statistika siromaštva, o tome ko ima pristup socijalnoj pomoći a ko nema. Objektivne mjere siromaštva ne mogu se lahko konstruirati. Gdje se tačno nalazi granica siromaštva i koliko osoba se nalazi ispod ove linije, jeste i jedno političko pitanje. Osim toga, valjanost podataka korištenih za izračunavanje granice siromaštva također se predmet oštrih kritika. Što god su pokazatelji složeniji i više diferencirani, to su metode kojima se podaci, koji su osnova za postavljanje granice, prikupljaju još zahtjevnije. Također, druge kritike odnose se na brojeve po glavi stanovnika koji ne mogu odražavati okolnosti u kojima pojedine osobe zaista žive. Kroz ove brojeve ne može doći do izražaja odnosi dominacije, kao što su različite raspodjele namirnica u okvirima zajednice i porodice prema spolu i starosti ili neravnomjeran pristup mogućnostima obrazovanja za djevojčice i dječake, u mjeri u kojoj su takve prilike na raspolaganju.<ref name="Reinhart"/> ==== Globalizirani eurocentrizam ==== [[Datoteka:Sadu Kathmandu Pashupatinath 2006 Luca Galuzzi.jpg|thumb|desno|180px|[[Sadhu]] (hiduistički monasi) u [[Katmandu]].]] Većinu domorodačkih naroda prije njihovog kontakta sa civilizacijom i [[tržište|tržišnom]] [[ekonomija|ekonomijom]] ne može se nazvati siromašnim. Njihovi tradicionalni oblici privrede opskrbljuju ih svim robama koje su im potrebne za [[život]]. Brojni izvještaji putopisaca iz perioda [[kolonijalizam|kolonijalizma]] navodili su opise ljudi i zajednica koje nisu patile od nedostatka sredstava za zadovoljenje svojih potreba, već su naprotiv živjeli u izobilju. Pošto su za većinu tih ljudi materijalna dobra bila manje važna, sa njihove tačke gledišta oni nisu bili siromašni.<ref name="Goldsmith"/><ref name="dtv-Ethnologie"/> Međutim, današnja eurocentrična definicija siromaštva u kombinaciji sa enormnim materijalnim bogatstvom zapadnog svijeta dovela je do iskrivljenog shvatanja da se domorodački narodi smatraju siromašnim, bijednim i hronično neuhranjenim, jer nemaju materijalnih dobara niti tehnoloških kapaciteta.<ref name="Goldsmith"/> [[Indija|Indijska]] naučnica i socijalna aktivistica [[Vandana Šiva]] za ovaj fenomen napisala je: {{Citat|Ljudi se smatraju siromašnim ako jedu [[proso]] (kojeg uzgajaju žene), a ne proizvode i distribuiraju brzu industrijsku hranu.[…] Ljudi se smatraju siromašnim samo zbog toga što žive u kućama koje su sami izgradili. Pri tome koriste materijale koji su prirodni i u skladu sa njom, [[bambus]] i glina umjesto [[cement]]a. Također siromašnim se smatraju oni koji nose ručno napravljenu odjeću od prirodnih a ne sintetičkih materijala. Preživljavanje, kao kulturološki definirano siromaštvo, nije istoznačno sa niskim životnim standardom, čak naprotiv, samodovoljna privreda doprinosi očuvanju ravnoteže u prirodi i omogućava doprinos socijalnoj privredi. Na ovaj način, te osobe sebi omogućavaju visoki kvalitet života (…) omogućavaju sebi trajnu egzistenciju, čvrst socijalni i kulturni identitet i smisao života.<ref name="Shiva"/>}} == Geografija == [[Datoteka:Jakarta slumlife55.JPG|thumb|desno|180px|Stanovnik [[Kartonsko naselje|sluma]] u [[Jakarta|Jakarti]].]] {| class="wikitable float-left" |+ Osobe koji dnevno raspolažu sa<br/>manje od 1 US$ (po PPP) ! Godina !! Udio !! Broj siromašnih<br/>u milionima |- | 2001. || 21 % || 1.100 |- | 1993. || 29 % || 1.314 |- | 1987. || 30 % || 1.227 |- | 1981. || 40 % || 1.500 |} U gornjoj tabeli nije posebno računato, da je američki dolar u ovom periodu značajno izgubio na kupovnoj vrijednosti. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz 2001. oko 21% svjetskog stanovništva imalo je na raspolaganju manje od jednog američkog dolara dnevno (računato po [[Paritet kupovne moći|kupovnoj moći]]), dok 50% stanovništva živi sa manje od dva dolara dnevno (računato po PKM), te se oni stoga ubrajaju u ekstremno siromašne. Članovi [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] na "milenijskom samitu" održanom 2000. godine su se usaglasili da se do 2015. pokuša prepoloviti broj onih, koji žive sa manje od jednog US$ dnevno (tačka 1. [[Milenijski ciljevi razvoja|milenijskih ciljeva razvoja]]). Najveći broj siromašnih žive u [[Azija|Aziji]]. U [[Afrika|Africi]] udio siromašnih u stanovništvu je natprosječno visok. Iako je zbog privrednog rasta u nekim dijelovima Azije došlo do značajnog smanjenja siromaštva (u istočnoj Aziji sa 58% na 16%), u Africi je broj najsiromašniji još više narastao (južno od [[Sahara|Sahare]] od 1981. do 2001. gotovo je udvostručen). U istočnoj Evropi i centralnoj Aziji zabilježen je rast ekstremnog siromaštva, čiji udio se popeo i do 6% stanovništva u nekim{{gdje}} zemljama. Prema procjenama koje je objavila nevladina organizacija IBHI, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je u 2007. bilo 18,56% osoba koje su živjele ispod praga siromaštva. Prema istoj procjeni, prag apsolutnog siromaštva u BiH iznosi je 238,11 [[konvertibilna marka|KM]] po odrasloj osobi na mjesečnom nivou u cijenama iz 2007. godine.<ref name="bih"/> U Bosni i Hercegovini, najviše su ugrožene porodice sa većim brojem djece, žene, pripadnici romske populacije i drugih nacionalnih manjina, interno raseljena lica, djeca sa invaliditetom i mladi.<ref name="unicef"/> == Svjesno odabrano siromaštvo == [[Datoteka:Sudan dancing dervish 7feb2005.jpg|desno|180px|thumb|Derviški plesač u [[Omdurman]]u, [[Sudan]].]] Relativno a ponekad i apsolutno siromaštvo ne mora se uvijek trpiti nevoljno. Ono se čak može smatrati i [[vrlina|vrlinom]], naprimjer u kontekstu asketizma. Razlozi mogu biti [[religija|religiozne]] ili [[filozofija|filozofske]] prirode. Mnogi također zagovaraju i prakticiraju koncepte jednostavnog života odnosno života u skromnosti iz zdravstvenih ili ekoloških razloga odnosno iz razloga socijalne održivosti. Mnoge religije poput [[hinduizam|hinduizma]], [[budizam|budizma]], [[islam]]a i [[kršćanstvo|kršćanstva]] poznaju koncept dobrovoljnog odricanja od zemaljskih dobara. Vjeruje se da je [[Isus]] (Isa) svojevoljno živio u siromaštvu. Siromaštvo je u kršćanskim spisima spomenuto kao obavezni uslov spasenja: "''...Djeco, kako će teško (bogati) ući u kraljevstvo Božije! Lakše je devi proći kroz ušicu igle nego bogatom ući u kraljevstvo Božije...''" ([[Evanđelje po Marku]] [https://wol.jw.org/hr/wol/b/r19/lp-c/bi12/C/2006/41/10#study=discover&v=41:10:24 10:24-25]). Drugi, poput svetog [[Franjo Asiški|Franje Asiškog]], koji su potekli iz bogate porodice, isticao je život u evangelističkom siromaštvo pa je osnovao [[prosjački red]] koji je slijedio primjer Isusa Krista. Od antičkih vremena pustinjaci i djevice, a kasnije monasi i časne sestre birali su život u siromaštvu na dobrovoljnoj osnovi. Članovi redova katoličke i anglikanske crkve daju redovničke zakletve, kojima se odriču svojih ličnih prihoda i vlastitog imanja i bogatstva. Siromaštvo je jedan od temelja tri evangelistička savjeta, koji se zasnivaju na blaženstvima iz Isusovog govora na gori. Pjesnik [[Rainer Maria Rilke]] napisao je 1903. ''Siromaštvo je veliki sjaj iznutra''.<ref name="Rilke"/> Siromaštvo bi trebalo priskrbiti ljudima jedan dublji pristup siromašnim osobama: dok bogati automatski strahuju od pohlepe i bezosjećajnosti, dotle se oni koji su odabrali siromaštvo mogu u potpunosti usredotočiti na ublažavanje duhovnog siromaštva ili se koncentrirati na traženje puta duhovnom ozdravljenju, bez straha od prebacivanju da imaju skrivenu materijalnu sebičnost. ''Fakr'' ({{jez-ar|فقر}}) (siromaštvo) jedan je od centralnih pojmova u [[Tesavuf|sufizmu]].<ref name="figl"/> Međutim, pisci nisu jedinstveni na stajalištu da li siromaštvo sadrži i materijalnu komponentu ili se razumijeva isključivo u prenesenom smislu kao potreba za Bogom. U svakom slučaju, prisvajanje imovine smatra se štetnim, pa odustajanje od nje teško pada pojedincu. Ovakvo stanje duha smatra se preprekom na putu prema Bogu.<ref name="sufi"/> Brojni [[derviš]]i odlučuju se za život u siromaštvu i asketizmu. Slična uvjerenja postoje u nekim filozofskim pravcima. [[Kinička škola]] ({{jez-gr|κυνισμός}}, ''kynismós'', doslovno "pasji život" u smislu "psa bez gospodara", od {{jez-gr|κύων}}, kyon "pas") bila je jedan [[filozofija|filozofski]] pravac tokom [[Grčka|grčke]] [[antika|antike]] koju je u 5. vijeku p. n. e. osnovao [[Antisten iz Atine|Antisten]]. Jezgro njihovog učenja jeste odsustvo potreba sa istovremenim odbijanjem posjedovanja materijalnih dobara. == Uzroci == Među naučnicima postoje razne teorije o uzrocima privrednog (finansijskog) siromaštva. Općenito, teorije se dijele na ''sociologiju siromaštva'', koja uglavnom pokušava definirati uzroke siromaštva i ''istraživanje siromaštva'' koje pokušava razviti načine kako pomoći siromašnim da poboljšaju svoj život. === Geodeterministička teorija === Ova teorija polazi od pretpostavke da je siromaštvo neke zemlje uslovljeno njenim nepovoljnim geografskim položajem. Za najvažniji faktor siromaštva uzima se [[klima]].<ref name="Gallup"/> Osim klime, među osnovne pretpostavke bogatstva zemlje ubraja se njen pristup svjetskom moru kako bi ona mogla učestvovati u međunarodnoj trgovini. Država kao što je naprimjer [[Čad]] u centralnoj Africi nema izlaz na more, što bi se po ovoj teoriji smatralo uzrokom zašto je ona veoma siromašna. Ovakve zemlje nazivaju se zemlje u razvoju bez pristupa moru ({{jez-en|Landlocked Developing Countries}}). Međutim, istovremeno postoje izuzetno razvijene industrijske zemlje koje također nemaju izlaz na more, poput [[Austrija|Austrije]] i [[Švicarska|Švicarske]]. Među ostale faktore ubrajaju se pristup plodnom zemljištu, pitkoj vodi, izvorima energije i [[Prirodni resursi|prirodnim resursima]]. Reljef koji omogućava lahku komunikaciju također je veoma važan. Tako naprimjer u crnačkim predjelima Afrike komunikaciju sa ostatkom svijeta onemogućavaju pustinja [[Sahara]] i svjetsko more. To je jedan od razloga zašto u tom dijelu svijeta ima vrlo malo razvijene tehnologije.<ref name="diamond"/> === Teorija paradoksa izobilja === [[Jeffrey Sachs]], Andrew Warner i Richard Auty<ref name="Auty"/> postavili su teoriju da postoji paradoks izobilja odnosno "prokletstvo" prirodnih resursa. U siromašnim zemljama stanovništvo često ne profitira od vlastitih resursa, kao naprimjer od [[nafta|nafte]]. U mnogim siromašnim zemljama resurse sebi prisvajaju mala koruptirana elita ili velike međunacionalne korporacije iz Evrope i SAD. Dolazi do uništavanja okoliša a ponegdje i do oružanih sukoba oko resursa. Posljedica svega je još veće siromaštvo zemlje i njenih građana.<ref name="Sachs"/> Iz ovog međuodnosa vodi porijeklo pojam "krvavi dijamanti". On je nastao u vezi sa kopanjem [[dijamant|dijamanata]] i [[građanski rat|građanskim ratovima]] u [[Liberija|Liberiji]], Siera Leoneu, [[Angola|Angoli]] i [[Demokratska Republika Kongo|Kongu]], gdje su oni korišteni za finansiranje vojnih jedinica te tako doprinijeli produženju trajanja tamošnjih sukoba. === Demografska teorija === Sljedbenci [[demografija|demografskih]] teorija smatraju da je rast broja stanovnika jedan od osnovnih uzroka siromaštva i nerazvijenosti. Jedan od prvih pristalica demografskih teorija bio je [[Thomas Robert Malthus]]. Malthus je proučavao međusobnu vezu između rasta populacije i pojave gladi u [[Evropa|Evropi]] tokom [[Historija Evrope|njene historije]]. Pretpostavio je da broj stanovnika neke zemlje raste eksponencijalno, dok se istovremeno rast proizvodnje hrane povećava samo linearno. Ako se povećanje stanovništva ne bi moglo spriječiti, došlo bi do pojave gladi. Time bi došlo do smanjenja broja stanovništva ali bi ono ponovno počelo rasti nakon što nestašica hrane prođe pa sve do nove pojave gladi. Iz tih razloga, Malthus je zagovarao [[apstinencija|apstinenciju]].<ref name="malthus"/> Danas većina organizacija za pomoć i razvoj siromašnim zemljama smatra da je uzrok siromaštva i gladi više posljedica neravnomjerne raspodjele dohotka.<ref name="missio"/> Međutim, kritičari{{Ko kaže}} tvrde da su bogate industrijske zemlje izuzetno prenaseljene. Građani tih zemalja u velikoj mjeri doprinose potrošnji neobnovljivih resursa i globalnoj emisiji [[Ugljik-dioksid|{{Chem|C|O|2}}]]. Za razliku od njih, stanovnici zemalja u razvoju prisiljeni su snositi posljedice zapadnjačkog stila života, jer se znatno slabije mogu braniti od efekata klimatskih promjena. Osim toga, postoje teorije da je siromaštvo često razlog za veliki broj djece. Ankete pokazuju{{izvor}}{{ko}} da žene u zemljama u razvoju rađaju često više djece nego što to žele. Mnoge žene navode, ukoliko bi imale priliku, da bi željele spriječiti [[trudnoća|trudnoću]]. U mnogim zemljama u razvoju djeluju organizacije koje promoviraju projekte planiranja porodice.<ref name="dswonline"/> === Teorija modernizacije === Teorija stepenastog rasta polazi od pretpostavke da je siromaštvo jedna od normalnih razvojnih faza svakog društva, koja se u konačnici prevaziđe. [[Karl Marx]] bio je mišljenja da zbog suprotnih ekonomskih interesa neminovno dolazi do [[klasna borba|klasne borbe]]. U okvirima te borbe potlačena klasa (robovi, seljaci ili proleterijat) može se [[revolucija|revolucionarno]] uzdići. Dalje bi po njegovoj teoriji trebalo doći do sličnih lančanih revolucija koje bi završile u "posljednjoj bici" pobjedom radničke klase protiv [[kapitalizam|kapitalista]], čime bi konačno završilo i izrabljivanje radnika te bi nastalo [[besklasno društvo]], "carstvo slobodnih", gdje ne bi bilo siromaštva uzrokovanog izrabljivanjem. Temelje svoje teorije Karl Marx i [[Friedrich Engels]] napisali su i objavili u svom [[Manifest komunističke partije|"Manifestu komunističke partije"]].<ref name="kommanisf"/> U teorije stepenastog rasta ubrajaju se i teorije modernizacije. One se smatraju da su razlozi siromaštva i nerazvijenosti prvenstveno endogeni faktori tradicionalnih društva naprimjer nedovoljna sklonost investicijama, [[korupcija]] i nedostatak "dobrog upravljanja". Prevazilaženje siromaštva zahtijeva proces tehničkog, organizacijskog i kulturnog unaprjeđivanja i modernizacije. Među najpoznatije teoretičare modernizacije ubraja se [[Walt Whitman Rostow]]. U svom djelu ''The Stages of Economic Growth: A Noncommunist Manifesto'' opisuje redoslijed pet faza ekonomskog razvoja. Jedno tradicionalno društvo postepeno se razvija te naposljetku prelazi u zrelo društvo i društvo masovne potrošnje (konzumerizam). Međutim, navedene teorije zasnovane na privredi pretpostavljaju konzumerističku i [[Eurocentrizam|eurocentričnu]] definiciju siromaštva. One ne uzimaju u obzir činjenicu da mnoge domorodačke zajednice imaju jednu potpuno drugačiju viziju siromaštva, takvu da ona ne obuhvata mjerenje privatnog vlasništva. Prema tome, razvoj ne počinje sa siromaštvom, već suprotno: sa "prvobitnim prosperitetnim društvom" (prema Marshallu Sahlinsu), koje ima osobinu da ima širok obuhvat zadovoljavanja potreba i dosta slobodnog vremena za sve osobe.<ref name="Goldsmith" /> Pored toga, teorije su u suprotnosti sa činjenicom da je raspon između siromašnih i bogatih veći u društvu sa tržišnom ekonomijom nego kod većine tradicionalnih ekonomija.<ref name="dtv-Ethnologie" /> == Također pogledajte == * [[Korupcija]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="lamnek">{{cite book|author=G. Reinhold, S. Lamnek, H. Recker|title=Soziologie-Lexikon|page=32|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag|location=Berlin ;Boston|isbn=9783486804362}}</ref> <ref name="Bennholdt-Thomsen">{{Cite book|author=Veronika Bennholdt-Thomsen|chapter=Subsistenzwirtschaft, Globalwirtschaft, Regionalwirtschaft|editor=Maren A. Jochimsen, Ulrike Knobloch|title=Lebensweltökonomie in Zeiten wirtschaftlicher Globalisierung|publisher=Kleine Verlag|location=Bielefeld|year=2006|page=65–88|isbn=9783893704187|edition=1}}</ref> <ref name="finanz">{{Cite book|author=Berthold U. Wigger|title=Grundzüge der Finanzwissenschaft|edition=2|publisher=Springer|location=Berlin|year=2005|page=202|isbn=9783540281696|doi=10.1007/3-540-30435-5}}</ref> <ref name="worldbank">[http://www.worldbank.org/en/news/press-release/2015/10/04/world-bank-forecasts-global-poverty-to-fall-below-10-for-first-time-major-hurdles-remain-in-goal-to-end-poverty-by-2030 ''World Bank Forecasts Global Poverty to Fall Below 10 % for First Time; Major Hurdles Remain in Goal to End Poverty by 2030.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103202525/http://www.worldbank.org/en/news/press-release/2015/10/04/world-bank-forecasts-global-poverty-to-fall-below-10-for-first-time-major-hurdles-remain-in-goal-to-end-poverty-by-2030 |date=3. 1. 2016 }}, Svjetska banka, 4. oktobar 2015.</ref> <ref name="tazde">{{Cite web|url=http://www.taz.de/pt/2002/06/11/a0118.1/text|title=Definitionen: ''Was ist Hunger?''|publisher=Die Tageszeitung|datum=11. 6. 2002|page=3}}</ref> <ref name="worldbank2">[http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/DATASTATISTICS/0,,contentMDK:20399244~menuPK:1504474~pagePK:64133150~piPK:64133175~theSitePK:239419,00.html ''Quick Reference Tables''], na stranici Svjetske banke</ref> <ref name="Reinhart">Reinhart Kößler: [https://www.iz3w.org/zeitschrift/ausgaben/336_Armut/vermessung ''Wer Armut definiert, hat Macht.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180106063909/https://www.iz3w.org/zeitschrift/ausgaben/336_Armut/vermessung |date=6. 1. 2018 }} u: ''iz3w.'' 336, maj/juni 2013.</ref> <ref name="Goldsmith">Edward Goldsmith: ''Der Weg. Ein ökologisches Manifest.'' 1. izd. Bettendorf, München 1996, str. 201ff.</ref> <ref name="dtv-Ethnologie">Dieter Haller, Bernd Rodekohr: ''Dtv-Atlas Ethnologie.'' 2. izd. dtv, München 2010, str. 163.</ref> <ref name="Shiva">Vandana Shiva: ''[https://zcomm.org/zcommentary/how-to-end-poverty-making-poverty-history-and-the-history-of-poverty-by-vandana2-shiva/ How To End Poverty: Making Poverty History And The History Of Poverty].'' prijevod Andrea Noll, ZNet Kommentar, 11. maj 2005.</ref> <ref name="bih">Dr. Žarko Papić: ''[http://radnici.ba/wp-content/uploads/2018/02/FSA_Analiza-7.pdf Siromaštvo i radničko siromaštva u BiH: Socijalna kriza u BiH - Siromaštvo i socijalna nejednakost]'', Forum Lijeve Inicijative, Sarajevo, april 2017.</ref> <ref name="unicef">{{Cite web|url=https://www.unicef.org/bih/ba/overview_15911.html|title=UNICEF Bosnia and Herzegovina - Uvod - Siromaštvo|website=www.unicef.org|access-date=4. 6. 2018|archive-date=19. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219112442/http://www.unicef.org/bih/ba/overview_15911.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Rilke">Rainer Maria Rilke: ''[https://de.wikisource.org/wiki/Das_Stundenbuch/Das_Buch_von_der_Armut_und_vom_Tode Das Buch von der Armut und vom Tode]''. iz knjige ''Stundenbuch.'' Inselverlag, 1918.</ref> <ref name="figl">Johann Figl, Bertram Stubenrauch: ''Christentum und Islam: Ein dogmatischer und religionswissenschaftlicher Vergleichzentraler Motive.'' Institut für Religionswissenschaft der Katholisch-Theologischen Fakultät der Universität Wien</ref> <ref name="sufi">Sufi-Zentrum Braunschweig: „[http://www.sufi-braunschweig.de/Sufi_Mystik.htm?PHPSESSID=1c8265de15040c6c2d8e33ec4b669602 Sufi-Mystik]“</ref> <ref name="Gallup">Jeffrey Sachs, A. Mellinger, J. Gallup: {{Cite web|url=http://surmang.org/pdf/pah2.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20141013000602/http://surmang.org/pdf/pah2.pdf|archive-date=13. 10. 2014 | title=The Geography of Poverty and Wealth|format=pdf|publisher=Scientific American|year=2000}}</ref> <ref name="diamond">Jared Diamond: ''Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies'', C.T. Zen, 2003, {{ISBN|0-393-03891-2}}</ref> <ref name="Auty">Richard M. Auty: ''Sustaining Development in Mineral Economies: The Resource Curse Thesis.'' Routledge, London 1993. str. 6, {{ISBN|9780198294870}}</ref> <ref name="Sachs">J. Sachs, A. Warner: [http://ideas.repec.org/p/nbr/nberwo/5398.html ''Natural resource abundance and economic growth.''] National Bureau of Economic Research Working Paper 5398; IDEAS, Univerzitet u Connecticutu, Odjel za ekonomiju, 1995.</ref> <ref name="malthus">Thomas Robert Malthus: ''Das Bevölkerungsgesetz.'' 1798. prijevod na njem. Christian M. Barth. Deutscher Taschenbuch Verlag, München 1977, {{ISBN|3-423-06021-2}}</ref> <ref name="missio">[https://www.missio.at/fileadmin/media_data/xx/produkte/zeitschriften/missiothek/1402/Missiothek_2014-02_web.pdf ''Armut, Klimawandel,Ressourcenknappheit – ist wirklich das Bevölkerungswachstum schuld?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150524153909/https://www.missio.at/fileadmin/media_data/xx/produkte/zeitschriften/missiothek/1402/Missiothek_2014-02_web.pdf |date=24 Maj 2015 }} missiothek 2/2014 missio.at</ref> <ref name="dswonline">DSW-Info: {{Cite web | url=http://www.dsw-online.de/pdf/fs_rh.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20061001192916/http://www.dsw-online.de/pdf/fs_rh.pdf |archive-date=1. 10. 2006| format=PDF|title=Menschenrecht Familienplanung}}</ref> <ref name="kommanisf">Karl Marx, Friedrich Engels: ''Das Kommunistische Manifest. Eine moderne Edition.'' s uvodom Erica Hobsbawma. Argument-Verlag, Hamburg/ Berlin 1999, {{ISBN|3-88619-322-5}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Bijeda|Siromaštvo}} * [http://www.worldbank.org/en/topic/poverty Siromaštvo] na stranici Svjetske banke * [http://www.bpb.de/70618 Statistike i činjenice o siromaštvu u Evropi], na stranici bpb.de {{Simboli jezika|de|njemački}} [[Kategorija:Siromaštvo| ]] aipbz62qtuu9grzvaszmpck7t6qct6r 0 450233 3922625 3810571 2026-08-28T21:11:29Z Z1KA 87045 3922625 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]] '''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.<ref>{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}</ref> Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]]. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.<ref>ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]</ref> Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.<ref name="bbc.co.uk2">[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011</ref> Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene. [[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ. MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.<ref name="icty">ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}</ref> Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}</ref> Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,<ref name="icty" /> od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004. Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}</ref> == Spisak optuženih == {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |+ ! rowspan="2" | Ime i prezime ! rowspan="2" | Pripadnost ! rowspan="2" | Status ! rowspan="2" | Slučaj ! colspan="4" |Proglašen krivim za: ! colspan="2" | Konačna presuda ! rowspan="2" | Napomena ! rowspan="2" | Link |- !{{Abbr|GEN|Genocid}} !{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}} !{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}} !{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}} ! Trajanje ! Datum |- |[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a |[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} |8. juni 2021. |Preminuo 27. augusta 2026. dok je izdržavao kaznu u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]).<ref>{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}</ref> |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56] |- |[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]] |[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} |20. mart 2019. ||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}</ref> |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55] |- | [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&nbsp;Zlatko]] | rowspan="18" |{{ZID|Herceg-Bosna}} | rowspan="6" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="18" |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']] | | |{{yan}} | | {{sort|07|7 godina zatvora}} | 24. mart 2000. | Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. |[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1] |- |[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&nbsp;Tihomir]] | | |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|09|9 godina zatvora}} |29. juli 2004. |Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004. |[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14] |- |[[Miroslav Bralo|Bralo,&nbsp;Miroslav]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|20|20 godina zatvora}} |2. april 2007. |Izdržava kaznu u Švedskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17] |- |[[Anto Furundžija|Furundžija,&nbsp;Anto]] | | |{{yan}} | |{{sort|10|10 godina zatvora}} |21. juli 2000. |Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004. |[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1] |- |[[Dario Kordić|Kordić,&nbsp;Dario]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|25|25 godina zatvora}} | rowspan="2" |17. decembar 2004. |Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014. | rowspan="4" |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2] |- |[[Mario Čerkez|Čerkez,&nbsp;Mario]] | |{{yan}} | | |{{sort|06|6 godina zatvora}} |Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne. |- |[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]] | rowspan="2" style="background:#D3D3D3"|Povučena optužnica | colspan="4" rowspan="2" | | colspan="2" rowspan="2" | | rowspan="2" | |- |[[Pero Skopljak|Skopljak,&nbsp;Pero]] |- |[[Drago Josipović|Josipović,&nbsp;Drago]] | rowspan="2" style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | |{{yan}} | | |{{sort|12|12 godina zatvora}} | rowspan="5" |23. oktobar 2001. |Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006. | rowspan="8" |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16] |- |[[Vladimir Šantić|Šantić,&nbsp;Vladimir]] | |{{yan}} | | |{{sort|18|18 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009. |- |[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&nbsp;Zoran]] | rowspan="4" style="background:#32CD32" | Oslobođen | colspan="4" rowspan="4" | | rowspan="4" |{{sort|00|Proglašen nevinim}} | rowspan="4" |Pušten na slobodu. |- |[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&nbsp;Mirjan]] |- |[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&nbsp;Vlatko]] |- |[[Dragan Papić|Papić,&nbsp;Dragan]] |14. januar 2000. |- |[[Stipo Alilović|Alilović,&nbsp;Stipo]] |style="background:#D3D3D3"|Preminuo prije suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | | |- |[[Marinko Katava|Katava,&nbsp;Marinko]] | rowspan="2" style="background:#D3D3D3"|Povučena optužnica | colspan="4" rowspan="2" | | colspan="2" rowspan="2" | |Povučena optužnica 19. decembar 1997. |- |[[Zoran Marinić|Marinić,&nbsp;Zoran]] |Povučena optužnica on 2. oktobar 2002. |[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15] |- |[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]] |style="background:#E0FFFF" |Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" | | colspan="2" | |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora. |[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41] |- |[[Jadranko Prlić|Prlić,&nbsp;Jadranko]] | rowspan="6" |{{ZID|Herceg-Bosna}} | rowspan="6" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="6" |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]'' | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|25|25 godina zatvora}} | rowspan="6" |29.&nbsp;novembar&nbsp;2017. ||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name="radioslobodna evropa">{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}</ref> | rowspan="6" |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74] |- |[[Bruno Stojić|Stojić,&nbsp;Bruno]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|20|20 godina zatvora}} |Izdržava kaznu u Austriji.<ref name="radioslobodna evropa" /> |- |[[Slobodan Praljak|Praljak,&nbsp;Slobodan]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|20|20 godina zatvora}} |Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.<ref>{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}</ref> |- |[[Milivoj Petković|Petković,&nbsp;Milivoj]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|20|20 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 21. decembra 2021. nakon osluženja dvije trećine zatvorske kazne. Priznao presudu i izrazio kajanje. |- |[[Valentin Ćorić|Ćorić,&nbsp;Valentin]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|16|16 godina zatvora}} |Pušten na slobodu 16. januara 2024. nakon osluženja kazne. |- |[[Berislav Pušić|Pušić,&nbsp;Berislav]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|10|10 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 21. aprila 2018. |- |[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&nbsp;Mladen]] | rowspan="2" |{{ZID|Herceg-Bosna}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" |Osuđeni&nbsp;od&nbsp;strane&nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="2" |[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|''Herceg-Bosna'']] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|20|20 godina zatvora}} | rowspan="2" |3. maj 2006. |Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34] |- |[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&nbsp;Vinko]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} |{{sort|18|18 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011. |- |[[Ivica Rajić|Rajić,&nbsp;Ivica]] |{{ZID|Herceg-Bosna}} |style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] '' | | | |{{yan}} |{{sort|12|12 godina zatvora (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }} |8. maj 2006. |Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011. |[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12] |- |[[Zdravko Mucić|Mucić,&nbsp;Zdravko]] |{{ZID|Herceg-Bosna}} | rowspan="3" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="4" |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]'' | | | |{{yan}} |{{sort|09|9 godina zatvora}} | rowspan="3" |8. april 2003. |Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003. | rowspan="4" |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21] |- |[[Hazim Delić|Delić,&nbsp;Hazim]] | rowspan="3" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | | | |{{yan}} |{{sort|18|18 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008. |- |[[Esad Landžo|Landžo,&nbsp;Esad]] | | | |{{yan}} |{{sort|15|15 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006. |- |[[Zejnil Delalić|Delalić,&nbsp;Zejnil]] |style="background:#32CD32" | Oslobođen | colspan="4" | |{{sort|00|Proglašen nevinim}} |20. februar 2001. | |- | [[Milan Babić|Babić,&nbsp;Milan]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska Krajina}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="2" |'' [[Republika Srpska Krajina]] '' | |{{yan}} | | | {{sort|13|13 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} | 18. juli 2005. | Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. |[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72] |- |[[Milan Martić|Martić,&nbsp;Milan]] | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|35|35 godina zatvora}} |8. oktobar 2008. |Izdržava kaznu u Estoniji.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11] |- | [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&nbsp;Vidoje]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="2" |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]'' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|15|15 godina zatvora}} | rowspan="2" | 9. maj 2007. | Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60] |- |[[Jokić,&nbsp;Dragan]] | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|09|9 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. |- | [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&nbsp;Radoslav]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="2" |''[[Bosanska krajina]] '' | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | {{sort|30|30 godina zatvora}} | 3. april 2007. | Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.<ref>{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}</ref> |[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36] |- |[[Momir Talić|Talić, Momir]] |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 28. maj 2003. Postupak prekinut 12. juni 2003. |[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1] |- | [[Ranko Češić|Češić,&nbsp;Ranko]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="2" |''[[Logor Luka]] (Brčko)'' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|18|18 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }} | 11. mart 2004. | Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. |[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1] |- |[[Goran Jelisić|Jelisić,&nbsp;Goran]] | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|40|40 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} |5. juli 2001. |Izdržava kaznu u Italiji.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10] |- |[[Radislav Krstić|Krstić,&nbsp;Radislav]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} |style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]'' |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|35|35 godina zatvora}} |19. april 2004. |Izdržava kaznu u Poljskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33] |- | [[Rasim Delić|Delić,&nbsp;Rasim ]] |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |''Livade i Kamenica'' | | |{{yan}} | | {{sort|03|3 godina zatvora}} | 15. septembar 2008. | Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. |[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83] |- | [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&nbsp;Miroslav ]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] '' | |{{yan}} | | |{{sort|10|10 godina zatvora}} | 20. juli 2005. | Preminuo u zatvoru 19. maja 2007. |[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61] |- | [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&nbsp;Vlastimir ]] |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |'' Kosovo '' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|18|18 godina zatvora}} | 27. januar 2014. | Izdržava kaznu u Njemačkoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1] |- | [[Dražen Erdemović|Erdemović,&nbsp;Dražen]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |''Farma "Pilica" (Srebrenica)'' | | |{{yan}} | | {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }} | 5. mart 1998. | Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. |[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22] |- | [[Stanislav Galić|Galić,&nbsp;Stanislav ]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] '' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} | 30. novembar 2006. | Izdržava kaznu u Njemačkoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29] |- | [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&nbsp;Enver]] | rowspan="3" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="3" |''[[Srednja Bosna]]'' | | |{{yan}} | | {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}} | rowspan="2" | 22. april 2008. | Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47] |- | [[Amir Kubura|Kubura,&nbsp;Amir]] | | |{{yan}} | | {{sort|02|2 godine}} | Prijevremeno pušten na slobodu 11. aprila 2006. |- | [[Mehmed Alagić|Alagić,&nbsp;Mehmed ]] |style="background:#D3D3D3"| Preminuo tokom suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | | Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. |- | [[Sefer Halilović|Halilović,&nbsp;Sefer ]] |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | style="background:#32CD32" | Oslobođen |''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] '' | colspan="4" | | {{sort|00|Proglašen nevinim}} | 16. oktobar 2007. | Pušten na slobodu. |[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48] |- | [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&nbsp;Ramush ]] | rowspan="3" |{{ZID|Republika Kosovo|armija}} | rowspan="3" style="background:#32CD32" | Oslobođen | rowspan="3" |'' Kosovo'' | colspan="4" rowspan="3" | | rowspan="2" | {{sort|00|Proglašen nevinim}} | rowspan="2" | 29. novembar 2012. | rowspan="2" |Pušten na slobodu. | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84] |- | [[Idriz Balaj|Balaj,&nbsp;Idriz]] |- | [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&nbsp;Lahi]] |{{sort|00|Proglašen nevinim}} | 21. juli 2010. |Pušten na slobodu. |- |[[Ljube Boškoski|Boškoski,&nbsp;Ljube]] | rowspan="2" |{{ZID|Sjeverna Makedonija|1992|ime=Makedonija}} |style="background:#32CD32" | Oslobođen | rowspan="2" |''Makedonija'' | colspan="4" | |{{sort|00|Proglašen nevinim}} | rowspan="2" |19. maj 2010. |Pušten na slobodu. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82] |- |[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&nbsp;Johan]] |style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | | |{{yan}} | |{{sort|12|12 godina zatvora}} |Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013. |- | [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&nbsp;Dragoljub]] | rowspan="11" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="5" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="11" |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] '' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|28|28 godina zatvora}} | rowspan="3" | 12. juni 2002. | Izdržava kaznu u Njemačkoj.<ref>{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}</ref> | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 & 23/1] |- | [[Radomir Kovač|Kovač,&nbsp;Radomir]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|20|20 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. |- | [[Zoran Vuković|Vuković,&nbsp;Zoran]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|12|12 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. |- |[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&nbsp;Milorad]] | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|15|15 godina zatvora}} |17. septembar 2003. |Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009. |[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25] |- |[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]] | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|15|15 godina zatvora}} |31. oktobar 2007. |Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015. | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2] |- |[[Janko Janjić|Janjić, Janko]] | rowspan="2" style="background:#D3D3D3"|Preminuo prije suđenja | colspan="4" rowspan="2" | | colspan="2" rowspan="2" | |Povučena optužnica 20. aprila 2001. |- |[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]] |Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999. |- |[[Gojko Janković|Janković, Gojko]] | rowspan="4" style="background:#E0FFFF" |Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" rowspan="4" | | colspan="2" rowspan="4" | |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2] |- |[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]] |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007. |- |[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]] |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1] |- |[[Savo Todović|Todović, Savo]] |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008. |- | [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&nbsp;Miroslav]] | rowspan="5" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="5" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="5" |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]'' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|07|7 godina zatvora}} | rowspan="4" | 28. februar 2005. | Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. | rowspan="5" |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1] |- | [[Dragoljub Prcać|Prcać,&nbsp;Dragoljub]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|05|5 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. |- | [[Mlađo Radić|Radić,&nbsp;Mlađo]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|20|20 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. |- | [[Zoran Žigić|Žigić,&nbsp;Zoran]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|25|25 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. |- | [[Milojica Kos|Kos,&nbsp;Milojica]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|06|6 godina zatvora}} | 2. novembar 2001. | Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. |- | [[Fatmir Limaj|Limaj,&nbsp;Fatmir]] | rowspan="4" |{{ZID|Republika Kosovo|armija}} | rowspan="2" style="background:#32CD32" | Oslobođen | rowspan="4" |''[[Logor Lapušnik]]'' | colspan="4" rowspan="2" | | rowspan="2" | {{sort|00|Proglašen nevinim}} | rowspan="3" | 27.&nbsp;septembar&nbsp;2007. | rowspan="2" | Pušten na slobodu. | rowspan="4" |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66] |- | [[Isak Musliu|Musliu,&nbsp;Isak]] |- | [[Haradin Bala|Bala,&nbsp;Haradin ]] |style="background:#FA8072"| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | | |{{yan}} | | {{sort|13|13 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. |- | [[Agim Murtezi|Murtezi,&nbsp;Agim]] |style="background:#D3D3D3"| Povučena optužnica | colspan="4" | | colspan="2" | | |- |[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]] | rowspan="3" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="3" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="3" |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] '' | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|15|15 godina zatvora}} |25. februar 2004. |Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010. |[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32] |- | [[Milan Lukić|Lukić,&nbsp;Milan]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} | rowspan="2" | 4. decembar 2012. | Izdržava kaznu u Estoniji.<ref name="radioslobodna evropa" /> | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1] |- | [[Sredoje Lukić|Lukić,&nbsp;Sredoje]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|27|27 godina zatvora}} | Izdržava kaznu u Norveškoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |- | [[Dragomir Milošević|Milošević,&nbsp;Dragomir ]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen&nbsp;od&nbsp;strane&nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] '' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|29|29 godina zatvora}} | 12. novembar 2009. | Izdržava kaznu u Estoniji.<ref>{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}</ref> |[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1] |- | [[Darko Mrđa|Mrđa,&nbsp;Darko]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |''[[Operacija "Vlašić"|Vlašić]]'' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|17|17 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }} | 31. mart 2004. | Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. |[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59] |- |[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&nbsp;Slavko]] | rowspan="2" |{{ZID|Republika Srpska Krajina}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja | rowspan="4" |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] '' | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a. |[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a] |- | [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&nbsp;Mile ]] | rowspan="2" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | | |{{yan}} | | {{sort|20|20 godina zatvora}} | rowspan="2" | 5. maj 2009. | Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.<ref name="radioslobodna evropa" /> | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1] |- | [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&nbsp;Veselin ]] | rowspan="2" |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | | |{{yan}} | | {{sort|10|10 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. |- | [[Miroslav Radić|Radić,&nbsp;Miroslav ]] |style="background:#32CD32"| Oslobođen | colspan="4" | | {{sort|00|Proglašen nevinim}} | 27. septembar 2007. |Pušten na slobodu. |- |[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]] |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} |style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a |''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]'' | |{{yan}} | | |{{sort|10|10 godina zatvora}} |11. april 2018. |Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja. |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99] |- | [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&nbsp;Dragan]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a |'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] '' | |{{yan}} | | | {{sort|20| 20 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}} | 4. februar 2005. | Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. |[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2] |- | [[Momir Nikolić|Nikolić,&nbsp;Momir]] | rowspan="11" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="10" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="11" |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]'' | |{{yan}} | | | {{sort|20|20 godina zatvora}} | 8. mart 2006. | Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. |[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1] |- |[[Dragan Obrenović|Obrenović,&nbsp;Dragan]] | |{{yan}} | | |{{sort|17|17 godina zatvora}} |10. decembar 2003. |Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011. |[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2] |- | [[Vujadin Popović|Popović,&nbsp;Vujadin]] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} | rowspan="5" | 30. januar 2015. | Izdržava kaznu u Njemačkoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> | rowspan="7" |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88] |- | [[Ljubiša Beara|Beara,&nbsp;Ljubiša]] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} | Preminuo u zatvoru 8. februara 2017. |- | [[Drago Nikolić|Nikolić,&nbsp;Drago]] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|35|35 godina zatvora}} | Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. |- | [[Radivoje Miletić|Miletić,&nbsp;Radivoje]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|18|18 godina zatvora}} | Izdržava kaznu u Finskoj.<ref>{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}</ref> |- | [[Vinko Pandurević|Pandurević,&nbsp;Vinko]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|13|13 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. |- | [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&nbsp;Ljubomir]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|17|17 godina zatvora}} | rowspan="2" | 10. juni 2010. | Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. |- | [[Milan Gvero|Gvero,&nbsp;Milan]] | |{{yan}} | | | {{sort|05|5 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. |- |[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]] |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}} |8. april 2015. |Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor. |[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2] |- |[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]] |style="background:#E0FFFF" |Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" | | colspan="2" | |Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina zatvora. |[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1] |- | [[Milan Milutinović|Milutinović,&nbsp;Milan ]] | rowspan="6" |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | style="background:#32CD32" | Oslobođen | rowspan="6" |''Kosovo'' | | | | | {{sort|00|Proglašen nevinim}} | rowspan="2" | 26. februar 2009. |Pušten na slobodu. | rowspan="6" |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87] |- | [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&nbsp;Dragoljub ]] | rowspan="5" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | |{{yan}} | | | {{sort|15|15 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. |- | [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|18|18 godina zatvora}} | rowspan="4" | 23. januar 2014. | Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. |- | [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|22|22 godine}} zatvora | Izdržava kaznu u Finskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |- | [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]] | |{{yan}} | | | {{sort|14|14 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. |- | [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|20|20 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.<ref>{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}</ref> |- | [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]] | rowspan="8" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="3" style="background:#FA8072" | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="8" |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]'' | |{{yan}} | | | {{sort|15|15 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} | rowspan="3" | 13. novembar 2001. | Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. | rowspan="8" |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8] |- | [[Damir Došen|Došen, Damir]] | |{{yan}} | | | {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} | Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. |- | [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]] | |{{yan}} | | | {{sort|03|3 godine zatvora (Izjasnio se krivim.) }} | Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. |- | [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]] | rowspan="4" style="background:#D3D3D3" | Povučena optužnica | colspan="4" rowspan="4" | | colspan="2" rowspan="4" | | rowspan="4" |Povučena optužnica 5. maja 1998. |- | [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]] |- | [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]] |- | [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]] |- | [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]] |style="background:#D3D3D3"| Preminuo prije suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | |Povučena optužnica nakon njegove smrti. |- |[[Milan Simić|Simić, Milan]] | rowspan="6" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="5" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="6" |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]'' | |{{yan}} | | |{{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za mučenje.)}} |17. oktobar 2002. |Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003. |[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2] |- |[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]] | |{{yan}} | | |{{sort|10|10 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} |31. juli 2001. |Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006. |[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1] |- | [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]] | |{{yan}} | | | {{sort|15|15 godina zatvora}} | 28. novembar 2006. | Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. | rowspan="4" |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9] |- | [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]] | |{{yan}} | | | {{sort|08|8 godina zatvora}} | rowspan="2" | 17. oktobar 2003. | Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. |- | [[Simo Zarić|Zarić, Simo]] | |{{yan}} | | | {{sort|06|6 godina zatvora}} | Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. |- | [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]] | style="background:#D3D3D3" | Preminuo prije suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 8. augusta 1998. Povučena optužnica 8. augusta 1998. |- |[[Biljana Plavšić|Plavšić,&nbsp;Biljana]] | rowspan="4" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="4" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="4" |''Bosna i Hercegovina'' | |{{yan}} | | |{{sort|11|11 godina zatvora (Izjasnila se krivim.) }} |27. februar 2003. |Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009. |[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 & 40/1] |- |[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&nbsp;Momčilo]] | |{{yan}} | | |{{sort|20|20 godina zatvora}} |17. mart 2009. |Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013. |[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39] |- | [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|22|22 godine}} zatvora | rowspan="2" | 30. juni 2016. |Izdržava kaznu u Poljskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91] |- | [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]] | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|22|22 godine}} zatvora |Izdržava kaznu u Poljskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |- |[[Miodrag Jokić|Jokić,&nbsp;Miodrag]] | rowspan="4" |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="4" |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]'' | | |{{yan}} | |{{sort|07|7 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }} |30. august 2005. |Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008. |[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1] |- | [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]] | | |{{yan}} | | {{sort|8|8 godina zatvora}} | 17. juli 2008. | Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42] |- | [[Milan Zec|Zec, Milan]] | style="background:#D3D3D3" | Povučena optužnica | colspan="4" | | colspan="2" | |Povučena optužnica 26. jula 2002. |- |[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]] |style="background:#E0FFFF" |Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" | | colspan="2" | |Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja. |[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2] |- |[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]] | rowspan="5" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | rowspan="2" style="background:#FA8072" |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="5" |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] '' | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|40|40 godina zatvora}} |22. mart 2006. |Izdržava kaznu u Francuskoj.<ref name="radioslobodna evropa" /> |[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24] |- | [[Duško Tadić|Tadić, Duško]] | |{{yan}} |{{yan}} |{{yan}} | {{sort|20|20 godina zatvora}} | 26. januar 2000. | Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1] |- | [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]] | rowspan="2" style="background:#D3D3D3" | Preminuo prije suđenja | colspan="4" rowspan="2" | | colspan="2" rowspan="2" | | Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Povučena optužnica u aprilu 2005. |- |[[Simo Drljača|Drljača,&nbsp;Simo]] |Preminuo prije prebacivanja u Den Haag. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24] |- |[[Milan Kovačević|Kovačević,&nbsp;Milan]] |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998. |- |[[Ivan Čermak|Čermak,&nbsp;Ivan]] | rowspan="3" |{{ZID|Hrvatska}} | rowspan="3" style="background:#32CD32" |Oslobođen | rowspan="3" |''[[Operacija "Oluja"]] '' | colspan="4" rowspan="5" | | rowspan="3" |{{sort|00|Proglašen nevinim}} |15. april 2011. | rowspan="3" |Pušten na slobodu. | rowspan="3" |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90] |- |[[Ante Gotovina|Gotovina,&nbsp;Ante]] | rowspan="2" |16. novembar 2012. |- |[[Mladen Markač|Markač,&nbsp;Mladen]] |- |[[Momčilo Perišić|Perišić,&nbsp;Momčilo]] |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} |style="background:#32CD32" | Oslobođen |''Bosna i Hercegovina i Hrvatska'' |{{sort|00|Proglašen nevinim}} |28. februar 2013. |Pušten na slobodu. |[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81] |- |[[Naser Orić|Orić,&nbsp;Naser]] |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} |style="background:#32CD32" | Oslobođen |''[[Masakr nad Srbima u Srebrenici i Bratuncu|Srebrenica i Bratunac]]'' |{{sort|00|Proglašen nevinim}} |3. juli 2008. |Pušten na slobodu. |[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68] |- |[[Janko Bobetko|Bobetko,&nbsp;Janko]] | rowspan="3" |{{ZID|Hrvatska}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo prije suđenja | rowspan="3" |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] '' | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003. |[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62] |- | [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]] | rowspan="2" style="background:#E0FFFF" | Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" rowspan="2" | | colspan="2" rowspan="2" | | Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. | rowspan="2" |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78] |- | [[Mirko Norac|Norac, Mirko]] | Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. |- | [[Predrag Banović|Banović,&nbsp;Predrag]] | rowspan="15" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a | rowspan="15" |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]'' | |{{yan}} | | |{{sort|08|8 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }} |28. oktobar 2003. | Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 |[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1] |- | [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]] | rowspan="4" style="background:#E0FFFF" | Prebačeno na domaće sudove | colspan="4" rowspan="4" | | colspan="2" rowspan="4" | | Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu zatvora. | rowspan="14" |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ] |- | [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]] | Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina zatvora. |- | [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]] | Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina zatvora. |- | [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]] | Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu zatvora. |- | [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]] | rowspan="10" style="background:#D3D3D3" | Povučena optužnica | colspan="4" rowspan="10" | | colspan="2" rowspan="10" | | rowspan="10" |Povučena optužnica 8. maja 1998. |- | [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]] |- | [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]] |- | [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]] |- | [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]] |- | [[Milutin Popović|Popović, Milutin]] |- | [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]] |- |[[Savić, Željko]] |- | [[Mirko Babić|Babić, Mirko]] |- | [[Nenad Banović|Banović, Nenad]] |- |[[Đorđe Đukić|Đukić,&nbsp;Đorđe]] |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja |'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] '' | colspan="4" | | colspan="2" | |Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996. |[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20] |- |[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&nbsp;Željko&nbsp;"Arkan"]] |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo prije suđenja |[[Srpska dobrovoljačka garda|''Srpska dobrovoljačka garda'']] | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo u Beogradu u januaru 2000. |[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27] |- |[[Slobodan Milošević|Milošević,&nbsp;Slobodan]] |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja |''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo '' | colspan="4" | | colspan="2" | |Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006. |[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54] |- |[[Goran Hadžić|Hadžić,&nbsp;Goran]] |{{ZID|Republika Srpska Krajina}} |style="background:#D3D3D3"|Preminuo tokom suđenja |'' [[Republika Srpska Krajina]] '' | colspan="4" | | colspan="2" | |Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016. |[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75] |- | [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]] | rowspan="2" |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} | style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a | rowspan="2" |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]'' | |{{yan}} |{{yan}} | | {{sort|15|15 godina zatvora}} | rowspan="2" |31. maj 2023. | rowspan="2" | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina zatvora. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina zatvora. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.<ref>{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}</ref> | rowspan="2" |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] |- | [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]] |style="background:#FA8072" |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a | |{{yan}} |{{yan}} | |{{sort|15|15 godina zatvora}} |} == Statistika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Pripadnost ! colspan="4" |Ukupno |- !Optuženih !Osuđenih !Oslobođenih !Kazne |- |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} |9 |5 |3 |{{frac|41|1|2}} godina zatvora |- |{{ZID|Herceg-Bosna}} |28 |19 |8 |287 godina zatvora |- |{{ZID|Hrvatska}} |6 |1 |4 |7 godina zatvora |- |{{ZID|Sjeverna Makedonija|1992|ime=Makedonija}} |2 |1 |1 |12 godina zatvora |- |{{ZID|Republika Kosovo|armija}} |7 |1 |6 |13 godina zatvora |- |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} |84 |61 |14 |931 godina zatvora + 7 doživotnih |- |{{ZID|Republika Srpska Krajina}} |5 |3 |0 |68 godina zatvora |- |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} |19 |12 |5 |172 godine zatvora |- !Ukupno !160 !103 !41 !{{frac|1531|1|2}} godina zatvora + 7 doživotnih |} == Također pogledajte == * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] * [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]] * [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]] * [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]] * [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|icty.org}} {{Zakoni i običaji ratovanja}} [[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]] [[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom|*]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom|*]] [[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom|*]] 6dv93ij13nn02nftgaayytqnm84ocqw 10 457775 3922521 3921770 2026-08-28T13:36:20Z AnToni 2325 3922521 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! Mjesto !! Ime !! Broj pobjeda{{Napomena|Broj pobjeda u Svjetskom kupu od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]}} |- | align="center"| 1.||align=left| {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} ||align="center"| 16 |- | align="center"| 2.||align=left| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} ||align="center"| 12 |- | align="center" rowspan="2" | 3.||align=left| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}} || rowspan="2" align="center"| 10 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch ]]|DRNJ}} |- | align="center"| 5.||align=left| {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} ||align="center"| 8 |- | align="center"| 6.||align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|Z NJE}} ||align="center"| 7 |- | align="center"| 7.||align=left| {{ZD|ZND}} {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR|1955}} ||align="center"| 6 |- | align="center" rowspan="3" | 8.||align=left| {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}} || rowspan="3" align="center"| 5 |- |align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} |- {{PCT|4}} |- | align="center" rowspan="2"| 11.||align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} ||align="center" rowspan="2"| 4 |- |align=left| {{flagathlete|[[Algimantas Šalna]]|SSSR|1955}} |- | align="center" rowspan="7" | 13.||align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} || rowspan="7" align="center"| 3 |- |align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} |- |align=left| {{ZD|NJE}} {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | align="center" rowspan="19" | 21.||align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || rowspan="19" align="center"| 2 |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Gavrikov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andrej Zenkov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{ZD|RUS}} {{ZD|ZND}} {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|SSSR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|ZND}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum ]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Patrik Favre]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} |- |align=left| {{ZD|RUS}} {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} |- | align="center" rowspan="31" | 40.||align=left| {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} ||rowspan="31" align="center"| 1 |- |align=left| {{flagathlete|[[Anatolij Aljabjev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Aljikin]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andrej Nepajn]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Buligin]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev ]]|RUS}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Terje Krokstad]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Kjell Søbak]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Roar Nilsen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Svein Engen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Rudolf Horn (biatlonac){{!}}Rudolf Horn]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Wolfgang Perner]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac){{!}}Franz Schuler]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andreas Göthel]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Tapio Piipponen]]|FIN}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Stefan Höck]]|Z NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|Z NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Roger Westling]]|ŠVE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson ]]|ŠVE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb ]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1994/1995.]] </noinclude> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} aobbwlmdwyzwhzee3903v6j5rdg0qrh 10 457777 3922522 3921771 2026-08-28T13:36:52Z AnToni 2325 3922522 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! Mjesto !! Ime !! Broj pobjeda{{Napomena|Broj pobjeda u Svjetskom kupu od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]}} |- | align="center"| 1.||align=left| {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} ||align="center"| 16 |- | align="center"| 2.||align=left| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} ||align="center"| 12 |- | align="center" rowspan="2" | 3.||align=left| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}} || rowspan="2" align="center"| 10 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch ]]|DRNJ}} |- | align="center"| 5.||align=left| {{flagathlete|[[Klaus Siebert]]|DRNJ}} ||align="center"| 8 |- | align="center"| 6.||align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|Z NJE}} ||align="center"| 7 |- | align="center" rowspan="2" | 7.||align=left| {{ZD|ZND}} {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR|1955}} || rowspan="2" align="center"| 6 |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | align="center" rowspan="5" | 9.||align=left| {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}} || rowspan="5" align="center"| 5 |- |align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR|1955}} |- {{PCT|4}} |- | align="center" rowspan="3" | 14.||align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || rowspan="3" align="center"| 4 |- |align=left| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Algimantas Šalna]]|SSSR|1955}} |- | align="center" rowspan="7" | 17.||align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Barnašov]]|SSSR|1955}} || rowspan="7" align="center"| 3 |- |align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{ZD|RUS}} {{ZD|ZND}} {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|SSSR}} |- |align=left| {{ZD|RUS}} {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} |- |align=left| {{ZD|NJE}} {{flagathlete|[[Frank Luck]]|DRNJ}} |- | align="center" rowspan="17" | 24.||align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tihonov]]|SSSR|1955}} || rowspan="17" align="center"| 2 |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Gavrikov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andrej Zenkov]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|ZND}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sigleif Johansen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Odd Lirhus]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum ]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Patrik Favre]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} |- | align="center" rowspan="31" | 41.||align=left| {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1955}} ||rowspan="31" align="center"| 1 |- |align=left| {{flagathlete|[[Anatolij Aljabjev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Aljikin]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andrej Nepajn]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Buligin]]|SSSR|1955}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Sergej Roškov]]|RUS}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Terje Krokstad]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Kjell Søbak]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Roar Nilsen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Svein Engen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Rudolf Horn (biatlonac){{!}}Rudolf Horn]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Wolfgang Perner]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac){{!}}Franz Schuler]]|AUT}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Andreas Göthel]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Eberhard Rösch]]|DRNJ}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Heikki Ikola]]|FIN}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Tapio Piipponen]]|FIN}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Stefan Höck]]|Z NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|Z NJE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Roger Westling]]|ŠVE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ŠVE}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} |- |align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1995/1996.]] </noinclude> </center> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} 1bc3hctbwmi6osuys7tsa5e0iok4urb 10 458304 3922544 3809346 2026-08-28T13:57:04Z AnToni 2325 3922544 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 26 |Datum = |Naziv = SKB 2005 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|814|8}} {{SKB discipline/red|2|Raphaël Poirée|FRA|695|1}} {{SKB discipline/red|3|Sven Fischer|NJE|674|3}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Tomasz Sikora|POL|606|1}} {{SKB discipline/red|5|Michael Rösch|NJE|573|1}} {{SKB discipline/red|6|Vincent Defrasne|FRA|556|2}} {{SKB discipline/red|7|Halvard Hanevold|NOR|548|1}} {{SKB discipline/red|8|Ricco Groß|NJE|519|1}} {{SKB discipline/red|9|Frode Andersen|NOR|510|3}} {{SKB discipline/red|10|Michael Greis|NJE|470|2}} {{SKB discipline/red|11|Carl Johan Bergman|ŠVE|437|1}} {{SKB discipline/red|12|Alexander Wolf|NJE|431|1}} {{SKB discipline/red|14|Sergej Čepikov|RUS|424|-}} {{SKB discipline/red|19|Stian Eckhoff|NOR|339|1}} {{SKB discipline/red|24|Zhang Chengye (biatlonac){{!}}Zhang Chengye|KIN|206|-}} {{SKB discipline/red|35|Oleg Riženkov|BJE|140|-}} {{SKB discipline/red|41|Paavo Puurunen|FIN|86|-}} {{SKB discipline/red|54|Janez Marič|SLO|55|-}} {{SKB discipline/red|75|Matjaž Poklukar|SLO|12|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2005/2006.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 0nhb60t8vc5j1sg2dzomwfrdc001acm 10 458621 3922532 3922311 2026-08-28T13:51:40Z AnToni 2325 3922532 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 12 |Datum = |Naziv = SKB 1993 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|193|3}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|191|2}} {{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|163|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|147|-}} {{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|142|-}} {{SKB discipline/red|5|Wilfried Pallhuber|ITA|142|1}} {{SKB discipline/red|7|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|141|1}} {{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|BJE|137|1|1991}} {{SKB discipline/red|9|Andreas Zingerle|ITA|136|-}} {{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračv|RUS|113|-}} {{SKB discipline/red|12|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|13|Sylfest Glimsdal|NOR|100|1}} {{SKB discipline/red|14|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|19|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|23|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|30|Halvard Hanevold|NOR|51|-}} {{SKB discipline/red|34|Oleg Riženkov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|36|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|38|Valerij Medvedcev|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|39|Igor Horhijakov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|40|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|46|Janez Ožbolt|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Matjaž Poklukar|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|52|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|56|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|57|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|60|Misao Kodate|JAP|-|-}} {{SKB discipline/red|64|Martin Rypl|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|65|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|68|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|71|Tomáš Kos|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|77|Thierry Gerbier|FRA|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1993/1994.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 14kjmuaemthxpcsdarwoondablk0rvx 0 472300 3922495 3885252 2026-08-28T12:04:53Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922495 wikitext text/x-wiki [[Slika:Applying transdermal patch.jpg|thumb|Transkožni flaster koji dostavlja lijekove nanosi se na kožu. <br>Flaster je označen vremenom i datumom početka primjene, kao i inicijalima administratora.]] '''Transkožna primjena''', uobičajeno '''transdermalna primjena''', je [[način primjene lijekova]] u kojem se aktivni sastojci dostavljaju preko kože za sistemsku distribuciju. Primjeri uključuju [[transdermalni flaster]]. Lijek se primjenjuje u obliku flastera ili [[Lipidi|masti]] koji ga lijek u cirkulaciju radi sistemskog učinka. == Tehnike == === Prepreke === Iako je [[koža]] velika i logična meta za isporuku lijekova, njene osnovne funkcije ograničavaju njenu korisnost u tu svrhu. Koža funkcionira uglavnom da štiti tijelo od vanjskog prodiranja (npr. štetnih tvari i mikroorganizama) i da sadrži sve tjelesne tekućine. Dva su važna sloja na ljudskoj koži: (1) [[epiderma]] i (2) [[derma]]. Za transdermno uzimannje, lijekovi moraju proći kroz dva podsloja epiderme da bi postigli mikrocirkulaciju dermisa. ''[[Stratum corneum]]'' je gornji rožni sloj kože i varira u debljini od približno deset do nekoliko stotina [[mikrometar]]a, ovisno o području tijela.<ref name=Flynn>Flynn, G.L. (1996). "Cutaneous and transdermal delivery: Processes and systems of delivery." In ''Modern Pharmaceutics'', Banker, G.S & Rhodes, C.T, eds. New York, NY: Marcel Dekker, 239-299.M</ref> Sastavljen je od mrtvih, pljosnatih [[keranocit]]a, okruženih lipidnim matriksom, koji zajedno djeluju kao sistem cigle i maltera u koji je teško prodrijeti.<ref name=McCarley>{{cite journal | author = McCarley K.D, Bunge A.L. | year = 2001 | title = Review of pharmacokinetic models of dermal absorption | journal = J Pharm Sci | volume = 90 | issue = 11| pages = 1699–1719 | doi=10.1002/jps.1120| pmid = 11745728 }}</ref> Rožnati sloj pruža najznačajniju prepreku difuziji. Zapravo, ovaj sloj je prepreka za približno 90% primjene transdermnih lijekova. Međutim, gotovo sve molekule prodiru do minimalnog stupnja.<ref name=Morganti>{{cite journal | author = Morganti P., Ruocco E., Wolf R., Ruocco V. | year = 2001 | title = Percutaneous absorption and delivery systems | journal = Clin Dermatol | volume = 19 | issue = 4| pages = 489–501 | doi=10.1016/s0738-081x(01)00183-3| pmid = 11535394 }}</ref> Ispod rožnog sloja nalazi se održiva epiderma. Ovaj sloj je deset puta deblji od rožnog plašta; međutim, difuzija je ovdje mnogo brža zbog većeg stupnja hidratacije u živim ćelijama održivog epiderma. Ispod epiderme je derma, debela otprilike jedan milimetar, sto puta više od debljine rožnog sloja. Derma sadrži male [[Krvni sud|krvne sudove]] koje distribuiraju lijekove u sistemsku cirkulaciju i za regulaciju temperature, sistem poznat kao mikrocirkulacija kože.<ref name =McCarley/><ref name =Morganti/> === Transkožni putevi === Postoje dva glavna puta putem kojih lijekovi mogu preći kožu i doći do sistemske cirkulacije. Neposredniji put poznat je kao transćelijski put. ==== Transćelijski put ==== Ovim putem lijekovi prelaze kožu direktno kroz fosfolipidne membrane i [[Citoplazma|citoplazmu]] mrtvih [[keratinocit]]a koji čine rožni sloj. Iako je ovo put najkraće udaljenosti, lijekovi nailaze na značajan otpor prožimanju. Ova rezistencija je uzrokovana time što lijekovi moraju još jednom prijeći lipofilnu membranu svake ćelije, zatim hidrofilni ćelijski sadržaj koji sadrži keratin, a zatim ćelijski fosfo[[lipidni dvosloj]] . Ova serija koraka ponavlja se mnogo puta kako bi se prešla puna debljina rožnog sloja.<ref name = Flynn /><ref name = McCarley /> ==== Međućelijski put ==== Drugi češći put kroz kožu je međućelijska ruta. Lijekovi koji prelaze kožu ovim putem moraju prolaziti kroz male prostore između ćelija kože, čineći put krivudavijim. Iako je debljina rožnog sloja samo oko 20&nbsp;µm, stvarni difuzni put većine [[molekula]] koje prelaze kožu je reda oko 20&nbsp;µm, a stvarni put [[Difuzija|difuzije]] većine molekula koje prelaze kožu je reda veličine 400&nbsp;µm.<ref name=Hadgraft>{{cite journal | author = Hadgraft J | year = 2001 | title = Modulation of the barrier function of the skin | journal = Skin Pharmacol Appl Skin Physiol | volume = 14 | issue = 1| pages = 72–81 | doi=10.1159/000056393| pmid = 11509910}}</ref> Tako 20-struko povećanje stvarnog puta prožimajućih molekula uveliko smanjuje brzinu prodiranja lijeka.<ref name = Morganti /> Nedavna istraživanja ustanovila su da se međućelijski put može dramatično poboljšati slijedom fizičke hemije sistema, rastvarajući aktivni farmaceutski sastojak, čineći dramatično efikasniju isporuku korisnog tereta i omogućavajući isporuku većine spojeva tim putem.<ref>A. T. Tucker,1 Z. Chik,2 L. Michaels,3 K. Kirby,4 M. P. Seed,5 A. Johnston2 and C. A. S. Alam5 Study of a combined percutaneous local anaesthetic and the TDS system for venepuncture Anaesthesia, 2006, 61, pages 123–126</ref><ref>Z. Chik, A. Johnston, A. T. Tucker, S. L. Chew, L. Michaels & C. A. S. Alam Pharmacokinetics of a new testosterone transdermal delivery system, TDS ® -testosterone in healthy males {{DOI|10.1111/j.1365-2125.2005.02542.x}}</ref><ref>Z. Chik, A. Johnston, K. Kirby, A.T. Tucker and C.A. Alam;Correcting endogenous concentrations of testosterone influences bioequivalence and shows the superiority of TDS®-testosterone to Androgel® Int J Clin Pharmacol Ther. 2009 Apr;47(4):262-8.</ref> ==== Mikroigle ==== Treći put do probijanja rožnog sloja je putem sićušnih mikrokanala stvorenih medicinskim [[mikroigla]]stim uređajima, od kojih postoji mnogo marki i varijanti.<ref name=Kolli>Kolli, C.S., Kalluri, H., Desai, N.N. & Banga, A.K. (2007)."Dermaroller as an alternative means to breach the stratum corneum Barrier." ''College of Pharmacy and Health Sciences, Mercer University, Atlanta GA 30341, USA.''</ref> Istraživanja na Univerzitetu u [[Marburg]]u u Njemačkoj, koristeći standardnu Franzovu difuzijsku ćeliju, pokazala su da je ovaj pristup učinkovit u povećanju sposobnosti prodiranja kroz kožu za lipofilne i hidrofilne spojeve.<ref name=Fahr>Verma, D.D. & Fahr, A. "Investigation on the efficacy of a new device for substance deposition into deeper layers of the skin: Dermaroller" ''Institut für Pharmazeutische Technologie und Biopharmazie, Philipps-Universität Marburg, Marburg, Germany.''</ref> Pristup sa mikroiglama takođe se vidi kao [naču+im primanja [[vakcina]] budućnosti.<ref>{{cite journal |vauthors= Giudice EL, Campbell JD |title= Needle-free vaccine delivery |url= https://archive.org/details/sim_advanced-drug-delivery-reviews_2006-04-20_58_1/page/68 |journal= Adv Drug Deliv Rev |volume=58 |issue=1 |pages=68–89 |year=2006 |pmid=16564111 |doi=10.1016/j.addr.2005.12.003}}</ref> Mikroiglice mogu biti šuplje, čvrste, obložene, otapajuće ili hidrogelirajuće.<ref name=Ita2015>{{cite journal |title=Transdermal Delivery of Drugs with Microneedles—Potential and Challenges. |journal=Pharmaceutics |issue=3 |year=2015 |author=Ita, K |doi=10.3390/pharmaceutics7030090 |pmc=4588187 |pmid=26131647 |volume=7 |pages=90–105}}</ref> Some have regulatory approval.<ref name=Ita2015/> Uređaji / flasteri sa mikroiglicama mogu se koristiti za isporuku [[nanomedicina|lijekovi od nanočestica]].<ref name=Larr2016>{{cite journal |title=Microneedles: A New Frontier in Nanomedicine Delivery |doi=10.1007/s11095-016-1885-5 |year=2016 |journal=Pharm. Res. |author=Larrañeta |display-authors=etal |pmc=4820498 |pmid=26908048 |volume=33 |issue=5 |pages=1055–73}}</ref> === Uređaji i formulacije === Uređaji i formulacije za transdermno davane supstance uključuju: * [[Transdermalni flaster]] * Transdermalni [[gel]] * Posebne formulacije == Reference == {{refspisak}} {{Oblik doziranja|state=expanded}} {{DEFAULTSORT:Transdermal Technology}} [[Kategorija:Medicinski tretmani]] [[Kategorija:Načini primjene lijeka]] n5dg8bzinqwtiqnnz9hgy04pyh3bkym 0 473222 3922557 3897341 2026-08-28T15:25:32Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922557 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Kreatin}} {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Creatinine-tautomerism-2D-skeletal.svg|150px]] [[slika:Creatinine-tautomerism-3D-balls.png|150px]] | Hemijski spoj = Kreatinin | Druga imena = 2-Amino-1-metilimidazol-4-ol |IUPAC_ime=<br>[[ssSistematsko ime]]: 2-Amino-1-metil-1''H''-imidazol-4-ol | Sumarna formula = C₄H₇N₃O | CAS registarski broj = 60-27-5 | SMILES = CN1CC(=O)N=C1N | SMILES1 = CN1CC(=O)NC1=N | StdInChI = 1S/C4H7N3O/c1-7-2-3(8)6-4(7)5/h2,8H,1H3,(H2,5,6) | Kratki opis = Bijeli kristali | Molarna masa = | Agregatno stanje =[[Čvrsta tvar|Čvrsto]] | Gustoća = 1,09 g cm⁻³ | Tačka topljenja = 300 | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost =1 po 12 90 mg/mL na 20° C<ref>{{cite web|url=https://www.scbt.com/scbt/product/creatinine-anhydrous-60-27-5|title=Creatinine, anhydrous - CAS 60-27-5|website=Scbt.com}}</ref> | pKa = 12.309 | pKb = 1.688 | Izoelektrična tačka = 11,19 | Dipolni moment = <br>[[PubChem]]: 26009888 <br> PubChem]]: 588 |Bioraspoloživost= | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 1|F = 1| R =0 | O =0 }} }} '''Kreatinin''' ([[starogrčki]]: κρέας – ''kreas'' = meso) je produkt razgradnje [[keratin-fosfat]]a iz [[mišić]]a i [[metabolizam|metabolizma]] [[protein]]a. Tijelo ga otpušta konstantnom brzinom (ovisno o mišićnoj masi).<ref>[https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/creatinine-test/about/pac-20384646 Creatinine] in Mayo Clinic</ref><ref name=":0">{{Cite book|title=Medical-surgical nursing : assessment and management of clinical problems|last1=Lewis|first1=Sharon Mantik|last2=Dirksen|first2=Shannon Ruff|last3=Heitkemper|first3=Margaret M.|last4=Bucher|first4=Linda|last5=Harding|first5=Mariann|date=5. 12. 2013|isbn=978-0-323-10089-2|edition=9th|location=St. Louis, Missouri|oclc=228373703}}</ref> == Biološki značaj == [[Serum (krv)|Serumski]] kreatinin važan je pokazalac zdravlja [[bubreg]]a, jer je lahki nusprodukt mišićnog metabolizma kojeg bubrezi nepromijenjeno izlučuju. Stvara se sam kreatinin <ref>{{cite web|url=http://www.medicinenet.com/creatinine_blood_test/article.htm|title=What Is a Creatinine Blood Test? Low & High Ranges|website=Medicinenet.com|access-date=21. 9. 2018}}</ref> preko biološkog sistema koji uključuje [[kreatin]], [[fosfokreatin]] (poznat i kao kreatin fosfat) i [[adenozin-trifosfat]] (ATP), u neposrednoj opskrbi tijela energijom. Kreatin se sintetizira prvenstveno u jetri, putem [[metilacija|metilacije]] [[glikocijamin]]a (guanidinocetat, sintetiziran u bubregu iz [[aminokiselina]] [[arginin]] i [[glicin]]) pomoću [[S-adenozil metionin]]a; zatim se krvlju transportuje do drugih organa, mišića i mozga, gdje [[fosforilacija|fosforilacijom]] postaje visokoenergetski spoj fosfokreatin.<ref name=ClinChem89 /> Konverziju kreatina u fosfokreatin katalizuje [[keratin-kinaza]]; tokom reakcije dolazi do spontanog stvaranja kreatinina.<ref name="CreatineSupp">{{cite journal |author=Allen PJ |title=Creatine metabolism and psychiatric disorders: Does creatine supplementation have therapeutic value? |journal=Neurosci Biobehav Rev |volume=36 |issue=5 |pages=1442–62 |date=maj 2012 |pmid=22465051 |pmc=3340488 |doi=10.1016/j.neubiorev.2012.03.005}}</ref> Kreatinin se uklanja iz krvi uglavnom putem bubrega, prvenstveno [[glomerul]]skom filtracijom, ali i proksimalnom [[tubulska sekrecija|tubulskom sekrecijom]]. Tubulska reapsorpcija kreatinina se javlja malo ili nikako. Ako nedostaje filtracija u bubregu, koncentracija kreatinina u krvi raste. Stoga se koncentracije kreatinina u krvi i urinu mogu koristiti za izračunavanje [[klirens]]a kreatinina (CrCl), što približno korelira sa [[brzina glomerulske filtracije|brzinom glomerulske filtracije]] (GFR). Koncentracije kreatinina u krvi mogu se koristiti i same za izračunavanje procijenjene GFR (eGFR). GFR je klinički važan, jer je mjera funkcije bubrega. Međutim, u slučajevima ozbiljne disfunkcije bubrega, stopa CrCl precijenit će GFR, jer će hipersekrecija kreatinina proksimalnim tubulima činiti veći dio ukupnog prečišćenog kreatinina.<ref>{{cite journal |vauthors=Shemesh O, Golbetz H, Kriss JP, Myers BD |title=Limitations of creatinine as a filtration marker in glomerulopathic patients |url=https://archive.org/details/sim_kidney-international_1985-11_28_5/page/830 |journal=Kidney Int. |volume=28 |issue=5 |pages=830–8 |date=novembar 1985 |pmid=2418254 |doi=10.1038/ki.1985.205}}</ref>[[Ketokiseline]], [[cimetidin]] i [[trimetoprim]] smanjuju tubulsku sekreciju kreatinina i, prema tome, povećavaju tačnost procjene GFR, posebno kod teške disfunkcije bubrega. (U nedostatku sekrecije, kreatinin se ponaša kao [[inulin]].) Pri tumačenju koncentracije kreatinina u krvi (plazmi), zajedno sa koncentracijom [[urea|uree]] može se napraviti alternativna procjena funkcije bubrega. [[Omjer BUN-kreatinina]] (omjer ureinog [[dušik]]a u krvi i kreatinina) može ukazivati na druge probleme, osim onih koji su svojstveni bubregu; naprimjer, koncentracija uree povišena proporcionalno kreatininu može ukazivati na prerenalni problem kao što je smanjenje volumena. Svakog dana se 1% do 2% mišićnog [[keratin]]a pretvara u kreatinin.<ref name=ClinChem89/> Konverzija je neenzimska i nepovratna.<ref>{{Cite book|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK305/|title=Clinical Methods: The History, Physical, and Laboratory Examinations|last=Hosten|first=Adrian O.|date=1990|publisher=Butterworths|isbn=978-0409900774|editor-last=Walker|editor-first=H. Kenneth|edition=3rd|location=Boston|pmid=21250147|editor-last2=Hall|editor-first2=W. Dallas|editor-last3=Hurst|editor-first3=J. Willis}}</ref> Muškarci imaju tendenciju za veće koncentracije kreatinina od žena, jer općenito imaju veću masu [[Skeletni mišić|skeletnih mišića]]. Povećani unos kreatina u ishrani ili unošenje puno proteina (poput mesa) može povećati dnevno izlučivanje kreatinina. === Antibakterijska i potencijalna imunosupresivna svojstva === Studije pokazuju da kreatinin može biti efikasan u ubijanju [[bakterija]] mnogih vrsta kako u [[Gram pozitivna bakterija|gram pozitivnih]], tako i [[Gram negativna bakterija|gram negativnih]], kao i u različitim [[antimikrobna rezistencija|rezistencijama na antibiotike]] bakterijskih sojeva.<ref>{{cite journal|title=Creatinine inhibits bacterial replication|first1=Thomas|last1=McDonald|first2=Kristen M.|last2=Drescher|first3=Annika|last3=Weber|first4=Steven|last4=Tracy|date=1. 3. 2012|journal=The Journal of Antibiotics|volume=65|issue=3|pages=153–156|doi=10.1038/ja.2011.131|pmid=22293916|doi-access=free}}</ref> Čini se da kreatinin ne utiče na rast [[gljiva]] i [[kvasci|kvasaca]]; ovo se može koristiti za izolaciju sporije rastućih gljiva bez normalnih bakterijskih populacija koje se nalaze u većini uzoraka okoline. Još nije poznat mehanizam kojim kreatinin ubija bakterije. Nedavni izvještaj sugerira da kreatinin može imati [[Imunosupresija|imunosupresivna]] svojstva.<ref>{{cite journal|title=A novel, broadly applicable approach to isolation of fungi in diverse growth media|first1=Shane|last1=Smithee|first2=Steven|last2=Tracy|first3=Kristen M.|last3=Drescher|first4=Lisa A.|last4=Pitz|first5=Thomas|last5=McDonald|date=1. 10. 2014|journal=Journal of Microbiological Methods|volume=105|pages=155–161|doi=10.1016/j.mimet.2014.07.023|pmid=25093757}}</ref><ref>{{cite journal|title=Effect of creatine, creatinine, and creatine ethyl ester on TLR expression in macrophages|first1=Korey M.|last1=Leland|first2=Thomas L.|last2=McDonald|first3=Kristen M.|last3=Drescher|date=1. 9. 2011|journal=International Immunopharmacology|volume=11|issue=9|pages=1341–1347|doi=10.1016/j.intimp.2011.04.018|pmid=21575742|pmc=3157573}}</ref> == Dijagnostička upotreba == Kreatinin u serumu je najčešće korišteni pokazalac (ali ne i direktna mjera) bubrežne funkcije. Povišeni kreatinin nije uvijek reprezentativan za istinsko smanjenje GFR. Veliko očitanje može biti zbog povećane proizvodnje kreatinina, a ne zbog smanjene funkcije bubrega, smetnji u ispitivanju ili smanjenog tubulskog lučenja kreatinina. Povećanje serumskog kreatinina može nastati uslijed povećanog uzimanja kuhanog mesa (koje sadrži kreatinin koji se pretvara iz kreatina toplotom kuhanja) ili prekomjernog unosa proteina i dodataka kreatinu, koji se uzimaju za poboljšanje sportskih performansi. Intenzivno vježbanje može povećati razinu kreatinina, povećavajući razgradnju mišića. [[Dehidracija]] uslijed upalnog procesa s [[Groznica|vrućicom]] može uzrokovati lažni porast koncentracije kreatinina, koji nije povezan sa stvarnom ozljedom bubrega, kao u nekim slučajevima kod [[holecistitis]]a. Test može ometati nekoliko lijekova i hromogena. Izlučivanje kreatinina kroz tubule mogu blokirati neki lijekovi, što opet povećava izmjereni nivo kreatinina.<ref name=pmid22745616>{{cite journal| author=Samra M, Abcar AC| title=False estimates of elevated creatinine. | journal=Perm J | year= 2012 | volume= 16 | issue= 2 | pages= 51–2 | pmid=22745616 | doi= 10.7812/tpp/11-121| pmc=3383162 }}</ref> === Kreatinin u serumu === Dijagnostička ispitivanja serumskog kreatinina koriste se za određivanje bubrežne funkcije. Referentni interval je 0,6–1,3&nbsp;mg/dL (53–115 μmol/L). Mjerenje serumskog kreatinina jednostavan je test i najčešće je korišteni pokazalac funkcije bubrega.<ref name=ClinChem89>{{cite book|last=Taylor|first=E. Howard|title=Clinical Chemistry|year=1989|publisher=John Wiley and Sons|location=New York|pages=4, 58–62}}</ref> Porast koncentracije kreatinina u krvi kasni je marker, primijećen samo uz znatna oštećenja funkcije [[nefron]]a. Zato je ovaj test neprikladan za otkrivanje rane faze bubrežne bolesti. Bolja procjena funkcije bubrega dobije se izračunavanjem procijenjene brzine glomerulske filtracije (eGFR). eGFR može se precizno izračunati bez 24-satnog sakupljanja urina, pomoću koncentracije kreatinina u serumu i nekih ili svih od sljedećih varijabli: spol, starost, težina i rasa/populacija, kako predlaže [[Američko udruženje za dijabetes]].<ref>{{cite journal |vauthors=Gross JL, de Azevedo MJ, Silveiro SP, Canani LH, Caramori ML, Zelmanovitz T |title=Diabetic nephropathy: diagnosis, prevention, and treatment |url=https://archive.org/details/sim_diabetes-care_2005-01_28_1/page/164 |journal=Diabetes Care |volume=28 |issue=1 |pages=164–76 |date=januar 2005 |pmid=15616252 |doi=10.2337/diacare.28.1.164|doi-access=free }}</ref> Mnoge laboratorije automatski će izračunati eGFR, kada se zatraži test kreatinina. Zabrinutost krajem 2010. odnosi se na usvajanje novih metoda analize i mogući utjecaj koji to može imati u oblasti kliničke medicine. Većina kliničkih laboratorija sada usklađuje svoja mjerenja kreatinina s novom standardizovanom [[masena spektrometrija razrjeđivanja izotopa|masenom spektrometrijom razrjeđivanja izotopa]] (IDMS) za mjerenje serumskog kreatinina. Čini se da IDMS daje niže vrijednosti od starijih metoda, kada su vrijednosti kreatinina u serumu relativno niske, naprimjer 0,7&nbsp;mg/dL. IDMS metoda rezultirala bi komparativnim precjenjivanjem odgovarajućeg izračunatog GFR kod nekih pacijenata s normalnom bubrežnom funkcijom. Nekoliko lijekova se dozira čak i u normalnoj bubrežnoj funkciji na tom izvedenom GFR. Doza, ukoliko se dalje ne modifikuje, sada bi mogla biti veća od željene, potencijalno uzrokujući povećanu [[toksičnost]] vezanu za [[lijek]]. Kako bi se suprotstavilo učinku prelaska na IDMS, nove smjernice [[Food and Drug Administration|FDA]] su predložile ograničavanje doza na određene maksimume karboplatinom, lijekom za [[hemoterapija|hemoterapiju]].<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/AboutFDA/CentersOffices/CDER/ucm228974.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20111119090611/https://www.fda.gov/AboutFDA/CentersOffices/CDER/ucm228974.htm|archive-date=19. 11. 2011|title=Carboplatin dosing|department=Center for Drug Evaluation and Research|url-status=dead}}</ref> Japansko istraživanje iz 2009. pokazalo je da je niža koncentracija kreatinina u serumu povezana s povećanim rizikom za razvoj [[Šećerna bolest|dijabetesa tipa 2]] kod japanskih muškaraca.<ref>{{cite journal |vauthors=Harita N, Hayashi T, Sato KK |title=Lower serum creatinine is a new risk factor of type 2 diabetes: the Kansai healthcare study |journal=Diabetes Care |volume=32 |issue=3 |pages=424–6 |date=mart 2009 |pmid=19074997 |doi=10.2337/dc08-1265 |pmc=2646021|display-authors=etal}}</ref> === Kreatinin u mokraći === Muškarci proizvode približno 150-200 μmol/kg/24h, a žene približno 100-150 μmol/kg/24h. U normalnim okolnostima, sva ta dnevna proizvodnja kreatinina izlučuje se urinom. Koncentracija kreatinina provjerava se tokom standardnih testova lijekova u urinu. Očekivana koncentracija ukazuje na to da je testni uzorak nerazrijeđen, dok male količine kreatinina u urinu ukazuju na manipulirani test ili niske početne koncentracije kreatinina. Testirani uzorci za koje se smatra da su izmanipulirani zbog niskog kreatinina nisu testirani, a test se ponekad smatra neuspjelim. == Tumačenje == U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i u većini evropskih zemalja, kreatinin se obično izražava u mg/dL, dok je u Kanadi, Australiji<ref>{{cite journal |author=Faull R |title=Prescribing in renal disease |journal=Australian Prescriber |volume=30 |issue=1 |pages=17–20 |year=2007 |doi=10.18773/austprescr.2007.008|doi-access=free }}</ref> i nekoliko evropskih zemalja, uobičajena jedinica μmol/L. 1&nbsp;mg/dl kreatinina iznosi 88,4 μmol/L. Tipski ljudski [[referentni opsezi za krvne testove|referentni opsezi]] za serumski kreatinin su 0,5&nbsp;mg/dL do 1,0&nbsp;mg/dL (oko 45μmol/L do 90μmol/L) za žene i 0,7&nbsp;mg/dL do 1,2&nbsp;mg/dL (60μmol/L do 110 μmol/L) za muškarce. Značaj pojedinačne vrijednosti kreatinina mora se tumačiti u svjetlu mišićne mase pacijenta. Pacijent s većom mišićnom masom imat će veću koncentraciju kreatinina. Dok osnovna linija serumskog kreatinina od 2,0&nbsp;mg/dL (177μmol/L) može ukazivati na normalnu funkciju bubrega kod muškog tijela, kreatinin u serumu od 1,6&nbsp;mg/dL (110μmol/L) može ukazivati na značajan bubrežni poremećaj kod starijih žena. [[slika:Blood values sorted by mass and molar concentration.png|thumb|550px|center|[[Referentni rasponi krvnih testova]], upoređivanje sadržaja kreatinina u krvi (prikazano u jabučasto zelenoj) sa ostalim sastojcima]] Trend koncentracije kreatinina u serumu s vremenom je važniji od apsolutne koncentracije kreatinina. Koncentracije kreatinina u serumu mogu se povećati kada se uzima [[ACE inhibitor]] (ACEI) za [[zatajenje srca]] i [[hronična bolest bubrega|hroničnu bolest bubrega]]. ACE inhibitori pružaju koristi za preživljavanje pacijentima sa zatajenjem srca i usporavaju napredovanje bolesti kod onih sa hroničnom bolešću bubrega. Očekuje se porast koji ne prelazi 30% uz upotrebu ACEI. Stoga se upotreba ACEI ne smije zaustaviti, ukoliko porast kreatinina u serumu ne pređe 30% ili se ne razvije [[hiperkalemija]].<ref>{{cite journal|last1=Ahmed|first1=Ali|title=Use of Angiotensin-Converting Enzyme Inhibitors in Patients with Heart Failure and Renal Insufficiency: How Concerned Should We Be by the Rise in Serum Creatinine?|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-geriatrics-society_2002-07_50_7/page/1297|journal=Journal of the American Geriatrics Society|date=juli 2002|volume=50|issue=7|pages=1297–1300|doi=10.1046/j.1532-5415.2002.50321.x|pmid=12133029}}</ref> == Hemija == U hemijskom smislu, kreatinin je spontano formirani ciklični derivat [[keratin]]a. Postoji nekoliko [[tautomer]]a kreatinina; poredani su po doprinosu: *2-amino-1-metil-1''H''-imidaz-4-ol (ili 2-amino-1-metilimidaz-4-ol) *2-amino-1-metil-4,5-dihidro-1''H''-imidazol-4-on *2-amino-1-metil-2,3-dihidro-1''H''-imidaz-4-ol (ili 2-amino-1-metil-3''H''-imidaz-4-ol) *2-amino-1-metilimidazolidin-4-on *2-amino-1-metil-2,5-dihidro-1''H''-imidaz-4-ol (ili 2-amino-1-metil-5''H''-imidaz-4-ol) Kreatinin se počinje raspadati na oko 300&nbsp;°C. == Također pogledajte == * [[Cistatin C]] – novi marker funkcije bubrega * [[Jaffeova reakcija]] – primjer metoda ispitivanja kreatinina * [[Rabdomioliza]] – može se dijagnosticirati pomoću nivoa kreatinina * [[Nefrotski sindrom]] *[[Kreatin]] == Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://labtestsonline.org/understanding/analytes/creatinine/tab/test Lab Tests Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728020704/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/creatinine/tab/test/ |date=28. 7. 2017 }} * [http://www.acb.org.uk/docs/default-source/committees/scientific/amalc/creatinine.pdf Creatinine: analyte monograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170428050948/http://www.acb.org.uk/docs/default-source/committees/scientific/amalc/creatinine.pdf |date=28. 4. 2017 }} – The Association for Clinical Biochemistry and Laboratory Medicine {{Međuprodukti metabolizma aminokiselina}} {{Klinički biohemijski testovi krvi}} {{Authority control}} {{portal|Metabolizam}} [[Kategorija:Gvandini]] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Imidazolidini]] rbf18f10medqde3wvff2m5rtrkhushc 10 475655 3922630 3772974 2026-08-28T21:43:41Z Z1KA 87045 3922630 wikitext text/x-wiki {{Vojna kampanja | klasa = hlist | stil = | ime = Jugoslavenski ratovi | naslov = {{ZD|SFRJ}} [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|{{wrap|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}]] | podaci = * [[Raspad Jugoslavije|Raspad]] * [[Rat u Sloveniji|Slovenija]] * [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina]] ** [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|Operacije JNA u BiH]] ** [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatski]] ** [[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini|Unutarbošnjački]] * [[Rat na Kosovu|Kosovo]] * [[Preševski sukob|Preševo, Medveđa i Bujanovac]] * [[Pobuna u Makedoniji 2001.|Makedonija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za vojne kampanje|Jugoslavenski ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|*]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Raspad Jugoslavije]] [[Kategorija:Vojna historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vojna historija Crne Gore]] [[Kategorija:Vojna historija Srbije]] [[Kategorija:Vojna historija Slovenije]] [[Kategorija:Vojna historija Hrvatske]] [[Kategorija:Vojna historija Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Vojna historija Kosova]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kosova]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem NATO-a]] [[Kategorija:1991. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1992. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1993. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1994. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1995. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1998. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:2000. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:2001. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:Sukobi u 1991.]] [[Kategorija:Sukobi u 1992.]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] [[Kategorija:Sukobi u 1994.]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.]] [[Kategorija:Sukobi u 1998.]] [[Kategorija:Sukobi u 1999.]] [[Kategorija:Sukobi u 2000.]] [[Kategorija:Sukobi u 2001.]] [[Kategorija:1991. u Sloveniji]] [[Kategorija:1991. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1992. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1993. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Srbiji]] [[Kategorija:1999. u Srbiji]] [[Kategorija:2000. u Srbiji]] [[Kategorija:2001. u Srbiji]] [[Kategorija:1998. na Kosovu]] [[Kategorija:1999. na Kosovu]] [[Kategorija:2001. u Makedoniji]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1990-e u Crnoj Gori]] [[Kategorija:1990-e u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1990-e u Sloveniji]] [[Kategorija:1990-e u Srbiji]] [[Kategorija:1990-e na Kosovu]] [[Kategorija:1990-e u Jugoslaviji]] [[Kategorija:2000-te u Srbiji]] [[Kategorija:2000-te u Makedoniji]] [[Kategorija:2000-te u Srbiji i Crnoj Gori]] [[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:20. vijek u Crnoj Gori]] [[Kategorija:20. vijek u Hrvatskoj]] [[Kategorija:20. vijek u Sloveniji]] [[Kategorija:20. vijek u Srbiji]] [[Kategorija:20. vijek na Kosovu]] [[Kategorija:20. vijek u Jugoslaviji]] [[Kategorija:20. vijek u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:21. vijek u Srbiji]] [[Kategorija:21. vijek u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:21. vijek u Srbiji i Crnoj Gori]] [[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] </noinclude> 95vya5v7zmmjvyowrfowljvk7gocuo8 0 477645 3922549 3885667 2026-08-28T14:11:05Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3922549 wikitext text/x-wiki '''Urođeni gubitak sluha''', '''prirođeni gubitak sluha''' ili '''kongenitslna gluhoća''' nedostatak jesluha prisutan pri [[porođaj|rođenju]]. Može uključivati nasljedni gubitak sluha ili gubitak sluha zbog drugih prisutnih faktora, bilo u maternici (prenatalno) ili tokom rođenja. == Genetički faktori == Smatra se da genetički faktori uzrokuju više od 50% svih slučajeva urođenog gubitka sluha. Genetički gubitak sluha može biti [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantan]], [[recesivni gen|autosomno recesivan]] ili [[X-vezano nasljeđivanje|X-vezani]] (vezan za spolni [[hromosom]]). == Gubitak sluha == === Autosomno dominantno oštećenje sluha === Kod autosomno dominantnog gubitka sluha, jedan roditelj koji nosi dominantni gen za gubitak sluha i obično ima gubitak sluha, prenosi ga na dijete. U ovom slučaju postoji najmanje 50% vjerovatnoće da će i dijete imati sluh. Vjerovatnoća je veća ako oba roditelja imaju dominantan gen (i obično oboje imaju gubitak sluha) ili ako oba djeda i baka s jedne strane porodice imaju gubitak sluha zbog genetičkih uzroka. Budući da barem jedan roditelj obično ima oštećenje sluha, prethodno se očekuje da dijete može imati gubitak sluha. Autosomno dominantni kongenitalni gubitak sluha može se pripisati takvim uzrocima poput Waardenburgovog sindroma. === Autosomno recesivni gubitak sluha === Kod autosomno recesivnog gubitka sluha, oba roditelja koja obično imaju normalan sluh nose [[recesivni gen]]. U ovom slučaju vjerovatnoća da će dijete izgubiti sluh je 25%. Budući da oba roditelja obično imaju normalan sluh i jer nijedan drugi član porodice nema nagluhost, nema prethodnih očekivanja da dijete može imati nagluhost. === X-vezani gubitak sluha === U slučaju gubitka sluha vezanog za X, majka nosi recesivno svojstvo gubitka sluha na spolnom hromosomu. Može prenijeti osobinu na mušku i žensku djecu, ali obično su to pogođena samo muška. Postoje neki genetički sindromi, kod kojih je gubitak sluha jedna od poznatih karakteristika. Neki primjeri su [[Downov sindrom]] (aneuploidija), [[Usherov sindrom]] (autosomno recesivni), [[Treacher Collinsov sindrom]] (autosomno dominantni), [[Crouzonov sindrom]] (autosomni dominantni) i [[Alportov sindrom]] (X-vezani). === Ostali uzroci urođenog gubitka sluha === Ostali uzroci urođenog gubitka sluha koji nisu nasljedne prirode uključuju prenatalne infekcije, bolesti, toksine koje majka konzumira tokom [[Trudnoća|trudnoće]] ili drugih stanja koja se javljaju u tokom rođenja ili ubrzo nakon toga. Ova stanja obično uzrokuju senzorinervni gubitak sluha u rasponu od blagog do dubokog. == Intervencije == Dijete s urođenim oštećenjem sluha treba započeti s intervencijom u dobi prije navršenih šest mjeseci. Studije sugeriraju da su djeca koja su primila rane intervencije sposobnija da razviju komunikacijske vještine (koristeći govorni ili znakovni jezik). Jednom kada se djetetu postavi dijagnoza, ljekari ili audiolozi mogu savjetovati porodicu i pružiti mogućnosti za intervenciju. U Sjedinjenim Američkim Državama, zbog saveznog zakona (Zakon o obrazovanju osoba sa invaliditetom, djeca s oštećenjem sluha između rođenja i navršene tri godine života imaju pravo dobiti interdisciplinarnu procjenu i usluge rane intervencije u maloj mjeri ili bez troškova. Nakon 3. godine, programi rane intervencije i specijalnog obrazovanja pružaju se kroz sistem javnih škola. Operacija se može preporučiti ako dijete ima trajni gubitak provodnog sluha, uzrokovan malformacijama [[vanjsko uho|vanjskog]] ili [[srednje uho|srednjeg uha]] ili ponovljenim infekcijama uha. Iako tečnost u srednjem uhu obično rezultira samo privremenim [[gluhoća|gubitkom sluha]], hronična [[infekcija uha]] može dovesti do zaostajanja djeteta u jezičkim vještinama. U nekim slučajevima, [[ljekar]] može predložiti umetanje cijevi kroz [[bubnjić]], kako bi se srednje uho ocijedilo. Ovaj postupak uglavnom ne zahtijeva noćenje u bolnici. Dostupne su brojne mogućnosti intervencije za gubitak sluha, a roditelji će morati odlučiti koje su najprikladnije za njihovo dijete. Morat će uzeti u obzir djetetovu dob, razvojni nivo i ličnost, težinu gubitka sluha, kao i vlastite sklonosti. Idealno bi bilo da tim stručnjaka, uključujući pružatelja primarne zdravstvene zaštite za dijete, [[otolaringologologija|otorinolaringolog]], patolog govornog jezika, audiolog i edukator, usko surađuje s roditeljima u izradi Individualiziranog plana porodične usluge. Planovi liječenja mogu se mijenjati kako dijete stari. Djeca u dobi od četiri sedmice mogu imati koristi od [[slušni aparat|slušnog aparata]]. Ovi uređaji pojačavaju zvuk, što omogućava većini djece da čuju iz[[govor]]<nowiki/>ene riječi i razviju govorni jezik. Međutim, neka djeca s teškim do dubokim oštećenjem sluha možda neće moći čuti dovoljno zvuka, čak ni sa slušnim aparatom, kako bi govor bio čujan. Slušni aparat iza uha često se preporučuje maloj djeci jer je sigurniji i lakše se postavlja i prilagođava dok dijete raste u odnosu na onaj koji stane u uho. Danas su dostupni razni kvalitetni slušni aparati, analogno ili digitalno tijelo (za malu djecu) ili uho za stariju djecu. Prilikom ugradnje slušnog aparata, nadležni audiolog mora procijeniti zaostali sluh djeteta, pogledati performanse slušnog aparata i prilagoditi dijete odgovarajućim instrumentom. Jednako je važan kalup za uši, koji mora biti izrađen po mjeri da odgovara obliku djetetovog uha. Ako dijete ima duboku gluhoću, koristi od slušnih aparata su ograničene. [[Pužnični implantat]]i mogu se koristiti umjesto slušnih pomagala. Mogu se hirurški umetnuti u [[unutrašnje uho]] djece do 12 mjeseci, kako bi se stimulirao sluh. Operacija zahtijeva boravak u bolnici od jednog do nekoliko dana. Uz dodatnu jezičku i logopedsku terapiju, djeca s pužnjačnim implantatima mogu naučiti razumjeti govor i razumno govoriti, ali obim poboljšanja je različit. [[Pomoćna tehnologija|Pomoćni uređaji]] mogu se koristiti samostalno ili uparen sa slušnim aparatom ili kohlearnim implantatom za pomoć u slušanju u teškim ili bučnim okruženjima. U Sjedinjenim Američkim Državama većina gluhih odraslih preferira tip [[američki znakovni jezik]] (ASL), koji ima pravila i gramatiku, koja se razlikuje od engleskog. Postoji i nekoliko varijacija znakovnog jezika koje se mogu koristiti zajedno sa govornim engleskim jezikom, što je standard u zemljama koje govore engleski jezik izvan Sjedinjenih Država. Postoji i vizuelni model govornog jezika koji se naziva [[uređeni govor]]. Naučiti čitati s usana vrlo je teško jer mnogi zvukovi na usnama izgledaju jednako. Govor koji govori omogućava mlađoj djeci s oštećenjem sluha da jasno vide šta se govori i nauče govorne jezike sa normalnom gramatikom i rječnikom. Pojašnjava čitanje usana pomoću 8 oblika ruku u četiri položaja i obično treba manje od 20 sati da se nauči čitav sistem. == Poznati slučajevi == * [[Princeza Alisa od Battenberga]] * [[Gluha bijela mačka]] == Reference == {{refspisak}} *[http://www.asha.org/public/hearing/disorders/causes.htm#congenital American Speech-Language-Hearing Association.] Hearing Treatment and Rehabilitation, Rockville, MD, February 12, 2002. *[http://www.boystownhospital.org/ Boys Town National Research Hospital.] Information on Hearing Loss, Omaha, NE, February 12, 2002. *[https://www.cdc.gov/ncbddd/ehdi/ Centers for Disease Control and Prevention.] The Early Hearing Detection and Intervention Program, Atlanta, GA, February 7, 2002. *[http://www.decibelsfoundation.org/ The Decibels Foundation.] Helping children with hearing loss and their families live happier lives. *[https://web.archive.org/web/20020828094003/http://www.infanthearing.org/ehdi/ National Center for Hearing Assessment and Management. Early Hearing Detection and Intervention Programs], Utah State University, Logan, UT, February 7, 2002. *[https://web.archive.org/web/20080313033501/http://www.parchmenthill.com/hearing/congenital_causes.htm Parchment Hill] Causes of Congenital Hearing Loss *[http://www.dshs.state.tx.us/audio/newbornhear.shtm Texas Newborn Hearing Screening Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110220082737/https://www.dshs.state.tx.us/audio/newbornhear.shtm |date=20. 2. 2011 }} *[http://www.hss.state.ak.us/dph/wcfh/newborn/ Alaska Universal Newborn Hearing Screening] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180503115922/http://www.hss.state.ak.us/dph/wcfh/newborn/ |date=3. 5. 2018 }} *[http://www.michigan.gov/ehdi Michigan Hearing Screening Program] * [[National Health Service|NHS]] Newborn Hearing Screening Programme [http://hearing.screening.nhs.uk/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150524215143/http://www.hearing.screening.nhs.uk/ |date=24. 5. 2015 }} {{DEFAULTSORT:Congenital Hearing Loss}} [[Kategorija:Gubitak sluha]] [[Kategorija:Otologija]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] r0oxpl5ary64lsy71hlz2rqr5zagc4j 0 479709 3922654 3906102 2026-08-29T07:41:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Transmembranski protein 8A''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''TMEM8A''' (16p13.3.). Evolucijski, [[ortolozi]] TMEM8A nalaze se u [[primat]]a i ostalih [[sisar]]a te u nekoliko udaljenijih [[vrsta]]. TMEM8A sadrži pet transmembranskih domena i jedan EGF-sličan domen, od kojih su svi visoko konzervirani u ortolognom prostoru. Iako ne postoji potvrđena funkcija TMEM8A, analizom ekspresije i eksperimentalnih podataka predviđa se da je TMEM8A adhezijski protein koji ima ulogu u zadržavanju [[T-ćelija]] u stanju mirovanja. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 771 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 84.761 [[dalton (jedinica)|Da]] <ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9HCN3#sequences |title=UniProt, Q9HCN3 |access-date=10. 7. 2021 }}</ref>. <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MGRAGTGTGG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EAVAAVVAGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLLLLLARPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PASAGYSGKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EVGLVSEHFS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QAPQRLSFYS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WYGSARLFRF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RVPPDAVLLR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WLLQVSRESG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AACTDAEITV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HFRSGAPPVI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NPLGTSFPDD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAVQPSFQVG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPLSTTPRSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASVNVSHPAP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GDWFVAAHLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSSQKIELKG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LAPTCAYVFQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PELLVTRVVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISIMEPDVPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PQTLLSHPSY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKVFVPDYTR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ELLLELRDCV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SNGSLGCPVR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTVGPVTLPS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NFQKVLTCTG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>APWPCRLLLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPPWDRWLQV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAESLVGPLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVAFSAVAAL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TACRPRSVTI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QPLLQSSQNQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SFNASSGLLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSPDHQDLGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SGRVDRSPFC</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LTNYPVTRED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MDVVSVHFQP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDRVSVRVCS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTPSVMRLRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NTGMDSGGSL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TISLRANKTE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MRNETVVVAC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VNAASPFLGF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NTSLNCTTAF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FQGYPLSLSA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WSRRANLIIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YPETDNWYLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQLMCPENAE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DCEQAVVHVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TTLYLVPCLN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DCGPYGQCLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRRHSYLYAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CSCKAGWRGW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SCTDNSTAQT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VAQQRAATLL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LTLSNLMFLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PIAVSVRRFF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVEASVYAYT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MFFSTFYHAC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DQPGEAVLCI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LSYDTLQYCD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FLGSGAAIWV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TILCMARLKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLKYVLFLLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLVIAMSLQL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DRRGMWNMLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PCLFAFVIMA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SMWAYRCGHR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RQCYPTSWQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WAFYLLPGVS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MASVGIAIYT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SMMTSDNYYY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>THSIWHILLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSAALLLPPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DQPAEPWACS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QKFPCHYQIC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNDREELYAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>T</td></tr> </table> :Simboli {{refbegin|4}} '''C''': [[Cistein]] <br> '''D''': [[Asparaginska kiselina]] <br> '''E''': [[Glutaminska kiselina]] <br> '''F''': [[Fenilalanin]] <br> '''G''': [[Glicin]] <br> '''H''': [[Histidin]] <br> '''I''': [[Izoleucin]] <br> '''K''': [[Lizin]] <br> '''L''': [[Leucin]] <br> '''M''': [[Metionin]] <br> '''N''': [[Asparagin]] <br> '''P''': [[Prolin]] <br> '''Q''': [[Glutamin]] <br> '''R''': [[Arginin]] <br> '''S''': [[Serin]] <br> '''T''': [[Treonin]] <br> '''V''': [[Valin]] <br> '''W''': [[Triptofan]] <br> '''Y''': [[Tirozin]] {{refend}} == Gen== === Lokus === Ljudski gen TMEM8A nalazi se na [[hromosom 16|hromozomu 16]], u pojasu 16p13.3.<ref name="pmid15616553">{{cite journal |vauthors=Martin J, Han C, Gordon LA, Terry A, Prabhakar S, She X, Xie G, Hellsten U, Chan YM, Altherr M, Couronne O, Aerts A, Bajorek E, Black S, Blumer H, Branscomb E, Brown NC, Bruno WJ, Buckingham JM, Callen DF | title = The sequence and analysis of duplication-rich human chromosome 16 | journal = Nature | volume = 432 | issue = 7020 | pages = 988–94 |date=decembar 2004 | pmid = 15616553 | doi = 10.1038/nature03187 |display-authors=etal| bibcode = 2004Natur.432..988M | s2cid = 4362044 | url = https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc788092/m2/1/high_res_d/842679.pdf | doi-access = free }}</ref> [[slika:TMEM8A-gene.png|TMEM8A-gen]]<ref name="pmid">{{cite journal |vauthors=Dib C, Fauré S, Fizames C, Samson D, Drouot N, Vignal A, Millasseau P, Marc S, Hazan J, Seboun E, Lathrop M, Gyapay G, Morissette J, Weissenbach J | title = A comprehensive genetic map of the human genome based on 5,264 microsatellites |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-03-14_380_6570/page/152 | journal = Nature | volume = 380 | issue = 6570 | pages = 152–4 | year = 1996 | pmid = 8600387| doi = 10.1038/380152a0 | bibcode = 1996Natur.380..152D | s2cid = 28950185 }}</ref> Raspon ovog gena na hromosomu 16 proteže se od baznog para 420.773 do 437.113, što čini da ovaj gen ima 16.340 [[bazni par|baznih parova]]. Ovaj gen nalazi se na minus lancu hromosoma.<ref name="pmid11157797">{{cite journal |vauthors=Daniels RJ, Peden JF, Lloyd C, Horsley SW, Clark K, Tufarelli C, Kearney L, Buckle VJ, Doggett NA, Flint J, Higgs DR | title = Sequence, structure and pathology of the fully annotated terminal 2 Mb of the short arm of human chromosome 16 | journal = Hum. Mol. Genet. | volume = 10 | issue = 4 | pages = 339–52 |date=februar 2001 | pmid = 11157797 | doi = 10.1093/hmg/10.4.339| doi-access = free }}</ref> Nema pozmatih [[izoforma|izoformi]]. === Alijasi === TMEM8A je poznat i kao [[transmembranski protein]] 8A, transmembranski protein 6, petoslojni transmembranski protein M83, TMEM6, TMEM8, transmembranski protein 8 i M83.<ref>https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=TMEM8A&ortholog=all#orthologs</ref> == Homologija == === Paralozi === : Postoje dva paraloga za TMEM8A pronađena kod ljudi, [[C9orf127]] i TMEM8C. Oba nalaze se na [[hromosom 9|hromosomu 9]].<ref name="Altschul_1990">{{cite journal |vauthors=Altschul SF, Gish W, Miller W, Myers EW, Lipman DJ | title = Basic local alignment search tool |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1990-10-05_215_3/page/403 | journal = J. Mol. Biol. | volume = 215 | issue = 3 | pages = 403–10 |date=oktobar 1990 | pmid = 2231712 | doi = 10.1016/S0022-2836(05)80360-2 }}</ref> === Ortolozi === : Prostor ortologa TMEM8A prilično je uzak, s većinom kod sisara, a posebno [[primat]]a, uz samo nekoliko izuzetaka. {| class="wikitable" |- ! Rod i vrsta<ref name="Altschul_1990"/> !! Uobičajeno ime !!Razred!! Pristup !! Postotak identiteta |- | ''[[čimpanze|Pan troglodytes]]'' || Čimpanza || [[Mammalia]] || XP_510709 || 99% |- | ''[[orangutani|Pongo abelii]]'' || Orangutan || Mammalia || XP_002825960 || 97% |- | ''[[Macaca mulatta]]'' || Rezus majmun || Mammalia || XP_001118461 || 93% |- | ''[[Callithrix jacchus]]'' || Marmozet || Mammalia || ABZ80344 || 93% |- | ''[[Rattus norvegicus]]'' || Pacov || Mammalia || XP_001070176 || 43% |- | ''[[Bos taurus]]'' || Govedo || [[Mammalia]] || NP_001092377 || 69% |- | ''[[Ailuropoda melanoleuca]]'' || Panda || Mammalia || EFB17134 || 78% |- | ''[[Canis familiaris]]'' || Pad || Mammalia || XP_003639163 || 74% |- | ''[[Equus caballus]]'' || Konj || Mammalia || XP_001915452 || 78% |- | ''[[Felis catus]]'' || Mačka || Mammalia || XP_003999121 || 75% |- | ''[[Monodelphis domestica]]'' || Oposum || Mammalia || XP_001378110 || 44% |- | ''[[Ornithorhynchus anatinus]]'' || Kljunar || Mammalia || XP_001512398 || 50% |- | ''[[Gallus gallus]]'' || Kokoš || [[Aves]] || XP_003643243 || 56% |- | ''[[Anolis carolinensis]]'' || Gušter || [[Reptilia]] || XP_003230229 || 53% |- | ''[[Xenopus tropicalis]]'' || Žaba || [[Amphibia]] || XP_002943473 || 43% |- | ''[[Takifugo rubripes]]'' || Pufer-riba || [[Actinopterygii]] || XP_003975883 || 44% |- | ''[[zebrica|Danio rerio]]'' || Zebrica || [[Acrinoptergii]] || XP_00139040 || 44% |- | ''[[Strongylacentrotus putputatus]]'' || Moprski jež || [[Echinoidea]] || XP_795452 || 29% |- | ''[[Drosophila melanogaster]]'' || Vinska mušica ||[[Insecta]] || NP_651350 || 36% |} == Protein == === Primarna sekvenca === Gen kodira protein koji se naziva i TMEM8A. Ovaj protein dug je 771 aminokiselinu, ali pokazalo se da ima peptidni signal od aminokiselina 1 do 34; zreli oblik proteina je dugačak samo 737 aminokiselina. Oblik prekursora s netaknutim peptidnim signalom ima molekulsku težinu od 84.780 kilodaltona, a zreli oblik s cijepanim [[signalni peptid|signalnim peptidom]] ima molekulsku težinu od 81.624 kilodaltona.<ref>{{Cite web | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?cmd=Retrieve&dopt=full_report&list_uids=60455 |title = Tmem8 transmembrane protein 8 &#91;Mus musculus (house mouse)&#93; - Gene - NCBI}}</ref> TMEM8A has an [[isoelectric point]] of the mature form of pI=7.3.<ref name="pmid1549558">{{cite journal |vauthors=Brendel V, Bucher P, Nourbakhsh IR, Blaisdell BE, Karlin S | title = Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 89 | issue = 6 | pages = 2002–6 |date=mart 1992 | pmid = 1549558 | pmc = 48584 | doi = 10.1073/pnas.89.6.2002| bibcode = 1992PNAS...89.2002B }}</ref> === Domeni i motivi === TMEM8A je [[transmembranski protein]] sa pet transmembranskih domena, što ga čini jednim od samo tri proteina koji se nalaze u ljudskom tijelu s pet domena; druga dva su CD47 i AC133. Protein također sadrži [[EGF-slični domen]], koji je sekvenca od oko trideset do četrdeset aminokiselinskih ostataka, u sekvenci epidermnog [[faktor rasta|faktora rasta]] (EGF), za koju se pokazalo da je prisutna u više ili manje konzerviranom obliku u velikom broju drugih, uglavnom životinjskih, proteina. Funkcionalni značaj EGF domena u onome što se čini kao nepovezani proteini još nije jasan. Međutim, zajednička karakteristika je da se ova ponavljanja nalaze u vanćelijskim domenu membranski vezanih proteina ili u proteinima za koje se zna da se luče. EGF domen uključuje šest ostataka [[cistein]]a za koje je dokazano (u EGF-u) da su uključeni u [[disulfidne veze]]. Glavna struktura je dvolančani [[beta-list]], praćen petljom do kratkog dvo-lančanog [[C-terminal]]a. Poddomeni između konzerviranih [[cistein]]a variraju u dužini.<ref name="pmid7508943">{{cite journal |vauthors=Kansas GS, Saunders KB, Ley K, Zakrzewicz A, Gibson RM, Furie BC, Furie B, Tedder TF | title = A role for the epidermal growth factor-like domain of P-selectin in ligand recognition and cell adhesion | journal = J. Cell Biol. | volume = 124 | issue = 4 | pages = 609–18 |date=februar 1994 | pmid = 7508943 | pmc = 2119911 | doi = 10.1083/jcb.124.4.609}}</ref> === [[Posttranslacijske modifikacije]] === : Pokazalo se da protein posttranslacijski prolazi glikozolaciju na aminokiselinama 144, 407 i 431. Postoje i tri disulfidne veze između aminokiselina 498 i 508, 502 i 521 i 523 i 532. Sve ove disulfidne veze su karakteristične za proteine s domenom sličnim EGF-u. === Sekundarna struktura === ;Ekspresija [[slika:Expression TMEM8A.PNG|280px|Ekpresija gena TMEM8A]] Utvrđeno je da se TMEM8A sveprisutno ispoljava u čitavom ljudskom tijelu; međutim, pokazalo se da je regulirano tokom CD4 + i CD8 + aktivacije [[T-ćelija]].<ref name="pmid11006113">{{cite journal | vauthors = Motohashi T, Miyoshi S, Osawa M, Eyre HJ, Sutherland GR, Matsuda Y, Nakamura Y, Shibuya A, Iwama A, Nakauchi H | title = Molecular cloning and chromosomal mapping of a novel five-span transmembrane protein gene, M83 | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 276 | issue = 1 | pages = 244–50 | date = septembar 2000 | pmid = 11006113 | doi = 10.1006/bbrc.2000.3409 | url = https://tsukuba.repo.nii.ac.jp/?action=repository_action_common_download&item_id=21143&item_no=1&attribute_id=17&file_no=1 | hdl = 2241/1570 | hdl-access = free | access-date = 10. 7. 2021 | archive-date = 19. 7. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180719025235/https://tsukuba.repo.nii.ac.jp/?action=repository_action_common_download&item_id=21143&item_no=1&attribute_id=17&file_no=1 | url-status = dead }}</ref> === Varijante transkripta === Postoje tri prirodne varijante transkripta TMEM8A. Jedan se nalazi na aminokiselini 136, gdje se [[treonin]] zamenjuje [[alanin]]om. Druga je prisutna u aminokiselini 310, gdje se [[izoleucin]] zamjenjuje [[valin]]om, a jedna u aminokiselini 567, gdje se [[arginin]] zamjenjuje za [[triptofan]]. Nijedna od ovih varijanti ne rezultira promjenom ekspresije niti bilo kakvim gubitkom/dobitkom funkcije mutacija.<ref name="pmid14702039">{{cite journal |vauthors=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, etal | title = Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs | journal = Nat. Genet. | volume = 36 | issue = 1 | pages = 40–5 |date=januar 2004 | pmid = 14702039 | doi = 10.1038/ng1285 | doi-access = free }}</ref> == Funkcija == Lee et al. (2016) otkrili su da je PGAP6 uključen u obradu GPI-usidrenih proteina (GPI-AP), jer je prekomjerna ekspresija PGAP6 značajno smanjila količinu GPI-AP na površini CHO 3B2A ćelija. CRIPTO, ali ne i član njegove uže porodice CRYPTIC (CFC1), bio je vrlo osjetljiv na PGAP6. Površinska ekspresija CRIPTO-a bila je snažno smanjena, a lučenje CRIPTO-a pojačano, prekomjernom ekspresijom PGAP6, dok je destrukcija PGAP6 imala suprotne efekte. PGAP6 je imao GPI-specifičnu aktivnost fosfolipaze A2, a PGAP6 je obrađivao CRIPTO i oslobađao ga kao oblik koji nosi lizofosfatidilinozitol i koji je dalje cijepan fosfolipazom D (GPLD1). CRIPTO koji eksprimira PGAP6 funkcionirao je kao [[NODAL]]ni koreceptor i modulirao i cis i trans NODAL signalizaciju, a ekspresija PGAP6 također je smanjila aktivnost CRIPTO-a povezanu sa ćelijama. Korištenjem CRIPTO-CRYPTIC himernih proteina, Lee et al. (2020) pokazali su da je CFC domen CRIPTO, posebno regija [[C-terminal]]a, odredio osjetljivost CRIPTO-a na PGAP6. [[N-terminal]]ni domen PGAP6 specifično je djelovao s CFC domenom CRIPTO i razlikovo se od domene CRYPTIC za obradu. PGAP6 je pokazao usku specifičnost za ljudske GPI-AP, jer su samo CRIPTO, GPC3, prostazin (PRSS8), SPACA4 i kontaktin-1 (CNTN1) bili osjetljivi na PGAP6. [[Transfekcija]] PGAP6 u ćelijema CHO, oštećenih GPI transamidazom , koja veže GPI na proteine, pokazala je smanjeni nivo slobodnog GPI za 88%. Nalazi sugeriraju da PGAP6 pristupa GPI kada proteinski dio ne postoji i da proteinski dijelovi većine GPI-AP, uz nekoliko izuzetaka, sprečavaju pristup PGAP6 GPI dijelu.<ref>Lee, G.-H., Fujita, M., Nakanishi, H., Miyata, H., Ikawa, M., Maeda, Y., Murakami, Y., Kinoshita, T. PGAP6, a GPI-specific phospholipase A2, has narrow substrate specificity against GPI-anchored proteins. J. Biol. Chem. 295: 14501-14509, 2020. PubMed: 32816994</ref> == Životinjski model== Lee et al. (2016) otkrili su da su miševi s mutacijama u GPI biosintetskim genima Pign i Pgap1, koji imaju neispravnu Cripto signalizaciju i holoprosencefaliju, pokazali oštećenu sekreciju Cripto-ovisnog o Pgap6. Miševi Pgap6 –/– imali su nedostatke u ranom razvoju [[embrion]]a, posebno u formiranju prednje-zadnje osi, što sugerira da je Pgap6 presudan za funkciju Cripto i regulira stvaranje prednje-stražnje osi u embrionima miša.<ref>Lee, G.-H., Fujita, M., Takaoka, K., Murakami, Y., Fujihara, Y., Kanzawa, N., Murakami, K., Kajikawa, E., Takada, Y., Saito, K., Ikawa, M., Mamada, H., Maeda, Y., Kinoshita, T. A GPI processing phospholipase A2, PGAP6, modulates Nodal signaling in embryos by shedding CRIPTO. J. Cell Biol. 215: 705-718, 2016. [[PubMed]]: 27881714</ref><ref>Motohashi, T., Miyoshi, S., Osawa, M., Eyre, H. J., Sutherland, G. R., Matsuda, Y., Nakamura, Y., Shibuya, A., Iwama, A., Nakauchi, H. Molecular cloning and chromosomal mapping of a novel five-span transmembrane protein gene, M83. Biochem. Biophys. Res. Commun. 276: 244-250, 2000. PubMed: 11006113</ref> == Interaktivni proteini == === Faktori transkripcije === Mnogo je predviđenih mjesta vezivanja faktora transkripcije u [[promotor (genetija)|promotoru]] TMEM8A. Ispod je tabela najboljih mogućnosti koje imaju visoke vrijednosti pouzdanosti, evolucijsku konzerviranost i/ili više mogućih mjesta vezivanja u promotoru. {| class="wikitable |- ! [[Transkripcijski faktor]] !! Start !! Kraj !! Lanac !! Sekvenca |- | Insulimom-asocirani faktori || 1 || 13 || + ||[[DNK|tggagGGGGtccg]] |- | Gen 1 plemorfnog adenoma || 3 || 25 || + || [[DNK|gaGGGGgtccgggtggcagtgcg]] |- | Hipermetiliran u kanceru 1 || 11 || 23 || – ||[[DNK|cacTGCCacccgg]] |- | [[Cinkov prst]] sa KRAB i SCAN domenima 3 || 15 || 37 || – || [[DNK|gccatCCCCacccgcactgccac]] |- |Nedostajući homolog 1 ćelija [[glija|glije]] || 18 || 32 || + || [[DNK|ccccaCCCGcactgc]] |- | Bazni krueppel-oliki faktor (KLF3) || 19 || 35 || + || [[DNK|cagtgcGGGTggggatg]] |- | Protein cinkovog prste Spalt-2, sal-liki 2, p150(sal2) || 23 || 33 || + ||[[DNK|gcgggtGGGGatg]] |- | MYC-asocirani protein cinkovog prsta srodan transkripcijskom faktoru || 23 || 35 || + || [[DNK|gcgggtGGGGatg]] |- | Protein MZF1 mijeloidnog [[cinkov prst|cinkovog prsta]]|| 27 || 37 || + ||[[DNK|gtGGGGatggc]] |- | Hipermetilirani u kanceru 1 || 29 || 41 || – ||[[DNK|gacTGCCatcccc]] |- | Yin i Yangovo aktivacijsko mjesto 1 || 38 || 60 || – || [[DNK|gacactgCCATcgccactctgact]] |- | Y-boks vezujući protein 1, koji ima prednost za vezivanje ss[[DNK]] || 41 || 53|| + || [[DNK|cagagTGGCgatg]] |- | Nedostajući homolog 1 ćelija [[glija|glije]] || 54 || 68 ||– || [[DNK|cgccaCCCGcactgc]] |- | Supresor Wilmsovog tumora || 71 ||84 || + || [[DNK|ggcagtgTGGGtggcga]] |- | [[Transkripcijski faktor]] 2 / CBFA1 povezan sa runtom (faktor vezanja jedra, domen runta, alfa podjedinica 1) || 73 || 87 || + || [[DNK|cagtGTGGgtggcga]] |- | Član GLI3 GLI-Kruppelske porodice || 74 || 88 || – || [[DNK|atcgCCACccacact]] |- | | [[Cinkov prst]] sa KRAB i SCAN domenima 3 || 87 || 103 ||– || [[DNK|gccatCCCCacccgcactgccat]] |} === Interakcije === [[slika:Protein Interaction Network for TMEM8A.png|thumb|Mreža proteinske interakcije TMEM8A]] Dokazano je da TMEM8A komunicira sa sljedećim proteinima: * [[ALPL]] * [[NDUFS5]] * [[NME4]] * [[MACF1]] * [[Haplogrupa G2c (Y-DNK)|G5]] * ENSG00000234651 * ENSG00000237431 * ENSG00000237495 == Reference== {{refspisak|35em}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 16]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] dvlym92b5sp4cl9ycgixn6es8m3h6vh 0 500037 3922554 3893869 2026-08-28T14:15:10Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3922554 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Delphyne Heymann | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja|1966|11|24}} | mjesto rođenja = [[Chamonix]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''1''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]]) | medalje SP = '''3''' | zlato SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 3 | plasman SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/1993]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/1993]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/1993]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/2001]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/2001]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2003. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 1 }} |ažurirano = 16. 7. 2023. }} '''Delphyne Heymann''', ponegdje i Delphyne Heymann-Burlet, rođena 24. novembra 1966. u [[Chamonix]]u, [[departman]]u [[Haute-Savoie]] u [[Francuska|Francuskoj]], kao Delphyne Burlet je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. Heymann je [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]] u ekipnoj utrci. == Karijera== === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|9]] | | |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|11]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|3]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|9]] |} Delphyne Heymann je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]] i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Na prvom nastupu najbolji plasman joj je bilo šesto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 1:13.6&nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Njemice]] [[Antje Harvey]], što joj je ujedno i najbolji rezultat na Olimpijskim takmičenjama. Na narednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]], zaostavši 5:08.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] štafete u sastavu: [[Nadežda Talanova]], [[Natalija Snitina]], [[Luiza Noskova]] i [[Anfisa Rezcova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|5]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|9]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|19]] | | |} Heymann je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|SP 2002]], te je osvojila tri medalje: jednu zlatnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Nathalie Beausire]], [[Anne Briand]] i [[Corinne Niogret]]; srebrnu na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]] i jednu bronzanu na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]], [[Christelle Gros]] i [[Corinne Niogret]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama su joj tri peta mjesta u sprintu: Dva u sprintu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 7,5 km|SP 1998.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|SP 1999.]] i jedno u utrci na 15&nbsp;km na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|SP 1993.]] === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] |- | 13||6||34|| || ||31||51||23||26||11||28 |} {{clear}} Prvi nastup Delphyne Heymann u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] U prvoj utrci u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 16. januara 1992. [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 19. decembra 1991. je osvojila 53-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km s 11 promašaja i zaostatkom od 9:37.1&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Uschi Disl]]. Najbolji rezultati su joj drugo mjesto u [[Norveška|norveškom]] [[Fagernes]]u 12. marta 1992. u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|istoj sezoni]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 13.0&nbsp;s bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Anfisa Rezcova|Anfisu Rezcovu]], koja je završila utrku s četiri promašaja. U ekipnim utrkana pobijedila je tri puta: U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] sa [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]]; [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] u istom sastavu i u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] sa [[Sylvie Becaert]], [[Sandrine Bailly]] i [[Corinne Niogret]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2002. godine == Privatni život == Bila je udata za bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]], s kojim ima jednog sina. Kasnije se udala za njemačko-francuskog biatlonca [[Andreas Heymann|Andreasa Heymanna]]. == Nagrade == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|238}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTFRA22411196601 Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Heymann, Delphyne}} [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Chamonix]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pshadbpbmbbui5s4no7uqu9u0i5uc8p 0 500185 3922552 3893889 2026-08-28T14:12:14Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3922552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Natalija Rižankova | slika = | puno ime = Natalija Anatoljevna Rižankova | država = {{ZD|Bjelorusija|1991}} {{ZID|Bjelorusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|07|07}} | mjesto rođenja = [[Magadan]], [[Magadanska oblast]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje SP = '''2''' | zlato SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/1996]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/1997]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''47.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) }} | pobjede SK štafeta= 1 | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2000. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 1 | 1 | 0 }} |ažurirano = 30. 7. 2023. }} '''Natalija Rižankova''' ({{jez-ru|Наталья Анато́льевна Рыженкова|kurziv=da}}, {{jez-be|Наталля Анатольеўна Рыжанкова|kurziv=da}}) rođena 7. jula 1964. u [[Magadan]]u, [[Magadanska oblast]], [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), je nekadašnja [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|Svjetska prvakinja]] je u ekipnoj utrci. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|49]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|6]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|52]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|12]] |} Natalija Rižankova je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. Na prvom nastupu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] osvojila je 49-o mjesto s devet promašaja i zaostatkom od 7:20.3&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Kanađanku]] [[Myriam Bédard]], koja je utrku završila s dva promašaja. Na istim igrama nastupila je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] i sa [[Irina Kakujeva|Irinom Kakujevom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]] osvojila šesto mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske štafete]] u sastavu: [[Nadežda Talanova]], [[Natalija Snitina]], [[Luiza Noskova]] i [[Anfisa Rezcova]]. Najbolji rezultat joj je bio 19-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja zaostala 3:11.5&nbsp;min iza pobjednice [[Bugarska na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|bugarske biatlonke]] [[Ekaterina Dafovska|Ekaterine Dafovske]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno (žene)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|39]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|20]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|61]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (žene)|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|17]] | | | |} Rižankova je nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] i osvojila dvije medalje: jednu zlatnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Irina Kakujeva|Irinom Kakujevom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]] i jednu srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Natalija Sučeva|Natalijom Sučevom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 –15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:50.7&nbsp;mim bila sporija od pobjednice [[Emmanuelle Claret]], koja je utrku završila s dva promašaja. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="8" | Plasman u Svjetskom kupu |- ![[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]] |- |68|| || ||43||52||66||49|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup Natalije Rižankove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u 4. marta 1992. osvojila je 24-to mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa sedam promašaja i zaostatkom od 6:35.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Anfisa Rezcova|Anfisu Rezcovu]]. Najbolji rezultat bilo joj je sedmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] u utrci na 15&nbsp;km u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 16. januara 1997. sa jednim promašajam i zaostatkom od 1:46.8&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Tetjana Vodopjanova|Tetjanu Vodopjanovu]]. U štafetnim utrkama pobijedila je jednom u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 19. decembra 1993. sa [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]], [[Irina Kakujeva|Irinom Kakujevom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]]. == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == Bila je udata za bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|}} * {{Sport365|284}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Rižankova, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Magadan]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jluk1o1wend6m7j3yf6cd6uwchvyox6 0 501979 3922506 3775679 2026-08-28T12:31:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezička porodica | ime = Nuristanski jezici | izvorno_ime = Kafiriski jezici | slika = | opis_slike = | regije = [[Nuristan]], [[Afganistan]]<br>[[Chitral distrikt]], [[Pakistan]] | jezik1 = [[Indoevropski jezici|indoevropski]] | jezik2 = [[Indoiranski jezici|indoiranski]] | status = | etnički_govornici = [[Nuristanci]] | prajezik = [[pranuristanski jezik]] | predak = [[praindoiranski jezik]] | datum_izumiranja = | govornici = oko 130.000 | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | podgrupe = [[Nuristanski jezici#Podjela|Sjeverni]]<br>[[Nuristanski jezici#Podjela|Južni]] | iso1 = | iso2 = | iso3 = | iso5 = | iso6 = | linguasphere = | glottolog = nuri1243 | karta = MAPNuristani.png | veličina_karte = | opis_karte = [[Kafiristan|Regija Kafiristan]], koji se nalazi na južnom planinskom lancu [[Hindu Kuš]]a. | fusnote = }} '''Nuristanski jezici''', poznati i kao '''kafiriski jezici''', su grana [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]] u [[Indoevropski jezici|indoevropskoj jezičkoj porodici]].<ref>[[SIL International|SIL]] [[Ethnologue]]</ref><ref>{{Cite book|last=Morgenstierne|first=G.|title=Irano-Dardica|date=1975|publisher=Reichert|editor-last=Morgenstierne|editor-first=G.|location=Wiesbaden|pages=327–343|language=de|chapter=Die Stellung der Kafirsprachen|trans-chapter=The position of the Kafir languages}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Strand|first=Richard F.|date=1973|title=Notes on the Nûristânî and Dardic Languages|journal=Journal of the American Oriental Society|volume=93|pages=297–305|doi=10.2307/599462|jstor=599462}}</ref> Imaju oko 130.000 govornika prvenstveno u istočnom [[Afganistan]]u i nekoliko susjednih dolina u [[Chitral distrikt]]u [[Khyber Pakhtunkhwa]], [[Pakistan]]. Područje naseljeno [[Nuristanci]]ma nalazi se u južnim planinama [[Hindu Kuš]]a, a odvode ga [[Alingar|rijeka Alingar]] na zapadu, [[Pech|rijeka Pech]] u sredini i rijeke [[Landai Sin]] i [[Kunar]] na istoku. U širem smislu, regija [[Nuristan]] (ili [[Kafiristan]]) nalazi se na sjevernom sjecištu [[Indijski potkontinent|indijskog potkontinenta]] i [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]. Ovi jezici su ranije često bili grupisani sa indoarijskim ([[Dardski jezici|dardska podgrupa]]) ili iranskim, dok napokon kasnije nisu počeli biti klasifikovani kao treća grana u indoiranskom. == Podjela == [[Datoteka:Nuristan_Map_(Nuristan_Kart).gif|mini| Mapa nuristanskih jezika [[Georg Morgenstierne|Georga Morgenstiernea]].|223x223piksel]] Nuristanski jezici se dijele na sljedeće grane: * Sjeverni: ** [[Kamkata-vari jezik|Kamkata-vari]] (Bashgali) - uključuje [[dijalekt]]e [[Kata-vari dijalekt|Kata-vari]], [[Kamviri dijalekt|Kamviri]], [[Šehanski dijalekt|Šehanski]] i [[Mumviri dijalekt|Mumviri]] - 40.000 govornika ** [[Wasi-wari (jezik)|Wasi-wari]] (Prasuni) - 8.000 govornika * Južni: ** [[Askunski jezik|Askunu]] (Ashkun) - 40.000 govornika ** [[Kalasha-ala jezik|Waigali]] (Kalasha-ala) - 12.000 govornika ** [[Tregamski jezik|Tregami]] (Gambiri) - 3.500 govornika ** [[Zemiaki jezik|Zemiaki]] - 500 govornika == Historija == Nuristanski jezici nisu opisani u [[Književnost|literaturi]] sve do 19. vijeka. Stariji naziv za regiju je bio [[Kafiristan]], a jezici su se zvali [[kafir]]i ili kafiristani, ali su termini zamijenjeni današnjim od prelaska regije na [[islam]] 1896. [[Kalaši|Narod Kalaša]] je veoma blizak [[Nuristanci|narodu Nuristanaca]] u pogledu kulture i historijske religije, i podijeljen je između govornika nuristanskog jezika, [[Kalasha-ala]], i [[Indoarijski jezici|indoarijskog jezika]], [[Kalaṣa-mun]]. Postoje tri različite teorije o porijeklu nuristanskih jezika i njihovom mjestu u [[Indoiranski jezici|indoiranskim jezicima]]: * nakon studija [[Georg Morgenstierne|Georga Morgenstiernea]], nuristanski se općenito smatra jednom od tri primarne podgrupe indoiranskih (pored [[Iranski jezici|iranskih]] i [[Indoarijski jezici|indoarijskih]] ); * sugestije da bi nuristanski umjesto toga mogao biti ogranak indoarijske podgrupe, zbog evidentne sličnosti s [[Dardski jezici|dardskim jezicima]], i; * također je predloženo da je nuristanski nastao unutar iranske podgrupe, a kasnije je bio pod uticajem indoarijskog jezika, kao što je dardski. Ovim jezicima govore plemenski narodi u izuzetno izolovanom planinskom regionu [[Hindu Kuš|Hindukuša]], koji nikada nije bio podložan nijednoj stvarnoj centralnoj vlasti u moderno doba. Ovo područje se nalazi duž sjeveroistočne granice današnjeg [[Afganistan]]<nowiki/>a i susjednih dijelova sjeverozapada današnjeg [[Pakistan]]a. Ovi jezici nisu dobili pažnju koju bi [[Lingvistika|lingvisti]] htjeli da im posvete. S obzirom na vrlo mali broj ljudi koji se procjenjuju da ih govore, oni se moraju smatrati [[Ugroženi jezici|ugroženim jezicima]]. Mnogi [[Nuristanci]] sada govore druge jezike, kao što su [[Dari jezik|dari]] i [[Paštunski jezik|paštunski]] (dva [[Službeni jezik|službena jezika]] Afganistana) i [[Khowar]] u Pakistanu. == Pranuristanski jezik == {{Infokutija prajezik | ime = Pranuristanski jezik | izvorno_ime = Prakafiriski jezik | slika = | opis_slike = | rekonstrukcija = Nuristanski jezici | status = Izumro | regije = [[Nuristan]], [[Afganistan]]<br>[[Chitral distrikt]], [[Pakistan]] | era = | predak = <!--Koristiti samo ako je jedan predak--> | preci = <!--Koristiti samo ako ima dva ili više predaka--> | etnički_govornici = [[Nuristanci]] | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | podgrupe = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | fusnote = }} Najranije odstupanje nuristanskog od ostalih indoiranskih jezika može biti naznačeno činjenicom da [[Pedersenov zakon]] ne važi nakon *u: npr. Kam-viri {{IPA|/muˈsə/}} 'miš'. Nuristanski dijeli sa iranskim spajanje [[Tenuis suglasnik|tenuisa]] i suglasnika sa disanim glasom, te prednje strane [[Praindoiranski jezik|praindoiranskih]] primarnih palatalnih suglasnika. Potonji su zadržani kao dentalne afrikate u [[Pranuristanski jezik|pranuristanskom jeziku]], za razliku od pojednostavljenja sibilantima (u većini [[Iranski jezici|iranskog]]) ili interdentalnim (na [[Perzijski jezik|perzijskom]]). Nuristanski se odlikuje nedostatkom debukalizacije {{IPA|/s/}} do {{IPA|/h/}} kao u [[Indoarijski jezici|indoarijskom]]. Kasnije je *dz prešao na {{IPA|/z/}} u svim varijantama nuristanskog osim Kam-viri i Tregami. Mnogi nuristanski jezici imaju red riječi [[Red riječi subjekt–objekat–glagol|subjekt–objekat–glagol]] (SOV), kao i većina drugih indoiranskih jezika, i za razliku od susjednog [[Dardski jezici|dardskog]] [[Kašmirski jezik|kašmirskog jezika]], koji ima [[Red riječi gladol-drugi|red riječi glagol-drugi]]. == Također pogledajte == [[Datoteka:Nuristan in Afghanistan.svg|mini|[[Nuristan|Provincija Nuristan]] u današnjem [[Afganistan]]u, gdje živi većina govornika.]] * [[Nuristanci]] * [[Indoevropski jezici]] ** [[Indoiranski jezici]] *** [[Iranski jezici]] *** [[Indoarijski jezici]] * [[Jezici Afganistana]] * [[Jezici Pakistana]] * [[Dardski jezici]] == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == {{refbegin}} * Decker, Kendall D. (1992). ''Languages of Chitral''. In: ''Sociolinguistic Survey of Northern Pakistan 5''. Islamabad: National Institute of Pakistan Studies, Quaid-i-Azam University and Summer Institute of Linguistics. {{ISBN|4-87187-520-2}}. * Grjunberg, A. L. (1971). ''K dialektologii dardskich jazykov (glangali i zemiaki). Indijskaja i iranskaja filologija: Voprosy dialektologii.'' Moscow. * Morgenstierne, Georg (1926). ''Report on a Linguistic Mission to Afghanistan''. [[Institute for Comparative Research in Human Culture|Instituttet for Sammenlignende Kulturforskning]], Serie C I-2. Oslo. {{ISBN|0-923891-09-9}}. * Jettmar, Karl (1985). Religions of the Hindu Kush {{ISBN|0-85668-163-6}} * [[J. P. Mallory|Mallory, J. P.]] ''In Search of the Indo-Europeans: Language, Archaeology and Myth''. Thames and Hudson, 1989. * Mallory, James P.; Adams, Douglas Q. "Indo-Iranian Languages". In: ''[[Encyclopedia of Indo-European Culture]]''. Fitzroy Dearborn, 1997. * Strand, Richard F. "[https://web.archive.org/web/20161106105936/http://www.iranicaonline.org/articles/nurestani-languages NURESTÂNI LANGUAGES]" in [[Encyclopædia Iranica]] {{refend}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book|last=Degener|first=Almuth|title=Indo-Iranian Languages and Peoples|date=2002|publisher=Oxford University Press|editor-last=Sims-Williams|editor-first=Nicholas|series=Proceedings of the British Academy|volume=116|location=Oxford|pages=103–117|chapter=The Nuristani Languages}} * {{Cite journal|last1=Fries|first1=Simon|last2=Halfmann|first2=Jakob|last3=Hill|first3=Eugen|last4=Hübner|first4=Denise|date=2023|title=From noun to future tense: The functional diachrony of the l-future in the Nuristani languages and its typological background|journal=STUF – Language Typology and Universals|volume=76|issue=1|pages=53–85|doi=10.1515/stuf-2023-2002}} * Hegedűs, Irén; [[Václav Blažek|Blažek, Václav]] (2010). "[https://www.academia.edu/2417635/On_the_position_of_Nuristani_within_Indo_Iranian On the position of Nuristani within Indo-Iranian]". Paper presented at the conference Sound of Indo-European 2 (Opava, Oct 2010). * {{cite journal|last=Hegedűs|first=Irén|date=2022|title=Two plant-based numeral classifiers in Nuristani languages: grain and branch|journal=Journal of South Asian Languages and Linguistics|volume=9|issue=1–2|pages=69–95|doi=10.1515/jsall-2023-1001|doi-access=free}} * {{cite book|last1=Kuz’Mina|first1=E.E.|title=The Origin of the Indo-Iranians|last2=Mallory|first2=J.P.|date=2007|publisher=Brill|location=Leiden, The Netherlands|pages=307–320|chapter=The genesis of the dards and nuristani|doi=10.1163/ej.9789004160545.i-763.90}} * {{cite journal|last=Rybatzki|first=V.|date=2013|title=Vocabularies from the middle of the 20th century from Afghanistan Part one: Iranian, Nuristani and Dardic materials I.|journal=Acta Orientalia|volume=66|issue=3|pages=297–348|doi=10.1556/aorient.66.2013.3.4|jstor=43282518}} * {{cite journal|last=Rybatzki|first=Volker|date=2013|title=Vocabularies from the middle of the 20th century from Afghanistan Part one: Iranian, Nuristani and Dardic materials II|journal=Acta Orientalia|volume=66|issue=4|pages=443–469|doi=10.1556/aorient.66.2013.4.6|jstor=43282530}} * {{cite journal|last=Strand|first=Richard F.|date=2022|title=Ethnolinguistic and Genetic Clues to Nûristânî Origins|journal=International Journal of Diachronic Linguistics and Linguistic Reconstruction|volume=19|issue=|pages=267–353}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.site-shara.net/ Veb-sajt Reiko i Jun's Kalash] * [http://www.lexicool.com/dlink.asp?ID=0FW3HU5663&L1=34&L2=44 Hindi/Urdu-Engleski-Kalasha-Khowar-Nuristanski-Paštunski - uporedna lista riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190912023522/http://www.lexicool.com/dlink.asp?ID=0FW3HU5663&L1=34&L2=44 |date=12. 9. 2019 }} * [http://nuristan.info/index.html Nuristânski veb-sajt Richarda Stranda] - ova stranica je primarni izvor o lingvistici i etnografiji Nuristâna i susjednih regija, koju je tokom posljednjih četrdeset godina prikupio i analizirao vodeći naučnik o Nuristânu. {{Indoevropski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nuristanski jezici}} [[Kategorija:Nuristanski jezici|*]] [[Kategorija:Indoiranski jezici|Nuristanski]] [[Kategorija:Jezici po abecedi|N]] [[Kategorija:Jezičke porodice]] [[Kategorija:Jezici]] [[Kategorija:Jezici u Afganistanu]] [[Kategorija:Jezici u Pakistanu]] 4d5ycpkqpy164yd924ljcxf67w3wizs 10 503038 3922609 3666204 2026-08-28T20:06:03Z AnToni 2325 3922609 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="width:14em"| Ime ! colspan="3"| Hochfilzen ! colspan="3"| Osrblie ! colspan="2"| Oberhof ! colspan="3"| Ruh&shy;polding ! colspan="2"| Antholz ! colspan="2"| ''Kontiolahti'' ! colspan="2"| Lake Placid ! colspan="2"| Valcartier ! colspan="4"| Oslo ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 443 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 397 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 390 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 367 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 365 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 330 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | 322 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vadsim Sašurin}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 303 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 291 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René Cattarinussi}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 290 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | 260 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | 238 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Dračov}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | 237 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | 218 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 192 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | 191 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 178 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Sylfest Glimsdal}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 173 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 168 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 159 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Heymann}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 146 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 139 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 131 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 112 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Viktor Majgurov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | 110 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Patrick Favre}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 104 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | 100 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | 100 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ivan Masařík}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | {{0}}98 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Stéphane Azambre}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | {{0}}86 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jan Wüstenfeld}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | {{0}}78 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | {{0}}60 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Räikkönen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | {{0}}55 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vjačeslav Kunajev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | {{0}}53 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Ožbolt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | {{0}}52 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Vavilov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}50 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Konovalov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}47 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | {{0}}46 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | {{0}}44 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | {{0}}43 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | {{0}}38 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Yukio Mochizuki}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}37 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Tomaž Globočnik}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | {{0}}32 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Enrico Tach}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}27 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jēkabs Nākums}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | {{0}}26 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wojciech Kozub}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | {{0}}25 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Fredrik Kuoppa}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}24 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Aleksander Grajf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | {{0}}24 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | {{0}}22 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Andreas Heymann}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | {{0}}22 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Devis Da Canal}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | {{0}}22 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Gundars Upenieks}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | {{0}}18 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | {{0}}16 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Pjotr Ivaška}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}15 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Pieralberto Carrara}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}13 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | {{0}}12 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječeslav Derkač}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | {{0}}10 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Hans Achorner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mikko Uusipaikka}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Tord Wiksten}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | {{0|00}}6 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | {{0|00}}5 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | {{0|00}}3 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Harri Eloranta}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Reinhard Neuner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Mikola Krupnik}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hironao Meguro}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | {{0|00}}1 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Rickard Noberius}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | {{0|00}}1 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Marian Málek}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |}<noinclude> {{Legenda SKB 1}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1998/1999.]]</noinclude> qavffaf943b880coc2fr8zx4chbk8ms 10 503039 3922610 3673472 2026-08-28T20:08:24Z AnToni 2325 3922610 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="width:14em"| Ime ! colspan="2"| Hochfilzen ! colspan="2"| Pokljuka ! colspan="3"| Osrblie ! colspan="2"| Oberhof ! colspan="3"| Ruh&shy;polding ! colspan="2"| Antholz ! colspan="2"| Östersund ! colspan="4"| ''Oslo'' ! colspan="2"| Lahti ! colspan="3"| Hanti-Mansijsk ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 470 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 448 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 434 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 384 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 379 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 376 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vadim Sašurin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | 338 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 316 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 305 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | 304 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | 288 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Dračov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | 275 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 250 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 218 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René Cattarinussi}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 198 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Marco Morgenstern}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 189 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 184 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Viktor Majgurov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 183 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | 179 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 163 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | 155 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Heymann}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | 153 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 136 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 130 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 126 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jēkabs Nākums}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 123 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | 119 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | 108 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječslav Derkač}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | {{0}}97 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | {{0}}92 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | {{0}}90 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Devis Da Canal}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | {{0}}89 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Patrick Favre}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}78 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | {{0}}77 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}69 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | {{0}}63 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | {{0}}59 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Sylfest Glimsdal}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | {{0}}59 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ivan Masařík}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}56 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}52 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Tomaž Globočnik}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | {{0}}48 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wojciech Kozub}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | {{0}}47 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}36 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Räikkönen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}34 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | {{0}}30 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Prokunin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | {{0}}28 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Reinhard Neuner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | {{0}}24 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Marko Dolenc}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | {{0}}22 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Rickard Noberius}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}21 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}19 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}16 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jan Wüstenfeld}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Pjotr Ivaška}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valiulin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Pieralberto Carrara}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Harri Eloranta}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Tord Wiksten}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hironao Meguro}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Aleksander Grajf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Behterev}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Steve Cyr}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}26 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Henrik Forsberg}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Mihail Kočkin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Ožbolt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |} {{Legenda SKB 1}} <noinclude> [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1999/2000.]]</noinclude> dbdd1iv1zqsok4govp7atddeo0oiseg 10 503040 3922611 3811750 2026-08-28T20:11:11Z AnToni 2325 3922611 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="min-width:11em"| Biathlet ! colspan="2"| Antholz ! colspan="2"| Antholz ! colspan="3"| Antholz ! colspan="3"| Oberhof ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="2"| Antholz ! colspan="4"| ''Pokljuka'' ! colspan="3"| Salt Lake City ! colspan="2"| Lake Placid ! colspan="3"| Oslo ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 921 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 911 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 712 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 707 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 675 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 590 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 582 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Heymann}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 525 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 514 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Viktor Majgurov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 492 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vadim Sašurin}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 460 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | 433 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René Cattarinussi}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 376 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Tomaž Globočnik}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 373 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | 363 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | 315 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | 275 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 275 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Marco Morgenstern}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 231 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | 230 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | 214 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječslav Derkač}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | 205 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | 202 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Patrick Favre}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | 200 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ivan Masařík}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 199 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | 197 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | 189 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 189 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Henrik Forsberg}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | 185 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Ožbolt}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 182 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | 177 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | 159 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | 150 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 147 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | 124 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Gilles Marguet}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | 117 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Marko Dolenc}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | 104 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Mihail Kočkin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | {{0}}99 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}94 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Tord Wiksten}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}87 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | {{0}}81 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}79 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}75 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Räikkönen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | {{0}}74 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}73 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}68 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Prokunin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | {{0}}64 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Alekses Kobeljev}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}62 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | {{0}}62 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Raivis Zimelis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | {{0}}61 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | {{0}}60 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}59 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}55 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Aleksander Grajf}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}55 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | {{0}}54 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}54 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jeremy Teela}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}44 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | {{0}}41 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Enrico Tach}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | {{0}}39 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Anstein Mykland}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}33 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}32 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | {{0}}30 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}26 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}18 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | {{0}}18 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | {{0}}16 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jēkabs Nākums}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | {{0}}13 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Stitzl}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}12 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Günther Beck (biatlonac){{!}}Günther Beck}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksandar Siman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Janno Prants}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Rickard Noberius}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valijuljin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Dračov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Oscar Aranda}} | style="background:#CAFF70" | 103 | style="background:#CAFF70" | 113 | style="background:#CAFF70" | 113 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Humberto Lezcano}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Sergio Martínez (biatlonac){{!}}Sergio Martínez}} | style="background:#CAFF70" | 109 | style="background:#CAFF70" | 114 | style="background:#CAFF70" | 112 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Ricardo Anibal Oscare}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Michel Cerfontaine}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Fred Lahaye}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUL|Georgi Kasabov (biatlonac){{!}}Georgi Kasabov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | style="background:#CAFF70" | 102 | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUL|Krasimir Stoilkov}} | style="background:#CAFF70" | 101 | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Marcos Ojeda}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Carlos Varas}} | style="background:#CAFF70" | 111 | style="background:#CAFF70" | 118 | style="background:#CAFF70" | 114 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Eduardo Monje Vargas}} | style="background:#CAFF70" | 112 | style="background:#CAFF70" | 117 | style="background:#CAFF70" | 117 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Qiu Lianhai}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Qing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Margus Ader}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Roland Lessing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mika Hakala}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mika Kaljunen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Kalle Kauppinen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Kimmo Keskinarkaus}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Tero Kosunen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Kotikumpu}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Stavros Christoforidis}} | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Andreas Sarantis}} | style="background:#CAFF70" | 108 | style="background:#CAFF70" | 115 | style="background:#CAFF70" | 115 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Tom Clemens}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Michael Dixon (biatlonac){{!}}Michael Dixon}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Mark Gee}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Hugh Pritchard}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Jason Sklenar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Sergio Bonaldi}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Helmuth Messner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Theo Senoner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hidenori Isa}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hironao Meguro}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Yukio Mochizuki}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Sunao Noto}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Robin Clegg}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Steve Cyr}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Jean Paquet}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Erden Abdrahmanov}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Dmitrij Pantov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Dmitrij Posdnjakov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Igor Zelenkov}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Kim Kyung-tae (biatlonac){{!}}Kim Kyung-Tae}} | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 111 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Park Yoon-Bae}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Shin Byung-Gook}} | style="background:#CAFF70" | 105 | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ojars Mednis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Edgars Piksons}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Intars Spalvins}} | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Gundars Upenieks}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Liutauras Barila}} | style="background:#CAFF70" | 102 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Ricardas Griaznovas}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Aleksandr Lavrinovič}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Igoris Scekocichinas}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | style="background:#CAFF70" | 100 | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Ion Bucsa}} | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | style="background:#CAFF70" | 116 | style="background:#CAFF70" | 116 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Ivan Florean}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | 119 | style="background:#CAFF70" | 118 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NED|Erik van Leeuwen}} | style="background:#CAFF70" | 106 | style="background:#CAFF70" | 111 | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NZL|Peter Moysey}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Tor Halvor Bjørnstad}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Hans Achorner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Benjamin Eder}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Reinhard Neuner}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Bartłomiej Golec}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wojciech Kozub}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Ryszard Szary}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Krzysztof Topór}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Marian Blaj}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | 104 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Vasile Sneaga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Maksim Maksimov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Volkov (biatlonac){{!}}Andrej Volkov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Carl Johan Bergman}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Per Eriksson (biatlonac){{!}}Per Eriksson}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Daniel Niederberger}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Roland Zwahlen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | 103 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Novák}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Matúš Ondrejka}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Jože Poklukar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Graclík}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Marian Málek}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Matyas Hollo}} | style="background:#CAFF70" | 110 | style="background:#CAFF70" | 112 | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Imre Tagscherer}} | style="background:#CAFF70" | 100 | style="background:#CAFF70" | 105 | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|David Gieck}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Lawton Redman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Robert Rosser}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Pjotr Ivaška}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vjačeslav Kunajev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Ivan Pesterev}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |} {{Legenda SKB 2}} <noinclude> [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2000/2001.]]</noinclude> 6w7qxutbsw739gr4gkpct6rwdfqcoph 10 503042 3922612 3761962 2026-08-28T20:13:32Z AnToni 2325 3922612 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center;" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="min-width:11em"| Ime ! colspan="2"| Hochfilzen ! colspan="2"| Pokljuka ! colspan="3"| Osrblie ! colspan="3"| Oberhof ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="2"| Antholz ! colspan="3"| ''Salt Lake City'' ! colspan="2"| Östersund ! colspan="2"| Lahti ! colspan="3"| Oslo ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 805 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 719 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 692 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 681 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 664 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 621 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 581 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Viktor Majgurov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 484 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 465 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 395 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | 388 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 367 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | 331 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | 326 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vadim Sašurin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 318 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 311 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 305 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | 257 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 250 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | 249 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Tomaž Globočnik}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 247 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 242 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Čepikov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 211 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | 209 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 205 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Mihail Kočkin}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | 199 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | 198 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Ilmārs Bricis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | 194 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | 186 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Henrik Forsberg}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | 172 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Rusinov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | 170 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Marko Dolenc}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | 164 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječeslav Derkač}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | 155 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 133 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | 120 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Björn Ferry}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | 113 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 112 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | 102 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jörn Wollschläger}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | {{0}}93 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | {{0}}86 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | {{0}}80 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Janno Prants}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}76 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Marco Morgenstern}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}74 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksij Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}71 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}70 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hidenori Isa}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}66 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | {{0}}64 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}63 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Ožbolt}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | {{0}}57 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Stitzl}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}50 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Gilles Marguet}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | {{0}}50 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}49 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jeremy Teela}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | {{0}}44 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}42 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}42 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | {{0}}41 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | {{0}}40 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | {{0}}38 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Konovalov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}33 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | {{0}}33 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Carl Johan Bergman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}33 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | {{0}}31 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Heymann}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}31 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Räikkönen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | {{0}}30 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René Cattarinussi}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}30 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Gundars Upenieks}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}28 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | {{0}}28 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | {{0}}21 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hironao Meguro}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | {{0}}21 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Gaël Poirée}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | {{0}}19 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Aleksander Grajf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}17 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}15 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wojciech Kozub}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}13 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Yukio Mochizuki}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}13 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | {{0}}12 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ivan Masařík}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Tord Wiksten}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}10 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | {{0}}10 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Nikolaj Kruglov (biatlonac){{!}}Nikolaj Kruglov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 81 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 82 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Raivis Zīmelis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}8 |- ! 83 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Tor Halvor Bjørnstad}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 84 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 85 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valijuljin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 86 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 87 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Marian Blaj}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 88 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Robin Clegg}} | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 89 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Geir Ole Steinslett}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 90 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksandar Siman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 91 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Hans Achorner}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 92 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! 93 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Dmitri Pantov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Humberto Lezcano}} | style="background:#CAFF70" | 117 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Ricardo Anibal Oscare}} | style="background:#CAFF70" | 115 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUS|Cameron Morton}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Ben Gielen}} | style="background:#CAFF70" | 123 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Thorsten Langer}} | style="background:#CAFF70" | 118 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Miro Ćosić}} | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 113 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 117 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Momo Skokić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 111 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Georgi Kasabov (biatlonac){{!}}Georgi Kasabov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Mihail Klečerov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Krasimir Stoilkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Carlos Varas}} | style="background:#CAFF70" | 119 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Qing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|René Gerth}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Margus Ader}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Roland Lessing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jouni Kinnunen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Kotikumpu}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Olli-Pekka Peltola}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Ville Toivonen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Alexandre Aubert}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Lionel Grebot}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Stavros Christoforidis}} | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Andreas Sarantis}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 112 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRL|Martin Møller}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRL|Øystein Slettemark}} | style="background:#CAFF70" | 113 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Joe Brooks (biatlonac){{!}}Joe Brooks}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Tom Clemens}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Michael Dixon (biatlonac){{!}}Michael Dixon}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Mark Gee}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Hugh Pritchard}} | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Jason Sklenar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Marc Walker}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Sergio Bonaldi}} | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Devis Da Canal}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Patrick Oberegger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Enrico Tach}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René-Laurent Vuillermoz}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Daisuke Ebisawa}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Sunao Noto}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Takashi Shindo}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|David Leoni}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Jean Paquet}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Igor Selenkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KIR|Aleksandar Tropnikov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Park Yun-bae}} | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Shin Byung-Gook}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Son Hae-Kwom}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|HRV|Žarko Galjanić}} | style="background:#CAFF70" | 112 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 114 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} | style="background:#CAFF70" | 111 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Ojars Mednis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 111 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Jēkabs Nākums}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Jānis Pleiksnis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Liutauras Barila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Aleksandr Lavrinovič}} | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Ion Bucsa}} | style="background:#CAFF70" | 121 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 112 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | style="background:#CAFF70" | 111 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 115 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Ivan Florean}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Mihail Gribușencov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NIZ|Erik van Leeuwen}} | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NZL|Peter Moysey}} | style="background:#CAFF70" | 116 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 110 | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 118 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Anstein Mykland}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Günther Beck (biatlonac){{!}}Günther Beck}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Hans-Peter Foidl}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Friedrich Pinter}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Michał Piecha}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Ryszard Szary}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Krzysztof Topór}} | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Ionut Dihoi}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Dračov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Prokunin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Alekse Solovjov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Jakob Börjesson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|David Ekholm}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Per Eriksson (biatlonac){{!}}Per Eriksson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Erik Olofsson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Curdin Eichholzer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Dani Niederberger|Daniel Niederberger}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Roland Zwahlen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Matúš Goč}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Novák}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Jože Poklukar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠPA|Gerardo Clavero}} | style="background:#CAFF70" | 120 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 116 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠPA|José Ramón Navarro Pérez}} | style="background:#CAFF70" | 122 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 113 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Graclík}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Marian Málek}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Michal Šlesingr}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleg Babjeh}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Csaba Cséke}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Mátyás Holló}} | style="background:#CAFF70" | 114 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Zoltan Jakab}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Imre Tagscherer}} | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Lowell Bailey}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Dan Campbell (biatlonac){{!}}Dan Campbell}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Lawton Redman}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |}<noinclude> {{Legenda SKB 2}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2001/2002.‏‎]]</noinclude> a75od6k5vcqccwoitv12hp6jxo6h9e5 10 503044 3922613 3666216 2026-08-28T20:16:08Z AnToni 2325 3922613 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="min-width:11em"| Ime ! colspan="2"| Östersund ! colspan="2"| Pokljuka ! colspan="2"| Osrblie ! colspan="2"| Oberhof ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="2"| Antholz ! colspan="2"| Lahti ! colspan="2"| Oslo ! colspan="3"| Östersund ! colspan="4"| ''Hanti-Mansijsk'' ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 737 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vladimir Dračov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 630 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | 613 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 591 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | 553 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 486 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Čepikov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 466 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 451 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | 442 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 440 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 432 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | 366 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 365 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 362 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | 340 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 338 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | 291 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 290 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 281 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | 252 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 250 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René Cattarinussi}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | 249 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | 219 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | 207 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Marko Dolenc}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | 206 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 195 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 192 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | 186 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | 183 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | 172 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | 165 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | 154 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 142 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječeslav Derkač}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | 141 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Viktor Majgurov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 141 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | 131 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valiulin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | 127 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 121 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}96 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Carl Johan Bergman}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | {{0}}96 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Tomaž Globočnik}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | {{0}}94 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Nikolaj Kruglov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}93 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}92 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | {{0}}78 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}75 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}70 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | {{0}}67 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jeremy Teela}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | {{0}}67 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | {{0}}66 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}56 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | {{0}}49 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | {{0}}46 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René-Laurent Vuillermoz}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | {{0}}42 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Jakob Börjesson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | {{0}}41 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}40 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Björn Ferry}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | {{0}}39 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | {{0}}36 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | {{0}}33 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}29 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Mihail Kočkin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}26 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}26 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Filip Šulman}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}26 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | {{0}}25 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | {{0}}19 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Rusinov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}17 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Ožbolt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Tord Wiksten}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}12 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Friedrich Pinter}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Janno Prants}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | {{0}}10 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}10 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}9 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Tor Halvor Bjørnstad}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Mattias Nilsson (biatlonac){{!}}Mattias Nilsson}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Marco Morgenstern}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Gilles Marguet}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Raivis Zimelis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Pump}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Michal Šlesingr}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}3 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksandar Siman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! 81 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Novák}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Oscar Aranda}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUS|Cameron Morton}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUS|Mark Raymond}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Ben Gielen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Thorsten Langer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 108 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Miro Ćosić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Momo Skokić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Mihail Klečerov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Aleksandar Sarovnij}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Teofilo Pino}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 109 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Qiu Lianhai}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Qing}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jörn Wollschläger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Margus Ader}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Kauri Kõiv}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Roland Lessing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Priit Viks}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mika Kaljunen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jarkko Kauppinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Kalle Kauppinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jouni Kinnunen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jussi Mäkelä}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mikko Uusipaikka}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Alexandre Aubert}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Lionel Grebot}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Gaël Poirée}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Stavros Christoforidis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Eleftherios Fafalis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRČ|Grigorios Moschovakos}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|GRL|Øystein Slettemark}} | style="background:#CAFF70" | 104 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Tom Clemens}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Mark Gee}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#BA55D3" data-sort-value="700" | {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Lee-Steve Jackson}} | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Jason Sklenar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Kurt Sumner}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Marc Walker}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Klaus Höllrigl}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Daisuke Ebisawa}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Tomonori Endo}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hidenori Isa}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Tatsumi Kasahara}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hironao Meguro}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Sunao Noto}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Takashi Shindo}} | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Robin Clegg}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Jean Paquet}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Aleksandar Fadejev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Dmitri Posdnjakov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Igor Selenkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KIR|Vladimir Behterev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KIR|Eduard Rjabov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Kim Kyung-Tae}} | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Park Yoon-Bae}} | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KOR|Shin Byung-Gook}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|HRV|Žarko Galjanić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jēkabs Nākums}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Olegs Pidhacnijs}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Intars Spalvins}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Maksim Domasev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Aleksandr Lavrinovič}} | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Ivan Florean}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Mihail Gribusencov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NZL|Peter Moysey}} | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 107 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 110 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Alexander Os}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Hans Achorner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Simon Eder}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Holger Schönthier}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Grzegorz Bodziana}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Bartłomiej Golec}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Sylwester Kulig}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Ryszard Szary}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Marian Blaj}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Ionut Dihoi}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Vasile Sneaga}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Dmitri Jarošenko}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|David Ekholm}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Marten Handler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Erik Olofsson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Curdin Eichholzer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Roland Zwahlen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Miroslav Matiaško}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Dušan Šimočko}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Aleksander Grajf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Jože Poklukar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Martin Ponikvar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Graclík}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ondřej Moravec}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksij Korobejnikov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Juri Tevikov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Csaba Cseke}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 106 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Zoltan Jakab}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Imre Tagscherer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 102 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Zoltan Tagscherer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Lowell Bailey}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Dan Campbell (biatlonac){{!}}Dan Campbell}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Daškevič}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |}<noinclude> {{Legenda SKB 2}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2002/2003.]]</noinclude> igfir3tnojqw9h5my0gxug0q0941lq9 10 503048 3922616 3666218 2026-08-28T20:20:48Z AnToni 2325 3922616 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center;" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="width:14em"| Ime ! colspan="2"| Beitostølen ! colspan="3"| Oslo ! colspan="3"| Östersund ! colspan="2"| Oberhof ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="3"| Antholz ! colspan="2"| Torino ! colspan="3"| Pokljuka ! colspan="4"| ''Hochfilzen'' ! colspan="3"| Hanti-Mansijsk ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 | 923 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |data-sort-value="999"| – | 912 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' | 869 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Čepikov}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 | 672 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 | 656 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 | 645 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 | 625 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Nikolaj Kruglov}} |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – | 603 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 | 594 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#CAFF70"| {{0}}80 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 | 579 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 | 551 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 | 508 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 | 507 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SWE|Carl Johan Bergman}} |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}73 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 | 401 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 | 365 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Ilmārs Bricis}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}66 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}98 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 | 319 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 | 298 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Ivan Čerezov}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}4 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 | 284 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 | 249 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 | 227 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SWE|Björn Ferry}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 | 223 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Daniel Graf (biatlonac){{!}}Daniel Graf}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | 219 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 | 210 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Chengye}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |style="background:#CAFF70"| {{0}}73 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}5 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 | 206 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Oleg Riženkov}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 | 192 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 | 185 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 | 183 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 | 181 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 | 180 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | 169 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#DCE5E5"| {{0|00}}2 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | 168 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}88 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 | 163 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|USA|Jay Hakkinen}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}97 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 | 157 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Alexander Os}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 | 148 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Aleksandar Siman}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |data-sort-value="999"| – | 145 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Roman Dostál}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}73 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#F7F6A8"| {{0|00}}'''1''' |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |data-sort-value="999"| – | 128 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Michal Šlesingr}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}86 |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}11 |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |data-sort-value="999"| – | 128 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}6 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | 122 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}94 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}12 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}90 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |data-sort-value="999"| – | 117 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječeslav Derkač}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |data-sort-value="999"| – | {{0}}99 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René-Laurent Vuillermoz}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#FFDAB9"| {{0|00}}3 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}80 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |data-sort-value="999"| – | {{0}}98 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SWE|Mattias Nilsson (biatlonac){{!}}Mattias Nilsson}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}8 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |data-sort-value="999"| – | {{0}}90 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}88 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |data-sort-value="999"| – | {{0}}87 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Filip Šulman}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |data-sort-value="999"| – | {{0}}80 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Tomáš Holubec}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}88 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}88 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}74 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Rustam Valijuljin}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}66 |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |data-sort-value="999"| – | {{0}}72 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |data-sort-value="999"| – | {{0}}65 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Konovalov}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}63 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Rösch}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |data-sort-value="999"| – | {{0}}63 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}7 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}58 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Lionel Grebot}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}55 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Alexandre Aubert}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}55 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Janno Prants}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}49 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}44 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Friedrich Pinter}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}78 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}78 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |style="background:#97FFFF"| {{0|00}}9 |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}96 |style="background:#CAFF70"| {{0}}89 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}43 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JPN|Hidenori Isa}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}89 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| 117 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}99 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}85 |style="background:#CAFF70"| {{0}}95 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |data-sort-value="999"| – | {{0}}43 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}79 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}41 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Zdeněk Vítek}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#CAFF70"| {{0}}90 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}19 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}85 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}39 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}85 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}66 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}73 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}81 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |data-sort-value="999"| – | {{0}}39 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Maksim Čudov}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |data-sort-value="999"| – | {{0}}38 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |data-sort-value="999"| – | {{0}}37 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|USA|Jeremy Teela}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}96 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |data-sort-value="999"| – | {{0}}36 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVN|Janez Marič}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}88 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}15 |data-sort-value="999"| – | {{0}}29 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Vladimir Grigorjev}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}72 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}29 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Petr Garabík}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}66 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}16 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}28 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}61 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}81 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |data-sort-value="999"| – | {{0}}27 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Anstein Mykland}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#97FFFF"| {{0}}10 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}26 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jörn Wollschläger}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – | {{0}}26 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Christian De Lorenzi}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}95 |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}97 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}13 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}20 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Aljaksej Ajdarau}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}89 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}20 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Uladsimer Dračou}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}23 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}20 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Simon Hallenbarter}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |data-sort-value="999"| – | {{0}}20 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BLR|Vadsim Sašurin}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}72 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}14 |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}18 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CAN|Robin Clegg}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}17 |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}62 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}72 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#FF82AB" data-sort-value="800"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |data-sort-value="999"| – | {{0}}18 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}31 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}15 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}85 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}67 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}15 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Raivis Zimelis}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}91 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}84 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}53 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}13 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#CAFF70"| {{0}}48 |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |style="background:#CAFF70"| {{0}}79 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |style="background:#CAFF70"| {{0}}79 |style="background:#CAFF70"| {{0}}57 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}13 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}79 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}18 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}80 |style="background:#CAFF70"| {{0}}91 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}13 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}20 |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0}}11 |- ! 81 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Prokunin}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}21 |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – | {{0}}10 |- ! 82 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Dmitri Jarošenko}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}54 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}22 |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}9 |- ! 83 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CZE|Ondřej Moravec}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}9 |- ! 84 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Krzysztof Pływaczyk}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}95 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}69 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}34 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}24 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}7 |- ! 85 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LVA|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}42 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}78 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}80 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}87 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}26 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}37 |style="background:#CAFF70"| {{0}}58 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}84 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}7 |- ! 86 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVN|Matjaž Poklukar}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}63 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}39 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}32 |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}25 |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |style="background:#CAFF70"| {{0}}93 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}6 |- ! 87 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Aleksandar Červjakov (biatlonac){{!}}Aleksandar Červjakov}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}60 |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}99 |style="background:#CAFF70"| {{0}}80 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}92 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}90 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}92 |style="background:#CAFF70"| {{0}}85 |data-sort-value="999"| – |style="background:#C1FFC1"| {{0}}27 |style="background:#CAFF70"| 100 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}4 |- ! 88 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}70 |style="background:#CAFF70"| {{0}}91 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}76 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}28 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}97 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}93 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}72 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}3 |- ! 89 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVN|Janez Ožbolt}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}29 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}87 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}64 |style="background:#CAFF70"| {{0}}92 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}78 |style="background:#CAFF70"| {{0}}71 |style="background:#CAFF70"| {{0}}73 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}46 |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}59 |style="background:#CAFF70"| {{0}}49 |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}2 |- ! 90 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Roland Zwahlen}} |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |style="background:#CAFF70"| {{0}}68 |style="background:#CAFF70"| {{0}}65 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}84 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}36 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}78 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}33 |style="background:#CAFF70"| {{0}}56 |style="background:#CAFF70"| {{0}}44 |style="background:#CAFF70"| {{0}}82 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}75 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}41 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}74 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}1 |- ! 91 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksij Korobejnikov}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}35 |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}52 |style="background:#CAFF70"| {{0}}51 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}38 |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}1 |- ! 92 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jouni Kinnunen}} |style="background:#C1FFC1"| {{0}}30 |style="background:#CAFF70"| {{0}}40 |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |style="background:#FFA500" data-sort-value="900"| {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| 103 |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}55 |style="background:#CAFF70"| {{0}}43 |style="background:#CAFF70"| {{0}}45 |style="background:#CAFF70"| {{0}}77 |style="background:#CAFF70"| {{0}}83 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |style="background:#CAFF70"| {{0}}47 |style="background:#CAFF70"| {{0}}50 |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – |data-sort-value="999"| – | {{0|00}}1 |}<noinclude> {{Legenda SKB 2}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2004/2005.]]</noinclude> 3v4r0hctfpvcw5zr1mfsd2aedvml6k9 10 503049 3922617 3666213 2026-08-28T20:23:37Z AnToni 2325 3922617 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="width:14em"| Ime ! colspan="2"| Östersund ! colspan="2"| Hochfilzen ! colspan="3"| Osrblie ! colspan="2"| Oberhof ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="3"| Antholz ! colspan="4"| ''Turin'' ! colspan="2"| Pokljuka ! colspan="3"| Kontiolahti ! colspan="3"| Oslo ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | 814 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | 695 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | 674 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | 606 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Rösch}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | 573 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | 556 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | 548 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | 519 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | 510 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 470 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Carl Johan Bergman}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | 437 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | 431 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Maksim Čudov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | 429 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Čepikov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | 424 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Ivan Čerezov}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | 408 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | 372 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | 371 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | 360 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | 339 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Nikolaj Kruglov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | 323 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | 290 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Emil Hegle Svendsen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | 289 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | 283 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | 255 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Björn Ferry}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | 250 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | 234 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René-Laurent Vuillermoz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | 218 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Mattias Nilsson (biatlonac){{!}}Mattias Nilsson}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | 197 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Michal Šlesingr}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | 194 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vladimir Dračov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | 175 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 169 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valijuljin}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | 161 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 145 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 143 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | 140 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Zdeněk Vítek}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | 136 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | 120 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | {{0}}93 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Chengye}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}93 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Alexander Os}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | {{0}}92 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}86 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Christian De Lorenzi}} | style="background:#CAFF70" | 100 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | {{0}}86 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | {{0}}82 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}79 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | {{0}}79 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | {{0}}78 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | {{0}}77 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Friedrich Pinter}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | {{0}}74 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Simon Fourcade}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}73 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Pump}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | {{0}}65 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ondřej Moravec}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | {{0}}59 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Andrej Makovejev}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | {{0}}57 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}56 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | 103 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}55 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Daniel Graf (biatlonac){{!}}Daniel Graf}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | {{0}}52 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Simon Hallenbarter}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | {{0}}48 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derizemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}48 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}48 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Roland Lessing}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#CAFF70" | 105 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}44 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Dmitri Jarošenko}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | {{0}}43 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | style="background:#FF6A6A" data-sort-value="800" | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}41 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|David Ekholm}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}29 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | {{0}}29 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}27 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hidenori Isa}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | {{0}}26 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Anstein Mykland}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}24 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Magne Thorleiv Rønning}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | {{0}}24 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jörn Wollschläger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | {{0}}22 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Alexandre Aubert}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}20 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}19 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}17 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}14 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Lionel Grebot}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}13 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Jaroslav Soukup (biatlonac){{!}}Jaroslav Soukup}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | {{0}}12 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}12 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Vitalij Rudenčik}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | 100 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}11 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Filip Šulman}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}10 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Håkon Andersen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječeslav Derkač}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}7 |- ! 81 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 82 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Lowell Bailey}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}95 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}6 |- ! 83 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Jakob Börjesson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 84 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}5 |- ! 85 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Vadim Sašurin}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 86 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 87 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}4 |- ! 88 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 89 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Hans Martin Gjedrem}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 90 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}2 |- ! 91 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksandar Siman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! 92 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jeremy Teela}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |- ! 93 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksij Korobejnikov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}94 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}99 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}1 |}<noinclude> {{Legenda SKB 2}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2005/2006.]]</noinclude> s1l9xv809f2tgz06b664xmcimcpheuy 10 503054 3922615 3666217 2026-08-28T20:18:22Z AnToni 2325 3922615 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable sortable" style="font-size:87%; width:100%; text-align:center" |- ! rowspan="2"| Pla. ! rowspan="2" style="min-width:11em"| Ime ! colspan="2"| Kontiolahti ! colspan="2"| Hochfilzen ! colspan="3"| Osrblie ! colspan="3"| Pokljuka ! colspan="2"| Ruh&shy;polding ! colspan="3"| Antholz ! colspan="4"| ''Oberhof'' ! colspan="2"| Lake Placid ! colspan="3"| Fort Kent ! colspan="3"| Oslo ! rowspan="2"| Bodovi |- class="unsortable" ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} ! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} ! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} ! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- ! style="height:20px"| || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- ! {{0}}1 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Raphaël Poirée}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | 1010 |- ! {{0}}2 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Ole Einar Bjørndalen}} | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | {{0}}901 |- ! {{0}}3 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Ricco Groß}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | {{0}}769 |- ! {{0}}4 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Halvard Hanevold}} | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}81 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | {{0}}688 |- ! {{0}}5 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Lars Berger}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | {{0}}589 |- ! {{0}}6 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Roškov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | {{0}}578 |- ! {{0}}7 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Tomasz Sikora}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | data-sort-value="999" | – | {{0}}516 |- ! {{0}}8 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Frode Andresen}} | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | {{0}}514 |- ! {{0}}9 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Sven Fischer}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | data-sort-value="999" | – | {{0}}512 |- ! 10 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|VladimIr DračoV}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | data-sort-value="999" | – | {{0}}503 |- ! 11 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Stian Eckhoff}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | {{0}}492 |- ! 12 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Egil Gjelland}} | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | {{0}}436 |- ! 13 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Greis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}433 |- ! 14 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Nikolaj Kruglov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | {{0}}390 |- ! 15 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Konovalov}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | data-sort-value="999" | – | {{0}}387 |- ! 16 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Čepikov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#F7F6A8" | {{0|00}}'''1''' | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}371 |- ! 17 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Vincent Defrasne}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | {{0}}367 |- ! 18 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Peter Sendel}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | {{0}}346 |- ! 19 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Hurajt}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}304 |- ! 20 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Janez Marič}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#FFDAB9" | {{0|00}}3 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | data-sort-value="999" | – | {{0}}303 |- ! 21 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Ludwig Gredler}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}303 |- ! 22 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Oleg Riženkov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | {{0}}280 |- ! 23 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Ferréol Cannard}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}218 |- ! 24 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Carl Johan Bergman}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}90 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#DCE5E5" | {{0|00}}2 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}210 |- ! 25 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Marko Dolenc}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}209 |- ! 26 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Julien Robert}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}93 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}202 |- ! 27 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Filip Šulman}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | {{0}}191 |- ! 28 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Alexander Wolf (biatlonac){{!}}Alexander Wolf}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | data-sort-value="999" | – | {{0}}173 |- ! 29 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Andreas Birnbacher (biatlonac){{!}}Andreas Birnbacher}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | {{0}}172 |- ! 30 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Rottmann}} | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}154 |- ! 31 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Indrek Tobreluts}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}5 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | {{0}}152 |- ! 32 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Paavo Puurunen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | {{0}}148 |- ! 33 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Daniel Mesotitsch}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}147 |- ! 34 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Rustam Valijuljin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | {{0}}145 |- ! 35 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aleksej Ajdarov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0}}10 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | {{0}}144 |- ! 36 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksandr Bilanenko}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | {{0}}125 |- ! 37 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Vesa Hietalahti}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0}}118 |- ! 38 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Pavel Rostovcev}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}4 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | {{0}}115 |- ! 39 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Frank Luck}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}113 |- ! 40 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Christoph Sumann}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}7 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0}}108 |- ! 41 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Sergej Baškirov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | {{0}}106 |- ! 42 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Roman Dostál}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}12 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | {{0}}105 |- ! 43 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Wilfried Pallhuber}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | {{0}}104 |- ! 44 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Wolfgang Perner}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}8 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}89 |- ! 45 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Björn Ferry}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}9 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}87 |- ! 46 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Tomáš Holubec}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}86 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}71 |- ! 47 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Andrij Derisemlja}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}21 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}70 |- ! 48 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUT|Friedrich Pinter}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}58 |- ! 49 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Tor Halvor Bjørnstad}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}11 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}57 |- ! 50 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Timo Antila}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}52 |- ! 51 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Michael Rösch}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#97FFFF" | {{0|00}}6 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}44 |- ! 52 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAN|Robin Clegg}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}42 |- ! 53 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jay Hakkinen}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}14 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}41 |- ! 54 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Carsten Heymann}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}15 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}40 |- ! 55 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Christian De Lorenzi}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}35 |- ! 56 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Lionel Grebot}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | 101 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}28 |- ! 57 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Oļegs Maļuhins}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}19 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}26 |- ! 58 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Mattias Nilsson (biatlonac){{!}}Mattias Nilsson}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}59 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}25 |- ! 59 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Aljaksandr Siman}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}24 |- ! 60 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Vječslav Derkač}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}22 |- ! 61 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Wiesław Ziemianin}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}22 |- ! 62 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Ilmārs Bricis}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}22 |- ! 63 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Garabík}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}18 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}21 |- ! 64 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Daisuke Ebisawa}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}97 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}13 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}20 |- ! 65 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUS|Ivan Čerezov}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}20 |- ! 66 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SAD|Jeremy Teela}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}20 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}87 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}16 |- ! 67 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Hidenori Isa}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}50 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}67 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}16 |- ! 68 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Chengye}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}96 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}16 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}98 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}88 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}15 |- ! 69 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Pavol Novák}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}79 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}17 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}85 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}14 |- ! 70 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Michal Šlesingr}} | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}22 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}14 |- ! 71 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Janno Prants}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}76 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}78 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}12 |- ! 72 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Matjaž Poklukar}} | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}91 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}36 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}74 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}9 |- ! 73 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Alexandre Aubert}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}70 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}23 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}8 |- ! 74 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Oleksij Korobejnikov}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}24 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}75 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}7 |- ! 75 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Sjarhej Novikau (biatlonac){{!}}Sjarhej Novikau}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}33 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}60 | style="background:#FFA500" data-sort-value="900" | {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}66 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}7 |- ! 76 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Ruslan Lisenko}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}32 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}65 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}25 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}6 |- ! 77 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Dag Bjørndalen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}26 | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}5 |- ! 78 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|JAP|Kyōji Suga}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}43 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | style="background:#CAFF70" | {{0}}39 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}31 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}28 | style="background:#CAFF70" | {{0}}82 | style="background:#CAFF70" | {{0}}41 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}37 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}5 |- ! 79 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Simon Fourcade}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}54 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}27 | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}4 |- ! 80 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|René-Laurent Vuillermoz}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}55 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}77 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}47 | style="background:#CAFF70" | {{0}}42 | style="background:#CAFF70" | {{0}}92 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}52 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}64 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}44 | style="background:#CAFF70" | {{0}}46 | style="background:#CAFF70" | {{0}}35 | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}51 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}4 |- ! 81 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Dimitri Borovik}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}84 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}45 | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}89 | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}48 | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}69 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | style="background:#FF82AB" data-sort-value="800" | {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}58 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}2 |- ! 82 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Marek Matiaško}} | style="background:#CAFF70" | {{0}}83 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}56 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}57 | style="background:#CAFF70" | {{0}}68 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}38 | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}49 | style="background:#CAFF70" | {{0}}53 | style="background:#CAFF70" | {{0}}80 | style="background:#CAFF70" | {{0}}71 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}63 | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}29 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}61 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}2 |- ! 83 | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Michal Piecha}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | style="background:#C1FFC1" | {{0}}30 | style="background:#CAFF70" | {{0}}34 | style="background:#CAFF70" | {{0}}40 | style="background:#CAFF70" | {{0}}73 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}72 | data-sort-value="999" | – | style="background:#CAFF70" | {{0}}62 | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|000}}1 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ARG|Ricardo Anibal Oscare}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|AUS|Mark Raymond}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Ben Gielen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BEL|Thorsten Langer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Miro Ćosić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BIH|Momo Skokić}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Mihail Klečerov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BUG|Aleksandar Sarovnij}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČIL|Teofilo Pino}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|CHN|Zhang Qing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Marco Morgenstern}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NJE|Jörn Wollschläger}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|EST|Roland Lessing}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mika Kaljunen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Jussi Mäkelä}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FIN|Mikko Uusipaikka}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|FRA|Yann Debayle}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Sergio Bonaldi}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Devis Da Canal}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ITA|Paolo Longo}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Dmitri Posdnjakov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|KAZ|Igor Selenkov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jānis Bērziņš (biatlonac){{!}}Jānis Bērziņš}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Jēkabs Nākums}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LAT|Raivis Zīmelis}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|LTU|Aleksandr Lavrinovič}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Mihail Gribusencov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MDA|Yuriy Tevikov}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NZL|Peter Moysey}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|NOR|Anstein Mykland}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Grzegorz Bodziana}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|POL|Ryszard Szary}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|RUM|Marian Blaj}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVE|Jakob Börjesson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Jean-Marc Chabloz}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Simon Hallenbarter}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠVI|Matthias Simmen}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SVK|Miroslav Matiaško}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Danilo Kodela}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Jože Poklukar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|SLO|Martin Ponikvar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠPA|Modesto Alvarez}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ŠPA|Luis Alberto Hernando}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Petr Graclík}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|ČEŠ|Ondřej Moravec}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UKR|Roman Prima}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Csaba Cséke}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|MAĐ|Imre Tagscherer}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Joe Brooks (biatlonac){{!}}Joe Brooks}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Lee-Steve Jackson}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Jason Sklenar}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|UK|Marc Walker}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |- ! data-sort-value="999"| – | style="text-align:left" | {{flagathlete2|BJE|Jauheni Stepanau}} | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | data-sort-value="999" | – | {{0|00}}0 |}<noinclude> {{Legenda SKB 2}} [[Kategorija:Pojedinačni rezultati Svjetskog kupa u biatlonu (muškarci)]] [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2003/2004.]]</noinclude> dx9pj2mxm431ch4ruz3qsdeq98s783u 0 505041 3922678 3917926 2026-08-29T09:49:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922678 wikitext text/x-wiki {{Politika Republike Srpske}}'''Treći saziv [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]''' konstituisan je 27. decembra 1997. na osnovu rezultata [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenih izbora 1997.]] koji su održani 22. i 23. novembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/tre%C4%87i-saziv|title=Treći saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024|archive-date=1. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240701145233/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la%2Fnarodna-skup%C5%A1tina%2Fsaziv%2Ftre%C4%87i-saziv|url-status=dead}}</ref> Za [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine]] ponovno je izabran [[Dragan Kalinić]] iz [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, koji je također vršio ovu funkciju krajem [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Prvog saziva]], zamjenjivši [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], te u [[Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Drugom sazivu]]. == Politička kriza == {{Glavni|Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.}} Politička kriza predstavljala je politički sukob između reformista, koju je predvodila [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]], i tvrdolinijaških nacionalista, koju je predvodio bivši predsjednik i ratni zločinac [[Radovan Karadžić]] i njegovi saradnici iz tadašnje vladajuće [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].<ref>{{Cite news|title=Uzroci krize: Republika Srpska na rubu raskola|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/uzroci-krize-republika-srpska-na-ivici-raskola/27732169.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=13. 5. 2016|access-date=11. 4. 2024|language=sh|first=Nedim|last=Dervišbegović}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|title=CNN.com - Plavsic: The Iron Lady who turned - January 10, 2001|website=edition.cnn.com|access-date=11. 4. 2024|archive-date=13. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221013013759/https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|url-status=dead}}</ref> Kriza počinje tako što je [[Biljana Plavšić]], bivša članica [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednica Republike Srpske]], postala predsjednica entiteta, nakon što se, zbog međunarodnog pritiska i optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[genocid]], povukao i u bjegstvo otišao [[Radovan Karadžić]]. Ubrzo je došla u sukob sa [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i Karadžićem, koji su i nakon povlačenja sa svih državnih i partijskih dužnosti ostali veoma utjecajni. Sukob je prvenstveno bio na liniji formalne i neformalne moći, ali i prelaska iz ratnih u mirnodopske uslove. Na vidjelo su izašli i antagonizmi između istočnog i zapadnog dijela [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i pitanje sjedišta entiteta, koji je sa ratnog mjesta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], mimo [[Ustav Republike Srpske|Ustava]], premješten u [[Banja Luka|Banjaluku]]. [[Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Drugi saziv Narodne skupštine RS]], izabran na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|općim izborima 1996]], raspustila je predsjednica 3. jula 1997. NSRS nije prihvatio tu odluku i nastavio je rad donošenjem akata koji će kasnije biti poništeni. Narodna skupština je 5. jula izglasala da joj se oduzmu ovlaštenja i prenesu na Vrhovno vijeće odbrane. Plavšić se, u međuvremenu, sastala sa specijalnim izaslanikom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a za [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšu Jugoslaviju]] [[Peter Galbraith|Peterom Galbraithom]] u Banjaluci i nastavila da učvršćuje svoju podršku međunarodne zajednice.<ref>{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=3edbb74f23e6e86e2031d3661064fd1b&mediatype=video&source=youtube|title=Bosnia - Law to strip Plavsic of powers|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024}}</ref> U proljeće 1997. Republika Srpska je ušla u stanje velike političke krize. [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] je bio podijeljen na istočni dio, gdje je podržavao Krajišnika i većinu SDS-a, i na zapadni dio, gdje je podržavao Plavšić. U Banjaluci su u septembru izbili neredi, a demonstranti su navodno pokušavali da zauzmu [[Palata Republike|Predsjedničku palatu]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|entitetsku radioteleviziju]]. Predsjednica Plavšić optužila je rukovodstvo SDS-a i pristalice Karadžića za pokušaj [[Državni udar|državnog udara]].<ref>Kecmanovic, Nenad; Antic, Cedomir (2016). ''History of Republika Srpska''. Belgrade: Nedeljnik. str. 345.</ref><ref>{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=92605a518289bfee2d2a04e6426e753d&mediatype=video&source=youtube|title=BOSNIA: PLAVSIC ACCUSES ADVERSARIES OF COUP ATTEMPT IN BANJA LUKA|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024}}</ref> Na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|vanrednim parlamentarnim izborima 1997.]] ujedinjena opozicija predvođena [[Srpski narodni savez|Srpskim narodnim savezom]], strankom koju je u međuvremenu formirala Plavšićeva, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]], koju su predvodili [[Drago Ilić]] i [[Živko Radišić]], i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]], su pobijedili. Na prijedlog Plavšićeve, Narodna skupština je za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade]] izabrala [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], iako je njegova stranka tada imala samo dva poslanika. Plavšić i Dodik su imali podršku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u sprovođenju reformi i izbacivanju iz političkog života tada osumnjičenih, sada osuđenih, ratnih zločinaca, među kojima je i [[Radovan Karadžić]].<ref>{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/briefings/statements/1999/ps990203b.html|title=Bosnia: Republika Srpska Prime Minister Nomination|date=3. 2. 1999|website=1997-2001.state.gov|publisher=[[State Department]]}}</ref> == Raspodjela mandata == {| class="wikitable" style="text-align:left;" !Politička stranka !Skr. !Broj mandata !Broj glasova |- |[[Srpska demokratska stranka]] |SDS |24 |209.767 |- |[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH]] |KzC BiH |16 |136.801 |- |[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpska radikalna stranka RS]] |SRS RS |15 |126.852 |- |[[Srpski narodni savez|Srpski narodni savez RS]] |SNS RS |15 |124.746 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] |SP RS |9 |78.150 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |SDP BiH |2 |21.178 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |SNSD |2 |14.954 |- !Ukupno ! !83 !712.448 |} == Također pogledajte == * [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [Http://www.narodnaskupstinars.net Službena stranica Narodne skupštine Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=27. 2. 2021 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije = [[Četvrti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|IV saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Narodne skupštine Republike Srpske}} [[Kategorija:Narodna skupština Republike Srpske|3]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] 8btywvm2zvyji60qt4av4qxtrwluut7 0 505068 3922584 3810900 2026-08-28T18:38:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Republika Srpska | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske | prethodna_godina = 1996. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske | sljedeća_godina = 1998. | datum_izbora = 22. i 23. novembar 1997. | izlaznost = 808.377 (70.07%) | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Aleksa Buha]]}} | mandati1 = 24 | postotak1 = 26.45 | stranka2 = [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|''[[Kolektivno vodstvo]]''}} | mandati2 = 16 | postotak2 = 17.25 | stranka3 = [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpska radikalna stranka RS]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|svijetlo|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nikola Poplašen]]}} | mandati3 = 15 | postotak3 = 15.99 | stranka4 = [[Srpski narodni savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Biljana Plavšić]]}} | mandati4 = 15 | postotak4 = 15.73 | stranka5 = [[Socijalistička partija Republike Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Živko Radišić]]}} | mandati5 = 9 | postotak5 = 9.85 | stranka6 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Zlatko Lagumdžija]]}} | mandati6 = 2 | postotak6 = 2.67 | stranka7 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = 1.88 | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | titula = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednik Vlade<br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Gojko Kličković]] | stranka_prije = ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) | nakon_izbora = [[Milorad Dodik]] | stranka_nakon = ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) }}}} '''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''1997.''' bili su [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]] [[izbori]] koji su održani 22. i 23. novembra 1997, dva mjeseca nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|lokalnih izbora 1997]].<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/tre%C4%87i-saziv|title=Treći saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024|archive-date=1. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240701145233/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la%2Fnarodna-skup%C5%A1tina%2Fsaziv%2Ftre%C4%87i-saziv|url-status=dead}}</ref> Na ovim izborima birani su samo narodni poslanici za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Pravo glasa imalo je 1.153.640 glasača, a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 808.377 (70.07%). Broj važećih glasačkih listića je 792.994 (98.09%), a broj nevažećih 15.383 (1.91%). Organizovani su pod supervizijom [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/4/4/14048.pdf|title=Republika Srpska NSRS 1997.|date=23. 11. 1997|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=12. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|title=POLITICAL PARTY PLATFORMS FOR REPUBLIKA SRPSKA 1997.|date=23. 11. 1997|website=ndi.org|access-date=12. 4. 2024|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112061804/http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|url-status=dead}}</ref> == Pozadina == {{Glavni|Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.}} Izbori su raspisani zbog [[Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.|političke krize]] koja se u to vrijeme dešavala u Republici Srpskoj. Naime, to je bio politički sukob između reformista, koju je predvodila [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]], i tvrdolinijaških nacionalista, koju je predvodio bivši predsjednik i ratni zločinac [[Radovan Karadžić]] i njegovi saradnici iz tadašnje vladajuće [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].<ref>{{Cite news|title=Uzroci krize: Republika Srpska na rubu raskola|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/uzroci-krize-republika-srpska-na-ivici-raskola/27732169.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=13. 5. 2016|access-date=11. 4. 2024|language=sh|first=Nedim|last=Dervišbegović}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|title=CNN.com - Plavsic: The Iron Lady who turned - January 10, 2001|website=edition.cnn.com|access-date=11. 4. 2024|archive-date=13. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221013013759/https://edition.cnn.com/2001/WORLD/europe/01/10/plavsic.profile/|url-status=dead}}</ref> Kriza je počela tako što je [[Biljana Plavšić]], bivša članica [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednica Republike Srpske]], postala predsjednica entiteta, nakon što se, zbog međunarodnog pritiska i optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[genocid]], povukao i u bjegstvo otišao [[Radovan Karadžić]]. Ubrzo je došla u sukob sa [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i Karadžićem, koji su i nakon povlačenja sa svih državnih i partijskih dužnosti ostali veoma utjecajni. Sukob je prvenstveno bio na liniji formalne i neformalne moći, ali i prelaska iz ratnih u mirnodopske uslove. Na vidjelo su izašli i antagonizmi između istočnog i zapadnog dijela [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i pitanje sjedišta entiteta, koji je sa ratnog mjesta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], mimo [[Ustav Republike Srpske|Ustava]], premješten u [[Banja Luka|Banjaluku]]. [[Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Drugi saziv Narodne skupštine RS]], izabran na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|općim izborima 1996]], raspustila je predsjednica 3. jula 1997. NSRS nije prihvatio tu odluku i nastavio je rad donošenjem akata koji će kasnije biti poništeni. Narodna skupština je 5. jula izglasala da joj se oduzmu ovlaštenja i prenesu na Vrhovno vijeće odbrane. Plavšić se, u međuvremenu, sastala sa specijalnim izaslanikom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a za [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšu Jugoslaviju]] [[Peter Galbraith|Peterom Galbraithom]] u Banjaluci i nastavila da učvršćuje svoju podršku međunarodne zajednice.<ref>{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=3edbb74f23e6e86e2031d3661064fd1b&mediatype=video&source=youtube|title=Bosnia - Law to strip Plavsic of powers|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024}}</ref> U proljeće 1997. Republika Srpska je ušla u stanje velike političke krize. [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] je bio podijeljen na istočni dio, gdje je podržavao Krajišnika i većinu SDS-a, i na zapadni dio, gdje je podržavao Plavšić. U Banjaluci su u septembru izbili neredi, a demonstranti su navodno pokušavali da zauzmu [[Palata Republike|Predsjedničku palatu]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|entitetsku radioteleviziju]]. Predsjednica Plavšić optužila je rukovodstvo SDS-a i pristalice Karadžića za pokušaj [[Državni udar|državnog udara]].<ref>Kecmanovic, Nenad; Antic, Cedomir (2016). ''History of Republika Srpska''. Belgrade: Nedeljnik. str. 345.</ref><ref>{{Cite web|url=https://newsroom.ap.org/editorial-photos-videos/detail?itemid=92605a518289bfee2d2a04e6426e753d&mediatype=video&source=youtube|title=BOSNIA: PLAVSIC ACCUSES ADVERSARIES OF COUP ATTEMPT IN BANJA LUKA|website=newsroom.ap.org|access-date=11. 4. 2024}}</ref> == Rezultati == [[Datoteka:Mandati RS 1997.png|mini|{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(24) <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]]&nbsp;(16) <br>{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&nbsp;(15) <br>{{Color box|#08457b|border=darkgray}} [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]&nbsp;(15) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&nbsp;(9) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(2) |245x245piksel]] Na izborima ujedinjena opozicija predvođena [[Srpski nacionalni savez|Srpskim narodnim savezom]], strankom koju je u međuvremenu formirala Plavšićeva, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]], koju su predvodili [[Drago Ilić]] i [[Živko Radišić]], i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]], su pobijedili. Na prijedlog Plavšićeve, Narodna skupština je za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade]] izabrala [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], iako je njegova stranka tada imala samo dva poslanika. Plavšić i Dodik su imali podršku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u sprovođenju reformi i izbacivanju iz političkog života tada osumnjičenih, sada osuđenih, ratnih zločinaca, među kojima je i [[Radovan Karadžić]].<ref>{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/briefings/statements/1999/ps990203b.html|title=Bosnia: Republika Srpska Prime Minister Nomination|date=3. 2. 1999|website=1997-2001.state.gov|publisher=[[State Department]]}}</ref> Političke stranke koje su osvojile mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske su: {| class="wikitable" style="text-align:left;" !Politička stranka !Skr. !Broj glasova !% !Broj mandata |- |[[Srpska demokratska stranka]] |SDS |209.767 |26.45 |24 |- |[[Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu|Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH]] |KzC BiH |136.801 |17.25 |16 |- |[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|Srpska radikalna stranka RS]] |SRS RS |126.852 |15.99 |15 |- |[[Srpski narodni savez|Srpski narodni savez RS]] |SNS RS |124.746 |15.73 |15 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] |SP RS |78.150 |9.85 |9 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |SDP BiH |21.178 |2.67 |2 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |SNSD |14.954 |1.88 |2 |- ! colspan="2" |Ukupno ! colspan="2" |712.448 !83 |} == Također pogledajte == * [[Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.]] * [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske]] * [[Biljana Plavšić]] * [[Radovan Karadžić]] * [[Momčilo Krajišnik]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|1997]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|1997]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 1997.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 1997.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 1997.]] [[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|1997]] 6tdji2nb368elfitf0evzh8fa0g6klh 0 506793 3922629 3777678 2026-08-28T21:43:12Z Z1KA 87045 /* Republika Bosna i Hercegovina */ 3922629 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak [[rat]]ova u kojima je učestvovala [[Bosna i Hercegovina]], narodi BiH ili službene vojske od ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] do danas. Spisak navodi naziv, datum, strane (saveznike i neprijatelje), te ishod ovih sukoba, sljedeći ovu legendu: : {{Legenda|D0FFD0|Pobjeda}} : {{Legenda|FFD0D0|Poraz}} : {{Legenda|FCE883|Rezultat građanskog ili unutrašnjeg sukoba}} : {{Legenda|E0D0FF|Bez vojnog pobjednika}} : {{Legenda|87CEFA|Sukob u toku}} == Srednjovjekovna Bosna == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Bosanski krstaški rat]]<br>(1235–1241) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanska Banovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Kraljevina Ugarska|13. vijek}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * ''[[Status quo ante bellum]].'' * Ugarsko osvajanje prestalo je nakon [[Prva mongolska invazija na Ugarsku|prve mongolske invazije na Ugarsku]]. * Ugarska okupacija perifernih dijelova Bosne prestala je nakon rata. |- | style="background:#efefef" |[[Humski rat]]<br>(1326–1329) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanska Banovina}}<br>{{ZID|Dubrovačka Republika}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Srpsko Kraljevstvo}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Bosna zauzima [[Hum]]. |- | style="background:#efefef" |[[Napad na Konavle]]<br>(1349) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanska Banovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Srpsko Carstvo}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Osvojene [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]]. * Početak [[Bosansko-srpski rat (1350–1351)|Bosansko-srpskog rata]]. |- | style="background:#efefef" |[[Bosansko-srpski rat (1350–1351)|Bosansko-srpski rat]]<br>(1350–1351) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanska Banovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Srpsko Carstvo}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Nakon neuspjele [[Opsada Bobovca|opsade]] [[Bobovac|Bobovca]] Bosna ponovo osvaja Hum. |- | style="background:#efefef" |[[Podjela oblasti Nikole Altomanovića]]<br>(1373) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosansko Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Kraljevina Ugarska|13. vijek}}<br/>{{ZD slika|Flag of Moravian Serbia.svg}} [[Moravska Srbija]] | style="background:#efefef" |[[Nikola Altomanović]] | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Bosna osvaja najveći dio [[Raška|Raške]]. |- | style="background:#efefef" |[[Bosansko-ugarski rat (1387–1390)|Bosansko-ugarski rat]]<br>(1387–1390){{cn}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosansko Kraljevstvo}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Kraljevina Ugarska|13. vijek}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Bosna osvaja [[Dalmacija|Dalmaciju]]. |- | style="background:#efefef" |[[Osmansko osvajanje Bosne i Hercegovine]]<br>(1386–1592) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosansko Kraljevstvo}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Inkorporacija [[Bosna (zemlja)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. |- | style="background:#efefef" |[[Bosansko-dubrovački rat (1403–1404)|Bosansko-dubrovački rat]]<br>(1403–1404) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosansko Kraljevstvo}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Dubrovačka Republika}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Povlačenje bosanske vojske nakon što su [[Dubrovnik|Dubrovčani]] zapalili [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnicu]]. |} == Bosna u Osmanskom Carstvu == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Sukobljene strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Stogodišnji hrvatsko-osmanski rat]]<br>(1527–1593) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Habsburška Monarhija}} * {{ZD slika|Coat of arms of Croatia 1495.svg}} [[Kraljevina Hrvatska (1527–1868)|Kraljevina Hrvatska]] * {{ZD slika|Coa Hungary Country History (14th century).svg}} [[Kraljevina Ugarska (1526–1867)|Kraljevina Ugarska]] * {{ZD slika|Coat of arms of the Duchy of Carniola.svg}} [[Vojvodina Kranjska]] * {{ZD slika|Coat of arms of the Serbian Despotate.svg}} [[Srpska Despotovina]] | style="background:#E0D0FF" |'''Bez vojnog pobjednika''' * [[Osmansko Carstvo]] osvojilo je područja [[Kraljevina Hrvatska (1527–1868)|Kraljevine Hrvatske]] između rijeka [[Vrbas]] i [[Kupa|Kupe]]. Njihovo napredovanje je konačno zaustavljeno 1593. u [[Bitka kod Siska|Trećoj bitki kod Siska]]. Preostala zemlja ostala je pod kontrolom Kraljevine Hrvatske. * Kraljevina Hrvatska svedena na "Ostatke ostataka". * Kraljevina Hrvatska ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. * Formiranje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. * Početak [[Dugi rat|Dugog rata]]. |- | style="background:#efefef" |[[Hercegovački ustanak (1596–1597)|Hercegovački ustanak]]<br>(1596–1597) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi ** [[Bjelopavlići]] ** [[Drobnjaci]] ** [[Nikšići (pleme)|Nikšići]] ** [[Piva (pleme)|Pivljani]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Habsburško-osmanski rat (1663–1664)|Habsburško-osmanski rat]]<br>(1663–1664) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Kraljevina Francuska}}<br>{{ZID|Sveto Rimsko Carstvo}} * {{ZID|Elektorat Saksonija}} * {{ZD slika|POL Prusy książęce COA.svg}} [[Brandenburg–Prusija]] * {{ZID|Elektorat Bavarska}} * {{ZD slika|Arms of the house of Baden.svg}} [[Markgrofovija Baden-Baden]] * {{ZD slika|Arms of Swabia.svg}} [[Švabija]] {{ZID|Vojvodstvo Savoja}}<br>{{ZID|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|ime=Kraljevina Ugarska}}<br>{{ZID|Kraljevina Hrvatska (Habsburg)}}<br>{{ZID|Poljsko-Litvanska Unija}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Osmanlije zadržavaju [[Oradea|Oradeu]] u [[Transilvanija|Transilvaniji]] i osvajaju [[Nové Zámky]] od [[Kraljevina Ugarska (1526–1867)|Kraljevine Ugarske]]. * Izgradnja habsburške tvrđave duž rijeke [[Váh|Waag]] i odobreno dvadesetogodišnje primirje. |- | style="background:#efefef" |[[Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko ratište u Velikom osmanskom ratu]]<br>(1684–1699) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Habsburška Monarhija}} * {{ZD slika|Coat of arms of Croatia 1495.svg}} [[Kraljevina Hrvatska (1527–1868|Kraljevina Hrvatska]] {{ZID|Mletačka Republika}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Oslobođenje [[Slavonija|Slavonije]] i [[Lika|Like]] i dijela [[Pounje|Pounja]] od Osmanlija. * Osmansko Carstvo potisnuto iz [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. |- | style="background:#efefef" |[[Habsburško-osmanski rat (1716–1718)|Habsburško-osmanski rat]]<br>(1716–1718) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Habsburška Monarhija}} * {{ZD slika|Coat of arms of Kingdom of Serbia (1718–39).svg}} [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Kraljevina Srbija]] ([[Srpska milicija (1718–1739)|Srpska milicija]]) * {{ZID|Württemberg|država}} * {{ZID|Elektorat Bavarska}} * {{ZID|Mletačka Republika}} * [[Hajduci]] * [[Vučitrnska buna|Pobunjeni Srbi]] | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * [[Požarevački mir]]. * [[Banat]], [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Srbija]], [[Oltenija]] i dijelovi sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] pripali Habsburškoj Monarhiji. |- | style="background:#efefef" |[[Banjalučki boj]]<br>(1737) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Habsburška Monarhija}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * [[Banja Luka]] uspješno odbranjena od habsburškog napada. |- | style="background:#efefef" |[[Opsada Beograda (1739)|Opsada Beograda]]<br>(1739) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Habsburška Monarhija}} * {{ZD slika|Coat of arms of Kingdom of Serbia (1718–39).svg}} [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Kraljevina Srbija]] | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * [[Beogradski mir]] * Osmanlije vraćaju [[Beograd]]. * Prestanak postojanja [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Habsburške Srbije]]. * Ponovno uspostavljanje [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]]. |- | style="background:#efefef" |[[Srpska revolucija]]<br>(1804–1817) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * [[Bosanski pašaluk|Bosanski ajani]] * {{ZD slika|Flag of Mahmut Pasha Bushatli - 1796.svg}} [[Skadarski pašaluk]] * [[Janjinski pašaluk]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Karađorđeva Srbija}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Osnivanje autonomne [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]. |- | style="background:#efefef" |[[Prva mašićka buna]]<br>(1806) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi ** [[Mašići (Gradiška)|Mašići]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Jančićeva buna]]<br>(1809) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Pokret za autonomiju Bosne|Veliki bosanski ustanak]]<br>(1831–1832) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanski pašaluk|1831|ime=Nezavisna Bosna}} * Kapetani * Ajani * Begovi | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. * [[Hercegovački pašaluk]] odvojen od [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. * Ukinut [[Ajan|Ajanski sistem]]. |- | style="background:#efefef" |[[Pop-Jovičina buna]]<br>(1834) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni kršćani ** Srbi pravoslavci ** Hrvati rimokatolici | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Druga mašićka buna]]<br>(1834) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi ** [[Mašići (Gradiška)|Mašići]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Posavska buna]]<br>(1836) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * [[Posavina]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Hercegovački ustanak (1852–1862)|Hercegovački ustanak]]<br>(1852–1862) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Doljanska buna]]<br>(1858) | style="background:#efefef" |[[Bosanski pašaluk]] * Pobunjeni Srbi | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Hercegovački ustanak (1875–1877)|Hercegovački ustanak]]<br>(1875–1877) | style="background:#efefef" |{{ZID|Bosanski vilajet|1875}} * Pobunjeni Srbi | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * [[Velika istočna kriza]]. * [[Srpsko-osmanski ratovi (1876–1878)|Srpsko-osmanski ratovi]]. * [[Crnogorsko-osmanski rat (1876–1878)|Crnogorsko-osmanski rat]]. * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]]<br>(1878) | style="background:#efefef" |{{ZID|Osmansko Carstvo}} * {{ZID|Bosanski vilajet}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Austro-Ugarska}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Inkorporacija [[Bosna (zemlja)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] u sastav [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. |} == Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Hercegovački ustanak (1882)|Hercegovački ustanak]]<br>(1882) | style="background:#efefef" |{{ZID|Kondominij Bosna i Hercegovina|1878|ime=Bosna i Hercegovina}} * Pobunjeni [[Bošnjaci]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Austro-Ugarska}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. * Pogubljeni bošnjački pobunjenici. |- | style="background:#efefef" |[[Prvi svjetski rat]] (1914–1918) | style="background:#efefef" |{{ZID|Njemačko Carstvo}}<br>{{ZID|Austro-Ugarska}} * {{ZID|Kondominij BiH}} {{ZID|Osmansko Carstvo}}<br>{{ZID|Kraljevina Bugarska}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Francuska|1830}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Ruska Imperija}}<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države|1912}}<br>{{ZID|Kraljevina Italija}}<br>{{ZID|Japansko carstvo}}<br>{{ZID|Republika Kina (1912–1949)|1912|ime=Kina}}<br>{{ZID|Kanada|1868}}<br>{{ZID|Australija}}<br>{{ZID|Novi Zeland}}<br>{{ZID|Britanska Indija}}<br>{{ZID|Južnoafrička Unija|1912}}<br>{{ZID|Kraljevina Srbija}}<br>{{ZID|Kraljevina Crna Gora}}<br>{{ZID|Kraljevina Rumunija}}<br>{{ZID|Belgija}}<br>{{ZID|Kraljevina Grčka}}<br>{{ZID|Portugal}}<br>{{ZID|Brazil|1889}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Kraj [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]], [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] te [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. * Osnivanje novih država u [[Evropa|Evropi]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. * Prijenos [[Spisak bivših njemačkih kolonija|njemačkih kolonija]] i [[Podjela Osmanskog Carstva|regija bivšeg Osmanskog Carstva]] drugim silama. * Osnivanje [[Liga naroda|Lige naroda]]. * Inkorporacija [[Bosna (zemlja)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] u sastav [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] (kasnije preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu SHS / Jugoslaviju]]). |} == Bosna i Hercegovina u Jugoslaviji == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Sukobljene strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Husinska buna]]<br>(1920) | style="background:#efefef" |{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} Rudari [[Rudnik mrkog uglja Kreka|rudnika Kreka]] | style="background:#efefef" |{{ZID|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |- | style="background:#efefef" |[[Drugi svjetski rat]]<br>(1941–1945) | style="background:#efefef" |{{ZID|Sjedinjene Američke Države|1912}}<br>{{ZID|Sovjetski Savez|1936}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Republika Kina (1912–1949)|ime=Kina}}<br>{{ZID|Francuska|1830}}<br>{{ZID|Bugarska|1921}}<br>{{ZID|Poljska}}<br>{{ZID|Kanada|1921}}<br>{{ZID|Australija}}<br>{{ZID|Novi Zeland}}<br>{{ZID|Britanska Indija}}<br>{{ZID|Južnoafrička Unija}}<br>{{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} * {{ZID|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|1943|ime=Bosanskohercegovački partizani}} {{ZID|Kraljevina Grčka}}<br>{{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Norveška}}<br>{{ZID|Nizozemska}}<br>{{ZID|Belgija}}<br>{{ZID|Luksemburg}}<br>{{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Brazil|1889}}<br>{{ZID|Meksiko|1934}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Nacistička Njemačka}}<br>{{ZID|Japansko carstvo}}<br>{{ZID|Kraljevina Italija}}<br>{{ZID|Kraljevina Mađarska}}<br>{{ZID|Kraljevina Rumunija}}<br>{{ZID|Kraljevina Bugarska}}<br>{{ZID|Nezavisna Država Hrvatska}}<br>{{ZID|Republika Slovačka (1939–1945)|ime=Slovačka}}<br>{{ZID|Finska}}<br>{{ZID|Tajland}}<br>{{ZID|Mandžukuo}}<br>{{ZID|Mengjiang}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Raspad [[Nacistička Njemačka|Trećeg rajha]]. * Kraj [[Japansko carstvo|Japanskog]] i [[Italijansko carstvo|Italijanskog carstva]]. * Nastanak [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * Pojava [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao [[supersila]]. * Početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. * [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Bosna i Hercegovina]] ušla u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] kao [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]]. |- | style="background:#efefef" |[[Cazinska buna]]<ref>{{cite web|url=https://sarajevotimes.com/the-only-organized-rebellion-of-the-people-against-the-government-in-titos-yugoslavia/|title=The only organized rebellion of the people against the government in Tito's Yugoslavia|date=7. 5. 2016|website=Sarajevo Times|access-date=20. 6. 2025}}</ref><br>(1950) | style="background:#efefef" |{{ZID|NR Bosna i Hercegovina}} * Stanovništvo [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] | style="background:#efefef" |{{ZID|SFRJ|ime=FNR Jugoslavija}} | style="background:#FCE883" |'''Poraz''' * Pobuna ugušena. |} == Republika Bosna i Hercegovina == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Sukobljene strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|Operacije JNA u Bosni i Hercegovini]]<br>(1992) | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|ime=Herceg-Bosna}}<br>{{ZID|Hrvatska}} | style="background:#efefef" |{{ZID|SR Jugoslavija}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#FFD0D0" |'''Poraz''' * Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska država odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO). * [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr. * Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS). * [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS. |- | style="background:#efefef" |[[Rat u Bosni i Hercegovini]]<br>(1992–1995) | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|ime=Herceg-Bosna}}<br>{{ZID|Hrvatska}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}}<br>{{ZID|SR Jugoslavija}} | style="background:#E0D0FF" |'''Bez vojnog pobjednika''' * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Unutrašnja podjela BiH]] u skladu s [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. * Više od 101.000 poginulih, većinom [[Bošnjaci]]. * Prvi [[Genocid u Bosni i Hercegovini|genocid]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. * Raspoređivanje [[NATO]] snaga za nadgledanje mirovnog sporazuma. * Uspostava [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] za nadgledanje civilne implementacije mirovnog sporazuma. |- | style="background:#efefef" |[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]<br>(1992–1994) | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|ime=Herceg-Bosna}}<br>{{ZID|Hrvatska}} | style="background:#E0D0FF" |'''Bez vojnog pobjednika''' * [[Vašingtonski sporazum]] * Nastanak [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. |- | style="background:#efefef" |[[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini]]<br>(1993–1995) | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * Ukinuta [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]. |- | style="background:#efefef" |[[Rat u Hrvatskoj]]<br>(1994–1995) | style="background:#efefef" |{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | style="background:#efefef" |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * [[Jugoslavenska narodna armija]] formalno se povukla iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u januaru 1992, prema [[Sarajevski sporazum|Sarajevskom sporazumu]]. * [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] vratila kontrolu nad većim dijelom teritorije pod kontrolom [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. * [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] napredovala u Bosnu i Hercegovinu da pomogne [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-u, što je dovelo do konačnog završetka rata u decembru 1995. |} == Bosna i Hercegovina == {| class="wikitable" ! style="background:#001489" width="170px" |<span style="color: #FFCD00">Sukob</span> ! colspan="2" style="background:#001489" width="190px" |<span style="color: #FFCD00">Sukobljene strane</span> ! style="background:#001489" width="320px" |<span style="color: #FFCD00">Ishod</span> |- | style="background:#efefef" |[[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Rat u Afganistanu]]<br>(2001–2021) | style="background:#efefef" |{{ZID|Afganistan|2013}}<br>{{ZD slika|Flag of the International Security Assistance Force.svg}} [[Međunarodne snage za sigurnosnu pomoć|ISAF]] * {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} * {{ZID|Kanada}} * {{ZID|Australija}} * {{ZID|Novi Zeland}} * {{ZID|Njemačka}} * {{ZID|Italija}} * {{ZID|Francuska}} * {{ZID|Češka}} * {{ZID|Nizozemska}} * {{ZID|Turska}} * {{ZID|Rumunija}} * {{ZID|Gruzija}} * {{ZID|Južna Koreja|1997}} * {{ZID|Poljska}} * {{ZID|Danska}} * {{ZID|Švedska}} * {{ZID|Norveška}} * {{ZID|Singapur}} * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="background:#efefef" |{{ZD|Afganistan|Talibani}} [[Talibani]]<br>{{ZD slika|Flag of al-Qaeda.svg}} [[Al-Kaida]] | style="background:#FFD0D0" |'''Povlačenje''' * Zbacivanje [[Islamski Emirat Afganistan (1996–2001)|Islamskog Emirata Afganistana]] kojim upravljaju [[talibani]] u decembru 2001. * Talibani nastavljaju borbu u obliku [[Talibanska pobuna|pobune]]. * Uspostavljanje [[Islamska Republika Afganistan|Islamske Republike Afganistan]] koju podržava koalicija u januaru 2004. * [[Ubistvo Osame bin Ladena|Ubistvo]] [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] u [[Pakistan]]u u maju 2011. * Postepena "afganizacija" borbenih dejstava tokom povlačenja [[Međunarodne snage za sigurnosnu pomoć|ISAF]]-a. * [[Sporazum u Dohi]] između [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Talibani|talibana]] koji počinje povlačenjem snaga predvođenih SAD-om. Potpuno povlačenje završeno je 30. augusta 2021. * [[Ofanziva Talibana 2021.|Talibanska ofanziva]] kulminira rušenjem [[Islamska Republika Afganistan|Islamske Republike Afganistan]] i prestankom borbi 15. augusta 2021. |- | style="background:#efefef" |[[Rat u Iraku]]<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2008/jun/19/iraq|title=Bosnia to send more troops to Iraq|last1=Associated Press|date=19. 6. 2008|website=The Guardian|access-date=20. 6. 2025}}</ref><br>(2003–2008) | style="background:#efefef" |{{ZID|Irak}}<br>{{ZD slika|Flag of Kurdistan.svg}} [[Irački Kurdistan]]<br>{{ZD slika|Flag of Multi-National Force – Iraq.png}} [[Multinacionalne snage (Irak)|MNF–I]] * {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} * {{ZID|Južna Koreja|1997}} * {{ZID|Italija}} * {{ZID|Poljska}} * {{ZID|Australija}} * {{ZID|Novi Zeland}} * {{ZID|Gruzija}} * {{ZID|Ukrajina}} * {{ZID|Nizozemska}} * {{ZID|Španija}} * {{ZID|Rumunija}} * {{ZID|Japan}} * {{ZID|Danska}} * {{ZID|Bugarska}} * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="background:#efefef" |{{ZD|Irak|1991}} [[Vrhovna komanda za džihad i oslobođenje]]<br>{{ZD|Irak|1991}} [[Vojska muškaraca Naqshbandi reda|Naqshbandijeva vojska]] ----{{ZD slika|Flag of Islamic State of Iraq.svg}} [[Islamska Država Iraka]] * {{ZD slika|Flag of al-Qaeda in Iraq.svg}} [[Al-Kaida u Iraku|Al-Kaida Iraka]] * {{ZD|Irak|1991}} [[Slobodna vojska Iraka]] {{ZD slika|Flag of Ansar al-Islam.svg}} [[Ansar al-Islam u Kurdistanu|Ansar al-Islam]]<br>{{ZD slika|Flag of Islamic Army In Iraq.svg}} [[Islamska Država Iraka]] ----{{ZD slika|Flag of Promised Day Brigades.svg}} [[Mahdijeva vojska]]<br>{{ZD slika|Shiism arabic blue.svg}} [[Specijalne grupe (Irak)|Specijalne grupe]]<br>{{ZD slika|Badr Organisation Political Logo.jpg}} [[Organizacija Badr|Badr brigade]]<br>{{ZD slika|Kata'ib Hezbollah logo.svg}} [[Kata'ib Hezbollah]] | style="background:#D0FFD0" |'''Pobjeda''' * [[Invazija na Irak 2003.|Invazija]] i [[Okupacija Iraka (2003–2011)|okupacija Iraka]]. * Zbacivanje Ba'ath partije s vlasti. * [[Pogubljenje Saddama Husseina]]. * Pojava [[Irački pobunjenici|značajne pobune]], uspon [[Al-Kaida u Iraku|Al-Kaide u Iraku]]. * [[Građanski rat u Iraku (2006–2008)|Građanski rat]] između 2006. i 2008. * Naknadno smanjenje nasilja i iscrpljivanje [[Al-Kaida|Al-Kaide]] u Iraku 2008. * Uspostavljanje [[Parlamentarni sistem|parlamentarne]] [[Demokratija|demokratije]] i formiranje nove vlade koju predvode [[Šiizam|šiiti]]. * [[Povlačenje američke vojske iz Iraka (2007–2011)|Povlačenje]] [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država (Irak)|američke vojske]] iz [[Irak]]a 2011. |} == Također pogledajte == * [[Spisak ratova s učešćem Osmanskog Carstva]] * [[Spisak ratova s učešćem Jugoslavije]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine|Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine]] av845k4zjbd58ohy9o181lq3r2a9vrk 0 512333 3922578 3872165 2026-08-28T18:34:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ostrvo | ime = Prevlaka | slika = Prevlaka by Klackalica.JPG | opis = jugoistočni dio Prevlake sa rtom Oštra | karta = Hrvatska | država = {{ZID|Hrvatska}} | lokacija = Prevlaka | koordinate = {{coord|42|23|56|N|18|31|05|E|display=inline,title}} | dužina = 2,5 | širina = 0,5 }} '''Prevlaka''' jest [[poluostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] koje se nalazi na krajnjem jugu [[Hrvatska|Hrvatske]], na zapadnom dijelu ulaza u [[Boka kotorska|Bokokotorski zaliv]]. == Geografija == Poluostrvo je dugo oko 2,5&nbsp;km,<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/169478 |title=Geografske osnove društveno-gospodarskoga vrednovanja poluotoka Oštre (Prevlake) |date= |website=hrcak.srce.hr |language=hr |access-date=4. 10. 2024 |archive-date=26. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241126210848/https://hrcak.srce.hr/file/169478 |url-status=dead }}</ref> a na najširem dijelu široko najviše 500 metara. Sa zapadne strane zatvara duboki zaliv Boke kotorske, a površina mu je oko 93&nbsp;ha. Predstavlja najistureniji dio [[Konavle (područje)|Konavala]], najjužnije hrvatske mikroregije, sa čijim ga centralnim dijelom na sjeverozapadu Prevlake povezuje državna prometnica D516. Na jugoistočnom dijelu poluostrva nalazi se rt Oštra, njegova najizbočenija tačka, koja je istovremeno najjužnija tačka kopnenog dijela Hrvatske. Na rtu je smještena tvrđava, koja je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Monarhije kontrolisala ulaz u Bokokotorski zaliv, a tu se nalazi i [[svjetionik]] te malo pristanište. Prema starijim izvorima cijelo se poluostrvo naziva Oštra,<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ostra |title=Oštra |date= |website=enciklopedija.hr |language=hr |access-date=4. 10. 2024}}</ref> a ne samo njegov istureni vrh, ali je danas rašireniji naziv Prevlaka. [[Reljef (geografija)|Reljef]] karakteriše strma obala sa okomitim [[klif]]ovima na jugozapadu, dok je na sjeveroistoku strmina obale manja, a pristup moru lakši. Najviše tačka poluostrva, Kupica, nalazi se na oko 65&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Stijene su sastavljene od [[Kreda|krednog]] [[krečnjak]]a, a isti sastav tla proteže se dalje na sjeverozapad prema [[Molunat (Konavle)|Moluntu]], priobalnom naselju u općini [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]]. Biljni pokrov je uslovljen klimatskim karakteristikama koje obilježavaju ljetne suše, pa se on sastoji djelimično od [[Zimzelene biljke|zimzelene šume]], nešto ima i [[Hrast crnika|hrasta crnike]], a ostalo je [[makija]] i [[garig]]. Postoje i manje kultivisane površine na kojima rastu [[Maslina|masline]], [[rogač]], [[smokve]] i druge kulture. Područje je povremeno izloženo jačem djelovanju vjetra i posolice. == Historija == Na Prevlaci postoje materijalni ostaci građevina iz [[Stari Rim|starorimskog]] perioda, što upućuje na to da je poluostrvo tada bilo naseljeno. Iz ranog srednjeg vijeka nađeni su ostaci kamene tvrđave, a u kasnom srednjem vijeku Prevlaka je, kao i cijele Konavle, pripadala [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]], sve do njenog ukidanja 1808. godine. Dubrovčani su je kupili 1419. godine od bosanskog vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], između ostalog zbog dobrog strateškog položaja na ulazu u Bokokotorski zaliv. Poslije Dubrovačke Republike poluostrvom je kraće vrijeme (1808-1813.) upravljala [[Napoléon Bonaparte|Napoleonova]] Francuska, a zatim [[Habsburška Monarhija]], koja je ondje tokom 19. vijeka izgradila ili obnovila odbrambene tvrđave. Ulaskom hrvatskih zemalja u sastav novoformirane [[Država Srba, Hrvata i Slovenaca|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]] godine 1918, Prevlaka postaje dio Dubrovačkog okruga,<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/105537&sa=U&ei=4RbZToq3Eome8gOLg9HKDQ&ved=0CBgQFjAD&usg=AFQjCNGzp_BWHYcBfxPph2K0tzsd_AfulQ |title=Političko opredjeljivanje birača kotara Dubrovnik od 1920. do 1929. godine |date=11. 9. 2010 |website=hrcak.srce.hr |language=hr |access-date=4. 10. 2024 }}{{Mrtav link}}</ref> zatim Dubrovačke oblasti, pa Zetske banovine (od 1929. do 1939.), a onda ulazi u sastav [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. U Drugom svjetskom ratu Prevlaku su okupirali [[Italijani]], a nakon kapitulacije Italije [[Nacistička Njemačka|Nijemci]]. U drugoj Jugoslaviji bila je uglavnom zbog vojnih razloga područje zatvoreno za javnost. Godine 1991. zauzela ju je [[JNA]]. Tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] JNA se povukla sa tog područja,<ref>{{Cite web|url=https://zbh.hr/hrvatska-prevlaka-ili-hrvatski-teritorij-u-boki-kotorskoj/ |title=Hrvatska Prevlaka ili hrvatski teritorij u Boki kotorskoj |date=23. 2. 2024 |website=zbh.hr |language=hr |access-date=4. 10. 2024}}</ref> koje je postalo demilitarizirano pod kontrolom mirovnih snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Godine 2002. Prevlaka je ponovo uključena u sastav Republike Hrvatske. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] postoje od tada mišljenja da bi dio poluostrva trebao pripasti toj državi, što Hrvatska ne prihvaća, nego insistira na primjeni međunarodnog pravila ekvidistance u razgraničenju na moru, polazeći od rta Konfin, koji se nalazi na kopnenoj granici između Hrvatske i Crne Gore.<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Politika/a542196/Sutorina-nije-sporna-ali-Prevlaka-jeste.html |title="Sutorina nije sporna, ali Prevlaka jeste" |date=31. 1. 2015 |website=mondo.ba |language=bs |access-date=4. 10. 2024}}</ref> == Slike == {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#CEBA78 align=center valign=top ||[[Datoteka:Prevlaka tvrdjava.JPG |220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Stara austrougarska tvrđava na rtu Oštra ||[[Datoteka:Raslinje na Prevlaci.JPG|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Raslinje na Prevlaci<br>i pogled prema Boki kotorskoj ||[[Datoteka:Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Geografska karta šireg područja<br>na kojem se nalazi Prevlaka |} == Također pogledajte == * [[Geografija Hrvatske]] * [[Dalmacija]] * [[Vitaljina]] * [[Dubrovačko-neretvanska županija]] * [[Dubrovačka republika]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Poluostrva]] [[Kategorija:Konavle]] [[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Poluostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Granica između Crne Gore i Hrvatske]] [[Kategorija:Boka kotorska]] [[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Poluostrva u Evropi]] 5qnt8in5zoxidnvjptulr0agriafi4m 2 513388 3922527 3922242 2026-08-28T13:49:32Z Tulum387 155909 3922527 wikitext text/x-wiki == Portali i projekti == * Oživljavanje Portala:Bosna i Hercegovina, Portala:Medicina, Portala:Islam (fokus na džamije i mesdžide u BiH, posebno na one srušene, naći relevante izvore i knjige). * Kreiranje Portala:Planinarenje i visokogorstvo (vidjeti [[:en:Portal:Mountains/Climbing|ovo]], [[:en:Portal:Mountains|ovo]] i [[:en:Portal:Climbing|ovo]]); kreirati tako da bude jedan portal zbog sličnosti svih tema i to navesti u uvodu. == ~ == Neki prioritetni redoslijed: Život → čovjek → zdravlje → svakodnevica → san → voda → prehrana → tjelesna aktivnost → mentalno zdravlje → odnosi i porodica → rad i obrazovanje → seksualnost i reprodukcija → okolina i stanovanje → bolest i zdravstvena zaštita → novac i materijalni uslovi → pravo i politika → religija/duhovnost → kultura → tehnologija → društvo → starenje i kraj života → smrt i žalovanje. == Kategorizirati == [[Lista (struktura podataka)|Lista (struktura podataka) - Wikipedia]] (pogledati en.wiki) == Temelji postojanja i životni ciklus == Prije svega proći još jednom kroz svu listu članaka i vidjeti šta može jedan članak obuhvatiti od ovih termina ispod. U slučaju proširivanja to-do liste na još više termina koristiti en.wiki (pod Outline of ____ postoji korisnih stvari). * Život i egzistencija (razlikovati: življenje, postojanje, čovjek, organizam) * Biološki procesi i evolucija (porijeklo života, nasljeđivanje, reprodukcija, evolucija) * '''RAZDVOJITI ČLANKE''': ''Životna dob'' (životna faza/stadij) i ''Očekivana životna dob'' (Life expectancy – napraviti potpuno zaseban članak jer je trenutni članak Životna dob linkovan kao Life expectancy) * Životni ciklus čovjeka (razvoj i rast čovjeka, začeće, prenatalni razvoj, djetinjstvo, adolescencija, mladost, odrasla dob, srednja dob, starost, starenje, umiranje, smrt) * Životni tok i tranzicije ([[:de:Kritisches_Lebensereignis|Kritični životni događaj]]) * Životni uslovi i standard (životne potrebe, osnovne ljudske potrebe, životni stil, način života, kvaliteta života - pogledati na en.wiki članke Lifeway i Lifestyle) * Subjektivni pojmovi (zadovoljstvo životom/životna satisfakcija, sreća, dobrobit, blagostanje i sl. pojmovi) * Svrhovitost (životna svrha, smisao životna, životni ciljevi, životna ravnoteža) * Život kao ekološko-održivi pojam (životna sredina, stanište, održivost, društvo, kultura, civilizacija) * Život kao filozofski pojam (smisao postojanja, egzistencijalizam, žal(ovanje), besmrtnost, zagrobni život, reinkarnacija) * Obraditi privatni/lični, društveni, javni, porodični, radni(čki), profesionalni, kulturni, duhovni, religiozni život u članku Život, kao i članak Vjera == Odnosi, porodica i društveni život == * Međuljudski odnosi, porodica, brak, prijateljstvo, ljubav, partnerski odnosi, roditeljstvo, usvajanje djece * Socijalizacija, društvene mreže, društvena povezanost, pripadnost * Usamljenost, socijalna podrška * Zajednica * Izolovanost * Društveni kapital == Ljudska priroda, identitet i svijest == Korisno: Index of health articles, en.wiki * Čovjek kao biće (ljudsko biće, ljudska priroda, anatomija, fiziologija, ljudski organizam) * Svijest i kognicija (ljudska svijest, um, razum, emocije, psihologija ličnosti, vrline, mane) * Identitet i ličnost (sebstvo/jastvo, identitet, ličnost, ponašanje, karakter) * Moral i slobodna volja (slobodna volja, moral, vrijednosti) * Prava čovjeka == Zdravlje, dobrobit i determinante == * Definicije zdravlja (tjelesno, mentalno, duševno, socijalno, emocionalno, seksualno, reproduktivno) * Dobrobit i osjećaj svrhe (psihološka dobrobit i šestofaktorski model psihološke dobrobiti, subjektivna dobrobit, autonomija, smisao) * Determinante i promocija zdravlja (determinante zdravlja, promocija zdravlja, zdravstvena pismenost, naučna pismenost) * Modeli u zdravlju (biopsihosocijalni model, holizam) * Briga o sebi i komplementarne prakse (self-care, alternativna, komplementarna, integrativna, tradicionalna medicina - u literaturi se vode kao sinonimi za isti pojam) == Rad, obrazovanje i profesionalni život == * Rad, zaposlenost/zaposlenje, radno mjesto, nezaposlenost, zanimanje, karijera, profesionalni razvoj, obrazovanje, učenje (cjeloživotno da li obraditi?) * Radno vrijeme, radno okruženje, ravnoteža između posla i privatnog života, burnout/izgaranje na poslu, stres na poslu (radni stres) == Okolina, stanovanje i životni prostor == * Životna sredina i okolina, stanovanje, dom, urbano okruženje, ruralno okruženje, prirodno okruženje * Buka, svjetlosno onečišćenje/zagađenost?, zagađenje zraka, kvalitet zraka, temperatura i ugodnost termalnih uslova * Zelena gradnja, 15-minutni grad * Održivost == Svakodnevica, navike i samoregulacija == * Dnevna rutina i ritam (svakodnevni život, životni ritam) * Navike i promjene (stvaranje navika, zdrave/nezdrave navike, promjena ponašanja) * Organizacija i produktivnost (upravljanje vremenom, lična organizacija, radne navike, navike učenja, produktivnost) * Samoregulacija (motivacija, samodisciplina, samoregulacija, samoučinkovitost) * Postavljanje ciljeva (životni ciljevi, lični razvoj) * '''KONSULTOVATI SE ZA PREVOD''' i potražiti najbolji termin za termin Work-life balance (Ravnoteža između posla i života, balans rada i života?) * Profesionalni razvoj/profesionalna edukacija * Slobodno vrijeme i rekreacija (razonoda, rekreacija, aktivan i pasivan odmor, oporavak) == San, odmor i hronobiologija == * Fiziologija i faze sna (REM, NREM, duboki san, drijemanje, mjesečarenje, hrkanje u snu (sleep apnea) * Higijena i okolina sna (trajanje, kvaliteta, higijena, temperatura, arhitektura sna, uticaj muzike na san, lucidni snovi) * Cirkadijalni ritam (biološki sat, hronobiologija, sezonske promjene ritma, uticaji na ritam poput izloženosti svjetlosti, umjetno osvjetljenje, plavo svjetlo, društveni ritam, istražiti sveukupni uticaj na kvalitet i dužinu trajanja sna) * Hronotipovi (jutarnji tip, večernji tip, ritam budnosti i spavanja) * Poremećaji ritma (rad u smjenama, jet lag, vremenske zone) * Odmor i regeneracija (odmor, oporavak nakon fiz. akt, oporavak nakon mentalnog napora i sl.) == Voda, hidratacija i napici == * Osnove hidratacije (uloga vode u tijelu, ravnoteža vode, elektroliti) * Kvaliteta vode za piće (mineralne tvari, izvorska voda, mineralna voda, voda iz česme/slavine, flaširana voda) * Bezalkoholni napici (vrste, sastav) * Stimulativna pića (kofeinska pića, energetska pića) * Zaslađeni napici i biljni čajevi (zaslađeni napici, biljni čajevi) == Ishrana i prehrambeno ponašanje == * Ishrana/prehrana (+ zdrava ishrana, prodavnica zdrave hrane, sigurnost hrane) - pogledati [[:en:Category:Food_and_drink_culture|Category:Food and drink culture - Wikipedia]] * Spisak pribora za jelo (escajg?) * Hrana (i hranjive tvari) * Makronutrijenti i mikronutrijenti * Ingestivne navike * Obrok i vrijeme istog (doručak, ručak, večera, užina/međuobrok) * Glad, apetit i sitost * Post i autofagija * Obrasci prehrane (mediteranska prehrana, kuhinje svijeta, veganstvo i vegetarijanstvo i sl.) == Tjelesna aktivnost, kretanje i fizička kondicija == * Tjelesna aktivnost, fizičko vježbaje i kretanje * Fizička kondicija * Sjedilački način života * Izdržljivost, snaga, fleksibilnost i agilnost i sl. * Hodanje (šetanje) * Sport i rekreacija * Zagrijavanje i hlađenje * Oporavak * Fizička aktivnost i fizička neaktivnost + svakodnevna fizička aktivnost == Mentalno zdravlje i psihičko funkcionisanje == * Mentalno zdravlje, psihičko zdravlje * Okidači (triggeri) * Anksioznost * Stres * Suočavanje sa stresom * Otpornost/rezilijentnost * Raspoloženje * Emocije * Psihička bol/patnja * Usamljenost * Socijalna podrška * Mentalna higijena * Psihološka pomoć * Psiholog, psihijatar, neuropsihijatar i sl. == Seksualno i reproduktivno zdravlje == * Ljudska seksualnost i spolni razvoj * [[Seks]], * Seksualno i reproduktivno zdravlje <small>[[:en:Sexual_and_reproductive_health|(en)]]</small> * Pubertet * Reprodukcija u ljudi <small>[[:en:Human_reproduction|(en)]]</small>; Pogledati [[Plodnost (biologija)|ovo]], pogotovo sekciju Također pogledajte i članke koji fale * Kontracepcija * Trudnoća * Spolno prenosive infekcije Tek nakon svega gore bih preći na grupe poput ovakvih.:: * bolest * poremećaj * simptomi * dijagnoza * prevencija * liječenje * rehabilitacija * zdravstvena zaštita * primarna zdravstvena zaštita * javno zdravstvo * medicina * lijek * terapija * zdravstveni sistem * zdravstvena pismenost * preventivni pregledi iku0dwe9gb9togv50t7e7nx9n6xzk1a 3922530 3922527 2026-08-28T13:51:09Z Tulum387 155909 3922530 wikitext text/x-wiki == Portali i projekti == * Oživljavanje Portala:Bosna i Hercegovina, Portala:Medicina, Portala:Islam (fokus na džamije i mesdžide u BiH, posebno na one srušene, naći relevante izvore i knjige). * Kreiranje Portala:Planinarenje i visokogorstvo (vidjeti [[:en:Portal:Mountains/Climbing|ovo]], [[:en:Portal:Mountains|ovo]] i [[:en:Portal:Climbing|ovo]]); kreirati tako da bude jedan portal zbog sličnosti svih tema i to navesti u uvodu. == ~ == Neki prioritetni redoslijed: Život → čovjek → zdravlje → svakodnevica → san → voda → prehrana → tjelesna aktivnost → mentalno zdravlje → odnosi i porodica → rad i obrazovanje → seksualnost i reprodukcija → okolina i stanovanje → bolest i zdravstvena zaštita → novac i materijalni uslovi → pravo i politika → religija/duhovnost → kultura → tehnologija → društvo → starenje i kraj života → smrt i žalovanje. == Kategorizirati == [[Lista (struktura podataka)|Lista (struktura podataka) - Wikipedia]] (pogledati en.wiki), Patti Smith == Temelji postojanja i životni ciklus == Prije svega proći još jednom kroz svu listu članaka i vidjeti šta može jedan članak obuhvatiti od ovih termina ispod. U slučaju proširivanja to-do liste na još više termina koristiti en.wiki (pod Outline of ____ postoji korisnih stvari). * Život i egzistencija (razlikovati: življenje, postojanje, čovjek, organizam) * Biološki procesi i evolucija (porijeklo života, nasljeđivanje, reprodukcija, evolucija) * '''RAZDVOJITI ČLANKE''': ''Životna dob'' (životna faza/stadij) i ''Očekivana životna dob'' (Life expectancy – napraviti potpuno zaseban članak jer je trenutni članak Životna dob linkovan kao Life expectancy) * Životni ciklus čovjeka (razvoj i rast čovjeka, začeće, prenatalni razvoj, djetinjstvo, adolescencija, mladost, odrasla dob, srednja dob, starost, starenje, umiranje, smrt) * Životni tok i tranzicije ([[:de:Kritisches_Lebensereignis|Kritični životni događaj]]) * Životni uslovi i standard (životne potrebe, osnovne ljudske potrebe, životni stil, način života, kvaliteta života - pogledati na en.wiki članke Lifeway i Lifestyle) * Subjektivni pojmovi (zadovoljstvo životom/životna satisfakcija, sreća, dobrobit, blagostanje i sl. pojmovi) * Svrhovitost (životna svrha, smisao životna, životni ciljevi, životna ravnoteža) * Život kao ekološko-održivi pojam (životna sredina, stanište, održivost, društvo, kultura, civilizacija) * Život kao filozofski pojam (smisao postojanja, egzistencijalizam, žal(ovanje), besmrtnost, zagrobni život, reinkarnacija) * Obraditi privatni/lični, društveni, javni, porodični, radni(čki), profesionalni, kulturni, duhovni, religiozni život u članku Život, kao i članak Vjera == Odnosi, porodica i društveni život == * Međuljudski odnosi, porodica, brak, prijateljstvo, ljubav, partnerski odnosi, roditeljstvo, usvajanje djece * Socijalizacija, društvene mreže, društvena povezanost, pripadnost * Usamljenost, socijalna podrška * Zajednica * Izolovanost * Društveni kapital == Ljudska priroda, identitet i svijest == Korisno: Index of health articles, en.wiki * Čovjek kao biće (ljudsko biće, ljudska priroda, anatomija, fiziologija, ljudski organizam) * Svijest i kognicija (ljudska svijest, um, razum, emocije, psihologija ličnosti, vrline, mane) * Identitet i ličnost (sebstvo/jastvo, identitet, ličnost, ponašanje, karakter) * Moral i slobodna volja (slobodna volja, moral, vrijednosti) * Prava čovjeka == Zdravlje, dobrobit i determinante == * Definicije zdravlja (tjelesno, mentalno, duševno, socijalno, emocionalno, seksualno, reproduktivno) * Dobrobit i osjećaj svrhe (psihološka dobrobit i šestofaktorski model psihološke dobrobiti, subjektivna dobrobit, autonomija, smisao) * Determinante i promocija zdravlja (determinante zdravlja, promocija zdravlja, zdravstvena pismenost, naučna pismenost) * Modeli u zdravlju (biopsihosocijalni model, holizam) * Briga o sebi i komplementarne prakse (self-care, alternativna, komplementarna, integrativna, tradicionalna medicina - u literaturi se vode kao sinonimi za isti pojam) == Rad, obrazovanje i profesionalni život == * Rad, zaposlenost/zaposlenje, radno mjesto, nezaposlenost, zanimanje, karijera, profesionalni razvoj, obrazovanje, učenje (cjeloživotno da li obraditi?) * Radno vrijeme, radno okruženje, ravnoteža između posla i privatnog života, burnout/izgaranje na poslu, stres na poslu (radni stres) == Okolina, stanovanje i životni prostor == * Životna sredina i okolina, stanovanje, dom, urbano okruženje, ruralno okruženje, prirodno okruženje * Buka, svjetlosno onečišćenje/zagađenost?, zagađenje zraka, kvalitet zraka, temperatura i ugodnost termalnih uslova * Zelena gradnja, 15-minutni grad * Održivost == Svakodnevica, navike i samoregulacija == * Dnevna rutina i ritam (svakodnevni život, životni ritam) * Navike i promjene (stvaranje navika, zdrave/nezdrave navike, promjena ponašanja) * Organizacija i produktivnost (upravljanje vremenom, lična organizacija, radne navike, navike učenja, produktivnost) * Samoregulacija (motivacija, samodisciplina, samoregulacija, samoučinkovitost) * Postavljanje ciljeva (životni ciljevi, lični razvoj) * '''KONSULTOVATI SE ZA PREVOD''' i potražiti najbolji termin za termin Work-life balance (Ravnoteža između posla i života, balans rada i života?) * Profesionalni razvoj/profesionalna edukacija * Slobodno vrijeme i rekreacija (razonoda, rekreacija, aktivan i pasivan odmor, oporavak) == San, odmor i hronobiologija == * Fiziologija i faze sna (REM, NREM, duboki san, drijemanje, mjesečarenje, hrkanje u snu (sleep apnea) * Higijena i okolina sna (trajanje, kvaliteta, higijena, temperatura, arhitektura sna, uticaj muzike na san, lucidni snovi) * Cirkadijalni ritam (biološki sat, hronobiologija, sezonske promjene ritma, uticaji na ritam poput izloženosti svjetlosti, umjetno osvjetljenje, plavo svjetlo, društveni ritam, istražiti sveukupni uticaj na kvalitet i dužinu trajanja sna) * Hronotipovi (jutarnji tip, večernji tip, ritam budnosti i spavanja) * Poremećaji ritma (rad u smjenama, jet lag, vremenske zone) * Odmor i regeneracija (odmor, oporavak nakon fiz. akt, oporavak nakon mentalnog napora i sl.) == Voda, hidratacija i napici == * Osnove hidratacije (uloga vode u tijelu, ravnoteža vode, elektroliti) * Kvaliteta vode za piće (mineralne tvari, izvorska voda, mineralna voda, voda iz česme/slavine, flaširana voda) * Bezalkoholni napici (vrste, sastav) * Stimulativna pića (kofeinska pića, energetska pića) * Zaslađeni napici i biljni čajevi (zaslađeni napici, biljni čajevi) == Ishrana i prehrambeno ponašanje == * Ishrana/prehrana (+ zdrava ishrana, prodavnica zdrave hrane, sigurnost hrane) - pogledati [[:en:Category:Food_and_drink_culture|Category:Food and drink culture - Wikipedia]] * Spisak pribora za jelo (escajg?) * Hrana (i hranjive tvari) * Makronutrijenti i mikronutrijenti * Ingestivne navike * Obrok i vrijeme istog (doručak, ručak, večera, užina/međuobrok) * Glad, apetit i sitost * Post i autofagija * Obrasci prehrane (mediteranska prehrana, kuhinje svijeta, veganstvo i vegetarijanstvo i sl.) == Tjelesna aktivnost, kretanje i fizička kondicija == * Tjelesna aktivnost, fizičko vježbaje i kretanje * Fizička kondicija * Sjedilački način života * Izdržljivost, snaga, fleksibilnost i agilnost i sl. * Hodanje (šetanje) * Sport i rekreacija * Zagrijavanje i hlađenje * Oporavak * Fizička aktivnost i fizička neaktivnost + svakodnevna fizička aktivnost == Mentalno zdravlje i psihičko funkcionisanje == * Mentalno zdravlje, psihičko zdravlje * Okidači (triggeri) * Anksioznost * Stres * Suočavanje sa stresom * Otpornost/rezilijentnost * Raspoloženje * Emocije * Psihička bol/patnja * Usamljenost * Socijalna podrška * Mentalna higijena * Psihološka pomoć * Psiholog, psihijatar, neuropsihijatar i sl. == Seksualno i reproduktivno zdravlje == * Ljudska seksualnost i spolni razvoj * [[Seks]], * Seksualno i reproduktivno zdravlje <small>[[:en:Sexual_and_reproductive_health|(en)]]</small> * Pubertet * Reprodukcija u ljudi <small>[[:en:Human_reproduction|(en)]]</small>; Pogledati [[Plodnost (biologija)|ovo]], pogotovo sekciju Također pogledajte i članke koji fale * Kontracepcija * Trudnoća * Spolno prenosive infekcije Tek nakon svega gore bih preći na grupe poput ovakvih.:: * bolest * poremećaj * simptomi * dijagnoza * prevencija * liječenje * rehabilitacija * zdravstvena zaštita * primarna zdravstvena zaštita * javno zdravstvo * medicina * lijek * terapija * zdravstveni sistem * zdravstvena pismenost * preventivni pregledi pgf309bxkck5ucx1noylr3heqocnqhw 10 513967 3922519 3922318 2026-08-28T13:34:57Z AnToni 2325 3922519 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 14 |Datum = |Naziv = SKB 1994 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Jon Åge Tyldum|NOR|195|1}} {{SKB discipline/red|2|Patrick Favre|ITA|193|1}} {{SKB discipline/red|3|Wilfried Pallhuber|ITA|178|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Ole Einar Bjørndalen|NOR|178|-}} {{SKB discipline/red|5|Oleg Riženkov|BJE|169|2|1991}} {{SKB discipline/red|6|Eduard Rjabov|RUS|148|-}} {{SKB discipline/red|7|Patrice Bailly-Salins|FRA|142|2}} {{SKB discipline/red|8|Ricco Groß|NJE|130|-}} {{SKB discipline/red|9|Vladimir Dračov|RUS|129|1}} {{SKB discipline/red|10|Frank Luck|NJE|129|-}} {{SKB discipline/red|12|Ludwig Gredler|AUT|123|1}} {{SKB discipline/red|15|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|16|Tomasz Sikora|POL|109|1}} {{SKB discipline/red|20|Aleksej Kobeljev|RUS|90|1}} {{SKB discipline/red|22|Ville Räikkönen|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|23|Viktor Majgurov|RUS|84|1}} {{SKB discipline/red|24|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|BJE|84|-|1991}} {{SKB discipline/red|27|Vesa Hietalahti|FIN|72|1}} {{SKB discipline/red|28|Sylfest Glimsdal|NOR|68|1}} {{SKB discipline/red|39|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|41|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|39|-}} {{SKB discipline/red|44|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|45|Igor Hohrijakov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|49|Jiří Holubec|ČEŠ|27|-}} {{SKB discipline/red|62|Jean Paquet|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|67|Anton Lengauer-Stockner|AUT|11|-}} {{SKB discipline/red|81|Steve Cyr|KAN|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1994/1995.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> gfqs3nvpr6kvrylazob4jkngqweroia 10 513968 3922534 3921779 2026-08-28T13:52:35Z AnToni 2325 3922534 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Datum = |Naziv = SKB 1995 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|276|5}} {{SKB discipline/red|2|Viktor Majgurov|RUS|204|1}} {{SKB discipline/red|3|Sven Fischer|NJE|184|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Pieralberto Carrara|ITA|166|-}} {{SKB discipline/red|5|Ludwig Gredler|AUT|162|2}} {{SKB discipline/red|6|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov |RUS|159|1}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|157|-}} {{SKB discipline/red|8|Frank Luck|NJE|150|-}} {{SKB discipline/red|9|Ole Einar Bjørndalen|NOR|141|1}} {{SKB discipline/red|10|Aleksej Kobeljev|RUS|137|-}} {{SKB discipline/red|11|Frode Andresen|NOR|133|-}} {{SKB discipline/red|12|René Cattarinussi|ITA|.|-}} {{SKB discipline/red|13|Sergej Roškov|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|16|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|21|Vesa Hietalahti|FIN|.|1}} {{SKB discipline/red|23|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|24|Ville Räikkönen|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|28|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|34|Oleg Riženkov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|36|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|42|Atsushi Kazama|JAP|.|-}} {{SKB discipline/red|43|Paavo Puurunen|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|44|Kyōji Suga|JAP|.|-}} {{SKB discipline/red|46|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|47|Tomas Globočnik|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|49|Janez Ožbolt|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|51|Mikael Löfgren|ŠVI|.|-}} {{SKB discipline/red|52|Erkki Latvala|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|58|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|61|Valerij Kirijenko|RUS|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1995/1996.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 17jviosejfqu78wi3xnbw59mammfo0z 10 513969 3922536 3809335 2026-08-28T13:53:18Z AnToni 2325 3922536 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 20 |Datum = |Naziv = SKB 1996 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|312|3}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|303|3}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|265|4}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Ricco Groß|NJE|259|2}} {{SKB discipline/red|5|Pavel Muslimov|RUS|245|1}} {{SKB discipline/red|6|Ludwig Gredler|AUT|234|2}} {{SKB discipline/red|7|Oleg Riženkov|BJE|233|-}} {{SKB discipline/red|8|René Cattarinussi|ITA|232|-}} {{SKB discipline/red|9|Mark Kirchner|NJE|207|1}} {{SKB discipline/red|10|Carsten Heymann|NJE|186|-}} {{SKB discipline/red|11|Frank Luck|NJE|176|-}} {{SKB discipline/red|15|Wilfried Pallhuber|ITA|154|2}} {{SKB discipline/red|18|Patrice Bailly-Salins|FRA|140|-}} {{SKB discipline/red|19|Vadim Sašurin|BJE|129|1}} {{SKB discipline/red|22|Halvard Hanevold|NOR|119|-}} {{SKB discipline/red|24|Wolfgang Perner|AUT|108|1}} {{SKB discipline/red|27|Vesa Hietalahti|FIN|86|-}} {{SKB discipline/red|28|Ville Räikkönen|FIN|84|-}} {{SKB discipline/red|31|Kyōji Suga|JAP|70|-}} {{SKB discipline/red|32|Tomas Globočnik|SLO|68|-}} {{SKB discipline/red|34|Sylfest Glimsdal|NOR|57|-}} {{SKB discipline/red|35|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|BJE|52|-}} {{SKB discipline/red|36|Mikael Löfgren|ŠVE|51|-}} {{SKB discipline/red|38|Hervé Flandin|FRA|43|-}} {{SKB discipline/red|39|Atsushi Kazama|JAP|43|-}} {{SKB discipline/red|45|Thierry Dusserre|FRA|31|-}} {{SKB discipline/red|48|Jean Marc Chabloz|ŠVI|26|-}} {{SKB discipline/red|51|Matjaž Poklukar|SLO|23|-}} {{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|19|-}} {{SKB discipline/red|64|Janez Ožbolt|SLO|12|-}} {{SKB discipline/red|74|Jan Ziemianin|POL|5|-}} {{SKB discipline/red|77|Jean Paquet|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|77|Paavo Puurunen|FIN|3|-}} {{SKB discipline/red|82|Yukio Mochizuki|JAP|2|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1996/1997.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> isj4owfmnkdc08fa8lttxcbxx1lbufr 2 523334 3922507 3921570 2026-08-28T12:32:06Z AnToni 2325 3922507 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours hlist" align=right | * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960 <small><small>(30/30)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964 <small><small>(51/51)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968 <small><small>(72/72)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972 <small><small>(62/62)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976 <small><small>(74/74)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980 <small><small>(76/76)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984 <small><small>(95/95)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988 <small><small>(92/92)</small></small>]]</s> * <s> [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992 <small><small>(196/196)</small></small>]]</s> * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994 <small><small>(177/191)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998 <small><small>(145/179)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002 <small><small>(135/188)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006 <small><small>(131/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010 <small><small>(118/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014 <small><small>(97/205)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018 <small><small>(93/200)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022 <small><small>(97/210)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026 <small><small>(91/210)</small></small>]] gr16s5ub1097jzpawlek2ohz959bmvu 0 529947 3922523 3874519 2026-08-28T13:40:31Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3922523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tomas Globočnik | slika = | puno ime = Tomas Globočnik | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|04|17}} | mjesto rođenja = [[Kranj]] | država rođenja = [[NR Slovenija]], [[SFRJ]] | visina = 178 | težina = 69 | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[TSK Triglav Kranj]] | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = | nastup OI NS = | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = {{plainlist| '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) }} | pobjede_SK_štafeta= 0 | pobjede u dis = <!-- IBU kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | pobjede EK štafeta= <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 2003. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = <!-- medalje --> | olimpijske medalje = | svjetske medalje = | svjetske juniorske medalje = | svjetske ljetne medalje = | aktualizirano = 27. 5. 2025. }} '''Tomas Globočnik''', ponegdje i ''Tomaž Globočnik'' ([[Kranj]], 17. aprila 1972.) je nekadašnji slovenski [[biatlon]]ac. Bio je član [[TSK Triglav Kranj|TSK Triglav]] iz [[Kranj]]a.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gl/tomaz-globocnik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191937/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gl/tomaz-globocnik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020|title=Tomas Globočnik Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|33]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|10]] |} Nastupio je dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je jedanaesto mjesto na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 2:41.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama deseto mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sašo Grajf|Sašom Grajfom]], [[Janez Marič|Janezom Maričom]] i [[Markom Dolencom|Markom Dolencom]] kada su s 4:41.3&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|65]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|31]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|61]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|38]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|20]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|52]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|18]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|5]] | |} Globočnik je nastupio na devet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|utrci na 20 km]], a u ekipnim utrkama dva peta mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Janez Ožbolt|Janezom Ožboltom]], [[Janez Marič|Janezom Maričom]] i [[Tomaž Žemva|Tomažom Žemvom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Janez Ožbolt|Janezom Ožboltom]], [[Janez Marič|Janezom Maričom]] i [[Markom Dolencom|Markom Dolencom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- || ||47||32||31||43||41||14||21||41 |} Prvi nastup Globočnika u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] u [[Bad Gastein]]u 8. decembra 1994. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 49-o mjesto iza [[Vladimir Dračev|Vladimira Dračeva]]. Najbolji mu je rezultat treće mjesto 7. januara 2001. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] u [[Oberhof]]u u utrci masovnog starta na 15&nbsp;km, a u ekipnim utrkama treće mjesto u štafeti 26. januara 2002. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] u [[Antholz]]u s [[Janez Ožbolt|Janezom Ožboltom]], [[Marko Dolenc|Markom Dolencom]] i [[Sašo Grajf|Sašom Grajfom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tomas Globočnik}} * {{Sport365-m|209}} {{DEFAULTSORT:Globočnik, Tomas}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Kranj]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jbz6ld5j8saghjc2tvc4hrd0tjqnn2q 0 530241 3922651 3900268 2026-08-29T06:11:51Z Tulum387 155909 Uklonjen šablon Tren. 3922651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj | naziv = Ubistvo Renee Good | slika = ICE Agent Shoots Observer Minneapolis 2026-01-07.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = 9:30 AM (CST); [[UTC−06:00]] | trajanje = | datum = {{start date and age|2026|1|7}}<!-- {{start date|GGGG|MM|DD|df=y}} ili obični tekst --> | mjesto = [[Minneapolis]], Minnesota, SAD | lokacija = | koordinate = {{coord|44|56|32.0|N|93|16|03.6|W|region:US-MN_type:event|display=inline,title}}<!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --> | također_poznato_kao = | vrsta = | tema = | razlog = | prvi_reporter = | budžet = | pokrovitelj = <!-- ili | pokrovitelji = --> | organizatori = | snimili = | učesnici = Nepoznati agent ICE-a | ishod = | žrtve1 = Renee Good | žrtve2 = | žrtve3 = | broj_mrtvih = | broj_povrijeđenih = | prijavljeni_nestanci = | oštećenje_imovine = | sahrana = | ispitivanja = | istraga = | mrtvozornik = | hapšenja = | osumnjičeni = | optuženi = | osuđeni = | prijave = | suđenje = | presuda = | osude = | kazna = | zabrane_objavljivanja = | parnica = | nagrade = | snimci = | prazna_oznaka1 = <!-- ili | prazni_podaci1 = --> | prazna_oznaka2 = <!-- ili | prazni_podaci2 = --> | prazna_oznaka3 = <!-- ili | prazni_podaci3 = --> | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} [[Datoteka:ICE agent's cellphone video of the killing of Renee Good.webm|mini]]Dana 7. januara 2026. godine, agent američke Imigracione i carinske službe (ICE) usmrtio je<ref>{{Cite web |url=https://www.kuow.org/stories/seattle-joins-national-protest-following-minneapolis-ice-shooting |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 1. 2026 |archive-date=8. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260108133624/https://www.kuow.org/stories/seattle-joins-national-protest-following-minneapolis-ice-shooting |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.abc.net.au/news/2026-01-08/us-immigration-agent-fatally-shoots-womanin-minneapolis/106208464 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 1. 2026 |archive-date=8. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260108134158/https://www.abc.net.au/news/2026-01-08/us-immigration-agent-fatally-shoots-womanin-minneapolis/106208464 |url-status=dead }}</ref> '''Renee Nicole Good''',<ref>{{Cite web |url=https://www.cbsnews.com/minnesota/live-updates/minneapolis-federal-agents-protesters-clash-portland-avenue/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 1. 2026 |archive-date=7. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260107174032/https://www.cbsnews.com/minnesota/live-updates/minneapolis-federal-agents-protesters-clash-portland-avenue/ |url-status=dead }}</ref> 37-godišnju državljanku Sjedinjenih Američkih Država, u Minneapolisu, savezna država Minnesota. Predsjednik Donald Trump i savezni zvaničnici naveli su da je pucnjava bila čin samoodbrane. Demokratski političari zatražili su pokretanje krivične istrage, dok su u Minneapolisu i drugim gradovima Sjedinjenih Američkih Država održani protesti. Gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey i guverner Minnesote Tim Walz pozvali su saveznu vladu da povuče svoje snage iz grada. Portparol Ministarstva unutrašnje sigurnosti (DHS) izjavio je da je Good "izvršila čin domaćeg terorizma". DHS je takođe saopštio da je agent ICE-a povrijeđen, ali da se očekuje njegov oporavak, dok je list ''The Guardian'' naveo da agent nije izgledao povrijeđeno. Stotine građana protestvovalo je u Minneapolisu, dok su protesti održani i u Chicagu, New Yorku i Distriktu Columbia. Javne škole u Minneapolisu otkazale su nastavu nakon pucnjave, te nakon što je ICE upotrijebio hemijska sredstva na učenicima u srednjoj školi Roosevelt. == Pozadina == Dana 6. januara, Ministarstvo unutrašnje sigurnosti (DHS) saopštilo je da je pokrenulo, kako su naveli, najveću imigracionu operaciju u historiji, u okviru koje je 2000 agenata upućeno u metropolitansko područje Minneapolis–Saint Paul. U operaciji su učestvovali i službenici Odjeljenja za istrage Ministarstva unutrašnje sigurnosti, s fokusom na sumnje u aktivnosti prevare. Članica Gradskog vijeća Saint Paula, Molly Coleman, izjavila je da je prvi dan ove akcije bio "drugačiji od svega što smo do sada doživjeli"<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-enforcement-ice-noem-minnesota-somali-db661df6de1131a034da2bda4bb3d817|title=Homeland Security plans 2,000 officers in Minnesota for its 'largest immigration operation ever'|date=6. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=8. 1. 2026}}</ref>. Očevidac pucnjave izjavio je: "Ljudi u našem naselju već šest sedmica žive u strahu zbog prisustva ICE-a." == Incident == {{external media|topic=Fatalna pucnjava u Minneapolisu|video1=[https://www.youtube.com/watch?v=K9CJY5p0xz4 Minnesota Reformer - YouTube]}} Pucnjava se dogodila na Portland aveniji, između Istočne 33. i 34. ulice, u naselju Central u Minneapolisu. Prema navodima svjedoka, četiri agenta ICE-a u dva vozila prišla su crvenom automobilu Honda Pilot koji je bio zaustavljen i blokirao saobraćaj. Video-snimci pokazuju da su dva agenta prišla vozilu koje je stajalo ukoso nasred ceste. Vozačica je rukama signalizirala agentima da je zaobiđu, nakon čega su joj naredili da izađe iz automobila. Prema izjavama svjedoka i snimcima, agenti su davali različite i proturječne naredbe; jedan agent joj je govorio da se udalji s mjesta događaja, dok je drugi vikao da izađe iz vozila. Na osnovu tri snimka na internetu, dvojica agenata prišla su vozilu žrtve, te se na istim čuje glas koji joj poručuje da "izađe iz jebenog auta". Jedan od agenata pokušao je otvoriti vrata vozila i posegnuti kroz prozor, dok je drugi držao bočna vrata. Vozačica je tada kratko krenula unazad, a zatim naprijed, pokušavajući da se udalji od agenata i napusti mjesto događaja. Dok se vozilo kretalo naprijed i skretalo kako bi izbjeglo agenta ispred sebe, taj agent je ispalio tri hica u automobil. Iz dostupnih snimaka nije jasno da li je vozilo ostvarilo kontakt s trećim agentom, koji je tokom čitavog incidenta ostao na nogama. Automobil je nastavio kretanje i nekoliko metara dalje udario u parkirano vozilo i stub rasvjete. Agenti ICE-a su također spriječili prolaznika, koji se predstavio kao ljekar, da pruži medicinsku pomoć vozačici. Medicinska pomoć nije pružena približno 15 minuta, a kada su hitne službe stigle, njihova vozila nisu mogla prići mjestu događaja zbog vozila ICE-a, pa su pješke morali doći do povrijeđene. Jedan svjedok naveo je i da je vidio osobu koja je pucala kako se udaljava s mjesta događaja i ulazi u vozilo ICE-a. Sekretarica Ministarstva unutrašnje sigurnosti, Kristi Noem, izjavila je da je agent ICE-a koji je ispalio hice zbrinut u bolnici i potom pušten na kućno liječenje. == Žrtva == Žena koja je ranjena u pucnjavi preminula je u bolnici. Identifikovana je kao 37-godišnja Renee Nicole Good. Živjela je na području Minneapolis–Saint Paul sa svojim partnerom i imala je šestogodišnje dijete, čiji je otac umro 2023. godine. Njena majka je izjavila da Renee nije učestvovala u protestima niti je imala sukobe s agentima ICE-a. Senatorica iz Minnesote, Tina Smith, potvrdila je da je Renee bila državljanka Sjedinjenih Američkih Država. Ranije je studirala kreativno pisanje na Univerzitetu Old Dominion, gdje je 2020. godine dobila nagradu Akademije američkih pjesnika za jednu svoju pjesmu. == Saopštenja == === Američka vlada === Portparolka Ministarstva unutrašnje sigurnosti (DHS), Tricia McLaughlin, izjavila je da je agent ICE-a "u strahu za svoj život" upucao ženu u samoodbrani, nakon što je, prema McLaughlin, dotična pokušala da pregazi agente, što je ona opisala kao "čin domaćeg terorizma". Međutim, video-snimci događaja pokazali su da ove tvrdnje nisu tačne. DHS je putem društvenih mreža saopštio da je nekoliko agenata povrijeđeno, ali da se očekuje njihov oporavak. Istog dana, list ''The Guardian'' objavio je da na video-snimcima "nema vidljivih znakova povreda" kod agenata ICE-a. Na društvenoj mreži Truth Social, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, opisao je Good kao "vrlo nemirnu i neposlunu, da je pružala otpor, a zatim nasilno, namjerno i okrutno pregazila agenta ICE-a, koji ju je, čini se, upucao u samoodbrani." Dodao je da mu je "teško povjerovati da je agent živ, ali da se sada oporavlja u bolnici." Sekretarka Ministarstva unutrašnje sigurnosti (DHS), Kristi Noem, izjavila je da je Good "napala agente i ljude oko njih, pokušala da ih pregazi i udari svojim vozilom. Naš agent je brzo reagovao i u samoodbrani ispalio hitac kako bi zaštitio sebe i prisutne", te je aktivnosti žrtve opisala kao "čin domaćeg terorizma". Vođa manjine u Predstavničkom domu, Hakeem Jeffries, zatražio je pokretanje krivične istrage, a i drugi demokrati u američkom Kongresu, uključujući lidera manjine u Senatu, Chucka Schumera, također su pozvali na istrage. === Lokalni zvaničnici === Govoreći na konferenciji za novinare popodne nakon ubistva, guverner Minnesote, Tim Waltz, nazvao je to "posljedicama vlade dizajnirane da stvara strah, naslove i sukobe", dodavši da im ne treba nikakva dodatna pomoć od savezne vlade. Kao odgovor na izjave Ministarstva unutrašnje sigurnosti (DHS) da je vozačica "koristila svoj auto kao oružje da pregazi agenta ICE-a", gradonačelnik Minneapolisa, Jacob Frey, primijetio je da video-snimak incidenta ne sugeriše tu tvrdnju, izjavivši: "Kada sam lično pregledao snimak, želim svima direktno porčiti da je to glupost", te "ICE, jebeno napustite Minneapolis". Policija Minneapolisa aktivirala je međusobnu pomoć iz lokalnih jurisdikcija i pojačala resurse lokalnog zakonodavstva kao odgovor na potencijalne građanske nemire u narednim danima, iako nisu postojale kredibilne tvrdnje da će isti nastupiti. Javne škole u Minneapolisu otkazale su časove za ostatak sedmice, navodeći kao razlog "incidente oko grada", koji su očigledno odnosili na pucnjavu u kojoj je Good ubijena, kao i na kasniji incident u kojem je ICE upotrijebio hemijsko oružje protiv učenika u Srednjoj školi Roosevelt. ICE je dodatno stavio lisice na članove osoblja škole dok su ljudi tražili sklonite od hemijskog napada u školskoj biblioteci. === Protesti === Stotine demonstranata se zbog ubistva okupilo na mjestu događaja. Guverner Walz najavio je da je počeo pripremati Nacionalnu gardu Minnesote. Policija je u Minneapolisu koristila suzavac i biber-sprej, dok su demonstranti bacali snježne grudve. Demonstranti su se također okupili i u glavnom gradu Amerike, Chicagu i New Yorku. == Analiza == PBS News Hour intervjuisao je svjedoka pucnjave, koji je rekao: "Moje mišljenje tada, i još uvijek, je da je ta osoba pokušavala pobjeći, i definitivno je bilo dovoljno prostora da vozi naprijed bez da povrijedi ikoga. […] U tom trenutku nisam ni pomislio da postoji rizik da bi ikoga udarila." Pravni analitičar, Ian Millhiser, rekao je da, iako je malo vjerovatno da bi savezna vlada podigla optužnicu protiv počinioca, moguće je da državni tužioci pokrenu tužbu za ubistvo protiv njega, u skladu s prošlogodišnjom odlukom Vrhovnog suda u slučaju ''Martin protiv Sjedinjenih Država'', koja je utvrdila da su federalni službenici zaštićeni od krivičnog gonjenja samo u određenim ograničenim slučajevima. == Također pogledajte == * [[Racija ICE-a u Camarillu 2025.]] * [[Ubistvo Silverija Villegasa Gonzáleza]] * [[Spisak policijskih ubistava u SAD-u]] * [[Ubistvo Georgea Floyda]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 3960n2sln4wazlu4g1eivzoj37zjtkg 0 533235 3922692 3903680 2026-08-29T11:22:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922692 wikitext text/x-wiki '''Kolokvijalizam''' (također nazvan '''kolokvijalni jezik''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1"/> Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i [[sintaksa|sintaksnim]] redoslijedom.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti [[dikcija|dikciju]] (izbor vokabulara i stil izražavanja).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[sleng]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovanje|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |url=https://archive.org/details/sociolinguistics0000trud |year=2000 |edition = 4th |page = [https://archive.org/details/sociolinguistics0000trud/page/6 6] |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21. 3. 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=Routledge}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=decembar 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |url=https://archive.org/details/readingsinphilos0000unse_d6r0 |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=[https://archive.org/details/readingsinphilos0000unse_d6r0/page/89 89]–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=1. 4. 2014 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[Armadillidiidae]] se često nazivaju "rolada poliji", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[larva|crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=12. 4. 2012 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=7. 5. 2025}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=7. 5. 2025 |url-access=subscription}}</ref> Naprimjer, povreda [[lateralni epikondilitis]] se kolokvijalno naziva "[[teniski lakat]]".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=4. 8. 2023 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=7. 5. 2025}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=7. 5. 2025}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=31. 12. 2009 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software |access-date=12. 4. 2026 |archive-date=13. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713015403/http://criminalbrief.com/?p=10866 |url-status=dead }}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref>Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651</ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Gramatika]] [[Kategorija:Jezik]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Jezički varijeteti i stilovi]] solu6u5ldnv1bsjt41dttx8shjqdgg3 0 533742 3922679 3838483 2026-08-29T09:52:57Z Palapa 383 3922679 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Goldfluss (Aventuringlas).jpg|mini|desno|225px|Aventurinsko staklo koje prikazuje aventurescenciju]] U [[Gemologija|gemologiji]], '''aventurescencija'''<ref>{{Citation|title=aventurescence|url=https://www.thefreedictionary.com/aventurescence|accessdate=2026-08-29}}</ref> (ponekad zvana '''aventurizacija''') jest efekt [[Optika|optičke]] refleksije koji se vidi kod određenih [[Drago kamenje|dragulja]]. Svodi se na metalni sjaj, koji nastaje od sitnih, preferencijalno orijentisanih [[mineral]]nih pločica unutar materijala. Te pločice toliko su brojne da utječu i na boju materijala. U [[Aventurin|aventurinskom kvarcu]], [[fuksit]], koji sadrži [[hrom]], proizvodi zeleni kamen, a različiti [[oksidi željeza]] proizvode crveni kamen. Riječi ''aventurin'' i ''aventurescencija'' potječu od [[Italijanski jezik|italijanskog]] "a ventura", što znači "slučajno". Ovo je aluzija na slučajno otkriće [[Aventurinsko staklo|aventurinskog stakla]] u nekom trenutku u 18. stoljeću. Ono se i danas proizvodi kao imitacija kasnijih otkrića – aventurinskog kvarca i aventurinskog [[feldspat]]a ([[Sunčev kamen|Sunčevog kamena]]). == Također pogledajte == * [[Adularescencija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.worldhistory.org/timeline/Rome/ {{Normativna kontrola}} == Literatura == * R. Webster, ''Gems: Their sources, descriptions and identification'' (peto izdanje), "Butterworth-Heinemann", [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], 2000, str. 231. [[Kategorija:Gemologija]] [[Kategorija:Optički fenomeni]] [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Petrologija]] pi63kmt3z3clemcscosscmqao9ouvam 0 534951 3922684 3894493 2026-08-29T10:20:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Turija | izvor = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]] | izvor_koordinate = {{coord|44.457961|18.403043|display=inline}} | ušće = [[Modrac]] | ušće_koordinate = {{coord|44.50840|18.47166|display=inline,title}} | progresija = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 23.8 | površina_sliva_km2 = 242 | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | mapframe = yes }} '''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Spreca">{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP "Spreča" d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=27. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230927050909/https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |url-status=dead }}</ref> == Tok == Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8&nbsp;km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.<ref name="Bistro"/> Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.<ref name="Spreca"/><ref name="TourismTK">{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242&nbsp;km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10&nbsp;°C.<ref name="Bistro"/> Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.<ref name="Bistro"/> == Hidrološki značaj == Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189&nbsp;km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.<ref name="Spreca"/> Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije. Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.<ref name="Spreca"/> == Poplave i ekološko stanje == Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].<ref name="RTVPoplave">{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="JPRad">{{cite web |title=Iz arhiva J. P. "Rad" d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP "Rad" d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.<ref name="Strategija">{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.<ref name="LEAP">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Korištenje == Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE "Turija", s planiranim kapacitetom od 812&nbsp;kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.<ref name="Banovici">{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] jo4u9nasu9deqrcy8tmwxbtwtzkxoe7 0 535201 3922606 3922190 2026-08-28T19:37:52Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3922606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mark Kirchner | slika = Porträts_bei_der_Olympia-Einkleidung_München_2018_(Martin_Rulsch)_40.jpg | opis_slike = | puno_ime = [[Jochen Behle]]h Kirchner | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|04|04}} | mjesto_rođenja = [[Neuhaus am Rennweg]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Oberhof 05, WSV Scheibe-Alsbach | trener = [[Frank Ullrich]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1993. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 3 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 7 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = '''7''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]], [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 7 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''6''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 3 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 7 | 1 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Mark Kirchner''' rođen 4. aprila 1970. u [[Neuhaus am Rennweg]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|trostruki olimpijski prvak]] i sedmostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |} Kirchner je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Osvojio je tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je bez promašaja i 15.7&nbsp;s prednosti bio brži od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je drugu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Treću zlatnu osvojio je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|13]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|1]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|52]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|14]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|2]] | |} Kirchner je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum|Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- |9||2||13||2||20||14||20||9||46 |} {{clear}} Prvi nastup Kirchnera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|266}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Wolfgang Hoppe]] <br /> {{NaziviOI|Z|1992}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Njemačke]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1994}} | poslije = [[Jochen Behle]] <br /> {{NaziviOI|Z|1998}} }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Kirchner, Mark}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Neuhaus am Rennweg]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] hyal6dvhomkvxlymgq0rdhpp17506c6 0 535458 3922607 3899439 2026-08-28T19:38:10Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3922607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jan Wüstenfeld | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Zapadna Njemačka}} <br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|06|26}} | mjesto_rođenja = [[Hannover]] | država_rođenja = [[Zapadna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, liječnik | godine_aktivnosti = | visina = 184 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SC Bayer Leverkusen | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2000. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''22.''' ( [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 21. 6. 2026. }} ''' Jan Wüstenfeld''' rođen 26. juna 1975. u [[Hannover]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|32]] | | | | |} Wüstenfeld je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]],ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo 32-o mjesto na ZOI 1998. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 4:53.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === Wüstenfeld nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="3" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] |- |26||31||52 |} {{clear}} Prvi nastup Jana u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] <!-- u [[Bad Gastein]]u 9. decembra 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 23-o mjesto. Nije pobijeđivao u utrka Svjetskog kupa --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2000, te je nakon apsolviranja studija medicine postao liječnik njemačke biatlonske selekcije.<ref>{{cite web |url=https://www.saechsische.de/kummerkasten-und-maedchen-fuer-alles-3343444.html |title=Kummerkasten und Mädchen für alles |website=Sächsische.de |language=de |date=9. 3. 2016 |quote=Jan Wüstenfeld betreut das deutsche Team in Oslo als Mannschaftsarzt ... Seine Frau Katja, die mit Mädchennamen Beer hieß, war ebenfalls Biathletin, startete für den SSV Altenberg}}</ref> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 2010. oženjen je nekadašnjom njemačkom biatlonkom [[Katja Beer|Katjom Beer]].<ref>{{cite web |url=http://www.biathlon-online.de/news-89/4687-katja-beer-und-jan-wuestenfeld-haben-geheiratet.html |title=Katja Beer und Jan Wüstenfeld haben geheiratet |website=Biathlon-Online.de |language=de |date=23. 12. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226021151/http://www.biathlon-online.de/news-89/4687-katja-beer-und-jan-wuestenfeld-haben-geheiratet.html |archive-date=26. 12. 2010 |quote=Katja Beer, die nunmehr Wüstenfeld heißen wird}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|240}} {{commonscat}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Wüstenfeld, Jan}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Hannover]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qe2o824wy1ijios8873mcdq98scicrn 0 535508 3922673 3915878 2026-08-29T08:45:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina = 468 | stanovništvo_ukupno = 63,176 | stanovništvo_gustoća = 59.15 | poštanski_broj = 1200 | pozivni_broj = +389 044 | registarske_tablice = TE | veb-sajt = https://tetovo.gov.mk/ | površina_ukupno = 1,068 }}'''Tetovo''' ({{sq|Tetova}}) je grad u sjeverozapadnoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u donjoj [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]], u podnožju [[Šar-planina|Šar-planine]]. Sa oko 63.000 stanovnika, prema popisu 2021. Tetovo je jedan od najvećih gradova u državi, važno administrativno, privredno i kulturno središte regiona Polog. == Etimologija == Ime Tetovo, prema narodnoj legendi, potiče od junaka po imenu Teto koji je oslobodio kraj od opasne zmije. Druga verzija sugeriše da ime potiče od staroslovenske riječi „hътѣтово“ (željeno mjesto). Tokom osmanskog perioda grad je bio poznat i kao Kalkandelen, a na albanskom jeziku nosi naziv Tetova.<ref name="Senev">{{cite book |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |last1=Senev |first1=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |year=2004 |location=Kočani |pages=83-84}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tetovo,_razglednica,_1936.jpg|lijevo|mini|Tetovo, razglednica, 1936]] Arheološka istraživanja (lokaliteti Tumba i Pod Selo) potvrđuju naseljenost još iz ranog neolita, prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">''Darko Gavrovski, "Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do VI vek n.e.", Tetovo, 2009.''</ref> U antičkom periodu ovdje je postojalo naselje ''Draudacum'', a kasnije je područje bilo pod vlašću Agrijana, Rimljana i Vizantije. Tetovo se prvi put u pisanim izvorima kao naselje spominje u 12. vijeku. Tokom osmanske vladavine (od 15. vijeka), grad se razvija u značajan trgovački i zanatski centar, poznat po proizvodnji oružja i tekstila. U 19. vijeku, putopisac Ami Boué opisuje Tetovo kao grad sa mnogo zelenila i oko 4.500 stanovnika. U 20. vijeku, Tetovo je bilo značajno središte [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|komunističkog pokreta u Makedoniji]]; 1943. godine u njemu je osnovana Komunistička partija Makedonije u kući koja je danas muzej. Grad je također bio poprište sukoba tokom 2001. godine.<ref name="CNN">{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |title=''Macedonia issues rebel ultimatum'' |accessdate=2009-01-18 |archive-date=23. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723161154/http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |url-status=dead }}</ref> == Demografija == Prema popisu iz 2021, Tetovo broji 63.176 stanovnika.<ref>{{cite web |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie.aspx?rbrtxt=146|title=Popis stanovništva 2021|publisher=[[Državni zavod za statistiku Makedonije]]}}</ref> Grad je multikulturalna sredina gdje većinu čine [[Albanci]] (oko 54%) i [[Makedonci]] (oko 22%), uz značajne zajednice [[Romi|Roma]], [[Turci|Turaka]] i drugih naroda. == Kultura i znamenitosti == [[Datoteka:Шарена_Џамија.jpg|mini|Šarena džamija]] Tetovo je prepoznatljivo po kulturnom naslijeđu: * [[Šarena džamija]]: Spomenik islamske arhitekture iz 16. vijeka, poznat po bogato oslikanim fasadama. * [[Arabati Baba-tekija]]: Jedna od najznačajnijih bektašijskih tekija na Balkanu, osnovana u 16. vijeku, koja je služila kao duhovno središte. * [[Tetovsko kale]]: Tvrđava na brdu Baltepe iz 19. vijeka, izgrađena od strane Abdurahman-paše.[[Datoteka:Sv._Nikola_vo_Tetovo_09.JPG|mini|Crkva Sv. Nikole]] * Crkve: U gradu se nalaze pravoslavni hramovi: >[[Saborni hram sv. Ćirila i Metodija]] i [[Crkva sv. Nikole]], koja je više puta obnavljana. * Kulturne institucije: Dom kulture "Iljo Anteski - Smok" je centralno mjesto za pozorišne predstave, koncerte i likovne izložbe. == Obrazovanje == Tetovo je univerzitetski centar. U gradu se nalaze: * [[Državni univerzitet u Tetovu]] * [[Univerzitet Jugoistočne Evrope]] (osnovan 2001.) U gradu postoji i nekoliko srednjih škola, uključujući najstariju gimnaziju "Kiril Pejčinović" i medicinsku školu "Nikola Štejn". == Privreda i turizam == [[Datoteka:Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg|mini|Skijaški centar Popova Šapka]] Privreda grada se oslanja na tekstilnu industriju (nekadašnji gigant "Teteks"), prerađivačku industriju, trgovinu i zanatstvo. Posljednjih godina prisutan je razvoj privatnog sektora i uslužnih djelatnosti. Tetovo je glavna polazna tačka za [[Skijaški centar Popova Šapka|skijaški centar Popova Šapka]] na [[Šar-planina|Šar-planini]]. Sa nadmorskom visinom od 1.780 metara, Popova Šapka predstavlja zimski centar sa skijaškim stazama na Šar-planini, dok se tokom ljetnih mjeseci koristi za planinarenje i pristup glacijalnim jezerima. == Sport == [[Datoteka:StadiumTetovo.jpg|mini|Gradski stadion]] Fudbal je najmasovniji sport u Tetovu. U gradu djeluju četiri kluba, od kojih se tri takmiče u [[Prva liga Sjeverne Makedonije|Prvoj ligi Sjeverne Makedonije]]. Fudbalski klubovi su: * [[KF Shkëndija]] * [[FK Renova]] * [[FK Teteks]] Odbojka je također veoma popularna, a grad je dao veliki broj uspješnih odbojkaša kroz klubove kao što su Škendija i Bami Kor Medika. Od 1976. godine održava se memorijalni odbojkaški turnir "Branko Hadži-Iljoski".<ref>[https://www.okljuboten.mk/ Istorijat i tradicija OK Ljuboten]{{Mrtav link}}</ref> Pored navedenih, u Tetovu su popularni rvanje, karate i tenis (kroz [[TK Ljuboten]]), koji se razvija od 1950-ih godina.<ref>{{cite web |url=http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |title=''Teniseri u Tetovu bez elementarnih uslova'' |accessdate=2009-01-03 |archive-date=8. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120308050438/http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Tetovo]] g8c2cxo14nfsotq6ess5g0406cy0nrk 0 536497 3922592 3917058 2026-08-28T18:57:22Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922592 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 9. februar 1993. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]]] | zlatoNOK = GER | srebro = [[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] | bronzaNOK = FRA | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u. Pobijedila je selekcija Njemačke.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1057|title=20 km Team - Borovetz |publisher= |author= |access-date=8. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|GER}}<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]]<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]] | style="text-align:center"| '''54:42,3''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />1<br />2<br />0<br />0 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Loškin]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''55:16,3''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />1<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Thierry Dusserre]]<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]] | style="text-align:center"| '''55:44,8''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />0<br />0<br />3 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Martin Pfurtscheller]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac) |Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''57:12,8''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CAN}}<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]] | style="text-align:center"| '''57:21,1''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />1<br />0<br />2 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Oleg Riženkov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''57:25,533''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Per Brandt]]<br />{{0|0000}}[[Fredrik Kuoppa]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] | style="text-align:center"| '''57:27,0''' | style="text-align:center"| '''2'''<br />1<br />0<br />1<br />0 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Mutschlechner]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] | style="text-align:center"| '''57:35,9''' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | style="text-align:center"| '''57:56,0''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />2<br />2<br />1 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''58:02,6''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkönen]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />1<br />1<br />2 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Ivar Ulekleiv]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />2<br />1 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />1<br />1<br />0 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]]<br />{{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />1<br />1 |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Kyōji Suga]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />2<br />0<br />3 |- | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]]<br />{{0|0000}}[[Bojčo Popov]]<br />{{0|0000}}[[Jevgenij Permjakov]]<br />{{0|0000}}[[Georgi Ignatov]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Lubomir Machyniak]]<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />2<br />2<br />2 |- | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ROM}}<br />{{0|0000}}[[Marius Ene]]<br />{{0|0000}}[[Vasile Sneaga]]<br />{{0|0000}}[[Costel Frentiu]]<br />{{0|0000}}[[Nicolae Șerban]] | style="text-align:center"| ' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Ilmārs Bricis]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />4<br />2<br />1 |- | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />3<br />1 |- | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Boštjan Lekan]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[Peter Horvath]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[János Panyik]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />1<br />2 |- | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Park Chul-sung ]]<br />{{0|0000}}[[Hong Byung-sik ]]<br />{{0|0000}}[[Park Nam-ho]]<br />{{0|0000}}[[Dong Jang-lin]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />2<br />1<br />0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] gwmyrpjs4y971qeum5uutar0tlv9a6f 10 536585 3922600 3921417 2026-08-28T19:29:26Z AnToni 2325 3922600 wikitext text/x-wiki {{#switch: {{{1|}}} |1994 = {{ZD|FIN}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Kontiolahti 1994.]] |1995 = {{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Le Grand-Bornand 1995.]] |1996 = {{ZD|ITA}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Ridnaun 1996.]] |1997 = {{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.|Windischgarsten 1997.]] |1998 = {{ZD|BJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998.|Minsk 1998.]] |1999 = {{ZD|RUS}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|Iževsk 1999.]] |2000 = {{ZD|POLJ}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000.|Zakopane 2000.]] |2001 = {{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2001.|Maurienne 2001.]] |2002 = {{ZD|FIN}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2002.|Kontiolahti 2002.]] |2003 = {{ZD|ITA}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|Forni Avoltri 2003.]] |2004 = {{ZD|BJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2004.|Minsk 2004.]] |2005 = {{ZD|RUS}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2005.|Novosibirsk 2005.]] |2006 = {{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|Langdorf 2006.]] |2007 = {{ZD|BUG}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2007.|Bansko 2007.]] |2008 = {{ZD|ČEŠ}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|Nové Město na Moravě 2008.]] |2009 = {{ZD|RUS}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Ufa 2009.]] |2010 = {{ZD|EST}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2010.|Otepää 2010.]] <!-- |2011 = {{ZD|RUS}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2011.|Hanti-Mansijsk 2011.]] |2012 = {{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2012.|Ruhpolding 2012.]] |2013 = {{ZD|}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2013.|Nové Město na Moravě 2013.]] |2015 = {{ZD|FIN}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Kontiolahti 2015.]] |2016 = {{ZD|NOR}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Oslo 2016.]] |2017 = {{ZD|AUT}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2017.|Hochfilzen 2017.]] |2019 = {{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Östersund 2019.]] |2020 = {{ZD|ITA}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2020.|Antholz 2020.]] |2021 = {{ZD|SLO}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Pokljuka 2021.]] |2023 = {{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2023.|Oberhof 2023.]] |2024 = {{ZD|ČEŠ}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2024.|Nové Město na Moravě 2024.]] |2025 = {{ZD|ŠVI}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Lenzerheide 2025.]] |2027 = {{ZD|EST}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2027.|Otepää 2027.]] |2028 = {{ZD|AUT}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2028.|Hochfilzen 2028.]] |2029 = {{ZD|NOR}} [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2029.|Oslo 2029.]] --> }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni biatlona]] {{Dokumentacija}} </noinclude> ddxelgvisl6a3ildbsoretqa7lsuryv 10 536591 3922604 3922315 2026-08-28T19:37:26Z AnToni 2325 3922604 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px|1991}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgourov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – štafeta (muškarci)|1998]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Marko Morgenstern]], [[Mark Kirchner]], [[Gunar Bretschneider]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1999]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Michael Greis]], [[Stefan Hodde]], [[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|2000]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Gunar Bretschneider]], [[Jan Wüstenfeld]], [[Andreas Stitzl]], [[Ulf Karkoschka]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2001]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Jörn Wollschläger]], [[Andreas Stitzl]], [[Michael Greis]], [[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2002 – štafeta (muškarci)|2002]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Daniel Graf]], [[Carsten Heymann]], [[Andreas Stitzl]], [[Andreas Birnbacher]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2003]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Daniel Graf]], [[Carsten Pump]], [[Jörn Wollschläger]], [[Marco Morgenstern]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|2004]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Michael Rösch]], [[Jörn Wollschläger]], [[Carsten Heymann]], [[Daniel Graf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|2005]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Aleksej Boltijenko]], [[Sergej Balandin]], [[Pavel Rostovcev]], [[Dmitrij Jarošenko]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|2006]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Sergej Novikov]], [[Vladimir Dračov]], [[Rustam Valijuljin]], [[Oleg Riženkov]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> ct86w8rdbyhqefemom9hws4v3vw7nst 3922669 3922604 2026-08-29T08:40:00Z AnToni 2325 3922669 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px|1991}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – štafeta (muškarci)|1998]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Marko Morgenstern]], [[Mark Kirchner]], [[Gunar Bretschneider]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1999]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Michael Greis]], [[Stefan Hodde]], [[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|2000]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Gunar Bretschneider]], [[Jan Wüstenfeld]], [[Andreas Stitzl]], [[Ulf Karkoschka]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2001]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Jörn Wollschläger]], [[Andreas Stitzl]], [[Michael Greis]], [[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2002 – štafeta (muškarci)|2002]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Daniel Graf]], [[Carsten Heymann]], [[Andreas Stitzl]], [[Andreas Birnbacher]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2003]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Daniel Graf]], [[Carsten Pump]], [[Jörn Wollschläger]], [[Marco Morgenstern]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|2004]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Michael Rösch]], [[Jörn Wollschläger]], [[Carsten Heymann]], [[Daniel Graf]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|2005]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Aleksej Boltijenko]], [[Sergej Balandin]], [[Pavel Rostovcev]], [[Dmitrij Jarošenko]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|2006]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Sergej Novikov]], [[Vladimir Dračov]], [[Rustam Valijuljin]], [[Oleg Riženkov]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> 5bejgiajtvt1kst98g1r8wxgypwu5n5 0 536618 3922668 3921624 2026-08-29T08:39:17Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Ridnaun]], {{ZID|Italija}} | datumi = <!-- 17–20. marta --> 1996. | sportisti = | države = | prethodne = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]] }} '''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.''' <!-- održano od 17-20. marta --> u [[Ridnaun]]u u [[Italija|Italiji]], bilo je treće [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-femmes-epf43692.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =16. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Muškarci == === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|10&nbsp;km]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Dračev]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|BLR}} [[Oleg Riženkov]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]] || {{flagicon|BLR}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |- |[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}} <br /><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]</small> || {{ZID|Njemačka}} <br /><small>[[Ulf Karkoschka]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Jan Wüstenfeld]]<br />[[Carsten Heymann]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|2|0|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|2|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} ==Žene== === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|CZE}} [[Eva Háková]] || {{flagicon|SVK}} [[Soňa Mihoková]] || {{flagicon|RUS}} [[Galina Kukljeva]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|SLO}} [[Andreja Grašič]] || {{flagicon|RUS}} [[Olga Meljnjik]] || {{flagicon|POL}} [[Anna Stera]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Olga Meljnjik]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Olga Romasko]]</small> || {{ZID|Ukrajina}} <br /><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Olena Zubrilova]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}}<br /><small>[[Natalija Rižankova]]<br />[[Natalija Permjakova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|1|3}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} == Pojedinačne medalje == {{sekcija}} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 6 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|3|1|8}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|1|2|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|27}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|2|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|2|4|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|2|4}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|18}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|7|3|2|12}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|5|10}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|4|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|2|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|18|18|18|54}} |} </center> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{EP u biatlonu}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1996]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Italiji]] [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Ridnaunu]] [[Kategorija:Biatlon u Italiji]] ez07ox7f2ul4naa209chntvmleptudw 3922670 3922668 2026-08-29T08:43:23Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Ridnaun]], {{ZID|Italija}} | datumi = <!-- 17–20. marta --> 1996. | sportisti = | države = | prethodne = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]] }} '''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.''' <!-- održano od 17-20. marta --> u [[Ridnaun]]u u [[Italija|Italiji]], bilo je treće [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-femmes-epf43692.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =16. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Muškarci == === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|10&nbsp;km]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Dračov]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|BLR}} [[Oleg Riženkov]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]] || {{flagicon|BLR}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |- |[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}} <br /><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]</small> || {{ZID|Njemačka}} <br /><small>[[Ulf Karkoschka]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Jan Wüstenfeld]]<br />[[Carsten Heymann]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|2|0|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|2|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} ==Žene== === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|CZE}} [[Eva Háková]] || {{flagicon|SVK}} [[Soňa Mihoková]] || {{flagicon|RUS}} [[Galina Kukljeva]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|SLO}} [[Andreja Grašič]] || {{flagicon|RUS}} [[Olga Meljnjik]] || {{flagicon|POL}} [[Anna Stera]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Olga Meljnjik]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Olga Romasko]]</small> || {{ZID|Ukrajina}} <br /><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Olena Zubrilova]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}}<br /><small>[[Natalija Rižankova]]<br />[[Natalija Permjakova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|1|3}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} == Pojedinačne medalje == {{sekcija}} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 6 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|3|1|8}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|1|2|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|27}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|2|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|2|4|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|2|4}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|18}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|7|3|2|12}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|5|10}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|4|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|2|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|18|18|18|54}} |} </center> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{EP u biatlonu}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1996]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Italiji]] [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Ridnaunu]] [[Kategorija:Biatlon u Italiji]] sbx2ym0q70bptupw6d87kqx2oo1h9me 0 536664 3922555 3921004 2026-08-28T14:22:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922555 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #d40000; background-color:#fff5f5; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#cc0000; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Osma sjednica CK SK Srbije |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Emblem of the LCY (CKJ).svg|150px]]<br /><span style="font-size:90%;"></span> |- ! colspan="2" style="background-color:#ffcccc; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#660000;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Datum održavanja | style="padding:0.2em;" | 23. i 24. septembar 1987. |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Mjesto održavanja | style="padding:0.2em;" | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Organizator | style="padding:0.2em;" | Centralni komitet Saveza komunista Srbije (CK SK Srbije) |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Predsjedavajući | style="padding:0.2em;" | [[Slobodan Milošević]] |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Neposredni povod | style="padding:0.2em;" | Sukob oko politike prema [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovu]] i razrješenje [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]] |- ! colspan="2" style="background-color:#ffcccc; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#660000;" | Posljedice i ishodi |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Politički ishodi | style="padding:0.2em;" | Pobjeda struje Slobodana Miloševića; politički pad [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] |- ! style="background-color:#ffe6e6; text-align:left; padding:0.2em;" | Historijski značaj | style="padding:0.2em;" | Prekretnica i uspon Miloševića na čelo srbijanskog rukovodstva |} '''Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije''' bila je sjednica CK SK Srbije održana 23. i 24. septembra 1987. u [[Beograd]]u. Na sjednici je kulminirao sukob između tadašnjeg predsjednika [[Savez komunista Srbije|CK SK Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i predsjednika Predsjedništva [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]] [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]], koji su prethodno bili bliski politički saradnici. Neposredni povod za sjednicu bio je politički sukob oko [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]], predsjednika Gradskog komiteta SK Beograda, i različitih pristupa rješavanju političke krize na [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovu]].<ref name="Jovic_Osma">{{cite journal |last=Jović |first=Dejan |title=Osma sjednica: uzroci, značaj, interpretacije |journal=Politička misao |year=2008 |volume=45 |issue=5 |pages=29–63 |url=https://fileserver-az.core.ac.uk/download/pdf/9049369.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=hr }}{{Mrtav link}}</ref> Sjednica je predstavljala jednu od najznačajnijih prekretnica u političkom razvoju [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]] krajem 1980-ih. Milošević je na njoj uspio učvrstiti svoj položaj unutar srbijanskog partijskog rukovodstva, dok je Stambolić, iako tada još uvijek predsjednik Predsjedništva SR Srbije, izgubio ključni politički utjecaj. Ishod sjednice otvorio je put daljnjoj koncentraciji političke moći oko Miloševića i njegovih saveznika.<ref name="Jovic_Osma"/><ref name="Nikolic_Osma">{{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref> == Pozadina == Početkom 1980-ih [[Savez komunista Srbije]] suočavao se s političkom i ekonomskom krizom koja je zahvatila cijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Posebno značajno bilo je pitanje položaja [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosova]], gdje su nakon [[Protesti na Kosovu 1981.|protesta 1981.]] rasle političke napetosti između albanskog stanovništva i srpskog političkog rukovodstva. Pitanje Kosova postupno je postalo jedno od centralnih pitanja političke krize u Srbiji i Jugoslaviji.<ref name="Jovic_Osma"/> U srbijanskom političkom rukovodstvu tokom sredine 1980-ih postojale su razlike u pogledu načina na koji treba odgovoriti na krizu. Stambolić je zagovarao postepene političke i ustavne reforme i nastojao pitanje Kosova rješavati kroz institucije i politički dijalog. Milošević je, naročito nakon dolaska na čelo CK SK Srbije 1986, sve više naglašavao položaj [[Srbi|Srba]] na Kosovu i potrebu odlučnijeg političkog djelovanja.<ref name="Jovic_Osma"/> Miloševićev politički položaj dodatno je ojačao nakon njegove posjete [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] 24. aprila 1987, kada je tokom susreta s lokalnim [[Srbi|Srbima]] i [[Crnogorci]]ma izgovorio rečenicu koja je kasnije postala simbol njegovog političkog uspona: "[[Niko ne sme da vas bije]]". Njegov nastup označio je značajnu promjenu političkog načina obraćanja javnosti i doprinio njegovom povezivanju s kosovskim srpskim pokretom.<ref name="RTS_TriDecenije">{{cite web |title=Tri decenije od Osme sednice |website=Radio-televizija Srbije |date=23. 9. 2017 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/politika/2880780/tri-decenije-od-osme-sednice.html |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref> Istovremeno se unutar beogradske partijske organizacije zaoštrio sukob između [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] i [[Ivan Stambolić|Stambolićeve]] političke struje. [[Dragiša Pavlović]], predsjednik Gradskog komiteta SK Beograda, zastupao je oprezniji pristup kosovskom pitanju i kritikovao političku mobilizaciju oko njega. Njegovi stavovi sve više su dolazili u sukob s Miloševićevom politikom.<ref name="RTS_Osma">{{cite web |title=Osma sednica: Rađanje vođe |website=Radio-televizija Srbije |date=8. 9. 2017 |url=https://www.rts.rs/lat/tv/rts1/2879279/osma-sednica-radjanje-vodje.html |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref> == Sukob Miloševića i Pavlovića == Neposredna politička kriza koja je dovela do Osme sjednice počela je nakon javnih istupa [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]]. [[Dragiša Pavlović]] se prvi, od visokih partijskih funkcionera, suprotstavio žestokoj [[albanofobija|anti-albanskoj]] [[Propaganda|propagandi]] u srpskim [[medij]]ima. 11. septembra, na konferenciji za štampu, izgovorio je riječi koje su obilježile kraj njegove karijere: {{Citat|Neuravnotežene riječi samo stvaraju histerično raspoloženje koje stvari čini samo lošijima, a ne rješava problem. Prostor za rješenje kosovskog problema sada je tako sužen da i najmanja greška može biti tragična za Srbe i Crnogorce, za srpski narod i cjelokupnu stabilnost u Jugoslaviji ... Situacija na Kosovu, koja se ne poboljšava željenom i obećanom brzinom, stvara opasnu atmosferu u kojoj se svaka riječ izgovorena protiv srpskog nacionalizma shvata kao nacionalizam. Strastvene riječi mogu donijeti samo vatru.|Dragiša Pavlović<ref name="Banjac_ZeneUCrnom_2022">{{cite web |last=Banjac |first=Dragan |title=Tridesetpet godina od Osme sednice: Srbija i dalje tone u mrak |website=Žene u crnom |date=23. 9. 2022 |url=https://zeneucrnom.org/sr/kruzoci-sredom/2140-tridesetpet-godina-od-osme-sednice-srbija-i-dalje-tone-u-mrak |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref>}} Pavlović je ocijenio da se situacija na Kosovu ne može popraviti "olako obećanom brzinom", niti [[vanredno stanje|vanrednim stanjem]]. Jedina prihvatljiva pozicija s koje se može rješavati problem Kosova, jeste pozicija [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], a ne neka [[populizam|populistička]] ili [[nacionalizam|nacionalistička]] pozicija. Ove riječi bile su upućene na račun politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i bile su jedan od povoda za njegovu smjenu na predstojećoj Osmoj sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, koja je održana 23. i 24. septembra 1987. 17. septembra, na sednici beogradske partijske organizacije, Pavlović je kritikovao nacionalističke pojave i postavio pitanje: "Može li se nacionalizam isprovocirati u nekome u kome ne postoji?" Nakon ovih govora, dnevni list "Politika Ekspres" napao je Pavlovića i postavio pitanje: "Na koga se odnosi Pavlovićeva kritika 'olako obećane brzine'?" U obrazloženju je navedeno da je to obećanje dao sam [[Savez komunista Srbije|CK SK Srbije]], pa je zaključeno da Pavlović napada Centralni komitet. Nekoliko dana pred Osmu sednicu CK SKS je održana 30. sjednica [[Savez komunista Srbije|Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]], kojom je predsjedavao [[Slobodan Milošević]]. Na toj sednici se [[Ivan Stambolić]] usprotivio dnevnom redu koji je glasio: "Izlaganje Dragiše Pavlovića predstavnicima sredstava javnog informisanja u Gradskom komitetu", predlažući drukčiju formulaciju dnevnog reda: "Aktuelna politička situacija i stanje u sredstvima javnog informisanja". {{Citat|Mislim da ovakav dnevni red nije prikladan i uobičajen. Bolje je prvo da razgovaramo o problemima, pa da vidimo treba li da razgovaramo i o ljudima, ako je potrebno da razgovaramo i o tome.|Ivan Stambolić<ref name="Telegraf_2015_Sednica">{{cite web |author=Telegraf |title=Sednica komunista koju pamti svaki Srbin: Milošević postao gospodar Srbije, a Stambolić osuđen na SMRT! |website=Telegraf.rs |date=24. 9. 2015 |url=https://www.telegraf.rs/vesti/politika/1763525-sednica-komunista-koju-pamti-svaki-srbin-milosevic-postao-gospodar-srbije-a-stambolic-osudjen-na-smrt |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref>}} Stambolić je naglasio da u izglaganju Dragiše Pavlovića nije mogao naći stavove koji nisu u skladu s generalnom linijom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. On je dodao da, od dolaska [[Josip Broz Tito|druga Tita]] na čelo Partije, nijedan komunista nije stavljen na odgovornost zato što se za takve stavove zalagao i borio. == Tok sjednice == Osma sjednica održana je 23. i 24. septembra 1987. u Beogradu, a njome je predsjedavao [[Slobodan Milošević]]. Sjednica je bila javno prenošena na [[Televizija|televiziji]], što je omogućilo da politički sukob unutar partijskog rukovodstva bude praćen širom Srbije.<ref name="RTS_Osma"/> Najvažnija tačka rasprave odnosila se na odgovornost Dragiše Pavlovića i njegovu političku poziciju. Milošević i njegovi saveznici tvrdili su da je Pavlović svojim stavovima oslabio politiku srbijanskog partijskog rukovodstva, dok su njegovi protivnici upozoravali da se protiv njega vodi politička kampanja i da se njegovi stavovi interpretiraju izvan konteksta.<ref name="Jovic_Osma"/> Ivan Stambolić je na sjednici branio Pavlovića i kritikovao način na koji je protiv njega pokrenut postupak. U svom obraćanju upozoravao je da se Pavlović uklanja zbog političke interpretacije pojedinih njegovih izjava, umjesto da se o njihovom stvarnom sadržaju vodi ozbiljna rasprava.<ref name="RTS_RatDrugova">{{cite web |title=Osma sednica: Rat drugova |website=Radio-televizija Srbije |date=8. 9. 2017 |url=https://www.rts.rs/lat/tv/rts-sat/2910261/.html |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}</ref> Rasprava je pokazala da [[Ivan Stambolić|Stambolić]] više nije imao političku većinu potrebnu za nametanje vlastitog stava unutar [[Savez komunista Srbije|CK SK Srbije]]. Milošević je uspio okupiti većinu članova Centralnog komiteta oko svoje politike i pretvoriti raspravu o Pavloviću u širi obračun s političkim protivnicima unutar partijskog rukovodstva.<ref name="Nikolic_Osma"/> == Ishod == Na kraju sjednice [[Dragiša Pavlović]] razriješen je članstva u Centralnom komitetu SK Srbije. Time je Milošević učvrstio kontrolu nad partijskom organizacijom Beograda i oslabio najvažnijeg političkog saveznika Stambolićeve struje.<ref name="RTS_TriDecenije"/> Iako Stambolić na samoj sjednici nije formalno razriješen funkcije predsjednika Predsjedništva SR Srbije, njegov politički položaj bio je ozbiljno oslabljen. Nakon sjednice Milošević i njegovi saveznici pokrenuli su proces njegovog uklanjanja s državne funkcije. Stambolić je u decembru 1987. podnio ostavku na mjesto predsjednika Predsjedništva SR Srbije.<ref name="Nikolic_Osma"/> Osma sjednica tako je označila konačni politički raskid između Miloševića i Stambolića. Milošević je iz sukoba izašao kao dominantna politička figura u Srbiji, dok je Stambolić izgubio politički utjecaj i ubrzo napustio najviše državne funkcije.<ref name="Nikolic_Osma"/> Nakon sjednice Milošević je nastavio širiti svoj utjecaj unutar Srbije, dok su njegovi saveznici postepeno preuzimali ključne političke funkcije.<ref name="Jovic_Osma"/> Sjednica je kasnije u historiografiji i javnosti različito tumačena. Jedno od raširenih tumačenja vidi je kao osnovnu prekretnicu koja je omogućila Miloševićev uspon i kasniju promjenu političkog kursa Srbije. Druga tumačenja naglašavaju da Osma sjednica sama po sebi nije uzrokovala raspad Jugoslavije, nego da je bila jedna od etapa mnogo dublje političke, ekonomske i ustavne krize koja je već postojala u Jugoslaviji.<ref name="Jovic_Osma"/> == Također pogledajte == * [[Ivan Stambolić]] * [[Dragiša Pavlović]] * [[Memorandum SANU]] * [[Protesti na Kosovu 1981.]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Savez komunista Srbije]] * [[Slobodan Milošević]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last1=Lekić |first1=Slaviša |last2=Pavić |first2=Zoran |title=VIII sednica CK SK Srbije: nulta tačka "narodnog pokreta" |date=2007 |publisher=Službeni glasnik |isbn=978-86-7549-723-3 |oclc=285216358 |language=sr}} * {{cite book |last1=Pavlović |first1=Momčilo |last2=Jović |first2=Dejan |last3=Petrović |first3=Vladimir |title=Slobodan Milošević: put ka vlasti |date=2008 |publisher=Institut za savremenu istoriju |location=Belgrade |isbn=978-86-7403-131-5 |oclc=462996865 |language=sr}} * {{cite book |last=Šuvaković |first=Uroš |title=Osma sednica CK SKS: dvadeset godina posle: zbornik radova sa istoimenog naučnog skupa, održanog u Beogradu, Centar "Sava" |date=2009 |publisher=Teorijski časopis "Smisao" |location=Belgrade |isbn=978-86-87725-01-0 |oclc=751766386 |language=sr}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=-GRKZYk0DzE Osma sjednica: Rađanje vođe (prvi dio)], autor: Radio-televizija Srbije na [[YouTube]]-u * [https://www.youtube.com/watch?v=SVr381kVcqU Stampedo u ambis – 30 godina od Osme sjednice], autor: [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] * [https://www.youtube.com/watch?v=bCqeoIkX35E Čkrebić: Zašto sam podržao Miloševića na Osmoj sednici?], autor: [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Politika Jugoslavije]] [[Kategorija:Savez komunista Srbije]] [[Kategorija:Slobodan Milošević]] 87d2uv53do7x9o0ru0g3kulng5up0w9 0 536735 3922509 3922465 2026-08-28T12:35:23Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922509 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U [[Sinhrono učenje|sinhronom učenju]] svi učesnici su "prisutni" u isto vrijeme u virtualnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Takav oblik nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] primjeri su tehnologija koje omogućavaju sinhrono učenje. U ovu grupu spadaju i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mnogi polaznici suočavaju se s preprekama zbog nedostatka stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja, što ukazuje na ozbiljan problem ravnopravnog pristupa digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Softver za web-konferencije olakšava održavanje nastavnih sastanaka i obično uključuje dodatne mogućnosti interakcije, kao što su tekstualni razgovor, ankete, podizanje ruke i emotikoni. Ovi alati omogućavaju i asinhrono učešće studenata, koji mogu naknadno slušati snimke sinhronih sesija. Drugi oblik sinkronog učenja u kojem se koristi učionica jeste primjena robotskih posrednika koji omogućavaju fizičko prisustvo učenika na daljinu.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi, između ostalog, omogućavaju učenicima koji zbog bolesti ne mogu fizički prisustvovati nastavi da učestvuju u njoj na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] dpgfpyo7jow1gw5mbsklfn5yn29itpn 3922516 3922509 2026-08-28T13:29:44Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922516 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] ar6njnnp3vp8ascnz3j1vz5ejynch3r 3922558 3922516 2026-08-28T15:37:03Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922558 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] fuswdrn0mh3eoqwkf41f97028vxr6sg 3922603 3922558 2026-08-28T19:36:50Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922603 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Internet === {{Glavni|Virtuelno obrazovanje}} Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.<ref name="Withrow_1997">{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Thomas_1988">{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs "Žene i računari u obrazovanju", koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.<ref name="Bates_2016">{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet "Jones"]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="JIU_2013">{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.<ref name="Radford_2011">{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija. Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],<ref name="Blackmore_2007">{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley & Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[radna terapija|radne terapije]],<ref name="Jedlicka_2002">{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stanton_2006">{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[porodična terapija|porodične terapije]],<ref name="Maggio_2001">{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[art terapija|art terapije]],<ref name="Orr_2010">{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]]. S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.<ref name="DEAC_2026">{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.<ref name="Lederman_2013">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.<ref name="Lederman_2013" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] l43cac30e8rkvkwuvbf9tu3bm273qxw 3922626 3922603 2026-08-28T21:25:30Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922626 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Internet === {{Glavni|Virtuelno obrazovanje}} Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.<ref name="Withrow_1997">{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Thomas_1988">{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs "Žene i računari u obrazovanju", koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.<ref name="Bates_2016">{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet "Jones"]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="JIU_2013">{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.<ref name="Radford_2011">{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija. Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],<ref name="Blackmore_2007">{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley & Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[radna terapija|radne terapije]],<ref name="Jedlicka_2002">{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stanton_2006">{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[porodična terapija|porodične terapije]],<ref name="Maggio_2001">{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[art terapija|art terapije]],<ref name="Orr_2010">{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]]. S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.<ref name="DEAC_2026">{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.<ref name="Lederman_2013">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.<ref name="Lederman_2013" /> Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="OlszewskiKubilius_2011">{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013">{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja == [[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> # [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika. # [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa. # Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. # Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. === Modeli s utvrđenim tempom === Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja<ref name="Garrison_2000">{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i uključivanja u zajednički i saradnički rad. === Modeli s vlastitim tempom === Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]]. Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima<ref name="Dron_Anderson_2014" /> koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.<ref name="Anderson_2011">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] k4sfle7zjzc8e2hgbfrvt36pjgq702l 3922636 3922626 2026-08-28T23:13:19Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922636 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Internet === {{Glavni|Virtuelno obrazovanje}} Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.<ref name="Withrow_1997">{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Thomas_1988">{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs "Žene i računari u obrazovanju", koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.<ref name="Bates_2016">{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet "Jones"]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="JIU_2013">{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.<ref name="Radford_2011">{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija. Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],<ref name="Blackmore_2007">{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley & Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[radna terapija|radne terapije]],<ref name="Jedlicka_2002">{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stanton_2006">{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[porodična terapija|porodične terapije]],<ref name="Maggio_2001">{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[art terapija|art terapije]],<ref name="Orr_2010">{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]]. S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.<ref name="DEAC_2026">{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.<ref name="Lederman_2013">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.<ref name="Lederman_2013" /> Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="OlszewskiKubilius_2011">{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013">{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja == [[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> # [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika. # [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa. # Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. # Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. === Modeli s utvrđenim tempom === Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja<ref name="Garrison_2000">{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i uključivanja u zajednički i saradnički rad. === Modeli s vlastitim tempom === Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]]. Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima<ref name="Dron_Anderson_2014" /> koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.<ref name="Anderson_2011">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Prednosti == Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja i stručnog usavršavanja stanovništvu i poslovnim organizacijama. Fleksibilna organizacija nastave omogućava polaznicima da obrazovne aktivnosti usklade s ličnim, porodičnim i profesionalnim obavezama, čime se smanjuju ograničenja koja proizlaze iz unaprijed određenog vremena i mjesta održavanja nastave.<ref name=Oblinger>{{cite journal |last=Oblinger |first=Diana G. |title=The Nature and Purpose of Distance Education |journal=The Technology Source |date=2000 |url=http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718000146/http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CFP">{{cite journal |last=Masson |first=Maxime |title=Benefits of TED Talks |journal=Canadian Family Physician |volume=60 |issue=12 |date=2014 |pages=1080 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4264800/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba različitih oblika nastavnih sadržaja, uključujući videozapise, simulacije i interaktivne medije, može dodatno povećati angažman polaznika i omogućiti prilagođavanje različitim načinima učenja. Premještanje dijela nastavnih aktivnosti izvan fizičkih prostorija obrazovnih ustanova može ublažiti ograničenja njihovih kapaciteta, posebno u pogledu prostora i infrastrukture.<ref name=Oblinger /> Na taj način ustanove mogu ponuditi veći broj nastavnih predmeta, što studentima može olakšati pravovremeni upis obaveznih predmeta i smanjiti rizik od produženja studija.<ref name="Fischer_2022">{{cite journal |last=Fischer |first=Christian |last2=Baker |first2=Rachel |last3=Whiteside |first3=Lee |last4=Ruiz |first4=Francis A. |last5=Warschauer |first5=Mark |title=Increasing Success in Higher Education: The Relationships of Online Course Taking With College Completion and Time-to-Degree |journal=Educational Evaluation and Policy Analysis |volume=44 |issue=3 |date=2022 |pages=395–416 |doi=10.3102/01623737211055768 |doi-access=free |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.3102/01623737211055768 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu također može omogućiti pristup većem broju stručnjaka i povezivanje polaznika koji dolaze iz različitih geografskih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sredina te imaju različita životna i obrazovna iskustva.<ref name="Maggio_2001" /><ref name="CFP" /> Razmjena iskustava i stavova između polaznika iz različitih sredina može proširiti perspektive i obogatiti proces učenja. Online komunikacija omogućava studentima da sarađuju s obrazovnim ustanovama i drugim studentima iz različitih dijelova svijeta, uključujući ustanove koje bi im zbog udaljenosti bile teško dostupne u tradicionalnom obliku nastave.<ref name="calpoly1">{{cite report |author=Blackboard Inc. |title=Educational Benefits of Online Learning |publisher=Blackboard Inc. |year=1998 |url=http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418021957/http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-date=18. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tehnološki razvoj proširio je mogućnosti komunikacije između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Istraživanja ukazuju da razmjena različitih tumačenja i načina razumijevanja može pomoći studentima da razviju vlastito razumijevanje sadržaja i upoznaju širi raspon perspektiva.<ref name="calpoly1" /> Istovremeno, stvaranje kvalitetnih odnosa među studentima može biti otežano fizičkom udaljenošću. Primjena sličnih zajedničkih zadataka za studente koji se nalaze na različitim lokacijama može povećati mogućnost razvoja međusobnih veza i saradnje.<ref name="Yuan_2006">{{cite journal |last=Yuan |first=Y. Connie |last2=Gay |first2=Geri |title=Homophily of Network Ties and Bonding and Bridging Social Capital in Computer-Mediated Distributed Teams |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=11 |issue=4 |date=2006 |pages=1062–1084 |doi=10.1111/j.1083-6101.2006.00308.x |url=https://academic.oup.com/jcmc/article/11/4/1062/4617719 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Porast učešća odraslih u [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnom učenju]] također povećava značaj obrazovanja na daljinu. Obrazovne ustanove mogu na taj način proširiti svoju ponudu na odrasle polaznike, uključujući programe stručnog obrazovanja i poslovne kurseve, što može predstavljati dodatni izvor prihoda.<ref name=Oblinger /><ref name="CFP" /> Programi obrazovanja na daljinu mogu istovremeno potaknuti inovacije u obrazovnim ustanovama i razvoj novih načina organizacije nastave.<ref name=Oblinger /> U pogledu ishoda učenja, istraživanja su pokazala da online nastava može ostvariti obrazovne rezultate usporedive s nastavom koja se izvodi neposredno, iako efekat zavisi od različitih faktora, uključujući kvalitet nastavnog programa i kompetencije nastavnika.<ref name="Blackmore_2007" /><ref name="Jedlicka_2002" /><ref name=Nguyen>{{cite journal |last=Nguyen |first=Tuan |title=The Effectiveness of Online Learning: Beyond No Significant Difference and Future Horizons |journal=MERLOT Journal of Online Learning and Teaching |volume=11 |issue=2 |date=2015 |pages=309–319 |url=http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319113645/http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-date=19. 3. 2020 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kvalitet nastave posebno zavisi od stručnosti i nastavničkih kompetencija osoba koje je izvode.<ref name="Orr_2010" /><ref name="CFP" /> Ekonomski aspekt predstavlja još jednu potencijalnu prednost obrazovanja na daljinu. Visoki troškovi visokog obrazovanja mogu predstavljati značajno finansijsko opterećenje za studente, dok obrazovanje na daljinu u određenim okolnostima može biti ekonomičnija alternativa.<ref name=Nguyen /><ref name="CFP" /> Studenti mogu ostvariti uštede jer nisu izloženi troškovima svakodnevnog putovanja do obrazovne ustanove. Dodatne uštede moguće su zahvaljujući elektronskim udžbenicima (e-udžbenicima), koji su u nekim slučajevima jeftiniji od štampanih izdanja. Razvoj digitalnih biblioteka i saradnja obrazovnih ustanova s digitalnim izdavačima također mogu omogućiti studentima pristup nastavnim materijalima bez dodatnih troškova.<ref name="Drexel_2026">{{cite web |title=The Benefits of Online Education in a Virtual Classroom |publisher=Drexel University School of Education |year=2026 |url=https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu može omogućiti učenicima i studentima veću kontrolu nad načinom i tempom učenja nego što je to uobičajeno u tradicionalnoj nastavi. Nastavni sadržaji mogu se pregledati više puta i prilagoditi individualnim potrebama, tako da se više vremena posveti složenijim ili slabije savladanim sadržajima, dok se poznati sadržaji mogu brže savladati.<ref name=Kirtman>{{cite journal |last=Kirtman |first=Lisa |title=Online Versus In-Class Courses: An Examination of Differences in Learning Outcomes |journal=Issues in Teacher Education |volume=18 |issue=2 |date=2009 |pages=103–116 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ858508.pdf |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kada su nastavni program, način izvođenja nastave i [[okruženje za učenje]] odgovarajuće osmišljeni, online obrazovanje može biti povezano s većim zadovoljstvom polaznika.<ref name=Nguyen /> Istraživanja ukazuju i na povezanost zadovoljstva učenjem s boljim obrazovnim ishodima. U pojedinim stručnim oblastima, posebno u zdravstvenim i oblastima [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], online komunikacija može omogućiti detaljniju razmjenu mišljenja i refleksiju o radu s korisnicima usluga.<ref name="Stanton_2006" /> Redovna online supervizija može omogućiti brže reagovanje na pojedinačne probleme i pitanja u odnosu na modele u kojima se supervizija odvija samo tokom unaprijed određenih sedmičnih sastanaka.<ref name="CFP" /> Kontinuirana komunikacija s nastavnicima i drugim studentima može istovremeno pružiti veći osjećaj podrške tokom obrazovanja.<ref name="Stanton_2006" /> Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja osobama koje zbog [[invaliditet|invalidnosti]], bolesti ili smanjene pokretljivosti ne mogu redovno pohađati nastavu u tradicionalnom obrazovnom okruženju.<ref name="Woods_2011">{{cite journal |last=Woods |first=Michael L. |last2=Maiden |first2=Jeffrey |last3=Brandes |first3=Joyce A. |title=An Exploration of the Representation of Students with Disabilities in Distance Education |journal=Online Journal of Distance Learning Administration |volume=14 |issue=4 |date=2011 |url=https://www.westga.edu/~distance/ojdla/winter144/woods_maiden_brandes144.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učenici koji zbog bolesti moraju ostati kod kuće ili u bolnici mogu, uz pomoć [[robot]]a za teleprisustvo, učestvovati u nastavi i održavati kontakt s nastavnicima i vršnjacima. Takvi sistemi mogu omogućiti učenicima da učestvuju u nastavnim i društvenim aktivnostima u učionici iako fizički nisu prisutni.<ref name="Regan_2014" /><ref name="Brown_2013" /> Primjena načela [[univerzalni dizajn|univerzalnog dizajna]] pri izradi programa obrazovanja na daljinu može dodatno povećati njihovu [[pristupačnost]]. Umjesto naknadnog prilagođavanja nastave pojedinačnim studentima, nastavni materijali i aktivnosti mogu se od početka oblikovati tako da budu dostupni osobama s različitim sposobnostima i invaliditetima, različitim načinima učenja i različitim maternjim jezicima.<ref name="BrainPOP_2026">{{cite web |title=Special Education: Grade-level Content That Works for All Your Students |publisher=BrainPOP |year=2026 |url=https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Online obrazovanje također omogućava pristup programima i stručnim znanjima obrazovnih ustanova koje bi pojedincima zbog geografskih ili drugih prepreka mogle biti nedostupne u tradicionalnom obliku nastave. Online okruženje istovremeno otvara prostor za razvoj novih nastavnih struktura i oblika izvođenja programa i za saradnju studenata na različitim lokacijama.<ref name="Kaplan_2021">{{cite web |last=Kaplan |first=Andreas |title=Business Schools: Going Digital Simply Must Make Sense! |publisher=EFMD Global Blog |date=5. 1. 2021 |url=https://blog.efmdglobal.org/2021/01/05/business-schools-going-digital-simply-must-make-sense/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Studenti mogu razmjenjivati znanja i ideje, postavljati pitanja i zajednički razvijati pristupe i metode rada. Zahvaljujući fleksibilnosti organizacije nastave, studenti mogu uskladiti obrazovanje sa svojim raspoloživim vremenom i drugim životnim obavezama. Mogućnost prilagođavanja tempa učenja individualnim okolnostima jedna je od važnih karakteristika obrazovanja na daljinu.<ref name="CFP" /> Obrazovanje na daljinu može doprinijeti smanjenju iseljavanja iz ruralnih i udaljenih područja jer studentima omogućava da ostanu u svojim mjestima prebivališta dok pohađaju programe visokog obrazovanja. Uklanjanje geografske prepreke pristupu visokom obrazovanju može istovremeno povećati broj obrazovnih programa dostupnih studentima i potaknuti veću konkurenciju među visokoškolskim ustanovama, nezavisno od njihove geografske lokacije.<ref name="Goldenberg_2021">{{cite news |last=Goldenberg |first=Joel |title=Quebec can become a 'leader in distance learning' at universities: MEI |newspaper=The Suburban |date=6. 10. 2021 |url=https://www.thesuburban.com/news/city_news/quebec-can-become-a-leader-in-distance-learning-at-universities-mei/article_59a7d233-2b80-5622-867b-86cd0b2075bc.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Ograničenja i izazovi == === Tehnološke i individualne prepreke === Obrazovanje na daljinu suočava se s nizom prepreka koje mogu otežati uspješno učenje. Među njima su ometanja u kućnom okruženju, nepouzdana ili nedovoljno dostupna tehnologija, troškovi obrazovanja, ograničen kontakt s nastavnicima kao i nedostatak odgovarajuće podrške i iskustva u učenju na daljinu.<ref name="Ostlund_2005">{{cite journal |last=Östlund |first=Berit |title=Stress, disruption and community — Adult learners' experiences of obstacles and opportunities in distance education |journal=The European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=8 |issue=1 |year=2005 |url=http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425225833/http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Galusha_1997">{{cite report |last=Galusha |first=Jill M. |title=Barriers to Learning in Distance Education |publisher=University of Southern Mississippi |year=1997 |url=http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000229041104/http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-date=29. 2. 2000 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedovoljno razvijene vještine [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] i samoregulacije također mogu otežati uspješno završavanje programa i biti povezane s većim stopama odustajanja.<ref name="ReferenceA" /> Za uspješno učešće u obrazovanju na daljinu potrebno je odgovarajuće poznavanje digitalnih alata koji se koriste u nastavi. Polaznicima koji nemaju dovoljno iskustva potrebno je omogućiti obuku za njihovo korištenje. Nedostatak naprednijih tehnoloških vještina može negativno utjecati na iskustvo učenja, zbog čega obrazovne ustanove trebaju unaprijed prepoznati moguće tehnološke prepreke i osigurati odgovarajuću podršku.<ref name="Stephens_2007">{{cite report |last=Stephens |first=D. |title=Quality issues in distance learning |publisher=AACSB International |date=juli 2007 |url=http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601203911/http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-date=1. 6. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pored tehničkih vještina, za uspješno obrazovanje na daljinu važni su [[upravljanje vremenom|upravljanje vremenom]], samodisciplina i sposobnost samostalnog organizovanja učenja. Obrazovanje na daljinu često zahtijeva od studenta veći stepen samostalnosti u planiranju i izvršavanju obrazovnih obaveza.<ref name="Bartram_2026">{{cite web |last=Bartram |first=Jacqui |title=Remote learning: Time management |publisher=University of Hull |year=2026 |url=https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pedagoška i organizacijska ograničenja === Nisu svi predmeti potrebni za završetak određenog studijskog programa dostupni online. To je posebno izraženo u programima obrazovanja za zdravstvene profesije, u kojima studenti prije završetka studija moraju steći praktično iskustvo i neposredno raditi s pacijentima.<ref name="DistanceLearningNet_2026">{{cite web |title=Advantages and Disadvantages of Distance Learning |publisher=DistanceLearningNet |year=2026 |url=https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da studenti pojedinih programa zdravstvenih profesija koji učestvuju u obrazovanju na daljinu mogu preferirati neposrednu komunikaciju s nastavnicima u odnosu na komunikaciju putem online diskusijskih platformi ili potpuno samostalno učenje. Međutim, pri poređenju različitih strategija obrazovanja na daljinu nisu utvrđene značajne razlike u uspješnosti studenata.<ref name="Jedlicka_2002" /> Jedan od izazova online nastave povezan je s mogućnošću uključivanja veoma velikog broja polaznika u isti kurs. Tradicionalni pristupi organizaciji nastave često su razvijani za relativno male grupe, dok online kursevi, posebno [[masivni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), mogu imati veoma veliki broj učesnika. Daniel Barwick ukazao je na nedostatak dovoljno istraživanja kojima bi se utvrdilo kako veličina grupe utječe na ishode učenja i da li je velika grupa nužno manje efikasna od male. Iako su neka istraživanja pokazala negativnu povezanost između određenih oblika nastave u velikim grupama i obrazovnih ishoda, ne postoji opći dokaz da veći broj polaznika sam po sebi nužno dovodi do lošijih rezultata.<ref name="Lederman_2007">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Does Class Size Matter? |newspaper=Inside Higher Ed |date=6. 12. 2007 |url=https://www.insidehighered.com/views/2007/12/06/does-class-size-matter |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Institucionalni izazovi === Obrazovanje na daljinu može predstavljati izazov i za same obrazovne ustanove. Budući da se radi o relativno novijem obliku obrazovanja, u tradicionalnim obrazovnim ustanovama može biti teško osigurati podršku njegovom uvođenju.<ref name="Stanton_2006" /> Organizacija i planiranje programa obrazovanja na daljinu također mogu biti složeniji za nastavnike, posebno kada je riječ o novim programima čiji se organizacijski i tehnički zahtjevi razlikuju od zahtjeva tradicionalne nastave. Među institucionalnim izazovima navode se finansijski i organizacijski zahtjevi, dodatno opterećenje nastavnika, vremenska ograničenja, kao i potreba za odgovarajućom tehničkom i administrativnom podrškom. Dodatni izazovi mogu biti povezani s održavanjem kontakta sa studentima, njihovim praćenjem i procjenjivanjem, posebno kada nastavnik nema neposredan kontakt sa studentima.<ref name="Hellman_2003">{{cite report |last=Hellman |first=Judith Adler |title=The Riddle of Distance Education: Promise, Problems and Applications for Development |publisher=United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD) |series=Technology, Business and Society Programme Paper |issue=9 |date=2003 |url=https://cdn.unrisd.org/assets/library/papers/pdf-files/hellman2.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće povezane s jezičkim sposobnostima, upravljanjem vremenom i vještinama učenja mogu utjecati i na uspješnost studenata. Istraživanje provedeno među studentima koledža u [[Washington (savezna država)|saveznoj državi Washington]] pokazalo je da su studenti koji su pohađali nastavu na daljinu češće odustajali od studija nego studenti koji su pohađali tradicionalnu nastavu, pri čemu su među navedenim teškoćama bile one povezane s jezikom, upravljanjem vremenom i vještinama učenja.<ref name="Xu_Jaggars_2011">{{cite report |last1=Xu |first1=Di |last2=Jaggars |first2=Shanna Smith |title=Online and Hybrid Course Enrollment and Performance in Washington State Community and Technical Colleges |publisher=Community College Research Center, Teachers College, Columbia University |issue=31 |date=2011 |url=https://ccrc.tc.columbia.edu/publications/online-hybrid-courses-washington.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Socijalni i kulturni izazovi === Jedan od izazova obrazovanja na daljinu jeste ograničena mogućnost neposredne društvene interakcije između studenata i nastavnika, kao i među samim studentima. Fizička udaljenost može otežati razvoj društvenih veza i povećati osjećaj izolovanosti kod pojedinih polaznika. Zbog toga socijalizacija predstavlja važan aspekt nekih oblika obrazovanja na daljinu.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013_AlleviatingIsolationDistanceEducation">{{cite journal |last1=SazmandAsfaranjan |first1=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=21. 10. 2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poseban izazov predstavljaju kulturne razlike između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Programi obrazovanja na daljinu mogu uključivati učesnike iz različitih geografskih, društvenih i kulturnih sredina i prelaziti granice država i kontinenata. Takva raznolikost može obuhvatati razlike povezane s [[rasa|rasom]], rodom, [[Religija|religijom]], [[jezik]]om, društvenim normama i obrazovnim iskustvima. Zbog toga je pri organizaciji nastave potrebno uzeti u obzir različite norme i očekivanja, predrasude i stereotipe, kao i moguće izvore nesporazuma i sukoba.<ref name="Nasiri_Mafakheri_2014">{{cite journal |last1=Nasiri |first1=Fuzhan |last2=Mafakheri |first2=Fereshteh |title=Postgraduate research supervision at a distance: a review of challenges and strategies |journal=Studies in Higher Education |volume=40 |issue=10 |pages=1962–1969 |year=2014 |doi=10.1080/03075079.2014.914906 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03075079.2014.914906 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] iklhy4k31vio1bcs29dkx59sfb2fprf 3922639 3922636 2026-08-28T23:55:19Z Bosancica by MK 173186 Završen članak 3922639 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;" |- ! colspan="2" style="background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;" | Obrazovanje na daljinu |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:0.5em 0;" | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]<br /><span style="font-size:90%;">Učenje i rad u digitalnom okruženju</span> |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Osnovni podaci |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;" | Izvorni naziv | style="padding:0.2em;" | ''Distance education'' / ''Distance learning'' |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Vrsta | style="padding:0.2em;" | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]] |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Glavni načini izvođenja | style="padding:0.2em;" | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Ključna komponenta | style="padding:0.2em;" | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Tehnologija | style="padding:0.2em;" | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]] |- ! colspan="2" style="background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;" | Povezani pojmovi |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Srodni oblici | style="padding:0.2em;" | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje |- ! style="background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;" | Modeli nastave | style="padding:0.2em;" | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]] |} '''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],<ref name="Kaplan Haenlein 2016">{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Honeyman_Miller_1993">{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.<ref name=":2">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]<ref name="Tabor_2007">{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> ili kombinovana nastava.<ref name="Vaughan_2010_BlendedLearning">{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.<ref name="Kaplan Haenlein 2016"/> Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.<ref name="Khasanova_Amanlikova_2022">{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].<ref name="Dron_Anderson_2014">{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika "novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]", koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.<ref name="Holmberg_2005">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.<ref name="Tait_2003">{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]<ref name="Higgins">{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.<ref name="Simonson_2005">{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža "Sir Isaac Pitman" širom zemlje.<ref name=MooreKearsley>{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.<ref name="Cole_2012">{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive">{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Univerzitetski dopisni kursevi === ==== Ujedinjeno Kraljevstvo ==== [[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]] [[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je "narodnim univerzitetom" ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.<ref name="External Programme History">{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.<ref name="Anderson_2007">{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu "nije bio oblik obrazovanja na daljinu".<ref name="Thanapal_2015">{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Australija i Južna Afrika ==== Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.<ref name="White_1982">{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== [[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]] [[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.<ref name="William_Harper">{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.<ref name="Levinson_2005">{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pittman_2003">{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.<ref name="Kett_1994">{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Clark_1906">{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža: {{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.<ref name="Clark_1906" />}} Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.<ref name="Kett_1994" /> Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.<ref name="Millikan_2003_UnionAgainstUnions">{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> ==== Međunarodna konferencija ==== Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.<ref name="Lee_2009">{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.<ref name="Lee_2008">{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bunker_2003">{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="ICDE_WhoWeAre">{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Otvoreni univerziteti === {{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}} [[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept "Otvorenog univerziteta" zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa. [[Datoteka:Walton Hall Pen&Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]] Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,<ref name="Nasseh_1997">{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao "potpunom besmislicom".<ref name="HistoryOfTheOU">{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.<ref name="QualityHistory">{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.<ref name="byrne">{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.<ref name="FernUniversitatHagen">{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz "otvoreni univerzitet". Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim "ljetnim školama". Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao "megauniverziteti".<ref name="Daniel_1998">{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pandemija bolesti COVID-19 === {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | header = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] | image1 = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png | alt1 = | caption1 = ... u Rusiji | image2 = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg | alt2 = | caption2 = ... u Italiji | total_width = 300 }} {{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}} [[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]] [[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.<ref name=":4">{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Template_UNESCO-closures">{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UNESCO_2020_290">{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.<ref name="Hew_2020">{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the "new normal" of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.<ref name=":4" /> Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].<ref name=":4" /><ref name="PoconoRecord_2020">{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.<ref name=":4" /> Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.<ref name="Aristovnik et al. 2020">{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].<ref name="Deflem_2021">{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.<ref name="AlTkhayneh_2023">{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].<ref name="Nieuwoudt_2018">{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.<ref name="Mezei_2023">{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.<ref name=":4" /> Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.<ref name="Asanov_2023">{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.<ref name="ReferenceA">{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.<ref name="ReferenceA" /> Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.<ref name="Hew_2020" /> [[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.<ref name="Bower_2011">{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.<ref name="Hew_2020" /> Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.<ref name="Veletsianos_2020">{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.<ref name="UIS_2021">{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Tehnologije == [[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]] U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno "prisutni" u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].<ref name="lever-duffy">{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.<ref name="Template_UNESCO-closures" /><ref name="Aristovnik et al. 2020"/> Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.<ref name="Brown_2013">{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.<ref name="Regan_2014">{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.<ref name="MSU_2015">{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2015">{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].<ref name="lever-duffy" /> Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.<ref name="Burns_2011">{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele. Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].<ref name="Burns_2011" /> Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.<ref name=":4" /> === Radio i televizija === [[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]] {{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC<ref name="WNYC_1931_AirCollegeTalk">{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.<ref name="Cuban_1986">{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.<ref name="Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation">{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor & Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.<ref name="Strauss_2020">{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="White_1988">{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Foss_2020">{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik "obrazovanja putem radija" mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.<ref name="Cox_2000">{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.<ref name="Cuban_1986" /> Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet "DePaul"|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.<ref name="Vyse_2017">{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija "Andrew Carnegie"|Korporacija "Carnegie"]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. <ref name="Cuban_1986" /><ref name="Sterling_2011">{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Taggart_2007">{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Internet === {{Glavni|Virtuelno obrazovanje}} Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.<ref name="Withrow_1997">{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Thomas_1988">{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs "Žene i računari u obrazovanju", koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.<ref name="Bates_2016">{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet "Jones"]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="JIU_2013">{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.<ref name="Radford_2011">{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija. Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],<ref name="Blackmore_2007">{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley & Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[radna terapija|radne terapije]],<ref name="Jedlicka_2002">{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stanton_2006">{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[porodična terapija|porodične terapije]],<ref name="Maggio_2001">{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[art terapija|art terapije]],<ref name="Orr_2010">{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]]. S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.<ref name="DEAC_2026">{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.<ref name="Lederman_2013">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.<ref name="Lederman_2013" /> Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="OlszewskiKubilius_2011">{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013">{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja == [[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> # [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika. # [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa. # Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. # Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono. === Modeli s utvrđenim tempom === Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja<ref name="Garrison_2000">{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> i uključivanja u zajednički i saradnički rad. === Modeli s vlastitim tempom === Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]]. Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima<ref name="Dron_Anderson_2014" /> koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.<ref name="Anderson_2011">{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Prednosti == Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja i stručnog usavršavanja stanovništvu i poslovnim organizacijama. Fleksibilna organizacija nastave omogućava polaznicima da obrazovne aktivnosti usklade s ličnim, porodičnim i profesionalnim obavezama, čime se smanjuju ograničenja koja proizlaze iz unaprijed određenog vremena i mjesta održavanja nastave.<ref name=Oblinger>{{cite journal |last=Oblinger |first=Diana G. |title=The Nature and Purpose of Distance Education |journal=The Technology Source |date=2000 |url=http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718000146/http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CFP">{{cite journal |last=Masson |first=Maxime |title=Benefits of TED Talks |journal=Canadian Family Physician |volume=60 |issue=12 |date=2014 |pages=1080 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4264800/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upotreba različitih oblika nastavnih sadržaja, uključujući videozapise, simulacije i interaktivne medije, može dodatno povećati angažman polaznika i omogućiti prilagođavanje različitim načinima učenja. Premještanje dijela nastavnih aktivnosti izvan fizičkih prostorija obrazovnih ustanova može ublažiti ograničenja njihovih kapaciteta, posebno u pogledu prostora i infrastrukture.<ref name=Oblinger /> Na taj način ustanove mogu ponuditi veći broj nastavnih predmeta, što studentima može olakšati pravovremeni upis obaveznih predmeta i smanjiti rizik od produženja studija.<ref name="Fischer_2022">{{cite journal |last=Fischer |first=Christian |last2=Baker |first2=Rachel |last3=Whiteside |first3=Lee |last4=Ruiz |first4=Francis A. |last5=Warschauer |first5=Mark |title=Increasing Success in Higher Education: The Relationships of Online Course Taking With College Completion and Time-to-Degree |journal=Educational Evaluation and Policy Analysis |volume=44 |issue=3 |date=2022 |pages=395–416 |doi=10.3102/01623737211055768 |doi-access=free |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.3102/01623737211055768 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu također može omogućiti pristup većem broju stručnjaka i povezivanje polaznika koji dolaze iz različitih geografskih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sredina te imaju različita životna i obrazovna iskustva.<ref name="Maggio_2001" /><ref name="CFP" /> Razmjena iskustava i stavova između polaznika iz različitih sredina može proširiti perspektive i obogatiti proces učenja. Online komunikacija omogućava studentima da sarađuju s obrazovnim ustanovama i drugim studentima iz različitih dijelova svijeta, uključujući ustanove koje bi im zbog udaljenosti bile teško dostupne u tradicionalnom obliku nastave.<ref name="calpoly1">{{cite report |author=Blackboard Inc. |title=Educational Benefits of Online Learning |publisher=Blackboard Inc. |year=1998 |url=http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418021957/http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-date=18. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tehnološki razvoj proširio je mogućnosti komunikacije između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Istraživanja ukazuju da razmjena različitih tumačenja i načina razumijevanja može pomoći studentima da razviju vlastito razumijevanje sadržaja i upoznaju širi raspon perspektiva.<ref name="calpoly1" /> Istovremeno, stvaranje kvalitetnih odnosa među studentima može biti otežano fizičkom udaljenošću. Primjena sličnih zajedničkih zadataka za studente koji se nalaze na različitim lokacijama može povećati mogućnost razvoja međusobnih veza i saradnje.<ref name="Yuan_2006">{{cite journal |last=Yuan |first=Y. Connie |last2=Gay |first2=Geri |title=Homophily of Network Ties and Bonding and Bridging Social Capital in Computer-Mediated Distributed Teams |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=11 |issue=4 |date=2006 |pages=1062–1084 |doi=10.1111/j.1083-6101.2006.00308.x |url=https://academic.oup.com/jcmc/article/11/4/1062/4617719 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Porast učešća odraslih u [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnom učenju]] također povećava značaj obrazovanja na daljinu. Obrazovne ustanove mogu na taj način proširiti svoju ponudu na odrasle polaznike, uključujući programe stručnog obrazovanja i poslovne kurseve, što može predstavljati dodatni izvor prihoda.<ref name=Oblinger /><ref name="CFP" /> Programi obrazovanja na daljinu mogu istovremeno potaknuti inovacije u obrazovnim ustanovama i razvoj novih načina organizacije nastave.<ref name=Oblinger /> U pogledu ishoda učenja, istraživanja su pokazala da online nastava može ostvariti obrazovne rezultate usporedive s nastavom koja se izvodi neposredno, iako efekat zavisi od različitih faktora, uključujući kvalitet nastavnog programa i kompetencije nastavnika.<ref name="Blackmore_2007" /><ref name="Jedlicka_2002" /><ref name=Nguyen>{{cite journal |last=Nguyen |first=Tuan |title=The Effectiveness of Online Learning: Beyond No Significant Difference and Future Horizons |journal=MERLOT Journal of Online Learning and Teaching |volume=11 |issue=2 |date=2015 |pages=309–319 |url=http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319113645/http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-date=19. 3. 2020 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kvalitet nastave posebno zavisi od stručnosti i nastavničkih kompetencija osoba koje je izvode.<ref name="Orr_2010" /><ref name="CFP" /> Ekonomski aspekt predstavlja još jednu potencijalnu prednost obrazovanja na daljinu. Visoki troškovi visokog obrazovanja mogu predstavljati značajno finansijsko opterećenje za studente, dok obrazovanje na daljinu u određenim okolnostima može biti ekonomičnija alternativa.<ref name=Nguyen /><ref name="CFP" /> Studenti mogu ostvariti uštede jer nisu izloženi troškovima svakodnevnog putovanja do obrazovne ustanove. Dodatne uštede moguće su zahvaljujući elektronskim udžbenicima (e-udžbenicima), koji su u nekim slučajevima jeftiniji od štampanih izdanja. Razvoj digitalnih biblioteka i saradnja obrazovnih ustanova s digitalnim izdavačima također mogu omogućiti studentima pristup nastavnim materijalima bez dodatnih troškova.<ref name="Drexel_2026">{{cite web |title=The Benefits of Online Education in a Virtual Classroom |publisher=Drexel University School of Education |year=2026 |url=https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovanje na daljinu može omogućiti učenicima i studentima veću kontrolu nad načinom i tempom učenja nego što je to uobičajeno u tradicionalnoj nastavi. Nastavni sadržaji mogu se pregledati više puta i prilagoditi individualnim potrebama, tako da se više vremena posveti složenijim ili slabije savladanim sadržajima, dok se poznati sadržaji mogu brže savladati.<ref name=Kirtman>{{cite journal |last=Kirtman |first=Lisa |title=Online Versus In-Class Courses: An Examination of Differences in Learning Outcomes |journal=Issues in Teacher Education |volume=18 |issue=2 |date=2009 |pages=103–116 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ858508.pdf |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kada su nastavni program, način izvođenja nastave i [[okruženje za učenje]] odgovarajuće osmišljeni, online obrazovanje može biti povezano s većim zadovoljstvom polaznika.<ref name=Nguyen /> Istraživanja ukazuju i na povezanost zadovoljstva učenjem s boljim obrazovnim ishodima. U pojedinim stručnim oblastima, posebno u zdravstvenim i oblastima [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], online komunikacija može omogućiti detaljniju razmjenu mišljenja i refleksiju o radu s korisnicima usluga.<ref name="Stanton_2006" /> Redovna online supervizija može omogućiti brže reagovanje na pojedinačne probleme i pitanja u odnosu na modele u kojima se supervizija odvija samo tokom unaprijed određenih sedmičnih sastanaka.<ref name="CFP" /> Kontinuirana komunikacija s nastavnicima i drugim studentima može istovremeno pružiti veći osjećaj podrške tokom obrazovanja.<ref name="Stanton_2006" /> Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja osobama koje zbog [[invaliditet|invalidnosti]], bolesti ili smanjene pokretljivosti ne mogu redovno pohađati nastavu u tradicionalnom obrazovnom okruženju.<ref name="Woods_2011">{{cite journal |last=Woods |first=Michael L. |last2=Maiden |first2=Jeffrey |last3=Brandes |first3=Joyce A. |title=An Exploration of the Representation of Students with Disabilities in Distance Education |journal=Online Journal of Distance Learning Administration |volume=14 |issue=4 |date=2011 |url=https://www.westga.edu/~distance/ojdla/winter144/woods_maiden_brandes144.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učenici koji zbog bolesti moraju ostati kod kuće ili u bolnici mogu, uz pomoć [[robot]]a za teleprisustvo, učestvovati u nastavi i održavati kontakt s nastavnicima i vršnjacima. Takvi sistemi mogu omogućiti učenicima da učestvuju u nastavnim i društvenim aktivnostima u učionici iako fizički nisu prisutni.<ref name="Regan_2014" /><ref name="Brown_2013" /> Primjena načela [[univerzalni dizajn|univerzalnog dizajna]] pri izradi programa obrazovanja na daljinu može dodatno povećati njihovu [[pristupačnost]]. Umjesto naknadnog prilagođavanja nastave pojedinačnim studentima, nastavni materijali i aktivnosti mogu se od početka oblikovati tako da budu dostupni osobama s različitim sposobnostima i invaliditetima, različitim načinima učenja i različitim maternjim jezicima.<ref name="BrainPOP_2026">{{cite web |title=Special Education: Grade-level Content That Works for All Your Students |publisher=BrainPOP |year=2026 |url=https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Online obrazovanje također omogućava pristup programima i stručnim znanjima obrazovnih ustanova koje bi pojedincima zbog geografskih ili drugih prepreka mogle biti nedostupne u tradicionalnom obliku nastave. Online okruženje istovremeno otvara prostor za razvoj novih nastavnih struktura i oblika izvođenja programa i za saradnju studenata na različitim lokacijama.<ref name="Kaplan_2021">{{cite web |last=Kaplan |first=Andreas |title=Business Schools: Going Digital Simply Must Make Sense! |publisher=EFMD Global Blog |date=5. 1. 2021 |url=https://blog.efmdglobal.org/2021/01/05/business-schools-going-digital-simply-must-make-sense/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Studenti mogu razmjenjivati znanja i ideje, postavljati pitanja i zajednički razvijati pristupe i metode rada. Zahvaljujući fleksibilnosti organizacije nastave, studenti mogu uskladiti obrazovanje sa svojim raspoloživim vremenom i drugim životnim obavezama. Mogućnost prilagođavanja tempa učenja individualnim okolnostima jedna je od važnih karakteristika obrazovanja na daljinu.<ref name="CFP" /> Obrazovanje na daljinu može doprinijeti smanjenju iseljavanja iz ruralnih i udaljenih područja jer studentima omogućava da ostanu u svojim mjestima prebivališta dok pohađaju programe visokog obrazovanja. Uklanjanje geografske prepreke pristupu visokom obrazovanju može istovremeno povećati broj obrazovnih programa dostupnih studentima i potaknuti veću konkurenciju među visokoškolskim ustanovama, nezavisno od njihove geografske lokacije.<ref name="Goldenberg_2021">{{cite news |last=Goldenberg |first=Joel |title=Quebec can become a 'leader in distance learning' at universities: MEI |newspaper=The Suburban |date=6. 10. 2021 |url=https://www.thesuburban.com/news/city_news/quebec-can-become-a-leader-in-distance-learning-at-universities-mei/article_59a7d233-2b80-5622-867b-86cd0b2075bc.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Ograničenja i izazovi == === Tehnološke i individualne prepreke === Obrazovanje na daljinu suočava se s nizom prepreka koje mogu otežati uspješno učenje. Među njima su ometanja u kućnom okruženju, nepouzdana ili nedovoljno dostupna tehnologija, troškovi obrazovanja, ograničen kontakt s nastavnicima kao i nedostatak odgovarajuće podrške i iskustva u učenju na daljinu.<ref name="Ostlund_2005">{{cite journal |last=Östlund |first=Berit |title=Stress, disruption and community — Adult learners' experiences of obstacles and opportunities in distance education |journal=The European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=8 |issue=1 |year=2005 |url=http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425225833/http://www.eurodl.org/index.php?p=&sp=full&article=179 |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Galusha_1997">{{cite report |last=Galusha |first=Jill M. |title=Barriers to Learning in Distance Education |publisher=University of Southern Mississippi |year=1997 |url=http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000229041104/http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-date=29. 2. 2000 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nedovoljno razvijene vještine [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] i samoregulacije također mogu otežati uspješno završavanje programa i biti povezane s većim stopama odustajanja.<ref name="ReferenceA" /> Za uspješno učešće u obrazovanju na daljinu potrebno je odgovarajuće poznavanje digitalnih alata koji se koriste u nastavi. Polaznicima koji nemaju dovoljno iskustva potrebno je omogućiti obuku za njihovo korištenje. Nedostatak naprednijih tehnoloških vještina može negativno utjecati na iskustvo učenja, zbog čega obrazovne ustanove trebaju unaprijed prepoznati moguće tehnološke prepreke i osigurati odgovarajuću podršku.<ref name="Stephens_2007">{{cite report |last=Stephens |first=D. |title=Quality issues in distance learning |publisher=AACSB International |date=juli 2007 |url=http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601203911/http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-date=1. 6. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pored tehničkih vještina, za uspješno obrazovanje na daljinu važni su [[upravljanje vremenom|upravljanje vremenom]], samodisciplina i sposobnost samostalnog organizovanja učenja. Obrazovanje na daljinu često zahtijeva od studenta veći stepen samostalnosti u planiranju i izvršavanju obrazovnih obaveza.<ref name="Bartram_2026">{{cite web |last=Bartram |first=Jacqui |title=Remote learning: Time management |publisher=University of Hull |year=2026 |url=https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Pedagoška i organizacijska ograničenja === Nisu svi predmeti potrebni za završetak određenog studijskog programa dostupni online. To je posebno izraženo u programima obrazovanja za zdravstvene profesije, u kojima studenti prije završetka studija moraju steći praktično iskustvo i neposredno raditi s pacijentima.<ref name="DistanceLearningNet_2026">{{cite web |title=Advantages and Disadvantages of Distance Learning |publisher=DistanceLearningNet |year=2026 |url=https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja su pokazala da studenti pojedinih programa zdravstvenih profesija koji učestvuju u obrazovanju na daljinu mogu preferirati neposrednu komunikaciju s nastavnicima u odnosu na komunikaciju putem online diskusijskih platformi ili potpuno samostalno učenje. Međutim, pri poređenju različitih strategija obrazovanja na daljinu nisu utvrđene značajne razlike u uspješnosti studenata.<ref name="Jedlicka_2002" /> Jedan od izazova online nastave povezan je s mogućnošću uključivanja veoma velikog broja polaznika u isti kurs. Tradicionalni pristupi organizaciji nastave često su razvijani za relativno male grupe, dok online kursevi, posebno [[masivni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), mogu imati veoma veliki broj učesnika. Daniel Barwick ukazao je na nedostatak dovoljno istraživanja kojima bi se utvrdilo kako veličina grupe utječe na ishode učenja i da li je velika grupa nužno manje efikasna od male. Iako su neka istraživanja pokazala negativnu povezanost između određenih oblika nastave u velikim grupama i obrazovnih ishoda, ne postoji opći dokaz da veći broj polaznika sam po sebi nužno dovodi do lošijih rezultata.<ref name="Lederman_2007">{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Does Class Size Matter? |newspaper=Inside Higher Ed |date=6. 12. 2007 |url=https://www.insidehighered.com/views/2007/12/06/does-class-size-matter |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Institucionalni izazovi === Obrazovanje na daljinu može predstavljati izazov i za same obrazovne ustanove. Budući da se radi o relativno novijem obliku obrazovanja, u tradicionalnim obrazovnim ustanovama može biti teško osigurati podršku njegovom uvođenju.<ref name="Stanton_2006" /> Organizacija i planiranje programa obrazovanja na daljinu također mogu biti složeniji za nastavnike, posebno kada je riječ o novim programima čiji se organizacijski i tehnički zahtjevi razlikuju od zahtjeva tradicionalne nastave. Među institucionalnim izazovima navode se finansijski i organizacijski zahtjevi, dodatno opterećenje nastavnika, vremenska ograničenja, kao i potreba za odgovarajućom tehničkom i administrativnom podrškom. Dodatni izazovi mogu biti povezani s održavanjem kontakta sa studentima, njihovim praćenjem i procjenjivanjem, posebno kada nastavnik nema neposredan kontakt sa studentima.<ref name="Hellman_2003">{{cite report |last=Hellman |first=Judith Adler |title=The Riddle of Distance Education: Promise, Problems and Applications for Development |publisher=United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD) |series=Technology, Business and Society Programme Paper |issue=9 |date=2003 |url=https://cdn.unrisd.org/assets/library/papers/pdf-files/hellman2.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće povezane s jezičkim sposobnostima, upravljanjem vremenom i vještinama učenja mogu utjecati i na uspješnost studenata. Istraživanje provedeno među studentima koledža u [[Washington (savezna država)|saveznoj državi Washington]] pokazalo je da su studenti koji su pohađali nastavu na daljinu češće odustajali od studija nego studenti koji su pohađali tradicionalnu nastavu, pri čemu su među navedenim teškoćama bile one povezane s jezikom, upravljanjem vremenom i vještinama učenja.<ref name="Xu_Jaggars_2011">{{cite report |last1=Xu |first1=Di |last2=Jaggars |first2=Shanna Smith |title=Online and Hybrid Course Enrollment and Performance in Washington State Community and Technical Colleges |publisher=Community College Research Center, Teachers College, Columbia University |issue=31 |date=2011 |url=https://ccrc.tc.columbia.edu/publications/online-hybrid-courses-washington.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Socijalni i kulturni izazovi === Jedan od izazova obrazovanja na daljinu jeste ograničena mogućnost neposredne društvene interakcije između studenata i nastavnika, kao i među samim studentima. Fizička udaljenost može otežati razvoj društvenih veza i povećati osjećaj izolovanosti kod pojedinih polaznika. Zbog toga socijalizacija predstavlja važan aspekt nekih oblika obrazovanja na daljinu.<ref name="SazmandAsfaranjan_2013_AlleviatingIsolationDistanceEducation">{{cite journal |last1=SazmandAsfaranjan |first1=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=21. 10. 2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Poseban izazov predstavljaju kulturne razlike između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Programi obrazovanja na daljinu mogu uključivati učesnike iz različitih geografskih, društvenih i kulturnih sredina i prelaziti granice država i kontinenata. Takva raznolikost može obuhvatati razlike povezane s [[rasa|rasom]], rodom, [[Religija|religijom]], [[jezik]]om, društvenim normama i obrazovnim iskustvima. Zbog toga je pri organizaciji nastave potrebno uzeti u obzir različite norme i očekivanja, predrasude i stereotipe, kao i moguće izvore nesporazuma i sukoba.<ref name="Nasiri_Mafakheri_2014">{{cite journal |last1=Nasiri |first1=Fuzhan |last2=Mafakheri |first2=Fereshteh |title=Postgraduate research supervision at a distance: a review of challenges and strategies |journal=Studies in Higher Education |volume=40 |issue=10 |pages=1962–1969 |year=2014 |doi=10.1080/03075079.2014.914906 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03075079.2014.914906 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Evaluacija == Za procjenu kvaliteta obrazovanja na daljinu razvijeni su različiti instrumenti i pristupi. Walker je razvio upitnik poznat kao [[Upitnik o okruženju za učenje u obrazovanju na daljinu]] (DELES), kojim se procjenjuju podrška nastavnika, interakcija i saradnja među studentima, povezanost nastavnih sadržaja s njihovim iskustvima, učenje u autentičnim situacijama, aktivno učenje i samostalnost studenata.<ref name="Walker_2003_DELES">{{cite thesis |last=Walker |first=Scott L. |title=Development and Validation of an Instrument for Assessing Distance Education Learning Environments in Higher Education: The Distance Education Learning Environments Survey (DELES) |publisher=Curtin University |year=2003 |url=https://curate.curtin.edu.au/articles/thesis/Development_and_Validation_of_an_Instrument_for_Assessing_Distance_Education_Learning_Environments_in_Higher_Education_The_Distance_Education_Learning_Environments_Survey_DELES_/31457251 |access-date=29. 8. 2026 |hdl=20.500.11937/1303 |language=en}}</ref> Harnish i Reeves predložili su sistematski pristup vrednovanju velikih interaktivnih sistema obrazovanja na daljinu koji obuhvata obuku učesnika, uvođenje sistema, njegovu upotrebu, komunikaciju kao i tehničku i drugu podršku.<ref name="Harnish_Reeves_2000">{{cite journal |last1=Harnish |first1=Dorothy |last2=Reeves |first2=Patricia |title=Issues in the Evaluation of Large-Scale Two-Way Interactive Distance Learning Systems |journal=International Journal of Educational Telecommunications |volume=6 |issue=3 |pages=261–282 |year=2000 |publisher=Association for the Advancement of Computing in Education (AACE) |issn=1077-9124 |url=https://www.learntechlib.org/primary/p/8023/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovna tehnologija == Savremena primjena [[obrazovna tehnologija|obrazovne tehnologije]], odnosno [[e-učenje|e-učenja]], omogućava razvoj obrazovanja na daljinu i samostalnog učenja zahvaljujući širokoj primjeni [[informacijsko-komunikacijske tehnologije|informacijsko-komunikacijskih tehnologija]] (IKT).<ref name="CFP" /> Za razliku od tradicionalnog obrazovanja na daljinu, koje se u velikoj mjeri oslanjalo na dostavljanje nastavnih materijala poštom, savremeni modeli omogućavaju neposrednu elektronsku razmjenu nastavnih sadržaja i komunikaciju između nastavnika i studenata. Nastava se može odvijati putem sinhrone ili asinhrone online komunikacije u interaktivnom okruženju za učenje ili u virtualnim zajednicama, čime fizička učionica više nije nužan prostor za odvijanje obrazovnog procesa. Garrison navodi da se time težište obrazovnog procesa pomjera prema obrazovnoj interakciji unutar virtualne zajednice učenika koja se održava tokom vremena.<ref name="Garrison_Anderson_2003">{{cite book |last1=Garrison |first1=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |title=E-learning in the 21st Century: A Framework for Research and Practice |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-26345-0 |url=https://books.google.hr/books?id=wRQnQtUUTXoC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Transakcijska udaljenost === Jedan od značajnih problema tradicionalnih modela obrazovanja na daljinu zasnovanih na dopisivanju jeste [[transakcijska udaljenost]], odnosno psihološka i komunikacijska udaljenost koja može nastati između nastavnika i učenika kada je njihova međusobna komunikacija nedovoljna. Povećanje te udaljenosti može negativno utjecati na proces učenja i na spremnost studenata da nastave obrazovanje na daljinu. Zbog toga su pružaoci obrazovanja na daljinu razvili različite strategije, metode i postupke za povećanje interakcije između nastavnika i studenata. Među tim mjerama su češće neposredne konsultacije, kao i intenzivnija primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Njihova svrha je smanjiti transakcijsku udaljenost i omogućiti kvalitetniju komunikaciju i interakciju između učesnika obrazovnog procesa.<ref name="Soekartawi_2002">{{cite journal |last1=Soekartawi |last2=Haryono |first2=Anung |last3=Librero |first3=Felix |title=Greater Learning Opportunities Through Distance Education: Experiences in Indonesia and the Philippines |journal=Journal of Southeast Asian Education |volume=3 |issue=2 |pages=283–320 |year=2002 |url=http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140307211743/http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-date=7. 3. 2014 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Digitalne obrazovni certifikati == Digitalne obrazovne certifikati predstavljaju elektronske certifikate o stečenim znanjima, vještinama ili obrazovnim postignućima koje se izdaju kao alternativa tradicionalnim certifikatima u papirnom obliku. Iako je njihova primjena sve raširenija, prihvaćenost [[masivni otvoreni online kurs|masovnih otvorenih online kurseva]] (MOOC) i online certifikata znatno se razlikuje među poslodavcima, a pitanja njihovog priznavanja i vjerodostojnosti i dalje su predmet rasprave.<ref name="Kaplan Haenlein 2016" /> Razvoj [[internet]]a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija ubrzao je pojavu novih oblika potvrđivanja obrazovnih postignuća, među kojima su [[digitalna značka|digitalne značke]], [[elektronski pasoš|elektronski pasoši]] i [[masivni otvoreni online kurs|masovni otvoreni online kursevi]] (MOOC). Ovi oblici mijenjaju načine stjecanja, dokumentovanja i priznavanja znanja i vještina te predstavljaju izazov tradicionalnim sistemima vrednovanja obrazovnih postignuća. Uobičajeno se razlikuju tri osnovna oblika online obrazovnih potvrda: potvrde zasnovane na provjeri znanja, online značke i online certifikati.<ref name="Keevy_Chakroun_2015">{{cite book |last1=Keevy |first1=James |last2=Chakroun |first2=Borhene |title=Level-setting and recognition of learning outcomes: The use of level descriptors in the twenty-first century |publisher=UNESCO |year=2015 |isbn=978-92-3-100138-3 |url=https://www.voced.edu.au/content/ngv%3A71352 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Autodidaktizam]] * [[Digitalni jaz]] * [[Obrazovna tehnologija]] * [[Novi mediji]] * [[Online škola]] * [[Virtualno obrazovanje]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Anderson |first=Terry |title=Theory and Practice of Online Education |edition=2 |year=2008 |isbn=9781897425084}} * {{cite journal |last1=Anderson |first1=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distance Learning |volume=12 |issue=3 |pages=80–97 |year=2010}} * {{cite book |last=Bates |first=Tony |title=Technology, e-learning and distance education |publisher=RoutledgeFalmer |year=2005}} * {{cite book |last=Bender |first=Tisha |title=Discussion-based online teaching to enhance student learning: Theory, practice and assessment |publisher=Taylor & Francis |year=2023}} * {{cite journal |last1=Betts |first1=Kristen |title=Historical review of distance and online education from 1700s to 2021 in the United States: Instructional design and pivotal pedagogy in higher education |journal=Journal of Online Learning Research and Practice |volume=8 |issue=1 |pages=3–55 |year=2021 |url=https://jolrap.scholasticahq.com/article/26963.pdf}} * {{cite journal |last1=Caruth |first1=Gail D. |last2=Caruth |first2=Donald L. |title=The impact of distance education on higher education: A case study of the United States |journal=Turkish Online Journal of Distance Education |volume=14 |issue=4 |pages=121–131 |year=2013 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/155860}} * {{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School—Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |pages=327–334 |year=1906 |doi=10.1126/science.24.611.327 |pmid=17772791 |bibcode=1906Sci....24..327C |url=https://zenodo.org/record/1447968}} * {{cite journal |last=Hampel |first=Robert L. |title=The Business of Education: Home Study at Columbia University and the University of Wisconsin in the 1920s and 1930s |journal=Teachers College Record |volume=112 |issue=9 |pages=2496–2517 |year=2010 |doi=10.1177/016146811011200905 |s2cid=141830291 |doi-access=free}} * {{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=Theory and Practice of Distance Education |edition=2nd |year=1995 |url=https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education}} * {{cite book |last1=Jacob |first1=J. U. |last2=Ensign |first2=M. |title=Transactional Radio Instruction: Improving Educational Outcomes for Children in Conflict Zones |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |year=2020 |doi=10.1007/978-3-030-32369-1}} * {{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America |year=1994 |isbn=9780804726801}} * {{cite book |last1=Moore |first1=Michael Grahame |last2=Anderson |first2=William |title=Handbook of Distance Education |edition=2nd |publisher=Psychology Press |year=2012 |isbn=9781410607294}} * {{cite book |editor-last=Moore |editor-first=Michael G. |title=Contemporary Issues in American Distance Education |year=1990}} * {{cite book |last=Major |first=Claire Howell |title=Teaching Online: A Guide to Theory, Research, and Practice |publisher=Johns Hopkins University Press |year=2015}} * {{cite book |last=Picciano |first=Anthony G. |title=Theories and frameworks for online education: Seeking an integrated model |work=A Guide to Administering Distance Learning |publisher=Brill |pages=79–103 |year=2021}} * {{cite journal |last=Saba |first=Farhad |title=Distance Education in the United States: Past, Present, Future |journal=Educational Technology |volume=51 |issue=6 |pages=11 |year=2011}} * {{cite book |last1=Stubblefield |first1=Harold W. |last2=Keane |first2=Patrick |title=Adult Education in the American Experience: From the Colonial Period to the Present |year=1994 |isbn=9780787900250}} * {{cite journal |last1=Sun |first1=Anna |last2=Chen |first2=Xiufang |title=Online education and its effective practice: A research review |journal=Journal of Information Technology Education |volume=15 |year=2016 |url=https://www.researchgate.net/profile/Anna-Sun/publication/310503884_Online_Education_and_Its_Effective_Practice_A_Research_Review/links/5dea533d299bf10bc3452ad4/Online-Education-and-Its-Effective-Practice-A-Research-Review.pdf}} * {{cite journal |last=Taylor |first=J. C. |title=Fifth-generation distance education |journal=e-Journal of Instructional Science and Technology (e-JIST) |volume=4 |issue=1 |pages=1–14 |year=2001}} * {{cite book |editor1-last=Evans |editor1-first=Terry |editor2-last=Murphy |editor2-first=David |title=International Handbook of Distance Education |publisher=Emerald Group Publishing Limited |location=Bingley |year=2008}} * {{cite journal |last1=Vlachopoulos |first1=Dimitrios |last2=Makri |first2=Agoritsa |title=Online communication and interaction in distance higher education: A framework study of good practice |journal=International Review of Education |volume=65 |issue=4 |pages=605–632 |year=2019}} * {{cite book |last=Walsh |first=T. |title=Unlocking the Gates: How and Why Leading Universities Are Opening Up Access to Their Courses |publisher=Princeton University Press |year=2011}} == Vanjski linkovi == {{Wikibooks|ICT in Education}} {{Commons category}} * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book//browse?type=lcsubc&key=Radio%20in%20education&c=x "Radio u obrazovanju"] besplatne knjige i članci u punom tekstu na internetu; iz 1930-ih i 1940-ih godina {{en simbol}} * [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation "Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press"] {{en simbol}} * [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation "Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press"]. Serija od preko 10 knjiga koje se bave istraživanjem obrazovanja na daljinu. Dostupne u štampanom izdanju za kupovinu ili online u slobodnom pristupu. {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Metode učenja]] aee93ssmwiilxrntpez4ss82gpk14zk 0 536739 3922677 3922350 2026-08-29T09:45:00Z Palapa 383 3922677 wikitext text/x-wiki '''Doživotni zatvor''' (ili '''doživotna kazna zatvora''') je svaka [[kazna (zakon)|kazna]] [[zatvor]]a u kojoj osuđena osoba ostaje zatvorena do kraja svog života (ili dok [[Pomilovanje|ne bude pomilovana]] ili [[ublažavanje kazne|kazna zamijenjena]] kaznomna određeno vrijeme), sa ili bez mogućnosti puštanja na slobodu. Zločini koji se kažnjavaju doživotnim zatvorom smatraju se izuzetno ozbiljnim i obično nasilnim. Primjeri ovih zločina su [[ubistvo]], [[Torture|mučenje]], [[terorizam]], [[zlostavljanje djece]] [[Child manslaughter|koje rezultira smrću]], [[silovanje]], [[špijunaža]], [[izdaja]], [[Illegal drug trade|ilegalna trgovina drogom]], [[Trgovanje ljudima|trgovina ljudima]], teške [[prevare]] i [[Ffinansijski zločini]], [[Otežavajuća okolnost|teška]] [[materijalna šteta]], [[podmetanje požara]], [[zločin iz mržnje]], [[otmica]], [[provala]], [[pljačka]], [[Pirati|piratstvo]], [[otmica aviona]], [[genocid]], [[Ratni zločin|ratni zločini]] i [[zločini protiv čovječnosti]]. Brojne evropske zemlje ukinule su sve oblike neograničenog zatvora. [[Hrvatska]] je odredila maksimalnu kaznu zatvora na 40 godina (50 godina u izuzetnim okolnostima). U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] maksimalna kazna zatvora utvrđena je na 45 godina na saveznom nivou, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Brčko distrikt|Brčko Distriktu]], dok je [[Republika Srpska]], koja je ranije također propisivala maksimalnu kaznu zatvora na 45 godina, ponovo uvela doživotnu kaznu zatvora.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/dnevne-vijesti/26022020/26022020-vijest4.html|title=NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA RS: Uvodi se doživotna kazna zatvora za počinioce najtežih krivičnih djela|website=www.paragraf.ba|language=bs|access-date=2026-08-27}}</ref> Portugal je ukinuo sve oblike doživotnog zatvora [[Prison reform|zatvorskim reformama]] Sampaio e Melo 1884. godine i ima maksimalnu kaznu od 25 godina.<ref>{{Cite book|last=Ramalho|first=Énio|url=https://www.legislationline.org/download/id/4288/file/Portugal_CC_2006_en.pdf|title=The Portuguese Penal Code, General Part (Articles 1–130)|publisher=verbojuridico|year=2016|page=12|chapter=II|archive-url=https://web.archive.org/web/20191019093023/https://www.legislationline.org/download/id/4288/file/Portugal_CC_2006_en.pdf|archive-date=2019-10-19}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://observador.pt/2018/03/08/25-anos-de-prisao-a-historia-da-pena-maxima-em-portugal/|title=25 anos de prisão. A história da pena máxima em Portugal|last=Bruno|first=Cátia|website=Observador|language=pt-PT|access-date=2021-01-13}}</ref> [[Datoteka:Burton_Phillips.jpg|mini|Fotografija [[Burton Phillips|Burtona Phillipsa]], osuđenog na doživotni zatvor zbog pljačke banke, 1935.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * * {{Normativna kontrola}} 5z055doca9y5ejz1hgoblpaabl7p9db 0 536747 3922565 3922445 2026-08-28T17:18:11Z Nerko65 55647 3922565 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija slika | ime = Epizode iz života svetog Nikole | slika = Uffizi bild 57.jpg | veličina_slike = | autor = [[Ambrogio Lorenzetti]] | godina = 1332. približno | tip = [[tempera]] i zlato na drvu | dimenzije = 95×101 cm | lokacija = [[Galleria degli Uffizi]] }} '''Epizode iz života svetog Nikole''' je grupa od četiri slike grupisane u dva panela (prvi 96 x 52,5 cm i drugi 92 x 49 cm) [[Siena|sijenskog]] slikara [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogia Lorenzettija]], urađene približno 1332. a danas izložene u [[Firenca|firentinskoj]] [[Galleria degli Uffizi|Galeriji Uffizi]]. Prisustvo elemenata nalik šarkama duž jedne strane na oba panela navodi na zaključak da su to bili bočni elementi [[poliptih]]a, vjerovatno s likom sveca u sredini.<ref name= "AGD">{{Cite web|url= https://www.andrewgrahamdixon.com/archive/itp-33-stories-of-st-nicholas-by-ambrogio-lorenzetti.html|title= ''Stories of St Nicholas, by Ambrogio orenzetti''|website= andrewgrahamdixon.com|access-date= 27. 8. 2026}}</ref> [[Giorgio Vasari]] je zabilježio da je vidio ova djela unutar [[Crkva svetog Prokule (Firenca)|Crkve svetog Prokule]]. == Historija == Više od hiljadu godina dijelilo je Ambrogia Lorenzettija od njegovog subjekta u ovom slikarskom djelu, za kojeg se kaže da je rođen 271. n.e. u Patari, lučkom gradu na području današnje [[Turska|Turske]]. [[Kult]] svetog Nikole jednako je slavljen koliko je njegova historija nejasna. Za glavne (i potpuno nepotvrđene) događaje iz njegovog života obično se govorilo da objedinjuju progon i zatvaranje od strane cara [[Dioklecijan]]a i činjenje brojnih čuda. Njegova istaknutost u hrišćanskom kanonu svetaca pojačana je nakon 1087. kada su poduzetni trgovci iz [[italija]]nskog grada [[Bari]]ja ukrali neke kosti za koje se kaže da su ostaci svetog Nikole iz crkve u [[Konstantinopolj]]u. Zapadna Crkva je potom prihvatila Nikolu, izgradivši u njegovu čast brojne crkve i domišljato razrađujući njegov mit. Italijanski hroničar i biskup [[Genova|Genove]] [[Jacopo da Voragine]], čija je [[hagiografija|hagiografska]] [[enciklopedija]] "''Zlatna legenda''" iz sredine 13. stoljeća postala priručnik za živote glavnih svetaca, učvrstio je popularnu sliku Nikole. Upravo zahvaljujući njegovom apokrifnom izvještaju, Ambrogio je zasnovao svoje slike za Crkvu svetog Prokule u Firenci.<ref name= "AGD"/> Naslikao je ovo djelo tokom svog boravka u Firenci (dokumentovano 1321.), kada se upisao u Ceh ljekara i apotekara i primao brojne narudžbe, koristeći prazninu koju je ostavio [[Giotto di Bondone|Giottov]] odlazak 1327. Četiri panela sa pričama o svetom Nikoli iz Barija prvobitno su se nalazila u Crkvi svetog Prokula, kako bilježi Vasari, gdje se nalazio i Triptih svetog Prokula istog umjetnika. Smatra se da su priče o svetom Nikoli prvobitno bile postavljene u oltaru u obliku [[triptih]]a, sa velikom figurom svetog Nikole iz Barija u središtu, koja je u međuvremenu izgubljena; druga hipoteza je da su paneli sačinjavali vrata od tabernakula. == Opis djela i stil == Ovaj ciklus predstavlja četiri legendarna čuda i djela milosrđa, ilustrujući saosjećanje, božansku naklonost i trajno štovanje svetog Nikole u [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] hrišćanskoj tradiciji. Četiri priče prikazuju "Uskrsnuće djeteta", "Spašavanje Mire od gladi" sušenjem i umnožavanjem vreća brašna koje su pale u more, "Darivanje miraza trima djevicama" i "Posvećenje Svetog Nikole za biskupa." [[Datoteka:Ambrogio lorenzetti, storie di san nicola, da s. procolo a firenze, 1332-34 ca. (uffizi) 01.jpg|thumb|150px|desno]] * '''Milostinja svetog Nikole''' Nikola tajno baca [[novac]] u kuću siromašnog čovjeka koji se bojao da će morati [[Prostitucija|prostituirati]] svoje kćeri. Čini se da je ovo prva noć kada otac kaže najstarijoj kćeri da će novac iskoristiti da plati za njen miraz. Ostale kćeri nastavljaju tugovati zbog onoga što bi im se moglo dogoditi. Druge slike ponekad prikazuju novac kao kuglice od [[Zlato|zlata]], ali ovdje je u obliku zlata umotanog u tkaninu, kao što je navedeno u ovom odlomku u Zlatnoj legendi. Legenda nikada ne precizira da se zlato ubacuje kroz prozor, ali se to pretpostavlja u ovoj i drugim slikama. Ovaj čin je prikazan s poniznošću i diskretnošću. * '''Sveti Nikola zaređen za biskupa Mire''' Nikola je posvećen za [[biskup]]a. Nalazi se u lijevom prednjem planu, s istom [[Crvena|crvenom]] haljinom i [[Plava|plavom]] frizurom kao na prethodnoj slici. Kao i u ovom odlomku u Zlatnoj legendi, biskup u plavom kaže Nikoli da će biti novi biskup Mire. Biskupu je u snu rečeno da izabere prvog čovjeka koji stigne u crkvu za vrijeme jutrenja. U pozadini, biskupi s desne i lijeve strane se pripremaju da Nikoli daju njegovu novu mitru i štap. Sada nosi plavo dok kleči pred postrignutim sveštenikom kod [[oltar]]a. [[Datoteka: Ambrogio lorenzetti, storie di san nicola 01 1332.jpg|thumb|150px|lijevo]] * '''Sveti Nikola oživljava dječaka''' Ovom slikom ilustruje se čudo koje se dogodilo na blagdan svetog Nikole, neko vrijeme nakon svečeve smrti. Prema ovoj priči, čovjek je bio na večeri kada je ugledao hodočasnika kako prosi vani. Poslao je svog dječaka da mu da milostinju. U gornjem lijevom uglu dječak nudi novčić hodočasniku, koji je zapravo [[đavo]]. Đavo zatim zadavi dijete, u donjem lijevom uglu. Ali na čovjekovu molitvu, u donjem desnom uglu, sveti Nikola oživljava mrtvo dijete. Svečevo zauzimanje prikazano je zrakama koje se dijagonalno sijeku od sveca (u gornjem lijevom uglu) do dječaka na krevetu: jedna zraka prema mrtvom dječaku, a druga prema dječaku koji je sada prizvan u život. U pozadini je majka prikazana jednom dok se moli pored kreveta mrtvog dječaka, a zatim ponovo kada ga vidi kako ustaje. Čudo je prikazano dijagonalnim zrakama [[svjetlost]]i koje povezuju sveca s dječakovim uskrsnućem. * '''Čudo sa žitom''' U ovom odlomku legenda govori o tome kako je sveti Nikola, da bi spasio grad Miru ([[Bari]]) od gladi, nagovario mornare da dio [[Žitarice|žitarica]], koje su nosili caru u Aleksandriju, da podijele svoj teret s izgladnjelim ljudima. Dolaskom u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], pronalaze žito netaknuto, ispunjavajući njegovo obećanje. Scene u ovom ciklusu karakterizira izvanredna narativna tečnost, s brojnim novim tehnikama i postepenim smanjenjem zlatne pozadine, ograničene na sve manje i marginalnije prostore, pri čemu [[arhitektura]] zauzima gotovo cijelu pozadinu. Pedantni detalji vjerovatno su imati iznenađujući učinak na Firentince, navikle na važnost inovacija u djelima [[Giotto di Bondone|Giotta di Bondonea]]. == Literatura == * Gloria Fossi, Uffizi, Giunti, Firenze 2004. {{ISBN|88-09-03675-1}} * Pierluigi De Vecchi ed Elda Cerchiari, ''I tempi dell'arte'', volume 1, Bompiani, Milano 1999 {{ISBN| 88-451-7107-8}}. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Slike Ambrogia Lorenzettija]] [[Kategorija:Umjetničke slike iz 1300-tih]] [[Kategorija:Gotičko slikarstvo]] [[Kategorija:Sijenska škola]] rkewferlgl2b16qesdwi5azajmoyntm 0 536749 3922497 2026-08-28T12:10:15Z Almanbet Janışev 143991 Almanbet Janışev premjestio je stranicu [[Haakon, krunski princ od Norveške]] na [[Haakon VIII, kralj Norveške]] 3922497 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Haakon VIII, kralj Norveške]] f3zb1i9g7gpb19fjnnxbr08jgblwoek 0 536750 3922500 2026-08-28T12:18:50Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti... 3922500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = 3 | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. <!-- Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] lx64vo9nezcgaj8n2wex1c8jl1r7cel 3922501 3922500 2026-08-28T12:20:03Z AnToni 2325 3922501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = 3 | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. <!-- Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] esi96y055qc1h4bmstfefr226uyjch7 3922505 3922501 2026-08-28T12:30:28Z AnToni 2325 3922505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = 3 | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. <!-- Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] rr5uvr8hxrvjwhd4r38tzqa1i6d60ys 3922508 3922505 2026-08-28T12:34:57Z AnToni 2325 3922508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. <!-- Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] bjyhhyrya09cj6ofltg5zd2xx4bvibh 3922524 3922508 2026-08-28T13:45:17Z AnToni 2325 3922524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 9iusbr2wo2lts3hfomb84tiiugx2vix 3922528 3922524 2026-08-28T13:50:22Z AnToni 2325 3922528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] abl9ly5zsp160z49hkqmnggrcou65db 3922546 3922528 2026-08-28T14:07:47Z AnToni 2325 3922546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] p3e7zgnjxz7fh14fgtjxzkd6vsvm3ps 3922553 3922546 2026-08-28T14:14:16Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3922553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] d80glsrwb6gt32mcf3qa23ieq0q3oq6 3922579 3922553 2026-08-28T18:34:25Z AnToni 2325 3922579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]]]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. <!--u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] fjb2b6qnbxsvggz6s6xy7twcyyoygd5 3922580 3922579 2026-08-28T18:34:44Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. <!--u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] m6n9tibwq8r2221dqowjnseng4gzgit 3922582 3922580 2026-08-28T18:36:37Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. <!--u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] n9raor8kx0bgu0v5o07oxjj8hoedr9p 3922588 3922582 2026-08-28T18:52:11Z AnToni 2325 3922588 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s iza drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. <!--u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] ny9hdq0cysq36w5r8tk76sqswvxd6sg 3922591 3922588 2026-08-28T18:57:02Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s iza drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. <!--u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Oleg Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 1k0fmtzft9z38bohqnjgexz4yfposgq 3922594 3922591 2026-08-28T19:03:12Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti|]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s iza drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 6a69pcraczn4zcjpnfsr6efi69ffw52 3922595 3922594 2026-08-28T19:03:38Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s iza drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] fxpzvcg3qely614jlrgoch5jg9cvgsy 3922598 3922595 2026-08-28T19:11:23Z AnToni 2325 3922598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |} {{sekcija}} --> {{clear}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] sien1i7c3q04pekw2uk5tg6tr57ot6r 3922599 3922598 2026-08-28T19:27:12Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3922599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 6x10hh4kx8it0d70gznirj9w7omoaft 3922655 3922599 2026-08-29T07:56:16Z AnToni 2325 3922655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] krcwbttrilwg636vgn496kqavqek99c 3922656 3922655 2026-08-29T07:58:18Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3922656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Oleg Riženkov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Oleg Vladimirovič Riženkov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Najstenjarvi]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 173 | težina = 73 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Minsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 5 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) | medalje_EP = '''6''' | zlato_EP = 2 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 2 | 5 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 28. 8. 2026. }} '''Oleg Vladimirovič Riženkov''' ({{jez-ru|Оле́г Влади́мирович Рыженко́в}}, {{jez-be|Алег Уладзіміравіч Рыжанкоў}}) rođen 15. decembra 1965. u [[Najstenjarvi]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|17]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|27]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|11]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|24]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|21]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|38]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|6]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|19]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|4]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|24]] |} Riženkov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] |- |||34||5||30||7||43||14||28||20||19||8||22||25||35 |} Prvi nastup Riženkova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Riženkov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Privatni život == Bio je oženjen s bjeloruskom biatlonkom [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]]. Kasnije se oženio biatlonkom [[Delphyne Burlet]], s kojom je - kao i s prvom ženom - dobio sina. Ponovo se razveo i oženio treći put == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Riženkov, Oleg}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Najstenjarvi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] lo3bnsjzp4mq2n941zyni3e3xng9ogn 1 536751 3922504 2026-08-28T12:26:04Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} == Riženkov ili Rižankov == Zna li neko pravu transkripciju? Riž'''e'''nkov ili Riž'''a'''nkov? --~~~~ 3922504 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Riženkov ili Rižankov == Zna li neko pravu transkripciju? Riž'''e'''nkov ili Riž'''a'''nkov? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:26, 28 august 2026 (CEST) s6sfarvhsftlulwk2hyqx8q68kkoi4g 14 536752 3922512 2026-08-28T12:46:34Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Orden Republike Srpske}} [[Kategorija:Nosioci odlikovanja Republike Srpske|Orden Republike Srpske]] 3922512 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Orden Republike Srpske}} [[Kategorija:Nosioci odlikovanja Republike Srpske|Orden Republike Srpske]] 4mzgdt2lgo2fsgk9a3fbd20crlwxjcd 14 536753 3922513 2026-08-28T12:46:50Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)}} [[Kategorija:Nosioci odlikovanja Republike Srpske|Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] 3922513 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)}} [[Kategorija:Nosioci odlikovanja Republike Srpske|Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] migqoxcojnbid1t4ocp0crvfn8t1i6j 14 536754 3922514 2026-08-28T12:48:48Z Z1KA 87045 Nova stranica: [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]] 3922514 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]] 29irh1jfukuyuysn2hrp1yth2y7cwmq 0 536755 3922562 2026-08-28T16:05:20Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1368509813|Trinitite]]" 3922562 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Trinitite_from_Trinity_Site.jpg|mini|Trinitit]] '''Trinitit''', također poznat kao '''atomzit''' ili '''Alamogordo staklo''',<ref>{{Cite news|url=http://www.atlasobscura.com/articles/trinitite-trinity-test-mineral-cultural-jewelry|title=The Long, Weird Half-Life of Trinitite|last=Giaimo|first=Cara|date=2017-06-30|work=Atlas Obscura|access-date=2017-07-08|language=en}}</ref><ref name="smithmag">{{Cite news|last=Rhodes|first=Richard|date=September 2019|title=A Chunk of Trinitite Reminds Us of the Sheer, Devastating Power of the Atomic Bomb|url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/chunk-trinitite-reminds-sheer-devastating-power-atomic-bomb-180972848/|work=Smithsonian Magazine|location=|access-date=May 21, 2021}}</ref> je staklasti ostatak koji je ostao na pustinjskom tlu nakon testiranja nuklearne bombe Trinity na bazi [[Plutonij|plutonija]] 16. jula 1945. godine, u blizini [[Alamogordo|Alamogorda u Novom Meksiku]]. Staklo je prvenstveno napravljeno od [[Arkoza|arkozičnog]] pijeska sastavljenog od [[Kvarc|kvarcnih]] zrna i [[Feldspat|feldspata]] ([[Mikroklin|mikroklina]] i manje količine plagioklasa s malom količinom [[Kalcit|kalcita]], hornblende i augita u matrici pjeskovite [[Glina|gline]])<ref name="Ross">{{Cite journal|last=Ross|first=Clarence S.|author-link=Clarence S. Ross|date=1948|title=Optical properties of glass from Alamogordo, New Mexico|journal=American Mineralogist: Journal of Earth and Planetary Materials|volume=33|issue=5–6|pages=360–362}}</ref> koji je rastopljen atomskom eksplozijom. Prvi put je akademski opisan u ''časopisu American Mineralogist'' 1948. godine.<ref name="auto1">{{Cite journal|last=Eby|first=G. Nelson|last2=Charnley|first2=Norman|last3=Pirrie|first3=Duncan|last4=Hermes|first4=Robert|last5=Smoliga|first5=John|last6=Rollinson|first6=Gavyn|date=2015|title=Trinitite redux: Mineralogy and petrology|url=http://www.helfordgeoscience.co.uk/wp-content/uploads/2017/01/Eby-et-al-2015.pdf|journal=American Mineralogist|volume=100|issue=2–3|pages=427–441|bibcode=2015AmMin.100..427E|doi=10.2138/am-2015-4921}}</ref> Obično je svijetlozelene boje, iako je u jednom dijelu mjesta eksplozije pronađen i crveni trinitit,<ref name="auto1" /> a formiran je i rijedak crni trinitit. <ref name="beauty">{{Cite news|last=Williams|first=Katie|date=November 2, 2017|title=The beauty created by the 'Destroyer of Worlds'|url=https://news.unm.edu/news/the-beauty-created-by-the-destroyer-of-worlds|work=The University of New Mexico Newsroom|location=|access-date=May 24, 2021}}</ref> Blago je radioaktivan, ali siguran za rukovanje.<ref>Kolb, W. M., and Carlock, P. G. (1999). ''Trinitite: The Atomic Age Mineral''. </ref><ref>{{Cite web|url=https://www.orau.org/health-physics-museum/collection/nuclear-weapons/trinity/trinitite.html|title=Trinitite|website=ORAU Museum of Radiation and Radioactivity|publisher=Oak Ridge Associated Universities|access-date=October 7, 2021}}</ref><ref>''[https://www.hscott.net/analyzing-trinitite-a-radioactive-piece-of-nuclear-history/ Analyzing Trinitite]'', Hunter Scott. </ref> Komadi materijala ostaju na lokaciji Trinity {{As of|2018}},<ref>{{Cite news|last=Burge|first=David|date=April 4, 2018|title=Have a blast: Trinity Site allows public to visit where first atomic bomb was tested|url=https://eu.elpasotimes.com/story/news/military/2018/04/05/trinity-site-nuclear-history-first-atomic-bomb-open-house/483618002/|work=The El Paso Times|location=|access-date=May 27, 2021}}</ref> iako je veći dio sravnila buldožerom i zakopala Komisija za atomsku energiju Sjedinjenih Američkih Država 1953. godine.<ref>Carroll L. Tyler, AEC letter to the Governor of New Mexico, July 16, 1953. Nuclear Testing Archive, NV0103562: https://www.osti.gov/opennet/detail?osti-id=16166107 </ref> [[Datoteka:Trinitite-pieces3.jpg|mini| Komadići trinitita]] [[Datoteka:Trinitite_backlight.jpg|lijevo|mini| Gotovo šuplji uzorak trinitita osvijetljen pozadi kako bi se prikazala svjetlost koja prolazi kroz materijal]] [[Datoteka:Trinity_Detonation_T&B.jpg|desno|mini| Oblak u obliku gljive nekoliko sekundi nakon detonacije]] Studija iz 2010. godine objavljena u časopisu otvorenog pristupa ''Proceedings of the National Academy of Sciences'' ispitala je potencijalnu vrijednost trinitita u oblasti nuklearne forenzike.<ref>{{Cite news|last=Spotts|first=Pete|date=November 12, 2010|title=Scientists use 'trinitite' from 1945 to help decode nuclear blasts|url=https://www.csmonitor.com/Science/2010/1112/Scientists-use-trinitite-from-1945-to-help-decode-nuclear-blasts|work=The Christian Science Monitor|location=|access-date=May 25, 2021}}</ref> Prije ovog istraživanja, pretpostavljalo se da su komponente trinitita identično spojene i da njihov originalni sastav nije mogao biti razaznat. Studija je pokazala da staklo nastalo od nuklearnih detonacija može pružiti informacije o uređaju i povezanim komponentama, kao što je ambalaža.<ref name="bbcclues">{{Cite news|last=|first=|date=November 8, 2010|title=Nuclear debris could reveal clues of bomb's origin|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11714316|work=BBC|location=|access-date=May 27, 2021}}</ref> [[Datoteka:Sign_Prohibiting_Removal_of_Trinite_at_Ground_Zero.jpg|mini| Znak na lokaciji za testiranje koji upozorava na nezakonitost sakupljanja trinitita sa te lokacije]] [[Datoteka:Fulgurite-Adrar_mauritanien_(2).jpg|mini| Fulgurit iz mauritanske pustinje]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Radioaktivni materijal]] k4s6b518tzlkvo9yr5rju1uhc1i2ddf 4 536756 3922567 2026-08-28T18:09:39Z AnToni 2325 Nova stranica: <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"><!-- [[Datoteka:|180px]] --></di... 3922567 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"><!-- [[Datoteka:|180px]] --></div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada u novembru. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Azijski mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin--mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] m15gcjhrlhxqx3on5lu2pr9ajy3kqd3 3922568 3922567 2026-08-28T18:09:58Z AnToni 2325 /* Prijavljivanje */ 3922568 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"><!-- [[Datoteka:|180px]] --></div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Azijski mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin--mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] retsws0y9benfa9kq0hud2v3gm9ukci 3922569 3922568 2026-08-28T18:10:25Z AnToni 2325 /* Dodaj članke */ 3922569 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"><!-- [[Datoteka:|180px]] --></div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin--mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] hnqymbl62szs68p2ejlbw6s4jjzw45a 3922693 3922569 2026-08-29T11:23:04Z AnToni 2325 ubaceno 3922693 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin--mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] bg0vfiuzclw0le5saoqazuhxj4ots7c 3922700 3922693 2026-08-29T11:37:51Z AnToni 2325 /* Dodaj članke */ 3922700 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] l7003cdg4t9o6vuuxz3c321jyv706qz 3922701 3922700 2026-08-29T11:41:30Z AnToni 2325 /* Članci */ test 3922701 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=3 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] 7zpf5i1q3tt5ohjw2mg5h8zjsrhfb5t 3922702 3922701 2026-08-29T11:42:45Z AnToni 2325 3922702 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=3 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] 1vn6c3fypq0p17pkejnhqwoh7mq180l 3922704 3922702 2026-08-29T11:47:05Z AnToni 2325 /* Organizatori */ 3922704 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=3 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] pdt6nkznkzunkp9ba044d2h18ace41i 3922705 3922704 2026-08-29T11:48:13Z AnToni 2325 /* Pravila */ 3922705 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=3 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] 6qhxzxvn64vqu0nq4ocsvtwog6wdc3r 0 536757 3922589 2026-08-28T18:52:46Z AnToni 2325 Preusmjereno na [[Ricco Groß]] 3922589 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ricco Groß]] go4twm5rois4l68d9qqh7k04sk06r0s 0 536758 3922624 2026-08-28T21:03:03Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Američki dolar]] 3922624 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Američki dolar]] azwqxjgymjgxqoheh1gn0yvp3cklrq2 0 536760 3922659 2026-08-29T08:32:20Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = Sovjetski S... 3922659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|7]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] m76vh2vstwtaxmqxwpskcknoaylwd9c 3922660 3922659 2026-08-29T08:33:42Z AnToni 2325 3922660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]],[[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|7]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] kehkbk37m1idcg7zl25tkiwkilev4i2 3922667 3922660 2026-08-29T08:37:38Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3922667 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]],[[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] oxpg52zd1i1rbw80cn65jazau8hstyz 3922671 3922667 2026-08-29T08:43:56Z AnToni 2325 3922671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s dva promašaja i 2:16.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]; a u ekipnim utrkama dva četvrta mjesta: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 2:49.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksej Ajdarov|Aleksejom Ajdarovim]], [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], zaostavši 1:37.8&nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] sl0atbwlp8xria8cie6suxc9rsyuufb 6 536761 3922688 2026-08-29T10:51:59Z Tulum387 155909 Slika za Wikimaraton Male države i teritorije 2026. Ako vam se svidi, napravljeno je još par verzija i za naredne godine. 3922688 wikitext text/x-wiki == Sažetak == Slika za Wikimaraton Male države i teritorije 2026. Ako vam se svidi, napravljeno je još par verzija i za naredne godine. == Licenciranje == {{JD-ja}} 8m2q4ss3jz6mna6sao3vuxwj3thvgqr 10 536762 3922694 2026-08-29T11:28:36Z AnToni 2325 Mozda malo sablon popraviti 3922694 wikitext text/x-wiki {{Korisnički šablon |slika = {{#switch: {{{1|}}} | 2026 = Male-drzave-i-teritorije-2026.png | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png }} |tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]''' |pozadina slike = #AAAAAA |pozadina teksta = #AAAAAA |boja teksta = black |okvir = #006699 |}} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> <includeonly> {{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} | [[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Male države i teritorije{{{1|}}}.]] }} </includeonly> 2lorvbmprmhkmp9lurutlniwlxld7i3 3922697 3922694 2026-08-29T11:34:23Z AnToni 2325 3922697 wikitext text/x-wiki {{Korisnički šablon |slika = {{#switch: {{{1|}}} | 2026 = Male-drzave-i-teritorije-2026.png | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png }} |tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Male države i teritorije/{{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]''' |pozadina slike = #AAAAAA |pozadina teksta = #AAAAAA |boja teksta = black |okvir = #006699 |}} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> <includeonly> {{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} | [[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Male države i teritorije{{{1|}}}.]] }} </includeonly> eaphtbxdrgzmnjt4c0ahsr343kqooc6 10 536763 3922695 2026-08-29T11:31:31Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili proširen u okviru projekta [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]'''<br/> Ostale članke iz projekta možete naći [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.#Članci|ovdje]]. }} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 3922695 wikitext text/x-wiki {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili proširen u okviru projekta [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]'''<br/> Ostale članke iz projekta možete naći [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.#Članci|ovdje]]. }} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 3cbemg3g1ui5b2tqdeqmcrdux0qe0dh 3922698 3922695 2026-08-29T11:35:04Z AnToni 2325 3922698 wikitext text/x-wiki {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili proširen u okviru projekta [[Wikipedia:Male države i teritorije/{{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]'''<br/> Ostale članke iz projekta možete naći [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.#Članci|ovdje]]. }} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> qbh1b78rxxnpuodho4jj1twgiw6l33u 4 536764 3922703 2026-08-29T11:43:38Z AnToni 2325 Nova stranica: * -~~~~ 3922703 wikitext text/x-wiki * -[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:43, 29 august 2026 (CEST) n2y9afq5hglsxcxgru1g44tbru9izjl