Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Monako 0 1038 3922710 3872433 2026-08-29T12:09:10Z Palapa 383 3922710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Principauté de Monaco |zvanično_ime = Kneževina Monako |ime_genitiv = Monaka |zastava = Flag of Monaco.svg |grb = Coat of Arms of Monaco.svg |mapa = Europe location MCO.png |službeni_jezik = [[Francuski jezik|francuski]] |glavni_grad = Monako<ref>Monako je grad-država, teritorija jedinog grada je ujedno i kompletna teritorija države. Česta je greška uzimanje imena neke od četvrti grada kao ime glavnog grada (npr.: Monaco-Ville ili Monte Carlo). [http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb Teritorija Monaka i uopšteni opis sa službene stranice kneževine Monako {{en simbol}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301234625/http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb |date=1. 3. 2008 }}</ref> |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak prinčeva Monaka|Princ]] |vladar_prva_vlast = [[Albert II od Monaka|Albert II]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak predsjednika vlade Monaka|Predsjednik vlade]] |vladar_druga_vlast = [[Didier Guillaume]] |po_površini_na_svijetu = 231 |površina = 1.95 |procenat_vode = 0 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 210 |stanovnika = 36,950 <small>Procjena 2013</small> |gustoća = 18,285 |nezavisnost = [[1297]] uspostavljanjem [[Loza Grimaldi|loze Grimaldi]] |valuta = [[Euro]] (€) (EUR) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Hymne Monégasque]]"{{Center|[[Datoteka:Monaco National Anthem.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.mc]] |pozivni_broj = +377 |}} '''Monako''' (originalno: Principatu de Munegu, [[Francuski jezik|fr.]]: Principauté de Monaco) je grad-država i mikrodržava na [[Azurna obala|Azurnoj obali]] u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Po unutrašnjem uređenju [[kneževina]], Graniči s [[Francuska|Francuskom]] na sjeveru, istoku i zapadu. Kneževina ima 38.682 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=MC|title=Population, total - Monaco {{!}} Data|website=data.worldbank.org|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Monako je najgušće naseljena država na svijetu i druga najmanja država na svijetu. Ona je poznata kao jedna od najkupljih i najbogatijih mjesta na svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/most-expensive-street-in-monaco-avenue-princesse-grace-2020-1|title=The 1.25-mile waterfront stretch in Monaco that used to be the world's most expensive street looks no different from the rest of the city — and it says a lot about Monaco's wealth|last=Warren|first=Katie|website=Business Insider|language=en-US|access-date=1. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|title=Monaco Is The Most Expensive Place To Buy Property In The World|last=Romagnoli|first=Rumble|website=Forbes|language=en-US|access-date=1. 11. 2022|archive-date=29. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220529225530/https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|url-status=dead}}</ref> Službeni jezik Monaka je [[Francuski jezik|francuski]]. Osim toga, mnogi stanovnici govore i razumiju [[monegaski dijalekt]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]]. S površinom od 2,1 km2, druga je najmanja država na svijetu, nakon [[Vatikan]]a. Monako je najgušće naseljena država na svijetu. Monako ima kopnenu granicu od 5,47&nbsp;km i najkraću obalu na svijetu od približno 3,83&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|title="monaco statistics pocket" / Publications / IMSEE - Monaco IMSEE|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=1. 11. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130422/http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Raniero_I_de_Mónaco.jpg|lijevo|mini|175x175piksel|[[Rainier I od Monaka|Rainier I]], pobjednik pomorske bitke kod [[Bitka kod Zierikzee|Zierikzeea]] i prvi suvereni vladar Monaka iz dinastije Grimaldi]] Ime Monako dolazi od riječi Monoikos (Μόνοικος), imenu koje je označavalo navodno ligursko pleme koje je na tome području živjelo u 6 stoljeću pr.n.e. Krajem 12. stoljeća pr.n.e., Rimljani su okupirali regiju.<ref name="History of Monaco">{{Cite web|url=https://www.monaco-montecarlo.com/index-history_monaco-en.html|title=History of Monaco|website=Monaco-Montecarlo.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (5. stoljeće nove ere), regiju su redovito pljačkal [[barbari]]. Tek krajem 10. stoljeća, nakon protjerivanja [[Sarasini|Sarasina]] od strane grofa [[Provansa|Provanse]], obala se polako ponovno naseljava.<ref name="History of Monaco" /> Obalska regija Monako, prvobitno pod kontrolom [[Republika Genova|Republike Genove]], je 1297. osvojena od strane [[Grimaldi (dinastija)|Grimaldijevih]], a potom je niz godina vlast prelazila iz jedne ruke u drugu. Tako je 1301. godine ponovo pod rukovođstvom Genove. Godine 1331. je uz podršku francuskog kralja došla u vlast Grimaldijevih, da bi je 1357. iznova osvojila Genova. Godine 1419. konačno je došla pod vlast Grimaldijevih. Godine 1489. francuski kralj i herceg iz Savoye su priznali njenu nezavisnost. U 19. stoljeću, kada je [[Sardinija]] postala dio [[Italija|Italije]], regija je došla pod francuski utjecaj, ali joj je Francuska dopustila da ostane nezavisna. Poput Francuske, Monako je u toku Drugog svjetskog rata bio u sastavu [[Sile Osovine|Sila Osovine]], Italije, a zatim [[Treći rajh|Trećeg rajha]], prije nego što je konačno oslobođen. Iako je okupacija kratko trajala, rezultirala je deportacijom židovskog stanovništva i pogubljenjem nekoliko pripadnika otpora iz Monaka. Od tada je Monako nezavisan. [[Datoteka:Italia_1494-it.svg|lijevo|mini|159x159piksel|Monako (kao dio Republike Genove) 1494. godine]] [[Knez Rainier III]]. je naslijedio prijestolje kneževine od svog djeda kneza Louisa II., 1949. godine. Godine 1962. je donesen novi [[ustav]] kojim je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. Godine 1993. Monako je postao član [[Ujedinjene nacije|UN]]-a. Godine 2002., potpisan je novi ugovor s Francuskom u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe. Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro 6. aprila 2005. prijestolje je naslijedio njegov sin [[Albert II, knez Monaka|Albert II]]. == Politika == Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je [[parlamentarna monarhija]] s knezom na čelu države. Izvršna vlast sastoji se od ministra države (Ministre d'État) koji presjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine ''Conseil communal'' koji se sastoji od 15 članova. == Naselja == Monako je podijeljen na 6 naselja: * Monaco-Ville, stari grad, * La Condamine, lučka zona i tržnica, * Monte-Carlo, stambena zona i casino, * Fontvieille, novo naselje uz more, * Le Larvotto, plaže, * Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona == Geografija == Nalazi se na obali Sredozemnog mora, 18&nbsp;km udaljena od Nice i 12&nbsp;km od italijanske granice, u potpunosti je okružena Francuskom. Zauzima brdovito područje obalno područje dužine 3&nbsp;km, a široko nekoliko stotina metara i dva zaljeva. Najviša uzvisina Mont Angel bilježi 140 metara visine. Klima je blaga [[Sredozemna klima|sredozemna]] s vlažnim zimama te toplim i suhim ljetima. Temperatura varira od prosječnih 8&nbsp;°C u januaru i februaru do prosječnih 26&nbsp;°C u julu i augustu. == Privreda == Službeni ekonomski podaci nisu dostupni, ali procjenjuje se da Monako spada među najbogatije države na svijetu.<ref name="proleksis.lzmk.hr">{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/37739/|title=Monako {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115749/https://proleksis.lzmk.hr/37739/|url-status=dead}}</ref> Godine 2009. Monako je ostvario BDP od 6,1 milijardu USD te najviši BDP po stanovniku na svijetu od 172.676 USD.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|title=Monako {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115754/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|url-status=dead}}</ref> Glavni izvor prihoda Monaka je [[turizam]], svake godine veliki broj turista privlači [[kasino]] i ugodna klima. Godišnje ga posjeti oko 250.000 gostiju, uz još 2 milijuna jednodnevnih posjetitelja.<ref name="proleksis.lzmk.hr"/> Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako je porezni raj i za tvrtke koje imaju niske porezne stope, zbog čega mnogi bogataši ne samo da se doseljavaju u Monako, već otvaraju i poslovnice svojih firmi u njemu. Država nema vlastitih energetskih izvora pa u potpunosti ovisi o uvozu. Uprkos otvorenosti tržišta, zadržala je monopol u nekim vitalno važnim sektorima poput telefonije, pošte i duhanske industrije. Monako nije član [[Evropska unija|Evropske unije,]] ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica [[Euro|eura]]. == Stanovništvo == Manji postotak stanovništva je izvorno monegaški, a više od polovine čine Francuzi. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Monaco}} {{Stub-država}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Vijeće Evrope}} {{Glavni gradovi evropskih država}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Monako]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] cyova3ga3vp0f5mlhgjqqewxn64q7hj 3922712 3922710 2026-08-29T12:19:10Z Palapa 383 3922712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Principauté de Monaco |zvanično_ime = Kneževina Monako |ime_genitiv = Monaka |zastava = Flag of Monaco.svg |grb = Coat of Arms of Monaco.svg |mapa = Europe location MCO.png |službeni_jezik = [[Francuski jezik|francuski]] |glavni_grad = Monako<ref>Monako je grad-država, teritorija jedinog grada je ujedno i kompletna teritorija države. Česta je greška uzimanje imena neke od četvrti grada kao ime glavnog grada (npr.: Monaco-Ville ili Monte Carlo). [http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb Teritorija Monaka i uopšteni opis sa službene stranice kneževine Monako {{en simbol}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301234625/http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb |date=1. 3. 2008 }}</ref> |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak prinčeva Monaka|Princ]] |vladar_prva_vlast = [[Albert II od Monaka|Albert II]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak predsjednika vlade Monaka|Predsjednik vlade]] |vladar_druga_vlast = [[Didier Guillaume]] |po_površini_na_svijetu = 231 |površina = 1.95 |procenat_vode = 0 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 210 |stanovnika = 36,950 <small>Procjena 2013</small> |gustoća = 18,285 |nezavisnost = [[1297]] uspostavljanjem [[Loza Grimaldi|loze Grimaldi]] |valuta = [[Euro]] (€) (EUR) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Hymne Monégasque]]"{{Center|[[Datoteka:Monaco National Anthem.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.mc]] |pozivni_broj = +377 |}} '''Monako''' (originalno: Principatu de Munegu, [[Francuski jezik|fr.]]: Principauté de Monaco) je grad-država i mikrodržava na [[Azurna obala|Azurnoj obali]] u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Po unutrašnjem uređenju [[kneževina]], Graniči s [[Francuska|Francuskom]] na sjeveru, istoku i zapadu. Kneževina ima 38.682 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=MC|title=Population, total - Monaco {{!}} Data|website=data.worldbank.org|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Monako je najgušće naseljena država na svijetu i druga najmanja država na svijetu. Ona je poznata kao jedna od najkupljih i najbogatijih mjesta na svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/most-expensive-street-in-monaco-avenue-princesse-grace-2020-1|title=The 1.25-mile waterfront stretch in Monaco that used to be the world's most expensive street looks no different from the rest of the city — and it says a lot about Monaco's wealth|last=Warren|first=Katie|website=Business Insider|language=en-US|access-date=1. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|title=Monaco Is The Most Expensive Place To Buy Property In The World|last=Romagnoli|first=Rumble|website=Forbes|language=en-US|access-date=1. 11. 2022|archive-date=29. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220529225530/https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|url-status=dead}}</ref> Službeni jezik Monaka je [[Francuski jezik|francuski]]. Osim toga, mnogi stanovnici govore i razumiju [[monegaski dijalekt]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]]. S površinom od 2,1 km2, druga je najmanja država na svijetu, nakon [[Vatikan]]a. Monako je najgušće naseljena država na svijetu. Monako ima kopnenu granicu od 5,47&nbsp;km i najkraću obalu na svijetu od približno 3,83&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|title="monaco statistics pocket" / Publications / IMSEE - Monaco IMSEE|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=1. 11. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130422/http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Raniero_I_de_Mónaco.jpg|lijevo|mini|175x175piksel|[[Rainier I od Monaka|Rainier I]], pobjednik pomorske bitke kod [[Bitka kod Zierikzee|Zierikzeea]] i prvi suvereni vladar Monaka iz dinastije Grimaldi]] Ime Monako dolazi od riječi Monoikos (Μόνοικος), imenu koje je označavalo navodno ligursko pleme koje je na tome području živjelo u 6 stoljeću pr.n.e. Krajem 12. stoljeća pr.n.e., Rimljani su okupirali regiju.<ref name="History of Monaco">{{Cite web|url=https://www.monaco-montecarlo.com/index-history_monaco-en.html|title=History of Monaco|website=Monaco-Montecarlo.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (5. stoljeće nove ere), regiju su redovito pljačkal [[barbari]]. Tek krajem 10. stoljeća, nakon protjerivanja [[Sarasini|Sarasina]] od strane grofa [[Provansa|Provanse]], obala se polako ponovno naseljava.<ref name="History of Monaco" /> Obalska regija Monako, prvobitno pod kontrolom [[Republika Genova|Republike Genove]], je 1297. osvojena od strane [[Grimaldi (dinastija)|Grimaldijevih]], a potom je niz godina vlast prelazila iz jedne ruke u drugu. Tako je 1301. godine ponovo pod rukovođstvom Genove. Godine 1331. je uz podršku francuskog kralja došla u vlast Grimaldijevih, da bi je 1357. iznova osvojila Genova. Godine 1419. konačno je došla pod vlast Grimaldijevih. Godine 1489. francuski kralj i herceg iz Savoye su priznali njenu nezavisnost. U 19. stoljeću, kada je [[Sardinija]] postala dio [[Italija|Italije]], regija je došla pod francuski utjecaj, ali joj je Francuska dopustila da ostane nezavisna. Poput Francuske, Monako je u toku Drugog svjetskog rata bio u sastavu [[Sile Osovine|Sila Osovine]], Italije, a zatim [[Treći rajh|Trećeg rajha]], prije nego što je konačno oslobođen. Iako je okupacija kratko trajala, rezultirala je deportacijom židovskog stanovništva i pogubljenjem nekoliko pripadnika otpora iz Monaka. Od tada je Monako nezavisan. [[Datoteka:Italia_1494-it.svg|lijevo|mini|159x159piksel|Monako (kao dio Republike Genove) 1494. godine]] [[Knez Rainier III]]. je naslijedio prijestolje kneževine od svog djeda kneza Louisa II., 1949. godine. Godine 1962. je donesen novi [[ustav]] kojim je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. Godine 1993. Monako je postao član [[Ujedinjene nacije|UN]]-a. Godine 2002., potpisan je novi ugovor s Francuskom u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe. Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro 6. aprila 2005. prijestolje je naslijedio njegov sin [[Albert II, knez Monaka|Albert II]]. == Politika == [[Datoteka:Prince_Rainier_III_and_Princess_Grace.jpg|desno|mini|[[Wedding of Rainier III, Prince of Monaco, and Grace Kelly|Brak]] holivudske glumice [[Grace Kelly]] i [[Rainier III, knez Monaka|princa Rainiera III]] privukao je pažnju medija na kneževinu.]] Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je [[parlamentarna monarhija]] s knezom na čelu države. Izvršna vlast sastoji se od ministra države (Ministre d'État) koji presjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine ''Conseil communal'' koji se sastoji od 15 članova. [[Datoteka:МОНАКО_-_panoramio_(4).jpg|mini|192x192piksel|Prinčeva palata Monaka]] == Naselja == Monako je podijeljen na 6 naselja: * Monaco-Ville, stari grad, * La Condamine, lučka zona i tržnica, * Monte-Carlo, stambena zona i casino, * Fontvieille, novo naselje uz more, * Le Larvotto, plaže, * Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona == Geografija == [[Datoteka:Monaco_satellite_map.png|desno|mini|193x193piksel|Satelitski snimak Monaka, sa žutom granicom između Francuske i Monaka]] Nalazi se na obali Sredozemnog mora, 18&nbsp;km udaljena od Nice i 12&nbsp;km od italijanske granice, u potpunosti je okružena Francuskom. Zauzima brdovito područje obalno područje dužine 3&nbsp;km, a široko nekoliko stotina metara i dva zaljeva. Najviša uzvisina Mont Angel bilježi 140 metara visine. Klima je blaga [[Sredozemna klima|sredozemna]] s vlažnim zimama te toplim i suhim ljetima. Temperatura varira od prosječnih 8&nbsp;°C u januaru i februaru do prosječnih 26&nbsp;°C u julu i augustu. == Privreda == Službeni ekonomski podaci nisu dostupni, ali procjenjuje se da Monako spada među najbogatije države na svijetu.<ref name="proleksis.lzmk.hr">{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/37739/|title=Monako {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115749/https://proleksis.lzmk.hr/37739/|url-status=dead}}</ref> Godine 2009. Monako je ostvario BDP od 6,1 milijardu USD te najviši BDP po stanovniku na svijetu od 172.676 USD.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|title=Monako {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115754/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|url-status=dead}}</ref> Glavni izvor prihoda Monaka je [[turizam]], svake godine veliki broj turista privlači [[kasino]] i ugodna klima. Godišnje ga posjeti oko 250.000 gostiju, uz još 2 milijuna jednodnevnih posjetitelja.<ref name="proleksis.lzmk.hr"/> Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako je porezni raj i za tvrtke koje imaju niske porezne stope, zbog čega mnogi bogataši ne samo da se doseljavaju u Monako, već otvaraju i poslovnice svojih firmi u njemu. Država nema vlastitih energetskih izvora pa u potpunosti ovisi o uvozu. Uprkos otvorenosti tržišta, zadržala je monopol u nekim vitalno važnim sektorima poput telefonije, pošte i duhanske industrije. Monako nije član [[Evropska unija|Evropske unije,]] ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica [[Euro|eura]]. == Stanovništvo == Manji postotak stanovništva je izvorno monegaški, a više od polovine čine Francuzi. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Monaco}} {{Stub-država}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Vijeće Evrope}} {{Glavni gradovi evropskih država}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Monako]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 573giw7jb35umujida3ptqrvikwzugu Bugarska 0 1061 3922853 3903581 2026-08-30T03:32:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| | izvorno_ime = Република България | zvanično_ime = Republika Bugarska | ime_genitiv = Bugarske | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | karta = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Bugarske|Predsjednica]] | vladar_prva_vlast = [[Ilijana Jotova]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Bugarske|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Andrej Gjurov]] | = 105. | površina = 110.994 | procenat_vode = 2,16 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 110. | stanovnika = 6.437.360<ref>{{Cite web|title=Population and Demographic Processes in 2024 {{!}} National statistical institute|url=https://www.nsi.bg/en|website=www.nsi.bg|access-date=21. 2. 2026}}</ref>(<small>procjena 2024.</small>) | gustoća = 58 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 145. | bdp_ukupno = 266.030 $ | bdp_godina = 2025. | po_broju_bdp_na_svijetu = 75. | bdp_per_capita = 41.328 $ | hdi = <span style="color: #c00; font-size: larger;">▼</span>0.799 | hdi_godina = 2023. | hdi_nivo = visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 70. | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▼</span>38,4<ref name="eurostatec" /> | gini_godina = 2024. | najviša_tačka_ime = [[Musala (vrh)|Musala]] | najviša_tačka_metara = 2.925 | nezavisnost = od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]<br />5. 10. 1908. | valuta = [[euro]] | vremenska_zona = UTC+2 | himna = [[Mila Rodino]]<br><br>{{Center|[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.bg]] | pozivni_broj = +359 |}} '''Bugarska''' ({{jez-bg|България}}), zvanično '''Republika Bugarska''' ({{jez-bg|Република България|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i izlazi na [[Crno more]] na istoku. Sa ukupnom površinom od 110.994&nbsp;km<sup>2</sup>, ona je 16. država po površini u Evropi. Organizirane [[prahistorija|prahistorijske]] kulture počele su se razvijati na području današnje Bugarske tokom [[neolit]]skog perioda. Tokom njene antičke historije na njenoj teritoriji živjeli su [[Trakija|Tračani]], a kasnije [[Ahemenidsko carstvo|Perzijanci]]<ref name="worthington" />, Grci i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]]. Nastanak ujedinjenih bugarskih zemalja veže se za osnivanje [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]] 681. koje je dominiralo većim dijelom istočnog Balkana te je djelovalo kao kulturno čvorište za [[Slaveni|Slavene]] tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Padom [[Drugo bugarsko carstvo|Drugog bugarskog carstva]] 1396. njena teritorija potpada pod vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] koja je trajala gotovo petsto godina. Rusko-turski rat 1877/78. doveo je do nastanka treće bugarske države. Narednih godina vodila je nekoliko ratova sa susjednim državama, što je navelo Bugarsku da stane na stranu Njemačke u oba svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata 1946. postaje jednopartijska [[Socijalizam|socijalistička]] država kao dio sovjetskog istočnog bloka. U decembru 1989. vladajuća [[Komunistička partija Bugarske]] dozvolila je višestranačke izbore, što je na kraju odvelo Bugarsku tranzicijom u demokratiju i tržišnu ekonomiju. Bugarsko stanovništvo od oko 7,3 miliona je pretežno urbanizirano i uglavnom koncentrirano u administrativnim centrima 28 bugarskih provincija. Većina komercijalnih i kulturnih aktivnosti je fokusirana na glavni i najveći bugarski grad, [[Sofija|Sofiju]]. Najrazvijenije oblasti ekonomije su teška industrija, elektroinženjering i [[poljoprivreda]], koje se oslanjaju na lokalne prirodne resurse. Današnja politička struktura države određena je usvajanjem demokratskog [[ustav]]a 1991. Bugarska je unitarna, parlamentarna republika sa snažnom političkom, administrativnom i ekonomskom centralizacijom. Članica je [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO]] saveza i [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], i jedna je od osnivača OSCE-a, a nestalni član Vijeća sigurnosti UN bila je tri puta. == Historija == {{Glavni|Historija Bugarske}} [[Datoteka:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg|200px|thumb|lijevo|Katedrala Aleksandra Nevskog u [[Sofija|Sofiji]]]] Počeci bugarske državnosti vežu se za godinu 632. kada je osnovana [[Stara Velika Bugarska]] (''Patria Onoguria''). Od 6. vijeka [[Slaveni]] počinju pristizati na područje današnje Bugarske. Godine 678. kada je Bugarsko Carstvo već propalo, Prabugari (Protobugari) na čelu s Asparuhom doseljavaju na Balkansko poluostrvo. Zajedno sa preostalim tračkim i rimskim stanovništvom on osniva [[Prvo Bugarsko Carstvo]] (trajalo od 679. do 1018. a koje Bizantija priznaje 681). Vremenom se to carstvo proširilo na gotovo cijeli Balkan. Prva bugarska prijestolnica bila je [[Pliska]]. Time je Bugarska postala treća priznata država u Evropi i jedna od malobrojnih koja nije plaćala danak Istočnom Rimskom Carstvu. Stapanjem starosjedilačkog i pridošlog stanovništva nastao je današnji narod [[Bugari]]. Vladar Boris I prešao je 864. na bizantinsko hrišćanstvo. Njegov sin Simeon I (893-927) bio je jedan od najvažnijih vladara Bugara, porazivši Srbe, Mađare i Bizantince, osnovao je bugarski pravoslavni patrijarhat te je promovirao starobugarsku literaturu. Tokom njegove vladavine na carskom dvoru je nastalo i [[Ćirilica|ćirilično pismo]]. Simeon I je bio prvi vladar koji je nosio titulu cara, a sam sebe je nazivao ''Carem Bugara i Rimljana'' ("istočnih" Rimljana odnosno Bizantinaca). Pod dinastijom Komitopula [[Ohrid]] postaje bugarska prijestolnica, a carstvo od 972. do 1018. kroz naslijeđivanje potpada pod [[Bizantijsko Carstvo]]. Od vladavine Borisa I u 9. vijeku, njegova država je bila izložena stalnom pokrštavanju iz [[Konstantinopolj]]a, zbog čega danas većina Bugara pripada pravoslavnoj crkvi. Pokrštavanje je dovelo do prvog kulturnog procvata u carstvu. U gradovima [[Preslav]], [[Pliska]] i [[Ohrid]] otvorene su škole, iz kojih se dalje širila starobugarska kultura i jezik na druge slavenske narode. Iako je bugarska kultura bila pod snažnim utjecajem Bizantije, ipak se može govoriti o "prvom južnoslavenskom utjecaju" i starocrkvenoslavenskom jeziku. Bugarska je dugo vremena bila vrlo moćno carstvo koje se u vojnom pogledu moglo mjeriti sa Bizantijskim. Tokom vladavine cara Petra I nastala je hrišćanska zajednica [[Bogumili|Bogumila]], koji se smatraju pretečama boraca protiv dogmi u crkvi, a koji su znatno utjecali i na pojavu [[Katari|katarskog]] pokreta u zapadnoj Evropi.<ref name="gecker" /> Braća Ivan Asen I i Petar IV iz dinastije [[Aseni|Asena]] u 12. vijeku su osnovali [[Drugo Bugarsko Carstvo]] sa Tarnovgradom ([[Veliko Tarnovo]]) kao novom prijestolnicom. Carstvo je opstalo od 1186. do 1393. a najveći uspon i širenje doživjelo je pod vlašću cara Ivana Asena II. Prijestolnica Tarnovo postalo je novi kulturni, duhovni i politički centar jugoistočne Evrope. Savremenici su ga nazivali "novim [[Jerusalem]]om, Rimom i Konstantinopoljem istovremeno".<ref name="podskalski" /> Od tada nastaje i takozvani "drugi južnoslavenski utjecaj", koji se razvijao sve do početka osmanlijskih osvajanja u Evropi u 14. vijeku. Bježeći od Osmanlija, mnogi slavenski, a pretežno bugarski, naučnici i učitelji tarnovske škole (poput kasnijeg metropolita Kipriana) našli su utočište u tada osnaženoj moskovskoj Rusiji. === Osmanlijska vlast === [[Datoteka:MacedonianBulgarsDrivenIntoExile.jpg|thumb|lijevo|Bugarske izbjeglice iz Makedonije (1914)]] Između 1393. i 1396. cijela današnja Bugarska pala je pod osmanlijsku vlast, koja je trajala narednih gotovo 500 godina. Godine 1444. pokušaj oslobađanja Bugarske koji je izvela poljsko-ugarska vojska pod komandom poljsko-ugarskog kralja Vladislava III u bici kod Varne nije uspio. Dio bugarskog stanovništva u narednim vijekovima prelazi na [[islam]]. Oko 1800. u Bugarskoj jača duhovno-nacionalni otpor stanovništva sa sve izraženijim zahtjevima za nezavisnost. Tada počinje i era bugarskog nacionalnog preporoda. Slično kao i kod tadašnjih sličnih pokreta u zapadnoj Evropi, došlo je do povezivanja antičkih i ranih bugarskih i bizantijskih tradicija, ali postojalo snažno suprostavljanje heleziniranju društva. Krvavo gušenje aprilskog ustanka Bugara 1876. koji je podignut protiv Osmanlija, kao i ljutnja kršćanskih zemlja u Evropi dovela je do [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskog rata]] 1877/1878. U tom krvavom ratu obje strane su pretrpile znatne gubitke. Nakon prelaska Dunava i planine Balkan tokom zime, ruska carska armija je ipak izvojevala pobjedu te je uspjela prodrijeti nadomak [[Istanbul]]a. === Moderna Bugarska === [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] potpisanim 3. marta 1878. između Rusije i Osmanskog Carstva, postavljeni su temelji moderne bugarske države. Sporazum je previdio davanje određene autonomije ugrubo području na kojem se prostiralo nekadašnje Drugo Bugarsko Carstvo.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="blamires" /> Druge velike slike su odmah odbacile taj sporazum zbog straha da bi tako [[Velika Bugarska|velika država]] na Balkanu mogla ugroziti njihove interese. Odredbe Sanstefanskog sporazuma izmijenjene su na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 13. jula 1878. kojim je određena mnogo manja država koja se sastojala iz Mezije i područja oko Sofije, ostavljajući veliki broj Bugara izvan granica nove države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile" /> Ta činjenica je u velikoj mjeri utjecala na formiranje bugarskog vojnog pristupa u međunarodnoj politici tokom prve polovine 20. vijeka.{{Sfn|Historical Setting}} Kneževina Bugarska pobijedila je u [[Bugarsko-srpski rat|ratu protiv Srbije]] i 1885. priključila sebi poluautonomnu osmanlijsku teritoriju [[Istočna Rumelija|Istočnu Rumeliju]], proglašavajući nezavisnost od Osmanskog Carstva 5. oktobra 1908.<ref name="Crampton" /> U godinama nakon proglašenja nezavisnosti, Bugarska jača u vojnom pogledu pa se u nekim izvorima spominje i pod nadimkom "balkanska Pruska".<ref name="dillonej" /><ref name="Pinon" /> [[Datoteka:Bulgarian soldiers with wire cutters WWI (contrasted).jpg|thumb|Prvi svjetski rat: Bugarski vojnici sijeku bodljikavu žicu koju su postavile snage Antante, prije napada]] Između 1912. i 1918. Bugarska je bila uključena u tri ratna konflikta: [[Prvi balkanski rat|Prvi]] i [[Drugi balkanski rat]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon velikog poraza u Drugom balkanskom ratu, Bugarska se ponovno našla na gubitničkoj strani kao rezultat njenog savezništva sa Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. I pored regrutiranja više od četvrtine svog stanovništva, bugarska armija u Prvom svjetskom ratu dosegla je do veličine od 1,2 miliona vojnika<ref name="Tucker" /><ref name="Broadberry" /> i ostvarila nekoliko važnih pobjeda, kao što su bitke kod Dorjana (1917) i Dobriča, ali je ipak 1918. morala kapitulirati. Kraj rata je donio velike teritorijalne gubitke, pored ubijenih 87.500 vojnika.<ref name="Casualty" /> Više od 253.000 izbjeglica došlo je u Bugarsku od 1912. do 1929. kao efekat tih ratova,<ref name="Mintchev 1999 124" /> dajući dodatni pritisak na već uništenu nacionalnu ekonomiju.<ref name="Rethinking" /> Politički nemiri poslije rata su bili posljedica teritorijalnih gubitaka i poraza, a doveli su do uspostave kraljevine pod autokratskom diktaturom [[Boris III, car Bugarske|cara Borisa III]] (1918-1943). Bugarska je ušla u [[Drugi svjetski rat]] 1941. na strani [[Sile Osovine|Sila Osovine]], ali je odbila učestvovati u [[Operacija "Barbarossa"|operaciji "Barbarossa"]] i spasila je svoje jevrejsko stanovništvo od deportacija u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Iznenadna smrt cara Borisa III u ljeto 1943. gurnula je zemlju u politička previranja, a nakon što je bilo očito da Njemačka gubi rat, komunistički partizanski pokret je počeo brzo dobijati na značaju. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] kasnije nije uspjela postići mirovni sporazum sa Saveznicima, a također nije udovoljila sovjetskom ultimatumu da istjera njemačke jedinice sa svoje teritorije, što je dovelo do ruske objave rata i invazije SSSR-a u septembru 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} Komunističko orijentirana Domovinska fronta je preuzela vlast, okončala učešće zemlje na strani Sila Osovine te se pridružila Saveznicima do kraja rata.<ref name="pavlovic" /> Prevrat (''socijalistička revolucija'' kako se zvao do 1989) koji je organizirala lijevo orijentirana organizacija ''Domovinski front'' 9. septembra 1944. doveo je do ukidanja monarhije, a jednostranačka narodna republika proglašena je tek 1946.<ref name="concise" /> Bugarska je postala dio sovjetske sfere utjecaja pod vodstvom [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]] (1946–1949), koji je postavio temelje brze industralizacije staljinističke države koja je, poput SSSR-a, također imala vrlo represivnu vlast, a ubijene su i hiljade neistomišljenika.<ref name="Hanna Arendt Center" /><ref name="valentino" /> Do 1980tih BDP i BDP po glavi stanovnika je učetvorostručen, ali je ekonomija i dalje ostala ranjiva i osjetljiva na povećanja vanjskog duga, što je došlo do izražaja 1960, 1977 i 1980. Iako je u zemlji bila planska privreda po uzoru na SSSR, predsjednik [[Todor Živkov]] je ipak vršio manje ''eksperimente'' sa određenim zakonima kojima se propagirala tržišna privreda. Vršene su i represije prema manjinskom stanovništvu turskog porijekla pokušavajući ih asimilirati u Bugare. Kampanja asimilacije počela je 1984. a uključivala je zatvaranje [[džamija]] i prisiljavanje etničkih Turaka da uzmu slavenska imena. Pod utjecajem raspada istočnog bloka, 10. novembra 1989. [[Komunistička partija Bugarske]] je odustala od svog političkog monopola, Živkov je dao ostavku, a Bugarska počela postepenu tranziciju u parlamentarnu demokratiju. Prvi slobodni izbori održani su u junu 1990. a pobijedila je Socijalistička partija Bugarske. Reformski paket je usvojen 1997. a tek od 2001. ekonomski, politički i geopolitički uslovi su se počeli popravljati. U NATO savez primljena je 2004. a u Evropsku uniju 2007. == Geografija == {{Glavni|Geografija Bugarske}} Bugarska je [[suverena država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i Crnim morem na istoku. Veći dio sjeverne granice sa Rumunijom, do grada [[Silistra]], formira rijeka [[Dunav]]. Površina Bugarske iznosi 110.879&nbsp;km<sup>2</sup>, nešto je veća od [[Island]]a ili [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke savezne države]] [[Tennessee]]. S obzirom na relativno manju površinu, Bugarska ima veliki broj topografskih karakteristika. Čak i na manjim površinama države, reljef se može podijeliti na ravnice, planine, brda, planine, slivove, klisure i duboke riječne doline. Geografski centar Bugarske nalazi se kod Uzane, zimskog odmarališta. {{dvostruka slika|left | Pirin-mountains-Bansko.jpg|185px|Oilcape.jpg|185px|Pirinske planine<br> u zapadnoj Bugarskoj|Rt ''Maslen nos''<br> na obali Crnog mora }} [[Datoteka:Bulgaria-geographic map-en.svg|mini|264x264piksel|Topografska karta Bugarske]] Bugarska se odlikuje značajnom raznolikošću pejzaža, od snježnih vrhova u Rilu, Pirinu i planine Balkan do blage i sunčane obale Crnog mora; od tipično kontinentalne Dunavske ravnice na sjeveru do jakog mediteranskog klimatskog utjecaja u dolinama historijske regije [[Makedonija (regija)|Makedonije]], u najjužnijem dijelu [[Trakija (regija)|Trakije]]. Najveći dio Bugarske nalazi se unutar pojasa umjerene kontinentalne klime, sa planinskom klimom u području najviših planina i [[Suptropi|subtropskom klimom]] u najjužnijim regijama. Posjeduje gustu riječnu mrežu, ali sa izuzetkom rijeke Dunav, [[Rijeka|rijeke]] su uglavnom su kratke i sa malim protokom vode. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 670&nbsp;mm. Kišne padavine su slabije u nizinama a obilnije u planinama. Najsušnije područje je Dobrudža u sjeveroistočnom dijelu Dunavske ravnice (sa količinom padavina od 450&nbsp;mm), dok su najobilnije padavine izmjerene u području gornjeg toka rijeke Ogosta, na planinama zapadnog dijela Balkana (2293&nbsp;mm). Prostire se unutar šest [[Zemlja (planeta)|Zemljinih]] ekoregiona paleoarktičke ekozone: Balkanskih mješovitih šuma, Rodopskih planinskih mješovitih šuma, Euksinsko-kolhijske širokolisnih šuma, Egejsko-zapadnoturskih sklerofilnih i mješovitih šuma, Lesostepe i Pontijsko-kaspijskih stepa. === Granice i teritorija === Državne granice Bugarske su ukupne dužine od 1.867&nbsp;km od čega je 1.181&nbsp;km kopnene a preostalih 686&nbsp;km su pomorske i riječne granice. Dužina crnomorske obale iznosi 378&nbsp;km. Sjeverna granica sa Rumunijom iznosi 609&nbsp;km. Najveći dio te granice formira rijeka Dunav u dužini od 470&nbsp;km, od ušća rijeke Timok na zapadu do grada [[Silistra]]. Kopneni dio granice s Rumunijom, od grada Silistra do Crnog mora iznosi 139&nbsp;km. U graničnom pojasu rijeke Dunav postoji 48 bugarskih i 32 rumunska riječna ostrva. Najveće od njih je [[ostrvo]] Belene (41&nbsp;km<sup>2</sup>) i pripada Bugarskoj. Istočna granica Bugarske je ustvari crnomorska obala Bugarske i proteže se od [[rt]]a Sivriburun do ušća rijeke Rezovo na jugu. Bugarsko priobalje čini desetinu ukupne obale Crnog mora a uključuje i dva značajna [[zaliv]]a: Varnski i Burgaški zaliv, oba nazvana po gradovima koji se nalaze u blizini. Južna granica je dužine 752&nbsp;km, od čega 259&nbsp;km sa Turskom i 493&nbsp;km sa Grčkom. Granica između Bugarske i Turske se prostire od ušća rijeke Rezovo na istoku, preko planine Strandža, prelazi rijeku Tundžu i završava na rijeci Marica, u blizini naselja Kapitan Andreevo. Na bugarsko-turskoj granici postoje tri granična prijelaza. Granica sa Grčkom se prostire od Kapitan Andreeva preko nekoliko grebena planine [[Rodopi]], uglavnom slijedeći sliv rijeke Arda i Vacha na bugarskoj strani, prolazi planinom Slavjanka, prelazi rijeku [[Struma (rijeka)|Struma]] i završava na vrhu Belasice, na vrhu Tumba, tromeđi Bugarske, Grčke i Makedonije. Od vrha Tumba započinje zapadna granica Bugarske od toga 165&nbsp;km sa Makedonijom i 341&nbsp;km sa Srbijom. === Hidrografija === Bugarska ima gustu mrežu od oko 540 rijeka, ali sa značajnim izuzetkom Dunava, većina vodotoka ima kratku dužinu i nizak vodostaj. Riječna mreža je najgušća u planinskim oblastima, a najrjeđa u Dobrudži, Dunavskoj ravnici i na području Gornjotrakijske ravnice. Površina Bugarske se dijeli na dva sliva: [[Crno more|Crnomoski sliv]] (57% teritorije Bugarske i 42% rijeka) i [[Egejsko more|Egejski sliv]] (43% teritorije i 58% rijeka). Planina Balkan je razdjelnica ova dva sliva. Sjeverno od ove planine je crnomorski sliv gdje većinu vode odvodi Dunav. S ovog područja Dunav odvodi oko 4% od svoje ukupne vodene mase. Širina Dunava na sjevernoj granici Bugarske iznosi između 1,6 i 2,4&nbsp;km. Najveći priliv vode se javlja tokom maja. Najduža rijeka koja se u potpunosti nalazi na bugarskoj teritoriji je rijeka Iskar, dužine 368&nbsp;km i slivnog područja od 8.640&nbsp;km<sup>2</sup> i jedina je podunavska rijeka Bugarske koja ne izvire na Balkanu već ispod padina planine Rila. Ova rijeka prolazi kroz predgrađe Sofije, presjeca Balkan i na svom toku do Dunava formira spektakularnu klisuru dužine 163&nbsp;km. Ostale značajnije [[Pritoka|pritoke]] Dunava su: Lom, Ogosta, Vit, Osam i Jantra. Najduža rijeka koja se direktno ulijeva u Crno more je rijeka Kamchiya, dužine 254&nbsp;km. === Klima === Bugarska ima vrlo dinamičnu klimu, koja je rezultat njenog položaja kao mjesto ukrštanja [[sredozemno more|sredozemnih]] i kontinentalnih zračnih masa i efekata prepreke u vidu njenih brojnih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=4}} Sjeverna Bugarska je u prosjeku 1&nbsp;°C hladnija i prima 200&nbsp;mm više padavina godišnje od područjima južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude znatno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura bila je -38,3&nbsp;°C dok je najviša bila 45,2&nbsp;°C.<ref name="meteorologyclimate" /> Prosječna količina padavina iznosi oko 630&nbsp;mm, a varira između 500&nbsp;mm koliko pada u Dobruđi do više od 2500&nbsp;mm u planinama. Kontinentalne zračne mase donose tokom zime i znatne količine snijega.{{Sfn|Climate}} == Simboli == === Zastava === [[Zastava Bugarske]] se sastoji od tri jednaka vodoravna polja, [[Bijela|bijele]] (vrh), [[Zelena|zelene]], i [[Crvena|crvene]] boje. Bijela predstavlja mir, zelena plodnost bugarskih zemalja, a crvena hrabrost naroda. Prvobitno su korištene panslavenske boje izvedene iz boja [[Zastava Rusije|ruske zastave]]. Središnja pruga bila je [[plava]] kao na [[Zastava Rusije|zastavi Rusije]]. Ipak, nakon sticanja nezavisnosti 1878. plava je promijenjena u zelenu jer se Bugarska razvijala kao poljoprivredna zemlja. Zastava Istočne Rumelije, nekadašnje turske pokrajine, a sada dijela Bugarske, izvorno se također sastojala od tih boja. U periodu [[Komunizam|komunizma]] na zastavi je s lijeve strane bijelog polja bio [[grb]] koji je 1989. uklonjen. Na njemu je bio lav okružen vijencem pšenice ispod crvene zvijezde petokrake i iznad vrpce na kojoj su pisale godine: 681, osnivanja prve bugarske države, i 1944, u kojoj je pučem uspostavljena komunistička vlast. === Grb === [[Grb Bugarske]] је usvojen 1997. Ovo је prvi grb koji je Bugarske koristila od završetka ere [[Komunizam|komunizma]] početkom devedesetih godina XX vijeka. Dogovor oko grba je bio izvor velike kontroverze u bugarskoj vladi i parlamentu zbog rasprava različitih političkih partija oko elemenata grba. Poslije sedmogodišnje rasprave u javnosti i u skupštini, usvojen je konačan oblik bugarskog grba. Grb ima dva lava koji drže štit na kome je prikazan treći lav. Iznad štita je kruna bugarskog cara Ivana Asena II. Ispod štita je na [[Bugarski jezik|bugarskom]] ispisan nacionalni moto, '''"Jedinstvo daje snagu"''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: '''"Съединението прави силата"'''). Kruna iznad štita, i samim tim iznad lava na štitu nije kruna posljednje bugarske monarhije, već druge bugarske monarhije (1185 - 1396). Ovo Drugo Bugarskog Carstvo su uspostavila braća Petar i Asen, nakon što je Bugarska oslobođena od [[Bizantijsko Carstvo|bizantijske]] kontrole, a prije nego što je pala pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijsku]] vlast. === Himna === {{Glavni|Mila rodino}} [[Mila rodino|Mila Rodino]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Мила Родино; [[Bosanski jezik|bosanski]]: Mila domovino) jest nacionalna himna Bugarske. Bazira se na muzici i tekstu pjesme "Gorda Stara planina", koju je napisao Cvetan Radoslavov nakon što je otišao u Srpsko-bugarski rat 1885. Kao himna usvojena je 1964. === Pasoš === [[Pasoš Bugarske]] putna je isprava koja se državljanima Bugarske izdaje za putovanje i boravak u inozemstvo, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inozemstvu, putna isprava služi za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu Bugarske. Pasoš Republike Bugarske se izdaje za neograničen broj putovanja. == Vlada == [[Datoteka:Bulgarian-parliament-imagesfrombulgaria.JPG|250px|thumb|lijevo|Zgrada Bugarskog [[parlament]]a]] Bugarska je parlamentarna demokratija u kojoj funkciju najvišeg izvršnog organa vlasti obavlja premijer.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Politički sistem ima tri organa vlasti: zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a univerzalno pravo glasa imaju svi građani stariji od 18 godina. [[Ustav Bugarske]] također propisuje mogućnosti direktnog demokratskog glasanja.<ref name="DD-Navi" /> Izbore u zemlji nadgleda nezavisna Centralna izborna komisija koja uključuje članove svih većih političkih stranaka. Da bi učestvovale na državnim izborima, stranke se moraju prijaviti izbornoj komisiji.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} U većini slučajeva, premijer postaje vođa stranke koja osvoji najveći broj glasova na izborima, mada to nije pravilo.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Predstavnici političkih stranaka izabranih na izborima učestvuju u radu Nacionalne skupštine, koja se sastoji iz 240 zastupnika izabranih na četvorogodišnji mandat na direktnim izborima. Nacionalna skupština ima ovlasti da donosi zakone, odobrava [[budžet]], raspisuje predsjedničke izbore, bira i otpušta premijera zemlje i druge ministre, proglašava ratno stanje, šalje vojnike izvan zemlje i ratificira međunarodne sporazume i ugovore. Predsjednik Bugarske je državnik i vrhovni komandant oružanih snaga, te ima ovlasti da vrati zakonske prijedloge u daljnju raspravu iako parlament može preglasati predsjednički [[veto]] prostom većinom glasova svih članova parlamenta.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Na predsjedničkim izborima 2011. u Bugarskoj izabran je predsjednik [[Rosen Plevnelijev]] iz stranke GERB (''Građani za evropski razvoj Bugarske'') koji je osvojio 52,5% glasova u drugom krugu izbora gdje se suočio sa protivkandidatom Ivajlom Kalfinom iz Socijalističke stranke Bugarske koji je osvojio 47,5% glasova.<ref name="plevne2" /> Bugarska primjenjuje uobičajeni građanski pravni sistem.<ref name="pravnisistem" /> Sudski sistem nadgleda Ministarstvo pravde. Vrhovni administrativni sud i Vrhovni sud za poništenja su najviše instance sudova za žalbe a oni i nadgledaju provođenje zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} Vrhovno sudsko vijeće upravlja sistemom i postavlja sudije. Bugarski sudski sistem, zajedno s drugim institucijama u državi i dalje su među najneefikasnijim i najviše [[Korupcija|korumpiranim]] u Evropi.<ref name="sdebnata" /><ref name="legalsistem2" /><ref name="perceived" /><ref name="stepsdown" /> == Vojska == [[Bugarska vojska]] ( Bug. ''Bugarska vojska'' ) je oružana formacija Republike Bugarske . Glavni zapovjednik Republike Bugarske je Rosen Plevneliev . Ministarstvo obrane nadležno je za civilnu kontrolu i političku upravu, dok je Glavni vojni štab zadužen za vojnu upravu. Operativni elementi oružanih snaga Bugarske su: Bugarska kopnena vojska , Bugarska mornarica i Bugarske zračne snage . Slava bugarske vojske je sveti George ( 6. maja ) koji je u Bugarskoj također nacionalni praznik. Nakon što je u aprilu 2004. postala članica [[NATO]]- a , bugarsko Ministarstvo obrane pokrenulo je plan (poznat kao PLAN 2004) kojim se započeo proces smanjenja, modernizacije i reorganizacije bugarske vojske, čime je broj pripadnika bugarske vojske smanjen na 50 000. Od 1. januara 2008. ukinuta je vojna služba u Bugarskoj, što Bugarsku vojsku čini 100% profesionalnom == Administrativne podjele == [[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|230p|Oblasti Bugarske]] {{Glavni|Oblasti u Bugarskoj}} Od 1999. Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Prije toga je bila podijeljena na 9 oblasti. Oblasti su dobile ime po glavnom i najvećem gradu u toj oblasti. Tih 28 oblasti su: {| | *[[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]] *[[Oblast Burgas|Burgas]] *[[Oblast Ćustendil|Ćustendil]] *[[Oblast Dobrič|Dobrič]] *[[Oblast Gabrovo|Gabrovo]] *[[Oblast Haskovo|Haskovo]] *[[Oblast Jambol|Jambol]] | *[[Oblast Krdžali|Krdžali]] *[[Oblast Loveč|Loveč]] *[[Oblast Montana|Montana]] *[[Oblast Pazardžik|Pazardžik]] *[[Oblast Pernik|Pernik]] *[[Oblast Pleven|Pleven]] *[[Oblast Plovdiv|Plovdiv]] | *[[Oblast Razgrad|Razgrad]] *[[Oblast Ruse|Ruse]] *[[Oblast Silistra|Silistra]] *[[Oblast Sliven|Sliven]] *[[Oblast Smoljan|Smoljan]] *[[Oblast Sofija|Sofija]] *[[Sofija|Sofija-grad]] | *[[Oblast Šumen|Šumen]] *[[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]] *[[Oblast Trgovište|Trgovište]] *[[Oblast Varna|Varna]] *[[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]] *[[Oblast Vidin|Vidin]] *[[Oblast Vraca|Vraca]] |} [[Datoteka:Blacksea-bg-beach-dinev.jpg|thumb|250px|desno|Izlaz Bugarske na [[Crno more]]]] == Privreda == {{Glavni|Privreda Bugarske}} [[Datoteka:SeloVrata.jpg|200px|thumb|lijevo|Selo Vrata u Bugarskoj]] Bugarska ima tržišnu ekonomiju u razvitku,<ref name="Levinson" /> u gornjoj sredini prihodovnog raspona,<ref name="worldbank" /> gdje privatni sektor daje više od 80 posto [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref name="cbj2002" /> Počev od pretežno poljoprivredne zemlje sa većinskim seoskim stanovništvom 1948, do 1980tih Bugarska se pretvorila u industrijsku privredu sa naučnim i tehnološkim istraživanjima kao glavnim prioritetima njenih [[budžet]]skih izdataka.<ref name="Latec" /> Gubitak tržišta zemalja SEV-a ([[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]) 1990tih i kasnija privredna ''šok terapija'' planskog privrednog sistema prouzrokovala je nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, da bi potom uslijedio potpuni ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies" /><ref name="Econsur" /> Nekoliko godina kasnije, bugarska privreda se uglavnom oporavila tokom perioda brzog rasta,<ref name="Economies"/> ali su prosječne plaće ostale jedne od najnižih u Evropskoj uniji sa 885 leva (453 €) prema pokazateljima iz novembra 2015.<ref name="Average" /> Bugarska vlada je u decembru 2015. objavila da će od 2016. minimalna plata iznositi 420 leva.<ref name="24chasa" /> Više od petine radne snage zaposleno je sa najnižom plaćom od jednog € po satu.<ref name="sixe" /> Međutim, plaće donose samo polovinu dohotka u prosječnom domaćinstvu,<ref name="Households" /> zbog vrlo raširene sive ekonomije na koju prema procjenama otpada gotovo 32% BDP-a.<ref name="shadow" /> Bugarski [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku (izražen po paritetu kupovne moći) iznosi oko 47% od prosjeka EU, prema podacima [[Eurostat]]a iz 2013,<ref name="tec00114" /> dok troškovi života iznose oko 48% evropskog prosjeka.<ref name="tec00120" /> Državna valuta je [[euro]]. == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="4" style="float:right; margin:2em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;" |- !- style="background:lightgrey;" colspan="2" align="center" |Broj stanovnika po godinama<ref name="popis2011" /> |- !- align="center"|Godina !!align="center"| Broj <br> stanovnika |- | [[1900]]. || align="right" | 3.744.283 |- | [[1905]]. || align="right" | 4.035.575 |- | [[1910]]. || align="right" | 4.337.513 |- | [[1920]]. || align="right" | 4.846.971 |- | [[1926]]. || align="right" | 5.478.741 |- | [[1934]]. || align="right" | 6.077.939 |- | [[1946]]. || align="right" | 7.029.349 |- | [[1956]]. || align="right" | 7.613.709 |- | [[1965]]. || align="right" | 8.227.866 |- | [[1975]]. || align="right" | 8.727.771 |- | [[1985]]. || align="right" | 8.948.649 |- | [[1992]]. || align="right" | 8.487.317 |- | [[2001]]. || align="right" | 7.928.901 |- | [[2011]]. || align="right" | 7.364.570 |- | [[2021]]. || align="right" | ~6.500.000 |} Bugarska je prema podacima iz 2005. imala oko 7,72 miliona stanovnika, a [[gustoća naseljenosti]] iznosila je oko 70 stanovnika/km<sup>2</sup>. Najveći dio stanovništva živi u gradovima južno od planine Balkan. U posljednjih nekoliko godina broj stanovnika je u padu, u 2001. pad je iznosio 1,14 posto, krajem 2008. pad je bio 0,43% dok se početkom 2011. broj stanovnika smanjio za 0,7%. Očekivana starost stanovništva prema procjenama [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] iznosila je 69 godina za muškarce i 76 godina za žene. Prema podacima popisa 2011. u Bugarskoj je živjelo 7.364.570 stanovnika.<ref name="popis2011" /> U periodu od 2001. do 2011. zemlju je napustilo 175.244 osoba, a koji su se odselili uglavnom u zapadnoevropske zemlje, najviše u [[Španija|Španiju]], [[Italija|Italiju]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Samo dvije provincije: oblast glavnog grada Sofije (+120.749 stanovnika) i oblast Varna (+13.061 stanovnik) te četiri grada: [[Sofija]], [[Varna]], [[Burgas]] i [[Veliko Tarnovo]] zabilježili su porast broja stanovnika u tom periodu.<ref name="popis2011" /> Četiri provincije ([[Sofija (provincija)|grada Sofije]], Burgas, Varna i oblast Plovdiv) imaju više od 400.000 stanovnika. Oko 39,2% stanovništva živi u devet općina, od kojih svaka ima više od 100 hiljada stanovnika. U 60 općina broj stanovništva iznosi manje od 6 hiljada. Prema podacima popisa, u Bugarskoj je bilo 255 gradova i 5.047 sela. 5.339.001 osoba ili 72,5% stanovnika je živjelo u gradovima, dok je 2.025.569 stanovnika ili 28,9% živjelo na selu. Oko 33,6% stanovništva živi u sedam najvećih gradova. Prema starosti, oko 15,3% stanovnika bilo je do 15 godina starosti. Stopa fertilnosti iznosi oko 1,3 djeteta po ženi. Statistički najmlađe stanovništvo živi u provinciji Burgas (14,7%) i Sliven (17,2%); dok su najstariji stanovnici provincija Vidin (26,5%), Montana i Gabrovo (24%) i Loveč (23,3%). === Narodi === Prema popisu 2011. 84,8% stanovnika Bugarske bili su etnički [[Bugari]]; 8,8% [[Turci]] i 4,9% [[Romi]]. Osim toga, prema popisu u Bugarskoj je živjelo 9.978 Rusa, 6.552 Armena, 3.684 [[Vlasi|Vlaha]] (na sjeveru Rumuni, a na jugu Arumuni) te [[Pomaci]], Bugari islamske vjeroispovijesti koji pričaju [[bugarski jezik]].<ref name="popis2011" /> Približno četvrtina odnosno trećina današnjeg bugarskog stanovništva su potomci bugarskih izbjeglica iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] (Makedonski Bugari) i [[Trakija (regija)|Trakije]] (Trački Bugari).<ref name="HWST" /> {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#228B22|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#C154C1|boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba1=59.5|cifra_stuba2=9.3|cifra_stuba3=7.9|cifra_stuba4=0.9|cifra_stuba5=0.7|cifra_stuba6=21.8|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba2=Nije religiozna|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba6=Neizjašnjeno|maks=100|naslov=Religije u Bugarskoj (2011)}} I pored ove historijske udaljenosti, ove grupe aktivno učestvuju u kulturnom i političkom životu zemlje. Naprimjer, Pokret za prava naroda i slobodu (DPS), koji su pretežno podržavali Bugari turskog i muslimanskog porijekla, učestvovao je u dvije koalicijske vlade 2001. i 2009. Turska manjina je prema popisu iz 2001.<ref name="nisbg" /> posebno brojna u provincijama [[Krdžali (provincija)|Krdžali]], Razgrad, Trgovište, Silistra i Šumen. Pomaci su najviše zastupljeni u provinciji Smoljan.<ref name="nsieth" /> Kao reakcija na rastući utjecaj ovih manjina 2005. je formirana nacionalistički usmjerena Ataka stranka. === Jezik === U skladu sa članom 3. Ustava Bugarske iz 1991. službeni jezik je [[bugarski jezik|bugarski]]. Prema članu 36. Ustava, učenje i korištenje bugarskog jezika je pravo i obaveza svih državljana Bugarske. Oni državljani kojima je maternji jezik neki drugi, imaju dodatno pravo učiti i koristiti također i svoj jezik. Zakonskom regulativom se može odrediti u kojim slučajevima se mora koristiti isključivo službeni jezik. U Bugarskoj se kao jezici manjina uglavom koriste [[turski jezik|turski]], romski i [[armenski jezik]]. Međutim, turski jezik koji se koristi u Bugarskoj je zapravo jedno narječje turskog koje se znatno razlikuje od standardnog turskog u matici a karakteristično je u leksičkom smislu po velikom utjecaju bugarskog.<ref name="janic" /> U Bugarskoj se zvanično koristi bugarsko [[ćirilica#Bugarski|ćirilično pismo]]. === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bugarskoj | ime_države_u_lokativu = Bugarskoj | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Bugarskoj | class = nav | int_ime = Oblasti | int_link = | grad_1 = Sofija | int_1 = Sofija | stan_1 = 1.204.685 | img_1 = StGeorgeRotundaSofia.JPG | grad_2 = Plovdiv | int_2 =Oblast Plovdiv{{!}}Plovdiv | stan_2 = 338.153 | img_2 = Roman Theatre Plovdiv.jpg | grad_3 = Varna | int_3 =Oblast Varna{{!}}Varna | stan_3 = 334.870 | img_3 = Cathedral at christmas in Varna, Bulgaria.jpg | grad_4 = Burgas | int_4 =Oblast Burgas{{!}}Burgas | stan_4 = 200.271 | img_4 = Burgas center galleryfull-world66.jpg | grad_5 = Ruse | int_5 =Oblast Ruse{{!}}Ruse | stan_5 = 149.642 | grad_6 = Stara Zagora | int_6 =Oblast Stara Zagora{{!}}Stara Zagora | stan_6 = 138.272 | grad_7 = Pleven | int_7 =Oblast Pleven{{!}}Pleven | stan_7 = 106.954 | grad_8 = Sliven | int_8 =Oblast Sliven{{!}}Sliven | stan_8 = 91.620 | grad_9 = Dobrič (Bugarska){{!}}Dobrič | int_9 =Oblast Dobrič{{!}}Dobrič | stan_9 = 91.030 | grad_10 = Šumen | int_10 =Oblast Šumen{{!}}Šumen | stan_10 = 80.855 }} == Kultura == [[Datoteka:Bugarska nosnja.jpg|mini|Bugarska nošnja]] Tradicionalna bugarska kultura sadrži pretežno [[tračani|tračko]], [[slaveni|slavensko]] i [[prabugari|prabugarsko]] naslijeđe, a pored toga primijetan je utjecaj i [[Antička Grčka|antičke Grčke]], [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], [[Perzija]]naca i [[Kelti|Kelta]].<ref name="nationalgeographic" /><ref name="Koch" /><ref name="Daithi" /> Devet historijskih i prirodnih objekata je upisano na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak UNESCO-ove Svjetske baštine]]: [[Madarski konjanik]], trački grobovi u Sveštari i Kazanluku, crkva Bojana, manastir Rila, [[Ivanovske crkve u stijenama]], [[nacionalni park Pirin]], prirodni rezervat Srebarna i antički grad [[Nesebar]].<ref name="unescowhc" /> [[Nestinarstvo]], ritualni ples oko [[vatra|vatre]] tračkog porijekla,<ref name="folkcustoms" /> uključen je u spisak UNESCO-ovog nematerijalnog kulturnog naslijeđa.<ref name="nestinar2" /> Vatra je jedan od nezamjenjivih elemenata bugarskog folklora, korištena da otjera zle duhove i izliječi bolesti. Bugarski folklor personificira bolesti u vidu vještica, a u njemu je prikazan veliki broj izmišljenih stvorenja poput zmajeva (''змей''), samodiva (vila, ''Самодиви'') i karakondžula (''Караконджул'').<ref name="Jessica" /> Neki od rituala i običaja protiv ovih duhova i stvorenja preživjeli su i do danas te se i danas ponegdje izvode, a najpoznatiji su kukeri i survakari.<ref name="Masquerade" /> [[Martenica]] se također često obilježava (baba Marta).<ref name="martenitsanews" /> === Kazalište i film === Počeci bugarskog kazališnog života sežu u sredinu 19. stoljeća u obliku amaterskih predstava u školama i čitaonicama. Osnovana su društva ljubitelja kazališne umjetnosti za koja pišu komade Save I. Dobroćudni , dobri vojnici i Vasil Drumev . Nakon 1878. ta društva prerastu u profesionalne pozorišne skupine. Međunarodno pozorište u [[Luksemburg]]u ( bug. ''Međunarodno pozorište Luksemburg'' ) osnovano je u Plovdivu 1881, a igra predstava pod vodstvom Stefana Popova ,  i predstave grčkih i armenskih obitelji iz Carigrada . U Sofiji se 1888 . Gradsko pozorište u Plovdivu podignuto je Kazalište "Osnova" ( bug. ''Kazalište "Osnova"'' ) u kojem se daju dramske i muzičke predstave.  Dekretom princa Ferdinanda u Sofiji 1907 . Danas je otvoreno Bugarsko narodno kazalište ( Bug. ''Bulgarian National Theatre'' ), koje je danas najstarija sačuvana građevina bugarske pozorišne umjetnosti.  Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sofija je dobila još dva pozorišta: [[pozorište]] naroda i pozorište komedije i gradska kazališta imaju: [[Plovdiv]], Ruse , Varna , Vidin , Pleven i Burgas . Osnovano je iizvedenonacionalno putničko kazalište ''Teatro Roma'' na [[Romski jezik|romskom jeziku]]. Među pozorišnim redateljima su: Willie Cankov , Leon Daniel , Metodi Andonov . Prvo javno prikazivanje filma u Bugarskoj održano je 11. decembra 1896. profesora Melinsona u prostorijama hotela Makedonija u Sofiji.  Strani se filmovi redovito prikazuju od 1897,  a 1908. otvoreno je prvo veliko kino.  Prvi dugometražni film Bugarski je Gallant snimljen je 1915, a režirao ga je Vasil Gendov .  Pored Gendova , među pionirima bugarskog filma nalaze se Boris Grezhov , Vasil Bakardzhiev , Petar Stoychev i Alexander Vazov . Od 1948, filmska industrija nacionalizirana je za širenje nove ideologije.  Tijekom sovjetske ere , između 1945. i 1990, većina priča iz bugarskih filmova odnosila se na društvene drame koje su se odnosile na urbano raseljavanje, egzistencijalizam i romantiku. To je ujedno bilo razdoblje razvoja animiranog filma.  Među filmovima koji su ostvarili zavidan međunarodni uspjeh nalaze se ''Privezani balon'' (1967) Binko Željazkove , ''Kozji rog'' (1972) Metodi Andonova , ''Prednost'' (1977) Georgija Dyulgerova , ''Svačija ljubav'' (1979) ''Kožne cipele neznanog junaka'' Borislav Saraliev .(1979) Rangela Valchanova , ''Sve za ljubav'' (1986) Nikolaj Volev i ''Ponedjeljak ujutro'' (1988) Irine Aktashove i Krista Piskova . === Muzika === [[Muzika u Bugarskoj]] odnosi se na sve oblike muzike povezane sa državom Bugarskom, uključujući klasičnu, narodnu, popularnu muziku i druge oblike.[[Klasična muzika|Klasičnu muziku]], [[Opera (muzika)|operu]] i [[balet]] predstavljaju skladatelji [[Emanuil Manolov]], [[Pančo Vladigerov]] i [[Georgi Atanasov]] te pjevači [[Ghena Dimitrova]], [[Mariana Paunova]], [[Boris Hristov]], [[Raina Kabaivanska]] i [[Nicolai Ghiaurov]]. Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije dobio je nagradu Grammy 1990. Ansambl Filipa Kuteva, prvi od bugarskih narodnih ansambala pod pokroviteljstvom države i osnovan 1951, također je predstavljen na albumu koji je dobitnik Grammyja 1990. i imao je mnogo poznatih bugarskih folk pjevača, uključujući, trenutno, Neli Andreevu i Sorinu Bogomilova. Rodopska folk pjevačica Valya Balkanska snimila je narodnu pjesmu "Izlel ye Delyo Haydutin" koja je uvrštena na Zlatni disk poslan u svemir letjelicom Voyager 1977. [[Datoteka:TaratorBg.jpg|mini|[[Tarator]]]] === Gastronomija === Razmjerno topla klima i raznolika geografija daju izvrsne uvjete uzgoja za raznoliko [[povrće]], [[biljke]] i [[voće]], bugarska kuhinja nudi veliku raznolikost.Poznata po bogatim salatama potrebnim za svako jelo, bugarska kuhinja također nudi raznolike [[Mliječni proizvodi|mliječne proizvode]] i razna [[Vino|vina]] i domaća alkoholna pića poput [[Rakija|rakije]], [[Mastika|mastike]] i [[Metvica|mente]]. Bugarska kuhinja također nudi razne tople i hladne supe, na primjer tarator. Postoji i mnogo različitih bugarskih peciva, poput bananica, tradicionalnog tijesta pripremljenog slojem mješavine jaja i komada bugarskog sira s filo tijestom, a zatim pečenjem u pećnici. Tradicionalno, bugarski kuhari u određene su prigode stavljali srećne čari u svoje tijesto, posebno na [[Badnjak]], prvi dan Božića ili Novu godinu. Takvi čari mogu uključivati ​​novčiće ili male simbolične predmete (poput malog komada grane pasa s pupoljkom, koji simboliziraju zdravlje ili dugovječnost). U novije vrijeme ljudi su počeli pisati sretne želje na malim komadima papira i zamotavati ih u limenu foliju. Poruke mogu uključivati želje za srećom, zdravljem, dugim životom ili uspjehom tokom nove godine. Bugari jedu bananicu - toplu ili hladnu - za doručak s običnim jogurtom, ajranom ili bozom. Neke sorte uključuju banicu sa špinatom (spanačena bananica, spanachena banitsa) ili slatku verziju, banicu s mlijekom (mlječna banica, mlječna bananica) ili bundevu (tikvenik, tikvenik). === Sport === Prije pada komunizma, sport je bio jedna vrsta državne politike a brojni bugarski sportisti su u svijetu napravili značajne rezultate. Najveće uspjehe su postigli uglavnom u pojedinačnim sportovima. Nakon tranzicije i prestanka bogatih državnih poticaja sportu, do izražaja su mogli doći samo sportisti sa izrazito velikim talentima i uglavnom oni koji su potjecali iz sportskih porodica. Među najpoznatijim primjerima su sestre Maleeve u tenisu, koje su se jedno vrijeme nalazile i među deset najboljih na svijetu, a [[Magdalena Maleeva]] bila je posljednja koja se 2005. povukla iz tenisa. Dugu tradiciju u bugarskom sportu imaju šahisti, kao i dizači tegova, bokseri, odbojkaši, atletičari i ritmične gimnastičarke. Prvi bugarski osvajač [[Olimpijske igre|Olimpijskog]] zlata bio je hrvač [[Nikola Stančev]]. [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska nogometna reprezentacija]] se više puta kvalificirala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska nogometna prvenstva]]. Trenutni trener nacionalne reprezentacije je [[Ljuboslav Penev]]. Najveći uspjeh nogometne reprezentacije bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994.]] kada su u polufinalu izgubili od Italijana. Među nogometašima "zlatne generacije" su dobitnik [[Zlatna lopta France Footballa|"Zlatne lopte"]], [[Hristo Stoičkov]] i bivši nogometaš njemačkog [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] [[Krasimir Balakov]]. Najuspješniji nogometni klub iz Bugarske je [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]], koja je dva puta igrala polufinale Kupa evropskih prvaka (današnja Liga prvaka). Drugi poznati klubovi, između ostalih, su [[PFK Lokomotiv Sofija|Lokomotiva Sofija]], [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] i [[PFK Liteks Loveč|Liteks Loveč]]. Među poznatijim bugarskim igračima su [[Emil Kostadinov]], [[Ljuboslav Penev]], [[Trifon Ivanov]], [[Jordan Lečkov]], [[Georgi Asparuhov]], [[Dimitar Berbatov]], [[Martin Petrov]], [[Stilian Petrov]] i drugi. [[Datoteka:Bulgaria 1879 Sc1.jpg|mini|166x166piksel|Bugarska markica iz 1879.]] === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bugarskoj}}Bugarska se oslobodila od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1878. Od 1879, marke izdane su na bugarskoj ćirilici, a neki od markica kao što su one izdane u 1901-obilježena 25. obljetnica Aprilskog ustanka protiv Turaka i 1902, proslavio je 25. obljetnicu bitke na Shipka.Bugarska je postala de jure nezavisna država 1908, iako su rane marke izdane u 1910 i prikazanih cara Ferdinanda i cara Borisa III. == Također pogledajte == * [[Mihailo Šišman]] * [[Spisak gradova u Bugarskoj]] * [[Silistra]] * [[Čitalište]] * [[Musala (vrh)]] * [[Novi Pazar (Bugarska)]] * [[Gabra]] == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="eurostatec">[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tessi190 Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)"]. Eurostat Data Explorer. Pristupljeno 13. augusta 2013.</ref> <ref name="worthington">Joseph Roisman,Ian Worthington: [https://books.google.nl/books?id=QsJ183uUDkMC&pg=PA345&lpg=PA345&dq=Achaemenid+Persians+ruled+balkans&source=bl&ots=K7qasgPG1K&sig=lkiajbVuNcHEbI5Lz3MnvIUBG1U&hl=nl&sa=X&ei=sb6RVP2qHoPUaqeGgZgE&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=Achaemenid%20Persians%20ruled%20balkans&f=false "A companion to Ancient Macedonia"], John Wiley & Sons, 2011. {{ISBN|144435163X}} str. 135-138, 343-345</ref> <ref name="gecker">{{Cite book|author=Gerhard Ecker|title=Bulgarien. Kunstdenkmäler aus vier Jahrtausenden von den Thrakern bis zur Gegenwart|publisher=DuMont Buchverlag |location=Köln|year=1984|pages=99|ISBN=3-7701-1168-0}}</ref> <ref name="podskalski">Gerhard Podskalsky: ''Theologische Literatur des Mittelalters in Bulgarien und Serbien 815–1459'', München, Beck, 2000, str. 74, {{ISBN|3-406-45024-5}}</ref> <ref name="blamires">{{cite book|author=Blamires Cyprian |title=World Fascism: A historical encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |year=2006 |isbn=1-57607-941-4 |page=107 |url=http://books.google.com/?id=nvD2rZSVau4C&pg=PA107&dq=bulgaria+fascist+parties+and+organizations#v=onepage&q=bulgaria%20fascist%20parties%20and%20organizations&f=false |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="BBCProfile">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|publisher=BBC News|access-date=20. 12. 2011|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|date=6. 5. 2010}}</ref> <ref name="Crampton">{{cite book |title=Bulgaria |url=https://archive.org/details/bulgaria0000cram_e0f7 |author=Crampton R.J. |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-954158-4|page=[https://archive.org/details/bulgaria0000cram_e0f7/page/174 174]}}</ref> <ref name="dillonej">{{cite book|author=Dillon Emile Joseph|title=The Inside Story of the Peace Conference |url=http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/1/4/4/7/14477/14477-h/14477-h.htm |access-date=20. 12. 2011|date=1. 2. 1920 |publisher=Harper |isbn=978-3-8424-7594-6|chapter=XV}}</ref> <ref name="Pinon">{{cite book|author=Pinon Rene |title=L'Europe et la Jeune Turquie: les aspects nouveaux de la question d'Orient |year=1913 |publisher=Perrin et cie |isbn=978-1-144-41381-9 |url=http://books.google.com/?id=xL9DAAAAYAAJ&q=prusse+des+balkans&dq=prusse+des+balkans|language=fr|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Tucker">{{cite book|author=Tucker Spencer C; Wood Laura|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|publisher=Taylor & Francis |year=1996 |page=173 |isbn=0-8153-0399-8 |url=http://books.google.bg/books?id=EHI3PCjDtsUC&pg=PA172&dq=Direct+and+Indirect+Costs+of+the+Great+World+War&hl=bg&cd=5&redir_esc=y#v=onepage&q=Direct%20and%20Indirect%20Costs%20of%20the%20Great%20World%20War&f=false}}</ref> <ref name="Broadberry">{{cite web |url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries |author=Broadberry Stephen; Klein Alexander |date=8. 2. 2008 |publisher=Department of Economics at the University of Warwick, Coventry |page=18 |access-date=24. 5. 2012 |archive-date=22. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Casualty">{{cite web |title=WWI Casualty and Death Tables |url=http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |publisher=PBS |access-date=9. 7. 2013 |archive-date=29. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029090135/http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="Mintchev 1999 124">{{cite journal |url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |title=External Migration in Bulgaria |author=Mintchev Vesselin |journal=South-East Europe Review |issue=3/99 |access-date=8. 7. 2013 |date=1. 10. 1999 |page=124 |archive-date=17. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |url-status=dead }}</ref> <ref name="Rethinking">{{cite book|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict |author=Chenoweth Erica |year=2010 |publisher=Belfer Center for Science and International Affairs |isbn=978-0-262-01420-5 |page=129 |url=http://books.google.bg/books?id=JyD_AmGnu34C&pg=PA129&dq=bulgaria+refugees+economy&hl=en&sa=X&ei=hQJ7T5neBoeH4gSXsNyHBA&redir_esc=y#v=onepage&q=bulgaria%20refugees%20economy&f=false}}</ref> <ref name="pavlovic">{{cite book |title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia |author=Pavlowitch Stevan K.|year=2008 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-70050-4 |pages=238–240 |url=http://books.google.com/?id=R8d2409V9tEC&pg=PA239&dq=puppet++State+in+Macedonia++1944+mihailov|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="concise">{{cite book |title=A concise history of Bulgaria |author=Crampton R. J. |year=2005 |publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-61637-9 |page=271 |url=http://books.google.com/?id=Ylz4fe7757cC&pg=PA271&dq=referendum+bulgaria+1946# |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Hanna Arendt Center">Hanna Arendt centar u Sofiji, sa Dinyu Sharlanov i Venelin I. Ganev. [http://www.ustrcr.cz/data/pdf/konference/zlociny-komunismu/COUNTRY%20REPORT%20BULGARIA.pdf Crimes Committed by the Communist Regime in Bulgaria]. Country report. konferencija "Crimes of the Communist Regimes". 24–26. februara 2010, Prag.</ref> <ref name="valentino">Valentino, Benjamin A (2005). ''Final solutions: mass killing and genocide in the twentieth century''. Cornell University Press. str. 91–151.</ref> <ref name="meteorologyclimate">{{cite web|url=http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|title=Extreme temperature records worldwide|publisher=MeteorologyClimate|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071008104939/http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|archive-date=8. 10. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name="DD-Navi">Navigator to Direct Democracy [http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs "Overview of direct democratic instruments in Bulgaria"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs |date=16. 1. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="plevne2">{{cite news |title=President-elect Plevneliev's final margin of victory closer than predicted |author=Gabriel Hershman |url=http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |newspaper=The Sofia Echo |date=31. 10. 2011 |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208111857/http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="pravnisistem">{{cite web |url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.htm |title=The Bulgarian Legal System and Legal Research |date=1. 8. 2006|publisher=Hauser Global Law School Program |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="sdebnata">{{cite news |title= Съдебната ни система – първенец по корупция|url=http://news.ibox.bg/news/id_837429474 |publisher=News.bg |date=3. 6. 2010|access-date=20. 12. 2011|language=bg}}</ref> <ref name="legalsistem2">{{cite news |title= Questions arise again about Bulgaria's legal system |url=http://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html?_r=1 |newspaper=The New York Times |date=5. 11. 2006 |access-date=20. 12. 2011 |author=Matthew Brunwasser}}</ref> <ref name="perceived">{{cite news|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|publisher=Bulgarian National Radio|date=1. 12. 2012|access-date=23. 5. 2012|archive-date=17. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117064847/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="stepsdown">{{cite news|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down.html|publisher=Bloomberg|date=17. 2. 2011|access-date=23. 5. 2012}}</ref> <ref name="Levinson">{{cite web |url=http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |title=Bulgaria's Transition to a Market Economy |author=Alfred Levinson |year=1994 |publisher=Univerzitet Sofija |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=12. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110812095458/http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="worldbank">{{cite web |url= http://data.worldbank.org/about/country-classifications/country-and-lending-groups|title= World Bank: Data and Statistics: Country Groups|access-date=27. 7. 2008|year= 2008|publisher= The World Bank Group}}</ref> <ref name="cbj2002">{{cite web |url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10. 7. 2011 |title=Bulgaria Overview |year=2002 |publisher=USAID |access-date=2. 11. 2011}}</ref> <ref name="Latec">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/84090/Bulgaria/42756/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |work=Encyclopædia Britannica|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Economies">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm |title=The economies of Bulgaria and Romania |date=1. 1. 2007 |publisher=European Commission |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Econsur">{{cite book|title=OECD Economic Surveys |publisher=OECD |year=1999 |page=24}}</ref> <ref name="Average">{{cite web|title=Average monthly wages and salaries in 2014|url=http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|publisher=National Statistical Institute|access-date=1. 12. 2014|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226192529/http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|url-status=dead}}</ref> <ref name="24chasa">[http://www.24chasa.bg/Article.asp?ArticleId=5191092 Минималната заплата става 420 лева от догодина], 24chasa, pristupljeno 23. decembra 2015.</ref> <ref name="sixe">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010 |publisher=Eurostat |date=20. 12. 2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=24. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |url-status=dead }}</ref> <ref name="Households">{{cite web|title=Households Income, Expenditure and Consumption in 2011|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|date=17. 4. 2012|publisher=National Statistical Institute|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114182710/http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|archive-date=14. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="shadow">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |title=SHADOW ECONOMY |publisher=Eurostat |year=2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=14. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="tec00114">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|title=GDP per capita in PPS |publisher=Eurostat |access-date=1. 12. 2014}}</ref> <ref name="tec00120">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|title=Comparative price levels|publisher=Eurostat|access-date=1. 12. 2014}}</ref> <ref name="popis2011">{{cite web|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|title=2011 popis u Bugarskoj|publisher=Državni statistički institut Bugarske|access-date=20. 12. 2011|language=bg|archive-date=27. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727085038/http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="HWST">{{Cite book|author = Ulrich Büchsenschütz|editor = Egbert Jahn|title = Nationalismus und Demokratie in Bulgarien seit 1989 - Nationalismus im spät- und postkommunistischen Europa|volume = 2: Nationalismus in den Nationalstaaten|publisher = Nomos|year = 2009|pages = 573|ISBN = 978-3-8329-3921-2}}</ref> <ref name="nisbg">{{Cite web|title = Übersicht des Berichtes des Nationalen Statistischen Instituts (NSI) zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Census_e.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en}}</ref> <ref name="nsieth">{{Cite web|title = Tabellarische Übersicht der Einwohner Bulgariens nach Gebieten und ethnischen Gruppen im Bericht des Nationalen Statistischen Instituts, NSI zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en|access-date=3. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20090103083833/http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|archive-date=3. 1. 2009|url-status = dead}}</ref> <ref name="janic">Nina Janich, Albrecht Greule: ''Bulgarisch''; u: ''Sprachkulturen in Europa: ein internationales Handbuch''; Gunter Narr Verlag, 2002, str. 27</ref> <ref name="nationalgeographic">{{cite web |url=http://ngm.nationalgeographic.com/2006/12/gold-rush/williams-text|title=Bulgaria's Gold Rush|publisher=National Geographic Magazine|date=1. 12. 2006|access-date=22. 12. 2011}}</ref><ref name="Koch">{{cite book |title=Celtic culture: A historical encyclopedia |author=Koch John T. |year=2006 |publisher=ABC-CLIO |isbn=1-85109-440-7 |page= 156 |url=http://books.google.com/?id=f899xH_quaMC&pg=PA156&lpg=PA156&dq=Bulgaria+celtic+culture#v=onepage&q=Bulgaria%20celtic%20culture&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref><ref name="Daithi">{{cite book |title=The Celts: A history |author=Ó hÓgáin Dáithí|year=2002 |publisher=The Collins Press |isbn=0-85115-923-0 |page=50 |url=http://books.google.com/?id=-yd1huHoXJwC&pg=PA50&dq=bulgaria+celts#v=onepage&q=bulgaria%20celts&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref><ref name="unescowhc">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|title=Bulgaria – Profile|publisher=UNESCO World Heritage Centre|access-date=4. 12. 2011}}</ref> <ref name="folkcustoms">{{cite book |title=Bulgarian Folk Customs |author=MacDermott Mercia |year=1998 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |isbn=1-85302-485-6 |page=226 |url=http://books.google.com/?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA226&dq=nestinarstvo#v=onepage&q=nestinarstvo&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="nestinar2">{{cite web |url=http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00191|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|publisher=UNESCO|access-date=4. 12. 2011}}</ref> <ref name="Jessica">{{cite book |title=Bulgarian folk customs |author=MacDermott Mercia |pages=65–70 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |year=1998 |isbn=1-85302-485-6 |url=http://books.google.bg/books?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA32&dq=bulgarian+traditions&hl=en&sa=X&ei=jHGhT6O7Ieb44QT1svTjCA&redir_esc=y#v=onepage&q=folklore&f=false |access-date=24. 4. 2013}}</ref> <ref name="Masquerade">{{cite book|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria |author=Creed Gerald W. |publisher=Indiana University Press |year=2011 |page=2 |isbn=978-0-253-22261-9|url=http://books.google.bg/books?id=ilhCTCHKCAQC&pg=PA53&dq=kukeri&hl=bg&sa=X&ei=cnihT7u4D67S4QS5u7SgCQ&ved=0CEoQ6AEwBw#v=onepage&q=kukeri&f=false}}</ref> <ref name="martenitsanews">{{cite news|url=http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|title=The Martenitsa Story|newspaper=The Sofia Echo|date=29. 2. 2008|access-date=2. 5. 2012|archive-date=5. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120505090422/http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|url-status=dead}}</ref> <ref name="StExternalSector">{{cite web |url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm |title=Fixed currency exchange rates |publisher=Bulgarian National Bank |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=5. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605060830/http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm |url-status=dead }}</ref> <ref name="idUSBRE8820K">{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|title=Bulgaria abandons plans to enter eurozone: WSJ|agency=Reuters|date=3. 9. 2012|access-date=17. 3. 2013|archive-date=26. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130526170137/http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|url-status=dead}}</ref> <ref name="bugakadsc">{{cite book |title=Българска енциклопедия А-Я |publisher=Bulgarian Academy of Sciences / Trud |language=bg |year=2002 |chapter=Мусала |isbn=954-8104-08-3 |oclc=163361648}}</ref> <ref name="donchev">{{cite book |author=Donchev D. |title=Geography of Bulgaria |publisher=Ciela |page=68 |language=bg|isbn=954-649-717-7|year=2004}}</ref> <ref name="prirgeonabug">{{cite book |title= Природна география на България |author= Penin Rumen|year=2007 |publisher=Bulvest 2000 |isbn=978-954-18-0546-6 |page=18}} (na bugarskom)</ref> <ref name="rankbyar">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|title=Countries ranked by area|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122132200/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|url-status=dead}}</ref> <ref name="CIA World Factbook">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|title=Bulgaria|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=9. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509214652/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|url-status=dead}}</ref> }} == Bibliografija == * {{Cite journal|year=2006|title=Country Profile: Bulgaria|work=Library of Congress Country Studies|publisher=Library of Congress|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|access-date=24. 12. 2011|format=PDF|ref=CITEREFLibrary of Congress2006}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFTopography}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFClimate}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFSan Stefano, Berlin and Independence}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFHistorical Setting}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFBulgaria in World War II: The Passive Alliance}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFWartime Crisis}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bulgaria}} * [http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 Vijeće ministara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228093846/http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 |date=28. 2. 2009 }} - Službena vladina stranica * [http://www.balkaninsight.com/en/article/bulgaria Profil Bugarske] na stranici "Balkan Insight" * [http://www.president.bg/ Predsjednik Republike Bugarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210182313/http://www.president.bg/ |date=10. 2. 2011 }} * [[wikisource:en:Essential History of Bulgaria in Seven Pages|Osnove bugarske historije na sedam stranica]] na Wikiizvoru * [https://www.youtube.com/watch?v=ey99Mt7fyxc Patrola do Bugarske: Sunčev Breg, Nesebar i Sozopol (RTS SAT - Zvanični kanal)] {{Bugarska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Provincije u Bugarskoj}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Crnomorske države}} {{Mediteranske države}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bugarska| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1908.]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] a5niiynizmvy0q6v0s66554a10ajs29 Češka 0 1062 3922759 3877344 2026-08-29T16:43:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922759 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| | izvorno_ime = Česká republika | zvanično_ime = Češka Republika | ime_genitiv = Češke | zastava = Flag_of_the Czech Republic.svg | grb = Coat of arms of the Czech Republic.svg | mapa = EU-Czech Republic.svg | službeni_jezik = [[Češki jezik|češki]] | glavni_grad = [[Prag]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Češke|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Petr Pavel]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Češke|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Andrej Babiš]] | po_površini_na_svijetu = 115 | površina = 78.871 | procenat_vode = 2,16 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 85 | stanovnika = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>10.882.341 <small>Procjena 2025</small> | gustoća = 138 | nezavisnost = raspadom [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]<br />1. januar 1993. | valuta = [[Češka kruna]] (CZK) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | himna = "[[Kde domov můj]]" ("Gdje je moj dom"){{Center|[[Datoteka:Czech anthem.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.cz]] | pozivni_broj = +420| | bdp_godina = Procjena 2020. | bdp_per_capita = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>$40,585 | bdp_ukupno = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>$432.346 milijardi | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>24,0 | gini_godina = 2018 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.891 | hdi_godina = 2018 }} '''Češka''' ({{jez-cs|Česko}}), službeno '''Češka Republika''' ({{jez-cs|Česká republika|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. [[Granica između Češke i Njemačke|Na zapadu]] [[granica|graniči]] s [[Njemačka|Njemačkom]], [[Granica između Češke i Poljske|na sjeveru]] s [[Poljska|Poljskom]], [[Granica između Češke i Slovačke|na istoku]] sa [[Slovačka|Slovačkom]], a [[Granica između Austrije i Češke|na jugu]] s [[Austrija|Austrijom]].<ref>{{cite web|title=Informacije o Češkoj|url=http://www.mzv.cz/chicago/en/other_useful_information/information_about_the_czech_republic/index.html|website=Czech Foreign Ministry}}</ref> Prostire se na površini od 78.866&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema državnom uređenju, unitarna je parlamentarna republika s oko 10,5 miliona stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad u državi je [[Prag]] s preko 1,2 miliona stanovnika. Sastoji se od historijskih regija [[Bohemija|Bohemije]], [[Moravska|Moravske]] i [[Češka Šlezija|Češke Šlezije]]. Kopnena je država i nema izlaz na more. Češka Republika je visoko razvijena država,<ref name="worldbank06">{{cite web| last = Velinger| first = Jan | title = Svjetska banka dodijelila Češkoj status razvijene zemlje| publisher=Radio Prague| url = http://www.radio.cz/en/article/76314| date = 28. 2. 2006| access-date =18. 2. 2016}}</ref> s naprednom ekonomijom<ref>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weoselco.aspx?g=110&sg=All+countries+%2f+Advanced+economies |title=Edit/Pregled po državama |publisher=Imf.org |date=14. 9. 2006 |access-date=18. 2. 2016}}</ref> i visokim životnim standardom.<ref>http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/pdf/text.pdf</ref><ref>{{cite web|url=http://www.numbeo.com/quality-of-life/rankings_by_country.jsp|title=Indeks kvaliteta života za 2014.|publisher=|access-date=18. 2. 2016|archive-date=15. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140915101303/http://www.numbeo.com/quality-of-life/rankings_by_country.jsp|url-status=dead}}</ref> [[UNDP]] je rangirao Češku kao 15. državu svijeta po indeksu humanog razvoja.<ref>{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2011_EN_Complete.pdf|title=2011 Human Development Report|publisher=|access-date=18. 2. 2016}}</ref> Glavni grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU. Od 12. marta [[1999]]. je članica [[NATO]]-a a od 1. maja 2004. i [[Evropska unija|Evropske unije]]. Osim toga, članica je i drugih međunarodnih organizacija kao što su: [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]] i [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]. == Historija == {{Glavni|Historija Češke}} [[Datoteka:Praha Barricades 1848.jpg|mini|desno|220p|Revolucija u [[Prag]]u [[1848]]. godine]] O naseobinama na teritoriji Češke Republike još oko 28.000 godina prije nove ere govori niz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta. Od [[3. vijek]]a prije nove ere naseljavaju je [[Kelti]], a od [[1. vijek]]a i [[Germani]]. [[Slaveni]] su se na područje današnje Češke Republike doselili u [[5. vijek]]u, a u [[7. vijek]]u oformili Samovo carstvo. Godine [[833]]. na području Moravske, [[Slovačka|Slovačke]], sjeverne [[Mađarska|Mađarske]] i zapadnog zakarpatskog kraja nastaje Velikomoravsko carstvo, koja vremenom raste i obuhvata i Češku ([[890]].-[[894]].), Šleziju, Lužice, Malopoljsku, i dio Mađarske. Velika Morava, od koje se Češka otcjepila [[894]]., nestala je pod udarom Mađara [[907]]. godine. Češka država se rađa u drugoj polovini [[9. vijek]]a, kada je ustoličen prvi češki knez iz dinastije Pržemislovića, Borživoj. U [[10. vijek|10.]] i [[11. vijek]]u država se konsoliduje, pripaja Moravsku i postaje [[kraljevina]]. Češka kraljevina bila je značajna regionalna sila, i svoj vrhunac dostiže za vrijeme posljednjih Pržemislovića (Pržemisla II Otakara, Vaclava II), te (i prije svega) moćnog Karla IV iz luksemburške dinastije. Međutim, husitski [[rat]]ovi u [[15. vijek]]u, i kasnije tridesetogodišnji rat u [[17. vijek]]u imali su razarajući učinak. [[1526]]. godine, na češki tron definitivno stupa dinastija [[Habsburg]]ovaca, koja je zemlju pripojila Habzburškoj monarhiji. Masovni ustanci su podizani [[1547]]. i [[1618]]. godine. Kada su u [[maj]]u [[1618]]. godine vladari ubijeni izbacivanjem s prozora u praškom Hradu (događaj koji se u češkoj historiji označava slikovitim nazivom defenestracija), otpočeo je i tridesetogodišnji [[rat]]. Pobunjenici su poraženi, zarobljeni najoštrije kažnjeni, a zatim se počelo s nasilnom rekatolizacijom čeških protestanata. Reforme Josifa II [[1781]]. godine donijele su kraj vazalstva i početak vjerske tolerancije. Od kraja [[18. vijek]]a, u češkim zemljama se formira narodni pokret za obnovu češke [[kultura|kulture]] i [[jezik]]a, a kasnije se ističe i zahtjev za političkom moći. Nakon poraza [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], češke zemlje su se osamostalile i zajedno sa susjednim Slovacima ([[Martinska deklaracija]]) [[28. oktobar|28. oktobra]] [[1918]]. godine formirali novu državu, [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] (''češki'': Československo), tzv. "prvu republiku", koja je obuhvatala i teritoriju zakarpatske [[Rusija|Rusije]] (danas [[Ukrajina|Ukrajine]]), s prvim predsednikom [[Tomáš Masaryk|Tomášom Garrigue Masarykom]]. U novoj državi većina industrije je bila iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i u narednim godinama je počela prosperirati. Industrijski proizvodi su bili izvezeni na tržišta mnogih država svijeta. Vlada ČSR je osnovala odbranu republike paktom s Rumunijom i Jugoslavijom (ili [[Mali ugovor]]). Pod pritiskom nacističke Njemačke i evropskih sila ([[Arthur Chamberlain|Chamberlain]]: "Donijeli smo Evropi mir za naših života!") od kojih su neke čak ignorisale odbrambene sporazume s [[Prag]]om, Čehoslovačka je u septembru [[1938]]. godine Minhenskim sporazumom [[Njemačka|Njemačkoj]] predala širok pogranični pojas Sudeta sa značajnom njemačkom nacionalnom manjinom, a i ''de facto'' cijela predata potpunoj njemačkoj kontroli, uz dogovor da to bude i posljednji njemački zahtjev. Jug Slovačke i zakarpatska Rusija pripali su Mađarskoj, a jedan dio teritorije (Tješinska oblast) je uzela i [[Poljska]]. Nastaje i "druga republika": Slovačka dobija veću autonomiju, a u ime države ulazi crtica: Češko-Slovačka (češki: Česko-Slovensko). Nedugo zatim, [[14. mart]]a [[1939]], Slovačka proglašava nezavisnost, a [[15. mart]]a njemačka vojska okupira ostatak zemlje i proglašava Protektorat Češka i Moravska. U maju [[1945]]., saveznici su oslobodili Čehoslovačku, a etnički Nijemci i neki Mađari su Benešovim dekretima protjerani u Njemačku, Austriju i Mađarsku. [[Komunizam|Komunisti]] vlast u Čehoslovačkoj preuzimaju prevratom u [[februar]]u [[1948]].; zavode [[totalitarizam]], pridružuju zemlju sovjetskom bloku i [[1960]]. godine mjenjaju ime u Čehoslovačka socijalistička republika (ČSSR). Široki pokret za liberalizaciju [[1968]]., i napori vođstva čehoslovačke komunističke partije da reformišu sistem i stvore "socijalizam s ljudskim likom", poznati pod nazivom Praško proljeće, ugušeni su [[21. august]]a vojnom intervencijom snaga Sovjetskog saveza i svih ostalih zemalja Varšavskog ugovora (izuzev [[Rumunija|Rumunije]]). (Česi i dalje pamte podršku koju su tada imali iz [[SFRJ]]) [[1. januar]]a [[1969]]. stupio je na snagu i Zakon o federalizaciji ČSSR, kojim je zemlja i formalno ustrojena kao federacija dvije narodne (češke i slovačke) socijalističke republike. Do demokratskih promjena u Čehoslovačkoj dolazi mirnim putem, poslije somotske revolucije [[17. novembar|17. novembra]] [[1989]]., kada je komunistički kongres za predsjednika izabrao književnika i disidenta [[Václav Havel|Vaclava Havela]]. [[1990]]. godine iz imena obe republike odstranjen je pridjev "socijalistička", a početkom proljeća iste godine zajednička država je preimenovana: u Čehoslovačku Federativnu Republiku (skr. Čehoslovačku) na češkom jeziku, odnosno Češko-Slovačku Federativnu Republiku (skr. Češko-Slovačku) na slovačkom (ova komplikacija je bio značajna kao [[crtični rat]]). Nepunih mjesec dana kasnije, [[20. mart]]a [[1990]]., ČSFR je ponovo dobila novo puno ime: Češka i Slovačka Federativna Republika; različite skraćenice ostale su nepromenjene. Čehoslovačka je sporazumno prestala da postoji [[1. januar]]a [[1993]]. godine. [[1999]]. godine, na pedesetom samitu [[NATO]] pakta, Češka Republika je primljena u punopravno članstvo. [[1. maj]]a [[2004]]. godine pristupila je i [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. === Hronološki prikaz historije Češke === [[Datoteka:Vltava flows into Labe,Melnik,2005 08 27.jpg|mini|350p|desno|Rijeka Vltava, ušće u rijeku Labu u gradu Mělník]] * [[623]]/[[624]]-[[658]]/[[659]] Češka je dio Samove države * [[833]]-[[894]] Češka je dio Velikomoravske države (Velike Morave) * [[894]]-[[1306]] Vlada domaće dinastije Přemyslovaca (''Přemyslovci'') * [[1306]]-[[1437]] Vlada češko-njemačke dinastije Luksemburga (''Lucemburkové'') * [[1437]]-[[1439]] Vlada austrijske dinastije Habsburg (''Habsburkové'') * [[1471]]-[[1526]] Vlada poljsko-litvanske dinastije Jagellon (''Jagellonci'') * [[1526]]-[[1918]] Vlada austrijske dinastije Habsburg (''Habsburkové'') * [[1918]]-[[1938]] Češka dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], I. republika * [[1938]]-[[1939]] Češka dio Čehoslovačke, II. republika (Njemačka, poljska i mađarska okupacija graničnih krajeva) * [[1939]]-[[1945]] Njemački protektorat Češka i Moravska * [[1945]]-[[1990]] Češka dio Čehoslovačke kao socijalističke republike * [[1968]] Agresija, vojska Sovjetskog saveza i ostalih država [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] okupirala je Čehoslovačku * [[1990]]-[[1992]] Češka dio federativne Čehoslovačke (''ČSFR'') * [[1992]]/[[1993]] raspad Čehoslovačke, češka nezavisnost. == Simboli == === Zastava === Državna [[Zastava Češke|zastava Češke republike]] je ista kao zastava nekadašnje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Nakon što se Čehoslovačka raspala, Češka Republika je zadržala čehoslovačku zastavu dok je [[Slovačka|Slovačka Republika]] prihvatila svoju vlastitu zastavu. Zastava se sastoji od crvene i bijele boje s drevnog [[Grb Češke|češkog grba]]. Zato što je zastava izgledala skoro identična [[Zastava Poljske|Poljskoj zastavi]] i sastojala se od istih boja kao [[Zastava Austrije|austrijska zastava]], plavi trokut dodan je [[1920]]. godine. Verzija bez plavog trokuta se još uvijek upotrebljava kao zastava Bohemije. [[1990]].-[[1992]]. godine je bila zastava bez trokuta oficijalna verzija zastave Bohemije i Moravije, kao dio Čehoslovačke federacije. === Grb === [[Grb Češke|Grb Češke Republike]] čini na četvrtine izdeljeni novofranački štit u čijim se dijelovima nalaze grbovi historijskih oblasti koje čine [[Češka Republika|Češku Republiku]]. === Himna === [[Kde domov můj|Kde domov můj?]] ([[Bosanski jezik|bos]]. ''Gdje je moj dom?'') je od 1993. godine državna himna Češke. Riječi himne potiču iz pozorišnog djela "''Fidlovačka aneb žádný hněv a žádná rvačka''" koje je napisao Jozef Kajetán Tyl. Ovo djelo je premijerno izvedeno u [[Prag]]u [[21. decembar|21. decembra]] [[1834]]. godine. Muziku je napisao František Škroup. Pozorišno djelo ima više dijelova ali se za himnu uzima samo prva strofa. Za vrijeme [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], državna himna se sastojala iz dva dijela. Prvi je dio bila sadašnja češka himna, a drugi dio je bila himna [[Slovačka|Slovačke]] ([[Nad Tatrou sa blýska]]). == Geografija == [[Datoteka:CzechRepCitiesTowns.png|mini|251x251piksel|Gradovi Češke]] {{Glavni|Geografija Češke}}Češka je [[Srednja Evropa|srednjoevropska]] država ukupne površine 78.867&nbsp;km<sup>2</sup> od čega 1.620&nbsp;km<sup>2</sup> otpada na vodene površine. Kopnena je država i nema izlaz na more. Geografija Češka je vrlo raznolika. Bohemija, historijska regija u zapadnom dijelu države, se sastoji od riječnog sliva rijeka [[Laba|Labe]] i [[Vltava|Vltave]], najduže češke rijeke. Okružena je uglavnom niskim planinama, kao što su gorje [[Krkonoše]] u regiji [[Sudeti]] na kojem se nalazi najviša tačka u državi, vrh [[Sněžka]] s 1.602 metara nadmorske visine. Moravska, istočni dio zemlje je poprilično brdovitog reljefa i uglavnom pripada slivu rijeke [[Morava (Češka)|Morave]], ali se tu nalazi i izvor rijeke [[Odra|Odre]]. Vode iz ovog kraja Češke pripadaju slivovima [[Sjeverno more|Sjevernog]], [[Baltičko more|Baltičkog]] i [[Crno more|Crnog mora]] === Reljef === Češki reljef je vrlo raznolik. Češka zauzima veći dio [[Česki masiv|Češkog masiva]], dijela srednjoevropskog sredogorskog pojasa koji je izgrađen od predkambrijskih stijena. Na zapadu je velika nizija kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okružena niskim planinama (Sudeti i Krkonoše), na kojima je i najviši vrh države, [[Sněžka]] (1,602 m). [[Moravska]], istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima [[Morava (rijeka u Češkoj)|Moravu]] ali u njoj izvire i [[Odra]]. Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: [[Sjeverno more]] ([[Vltava]], [[Laba]], [[Ohře]]), [[Baltičko more]] ([[Odra]]) i [[Crno more]] ([[Morava (rijeka u Češkoj)|Morava]]). === Klima === [[Klima]] je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni uticaji. Na planinama padne i do 1200mm padavina na godinu, a na dnu kotlina i dolina 500mm. Količina padavina u [[Prag]]u iznosi 508mm padavina. Prag ima srednju januarsku temperaturu -2,6&nbsp;°C, a srednju julsku 17,56&nbsp;°C. == Opće geografske karakteristike == === Površina === Komparacije radi, Češka je površinom nešto manja od [[SAD|američke]] savezne države [[Južna Karolina|Južne Karoline]] i nešto veća od [[Škotska|Škotske]]. * Ukupna površina: 78.867&nbsp;km<sup>2</sup> * Površina kopna 77.247&nbsp;km<sup>2</sup> * Vodena površina 1.620&nbsp;km<sup>2</sup> === Granica === * Ukupna dužina granice iznosi: 2.143&nbsp;km od toga sa: :* [[Austrija|Austrijom]] 402 km, :* [[Njemačka|Njemačkom]] 704 km, :* [[Poljska|Poljskom]] 796 km, :* [[Slovačka|Slovačkom]] 241 km. === Najviša i najniža tačka === * Najniža tačka: rijeka [[Laba]] - 115 m, * Najviša tačka: [[Sněžka]] - 1.602 m [[Datoteka:Czech Highways 2015.png|mini|Mreža čeških autocesta (2015)]] == Saobraćaj == Cestovne i željezničke prometnice u Češkoj dobro su razgranate diljem zemlje, dok se autocestovna mreža širi i razvija. Prag je dobro povezan s glavnim gradovima središnje Evrope: s [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Beč]]om, [[Moskva|Moskvom]], [[Varšava|Varšavom]], [[Berlin]]om. Dobro je razvijen i zračni saobraćaj. Kroz zračne luke [[Prag]]a, [[Brno|Brna]] i [[Ostrava|Ostrave]] prolazi veliki dio trgovačkoga saobraćaja. == Politika == Prema [[ustav]]u, Češka je parlamentarna [[republika]], a šef države je [[predsjednik]] (''prezident České republiky''), kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina. Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce [[Ustavni sud|Ustavnog suda]], raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone. Osim toga, predsjednik imenuje [[predsjednik vlade Češke republike|predsjednika vlade]], koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade. Češka ima dvodomni [[parlament]] sa Zastupničkim domom (''Poslanecká sněmovna'') i Senatom (''Senát''). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasanja u dva kruga.[[Datoteka:Czechy KrajePL.png|mini|350p|desno|Podjela '''Češke''']] Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina. == Političke podjele == {{Glavni|Krajevi u Češkoj}} Češka se administrativno sastoji od 13 pokrajina (''kraje'', jednina ''kraj'') i glavnog grada koji je zasebna administrativna jedinica (''hlavní město'')Prema češkom zakonskom aktu br. 129/2000 (Zakon o regijama - najvišim jedinicama teritorijalne samouprave - Vyšší územní samosprávné celky), što je ustvari implementacija člana 7. češkog Ustava, Češka je od 1. januara 2000. godine podijeljena na 13 regija tj. krajeva i glavni grad (hlavní město) koji ima regionalni status {| class="wikitable sortable" !Registarska oznaka ![[Bosanski jezik|Bosanski naziv]] !Službeni nazivna češkom !Glavni grad !Stanovništvo (2011.) !Površina (km<sup>2</sup>) !Gustoća (/km<sup>2</sup>) !BDP(u milijunima CZK) !BDP po stanovniku(u CZK) |- ![[Južnočeški kraj|A]] |[[Prag|Glavni grad Prag*]] |''Hlavní město Praha'' |[[Prag|Prag*]] |1.272.690 |496,10 |2.360 |637.704 |547.096 |- ![[Južnočeški kraj|S]] |[[Srednjočeški kraj]] |Středočeský kraj |[[Prag]] |1.274.633 |11.014,97 |104 |288.888 |253.912 |- ![[Južnočeški kraj|C]] | [[Južnočeški kraj]] |Jihočeský kraj |[[České Budějovice]] |637.460 |10.056,79 |62 |150.970 |251.106 |- ![[Južnočeški kraj|P]] |[[Plzenjski kraj|Plzeňski kraj]] |Plzeňský kraj |[[Plzeň]] |574.694 |7.560,93 |73 |137.911 |216.639 |- ![[Južnočeški kraj|K]] |[[Karlovarski kraj]] |Karlovarský kraj |[[Karlovy Vary]] |310.245 |3.314,46 |92 |65.789 |216.639 |- ![[Južnočeški kraj|U]] |[[Ustečki kraj]] |Ústecký kraj |[[Ústí nad Labem]] |830.371 |5.334,52 |154 |188.041 |229.146 |- ![[Južnočeški kraj|L]] |[[Liberecki kraj]] |Liberecký kraj |[[Liberec]] |439.262 |3.162,93 |135 |94.451 |229.146 |- ![[Južnočeški kraj|H]] |[[Kralovehradecki kraj|Královéhradečki kraj]] |Královéhradecký kraj |[[Hradec Králové]] |555.683 |4.758,54 |115 |133.767 |244.549 |- ![[Južnočeški kraj|E]] |[[Pardubički kraj]] |Pardubický kraj |[[Pardubice]] |505.285 |4.519 |112 |116.639 |230.880 |- ![[Južnočeški kraj|M]] |[[Olomoucki kraj|Olomoučki kraj]] |Olomoucký kraj |[[Olomouc]] |639.946 |5.266,57 |123 |134.376 |211.467 |- ![[Južnočeški kraj|T]] |[[Moravskošleski kraj]] |Moravskoslezský kraj |[[Ostrava]] |1.236.028 |5.426,83 |227 |280.210 |222.638 |- ![[Južnočeški kraj|B]] |[[Južnomoravski kraj]] |Jihomoravský kraj |[[Brno]] |1.169.788 |7.194,56 |159 |285.855 |254.684 |- ![[Južnočeški kraj|Z]] |[[Zlinski kraj]] |Zlínský kraj |[[Zlín]] |590.459 |3.963,55 |149 |131.789 |222.885 |- ![[Južnočeški kraj|J]] |[[Visočinski kraj]] |Kraj Vysočina |[[Jihlava]] |512.727 |6.795,56 |75 |121.318 |234.530 |- ![[Južnočeški kraj|CZ]] |Češka |''Česko'' |'''[[Prag|Prag*]]''' |'''10.562.214''' |'''78.864,92''' |'''130''' |'''2.767.717''' |'''271.161''' |} == Vojska == [[Datoteka:Czech soldiers participate in exercise Combined Resolve at the Joint Multinational Readiness Center in Hohenfels, Germany, Nov. 15, 2013 131115-A-HE359-010.jpg|mini|Češki vojnici]] [[Vojska Češke Republike]] (češki ''Armáda České republiky''), skaćreno '''VČR''', obuhvaća Češke kopnene snage, Češko ratno zrakoplovstvo i potporne jedinice. Od 1940-ih do 1989., Čehoslovačka Narodna Armija je brojala oko 200.000 vojnika i tvorila jedan od stupova [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon raspada [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i pada [[Komunizam|komunizma]], Češka Republika pokrenula je potpunu reorganizaciju snaga te smanjila broj ročnika, kojih je bilo oko 65.000 potkraj 1990-ih. Svoj novi sastav vojska je dobila 1993. Od 1999., VČR je u savezništvu s [[NATO]] snagama. Od 2004., ukinut je obvezno služenje vojnog roka. Vojska Češke je modernizirana te preokrenuta prema obrani granica. Članica je i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. Od kraja 1990-ih do danas, VČR je sudjelovala u raznim međunarodnim mirotvornim misijama, u sklopu ISFOR-a i EUFOR Althea, i to u raznim područjima ([[Bosna i Hercegovina|BIH]], [[Kosovo]], [[Irak]], [[Turska]], [[Pakistan]], [[Somalija]], [[Kongo]], [[Afganistan]]). Josef Bečvář je trenutni Načelnik Generalštaba. Češka je 2013. izdvojila 2,1% svojeg BDP-a na vojne snage[[Datoteka:Nuclear.power.plant.Dukovany.jpg|mini|desno|Nuklearna elektrana [[Dukovany]]]] [[Datoteka:SkodaSuperbII.jpg|mini|[[Škoda Auto|Škoda]],češki automobil]] == Privreda == {{Glavni|Privreda Češke}} Češka privreda predstavlja visokorazvijenu privredu pri čemu nacionalni [[BDP]] je u nivou 87% BDP-a Evropske unije. Kao najstabilnija i najprosperitetnija postkomunistička zemlja, Češka je prije globalne ekonomske krize imala privredni rast u prosjeku od 6% u periodu od tri godine. Ekonomija je doživjela oporavak zbog izvoza u [[Evropska unija|EU]], pogotovo [[Njemačka|Njemačku]], i zbog investicija iz inostranstva, dok je domaća potražnja sve jača. U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita. Radi se na dovršenju [[privatizacija|privatizacije]] [[bankarstvo|bankarstva]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[energetika|energetike]], što će povećati strane investicije. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve [[žitarice]]; obilata je i proizvodnja [[krompir]]a, [[Povrće|povrća]], [[Duhan (proizvod)|duhana]] i [[Šećerna repa|šećerne repe]], dok se na kraju oko Plzena, u Češkoj, uzgaja [[hmelj]], sirovina za proizvodnju [[Pivo|piva]]. Radi se na dovršenju privatizacije [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[Energetika|energetike]], što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju. Iako su ležišta nafte gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski naftovod dug čak 4 500&nbsp;km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne termoelektrane, hidroelektrane i nuklearne centrale. Obilje sirovina omogućilo je razvoj teške i lake metalurgije u blizini rudarskih područja. == Nauka i tehnologija == Poznati naučnici rođeni na teritoriji sadašnje Češke: * [[Friedrich von Berchtold]] (1781–1876) * [[Wenceslas Bojer]] (1795–1856) * [[Ignaz von Born]] (1742–1791) * [[Stanislav Brebera]] (1925–2012) * [[Josef Čapek]] (1887–1945) * [[Eduard Čech]] (1893–1960) * [[Václav Prokop Diviš]] (1698–1765) * [[Karel Domin]] (1882–1953) * [[František Josef Gerstner]] (1756–1832) == Turizam == [[Datoteka:Prague (6365119737).jpg|mini|308x308piksel|Historijski centar [[Prag]]a nalazi se pod svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a od 1992. godine.]] Češka privreda dobija znatan prihod od turizma. [[Prag]] je peti najposećeniji grad u Evropi nakon Londona, Pariza, Istanbula i Rima. U 2001. godini ukupna zarada od turizma dosegla je 118 milijardi CZK, čineći 5,5% BNP-a i 9% ukupne zarade od izvoza. [[Industrija]] zapošljava više od 110.000 ljudi - preko 1% stanovništva. Reputacija zemlje pretrpjela je zbog vodiča i turista koji su prijavili prekomjernu naplatu taksista i problema s prelaznim vozilima uglavnom u Pragu, iako se situacija u posljednje vrijeme poboljšala.Od 2005. godine, gradonačelnik Praga Pavel Bém radio je na poboljšanju ove reputacije suzbijanjem sitnog kriminala, a osim ovih problema, Prag je siguran grad. Takođe, Češka u cjelini ima nisku stopu kriminala.Za turiste, Češka se smatra sigurnom destinacijom za posjetiti. Niska stopa kriminala čini većinu gradova i gradova vrlo sigurnim za šetnju. Jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u Češkoj republici je četvrti [[Vítkovice]] u [[Ostrava|Ostravi]], postindustrijski grad na sjeveroistoku zemlje. Područje je nekada bilo mjesto proizvodnje čelika, ali sada se nalazi tehnički muzej s mnogo interaktivnih izložbi za turiste. == Stanovništvo == {{Glavni|Stanovništvo Češke}}Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine izjasnilo se 90,4 % stanovništva Češke kao [[Česi]], 3,7 % kao [[Moravljani]], 1,9 % kao [[Slovaci]]. Brojne su i manjine [[Poljaci|Poljaka]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], [[Vijetnamci|Vijetnamaca]] i [[Romi|Roma]]. Većina od njih bili su [[ateisti]] (59 %), ostali su pripadnici kršćanskih vjera; rimski [[katolici]] (26,8 %), češki [[evangelici]] (1,1 %), čehoslovački [[husiti]] (1 %).Do [[1946]]. godine živjela je u Češkoj brojna grupa Nijemaca (oko 3,5 miliona), koja je bila zbog saradnje s nacističkim režimom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u vremenu [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] preseljena u Njemačku. === Popis 2011. === U Češkoj prema popisu stanovništva iz 2011. živi 10.436.560 stanovnika odnosno ili 134 st./km². Većina stanovnika Češke su [[Česi]] (64,3%), [[Moravci]] (5,0%), [[Slovaci]] (1,4%), [[Ukrajinci]] (0,5%), [[Poljaci]] (0,4 %), [[Vijetnamci]] (0,3%), [[Nijemci]] (0,2%), [[Romi]] i dr. Broj etničkih Čeha (64,3% odn. 6.711.624 stan.) je za razliku od prethodnog popisa iz 2001. godine (90,4% odn. 9.249.777 stan.) naglo pao. Broj neizjašnjenih je s 220.660 (2,6%) u 2001. godini porastao na 2.742.669 (26,0%) u 2011. godini [[Datoteka:Czech demographics 1961-2006.png|mini|574x574piksel|Stanovništvo Češke]] {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="2" |Popis 1991. ! colspan="2" |Popis 2001. ! colspan="2" |Popis 2011. ! colspan="2" |Popis 2021. |- !Broj !% !Broj !% !Broj !% !Broj !% |- |[[Česi]] |8.363.768 |81,2 |9.249.777 |90,5 |6.732.104 |63,7 |6.415.104 |61,0 |- |[[Moravci]] |1.362.313 |13,2 |380.474 |3,7 |522.474 |4,9 |556.641 |5,3 |- |[[Šlezi]] |44.446 |0,4 |10.878 |0,1 |12.231 |0,1 |31.301 |0,3 |- |[[Slovaci]] |314.877 |3,1 |193.190 |1,9 |149.140 |1,4 |162.578 |1.5 |- |[[Poljaci]] |59.383 |0,6 |51.968 |0,5 |39.269 |0,4 |38.218 |0,4 |- |[[Nijemci]] |48.556 |0,5 |39.106 |0,4 |18.772 |0,3 |24.632 |0,2 |- |[[Ukrajinci]] |8.220 |0,1 |22.112 |0,2 |53.603 |0,5 |92.892 |0,9 |- |[[Rusini]] |1.926 |0,0 |1.106 |0,0 |739 |0,0 |1.904 |0,0 |- |[[Rusi]] |5.062 |0,0 |12.369 |0,1 |18.021 |0,2 |34.506 |0,3 |- |[[Vijetnamci]] |421 |0,0 |17.462 |0,2 |29.825 |0,3 |38.723 |0,4 |- |[[Mađari]] |19,932 |0,2 |14.672 |0,1 |9.049 |0,1 |11.253 |0,1 |- |[[Romi]] |32.903 |0,3 |11.746 |0,1 |5.199 |0,0 |21.691 |0,2 |- |[[Jevreji]] |218 |0,0 | | |521 |0,0 |2.349 |0,0 |- |[[Jugoslaveni]] | | |3.386 |0,0 | | | | |- |[[Rumuni]] |1.034 |0,0 |1.238 |0,0 |1.921 |0,0 |5.969 |0,0 |- |Ostali/ne izjašnjavaju se |39.129 |0,4 |220.660 |2,6 |2.739.488 |26,0 | | |- !Ukupno ! colspan="2" |10.302.215 ! colspan="2" |10.230.060 ! colspan="2" |10.436.560 ! colspan="2" |10.524.167 |} === Jezik === Službeni jezik je [[Češki jezik|češki]], a govore se i jezici brojnih etničkih manjina. === Religija === Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva su: [[Katoličanstvo|Rimokatolici]] (10,3%), [[Protestantizam|protestanti]] (0,8%) te [[Ireligija|ireligiozni]] (34%), ostali (9%). 45% stanovništva se nije izjasnilo po pitanju vjere. == Obrazovanje == Obrazovanje u Češkoj je obavezno 9 godina, a građani imaju pristup sveučilišnom obrazovanju bez školarine, dok prosječni broj godina obrazovanja iznosi 13,1.Uz to, Češka ima relativno jednak obrazovni sustav u usporedbi s drugim zemljama u Evropi.Osnovan 1348. godine, Charles univerzitet bio je prvi univerzitet u srednjoj [[Evropa|Evropi]]. Ostala veća sveučilišta u državi su Univerzitet Masaryk, Češki tehnički univerzitet, Univerzitet Palacký, Akademija scenskih umjetnosti i Ekonomski univerzitet. I više univerziteta u Češkoj. Program za međunarodno ocjenjivanje studenata, koji koordinira [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]], trenutno svrstava češki obrazovni sustav kao 15. najuspješniji na svijetu, viši od prosjeka [[OECD]]-a. [[Ujedinjene nacije|UN]] obrazovni indeks zauzeo je 10. mesto od 2013. godine (pozicioniran iza [[Danska|Danske]] i ispred [[Južna Koreja|Južne Koreje]]). [[Datoteka:Praha, náměstí Republiky, vozy ZZS.jpg|mini|Češka vozila hitne pomoći]] == Zdravlje == [[Zdravstvo]] u Češkoj je po kvalitetu slično ostalim razvijenim zemljama. Češki univerzalni zdravstveni sistem zasnovan je na modelu obveznog osiguranja, s naknadom za uslugu koja se financira iz planova obveznog osiguranja u vezi sa zapošljavanjem. Prema indeksu potrošača u zdravstvu za 2016. godinu, u poređenju sa zdravstvom u Evropi, češko je zdravstvo na 13. mjestu, rangirano iza Švedske i dvije pozicije ispred Ujedinjenog Kraljevstva. == Kultura == {{Glavni|Kultura Češke}}[[Datoteka:Alfons Mucha - 1896 - Spring.jpg|mini|266x266piksel|[[Proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]] (1896.) umjetnika Nouveaua Alphonsea Mucha]] === Slikarstvo === [[Venera Dolní Věstonice]] je blago pretpovijesne umjetnosti. Teodorik iz Praga bio je najpoznatiji češki slikar u doba gotike. Na primjer, ukrasio je dvorac Karlstejn. U doba [[barok]]a poznati su slikari bili [[Wenceslaus Hollar]], [[Jan Kupecký]], [[Karel Škréta]], [[Anton Raphael Mengs]] ili [[Petr Brandl]], kipari [[Matthias Braun]] i [[Ferdinand Brokoff]]. U prvoj polovici 19. vijeka [[Josef Mánes]] pridružio se romantičnom pokretu. U drugoj polovici 19. vijeka glavna je riječ imala takozvana "nacionalna kazališna generacija": kipar [[Josef Václav Myslbek]] i slikari [[Mikoláš Aleš]], [[Václav Brožík]], [[Vojtěch Hynais]] ili [[Julius Mařák]]. Krajem vijeka došao je val Art Nouveaua. [[Alfons Mucha]] postao je glavni predstavnik. Danas je najpoznatiji češki slikar. Poznat je uglavnom po plakatima u Art Nouveauu i svom ciklusu od 20 velikih platna pod nazivom [[Slavenska epopeja]], koji prikazuje povijest Čeha i drugih Slavena. Slikar i grafičar Alfons Mucha bio je jedan od predvodnika umjetničkog pravca secesije (ili ''Art Nouveau''). Česi su bili među najaktivnijim umjetnicima u pokretu [[Kubizam|kubizma]]. === Arhitektura === [[Datoteka:Church of St Nicholas of Mala Strana in Prague 2011.jpg|lijevo|mini|161x161piksel|Barokna crkva iz 18. vijeka u Pragu]] Najstarije sačuvane kamene građevine u Češkoj i Moravskoj potječu iz vremena kristijanizacije u 9. i 10. vijeku. Od srednjeg vijeka češke su se zemlje koristile istim arhitektonskim stilovima kao i većina [[Zapadna Evropa|zapadne]] i [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Najstarije crkve koje još stoje izgrađene su u romaničkom stilu (bazilika sv. Jurja, bazilika sv. Prokopija u Třebíču). Tijekom 13. vijeka zamijenjen je [[Gotika|gotičkim stilom]] (Karlov most, Betlehemska kapela, Stara nova sinagoga, Kostnica Sedlec, Stara gradska vijećnica s praškim astronomskim satom, Crkva Gospe prije Tina). U 14. stoljeću car Karlo IV pozvao je na svoj sud u Prag talentirane arhitekte iz Francuske i Njemačke, Matthiasa od Arrasa i Petra Parlera (Karlštejn, katedrala sv. Vida, crkva sv. Barbare u Kutná Hori). Tijekom srednjeg vijeka kralj i aristokracija sagradili su mnoge utvrđene dvorce, kao i mnoge samostane (samostan Strahov, Špilberk, dvorac Křivoklát, manastir Vyšší Brod). Tijekom Hussitskih ratova, mnogi od njih su oštećeni ili uništeni. U 17. stoljeću, barokni se stil proširio po cijeloj kruni Češke. Izuzetno se ističu arhitektonski projekti češkog plemića i carskog generalaismo Albrechta von Wallensteina iz 1620-ih (Wallenstein Palace). Njegovi arhitekti Andrea Spezza i Giovanni Pieroni odražavali su najnoviju italijansku proizvodnju i istovremeno bili vrlo inovativni. Češka barokna arhitektura smatra se jedinstvenim dijelom europske kulturne baštine zahvaljujući svojoj prostranosti i neobičnosti (dvorac Kroměříž, stupac Svetog Trojstva u Olomoucu, crkva [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]] na Maloj strani, dvorac Karlova Koruna). [[Datoteka:Kafka1906 cropped.jpg|mini|[[Franz Kafka]]]] === Literatura === Češke zemlje bez obzira na jezik. Literatura s područja današnje Češke uglavnom je pisana na [[Češki jezik|češkom]], ali i na [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] ili čak [[Staroslavenski jezik|staroslovenskom]]. Tako je Franz Kafka, koji je - dok je bio dvojezičan na češkom i njemačkom jeziku - svoje radove (Suđenje, dvorac) napisao na njemačkom jeziku, u doba austrijske vladavine, mogao predstavljati češku, njemačku ili austrijsku književnost, ovisno o tome gledišta. Uticajni češki autori koji su pisali na latinskom jeziku uključuju Cosme iz Praga († 1125), Martin od Opave († 1278), Petar od Zitaua († 1339), John Hus († 1415), Bohuslav Hasištejnský z Lobković (1461–1510), Jan Dubravius ​​(1486–1553), Tadeáš Hájek (1525–1600), Johannes Vodnianus Campanus (1572–1622), John Amos Comenius (1592–1670) i ​​Bohuslav Balbín (1621–1688). U drugoj polovici 13. stoljeća kraljevski dvor u [[Prag]]u postao je jedno od središta njemačkog Minnesanga i dvorske literature (Reinmar von Zweter, Heinrich von Freiberg, Ulrich von Etzenbach, Venceslaus II iz Bohemije). Najpoznatije češko srednjovjekovno djelo njemačkog jezika je Češki orač (Der Ackermann aus Böhmen), koji je oko 1401. napisao Johannes von Tepl. Vrhunac češke književnosti na njemačkom jeziku može se primijetiti u prvoj polovici 20. stoljeća koja su predstavljena poznatim imenima Franz Kafka, Max Brod, Franz Werfel, Rainer Maria Rilke, Karl Kraus, Egon Erwin Kisch, i drugi. === Film === U Češkoj se održava poznati Filmski festival u Karlovim Varima. Širom svijeta poznati su češki režiseri Jiří Menzel i [[Miloš Forman]]. Fakultet za film i televiziju (češ. ''Filmová a televizní fakulta'') u Pragu, bila je škola za Mencla, Formana i [[Emir Kusturica|Emira Kusturicu]], između ostalih. === Muzika === Muzička tradicija čeških zemalja nastala je iz prvih crkvenih himni, čiji se prvi dokazi sugeriraju na prijelomu 10. i 11. vijeka. Prva značajnija djela češke muzike uključuju dvije kolere koje su u svoje vrijeme obavljale funkciju himne: „Hospodine pomiluj ny“ iz oko 1050., nesumnjivo najstarija i vjerno sačuvana popularna duhovna pjesma koju su imali preživjeli do danas, a himna "Svatý Václave" (Saint Wenceslas) ili "Saint Wenceslas Chorale" iz oko 1250. godine. Njegove korijene možemo pronaći u 12. vijeku i do danas pripada najpopularnijim vjerskim pjesmama. 1918. godine, na početku čehoslovačke države, pjesma se raspravljala kao jedan od mogućih izbora za državnu himnu. Autorstvo himne "Gospodaru, smiluj nam se" neki povjesničari pripisuju Svetom Adalbertu iz Praga (sv.Vojtěch), biskupu u Pragu, koji je živio između 956. i 997. Poznati su češki [[kompozitor]]i nacionalne škole iz [[19. vijek]]a, [[Bedřich Smetana]] i [[Antonín Dvořák]] [[Datoteka:Pilsner Urquell mug.jpg|mini|Češko [[pivo]]]] === Gastronomija === Češku kuhinju obilježava snažan naglasak na mesnim jelima. Svinjetina je prilično česta; [[govedina]] i [[piletina]] također su popularni. Poslužuju se guska, patka, zec i divljač. [[Ribe|Riba]] je rjeđa, s povremenom iznimkom svježe pastrve i šarana, koja se poslužuje na Božić. Češko pivo ima dugu i važnu povijest. Poznato je da je prva pivara postojala 993. godine, a Češka ima najveću potrošnju piva po glavi stanovnika na svijetu. Poznato pivo u stilu pilsnera (pils) nastalo je u zapadnom boemskom gradu Plzeňu, gdje se još uvijek proizvodi prvi svjetski zlatni lager Pilsner Urquell, što ga čini inspiracijom za više od dvije trećine piva proizvedenog u svijet danas. Južnije je grad České Budějovice, na njemačkom jeziku poznat kao Budweis, dao svoje pivo, na kraju poznato i kao Budweiser Budvar. Osim ovih i drugih glavnih brandova, Češka ima i sve veći broj malih pivovara i mini pivovara. === Sport === Sport igra ulogu u životu mnogih Čeha, koji su općenito vjerni pristaše svojih omiljenih timova ili pojedinaca. Dva vodeća sporta u Češkoj su [[hokej na ledu]] i [[nogomet]]. Najgledaniji događaji u Češkoj su olimpijski turniri u hokeju na ledu i Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu.[[Tenis]] je također vrlo popularan sport u Češkoj. Mnogi drugi sportovi s profesionalnim ligama i strukturama uključuju [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], momčadski [[rukomet]], atletiku staza. === Video igre === Češka je dom nekoliko globalno uspješnih programera [[Videoigra|video igara]], uključujući Illusion Softworks (2K češki), Bohemia Interactive, Keen Software House, Amanita Design i Madfinger Games. Češka scena razvoja video igara ima dugu povijest, a brojne vrste čeških igara proizvedene su za ZX Spectrum, PMD 85 i Atari sisteme 1980-ih. Početkom 2000-ih niz čeških igara postigao je međunarodno priznanje, uključujući Hidden & Dangerous, Operation Flashpoint, Kingdom Come: Deliverance, Vietcong i Mafia. Danas najuspješnije češke igre uključuju ARMA, DayZ, Space Engineers, Machinarium, Euro Truck Simulator, American Truck Simulator, Silent Hill: Downpour, 18 kotača od čelika, vozača autobusa, Shadowgun i Blackhole. Nagrade Češke igre godine svake se godine održavaju kako bi se prepoznale uspjehe u razvoju video igara == Praznici i blagdani == {| class="wikitable" !datum !bosanski naziv !lokalni naziv |- |1. januara |[[Dan nezavisnosti Češke]]; [[Nova godina]] |''Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok'' |- |promjenjivo |[[Uskrsni ponedjeljak]] |''Velikonoční pondělí'' |- |1. maja |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |''Svátek práce'' |- |8. maja |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |''Den osvobození'' |- |5. jula |[[Dan Ćirila i Metodija]] |''Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje'' |- |6. jula |[[Dan Jana Husa]] |''Den upálení mistra Jana Husa'' |- |28. septembra |[[Dan sv. Vjenceslava]] ([[Dan češke državnosti]]) |''Den české státnosti'' |- |28. oktobra |[[Dan nezavisne Čehoslovačke]] |''Den vzniku samostatného československého státu'' |- |17. novembra |[[Dan borbe za slobodu i demokraciju]] |''Den boje za svobodu a demokracii'' |- |24. decembra |[[Badnji dan]] |''Štědrý den'' |- |25. decembra |[[Božić]] |''1. svátek vánoční'' |- |26. decembra |[[Sveti Stjepan]] |''2. svátek vánoční'' |} == Također pogledajte == * [[Prag]] * [[Brno]] * [[Tomáš Masaryk]] * [[Kde domov můj]] * [[Železná Ruda]] * [[Benetice (Světlá nad Sázavou)]] * [[Vrahovice]] * [[Habartov]] * [[Spisak čeških filmova]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Czech Republic}} * [https://web.archive.org/web/20120103092620/http://www.czech.cz/ Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20090309053721/http://www.hrad.cz/cz/ Zvanični sajt predsjednika Češke] * [http://www.vlada.cz/ Zvanična prezentacija vlade Češke] * [http://www.psp.cz/ Parlament ČR, Zastupnički dom] * [http://www.senat.cz/ Parlament, Senat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224013846/http://www.senat.cz/ |date=24. 2. 2011 }} * [http://www.mzv.cz/ Ministarstvo vanjskih poslova] * [http://www.mzv.cz/zu/sarajevo/ Ambasada Češke u Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304225313/http://www.mzv.cz/zu/sarajevo/ |date=4. 3. 2016 }} {{Češka po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}}{{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} [[Kategorija:Češka]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1993.]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] jzis5d5a9na3t3ldmv117njrroa3sto Hrvatska 0 1067 3922718 3896997 2026-08-29T12:53:08Z Cromenio 183337 /* Županije */ 3922718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = | zvanično_ime = Republika Hrvatska | ime_genitiv = Hrvatske | zastava = Flag of Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | mapa = EU-Croatia.svg | službeni_jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | glavni_grad = [[Zagreb]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Zoran Milanović]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Hrvatske|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Andrej Plenković]] | po_površini_na_svijetu = 126. | površina = 56.594 | procenat_vode = 0.2 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122. | stanovnika = {{Gubitak}}3.871.833<ref name="Državni zavod za statistiku">[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]</ref> (2021.) | gustoća = 68,47 | nezavisnost = od [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]<br />[[25. juni]] [[1991.]] | valuta = [[Euro]] (€) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | himna = "[[Lijepa naša domovino]]"{{Center|[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.hr]] | pozivni_broj = +385 | bdp_godina = Procjena 2023. | bdp_per_capita = $40.484<ref>https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/October/weo-report?c=960,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2020&ey=2027&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1</ref> | bdp_ukupno = $164 milijardi | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>28.3 | gini_godina = 2020 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.858 | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = }} '''Hrvatska''' je [[suverena država]] na razmeđu [[srednja Evropa|srednje]] i [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a pomorski graniči i s [[Italija|Italijom]]. Površina Hrvatske iznosi 56.594&nbsp;km<sup>2</sup>. [[Glavni grad]] je [[Zagreb]]. Prema posljednjem popisu iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|2021]], u njoj živi 3.871.833 stanovnika<ref name="Državni zavod za statistiku">[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Državni zavod za statistiku]</ref>, od čega 91,63% čine [[Hrvati]], 3,2% [[Srbi]] (1991. 12,15%)<ref>{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}</ref>, 0,62% [[Bošnjaci]], 0,46% [[Romi]], 0,36% [[Italijani]] i 0,36% [[Albanci]], dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58%. Dominantna religija je [[katoličanstvo]]. Od 2004. Hrvatska je bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Postala je članica [[NATO]]-a u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom službeno su otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.<ref>{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead}}</ref> kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije. Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], kao i [[Šengenska zona|Šengenske]] i [[eurozona|eurozone]]. == Historija == {{Glavni|Historija Hrvatske}} Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]] na teritoriji sadašnje Hrvatske živjeli su [[Iliri]], koje je [[Rimsko Carstvo]] pokorilo u 1. stoljeću. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. stoljeću i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]]. === Hrvatsko kraljevstvo === U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. stoljeću. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[Tomislav I Trpimirović|kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je bila moćna država sve do 1102, kad je ušla u sastav [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]]. [[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmansko Carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem Turskog-Osmanskog Carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postepeno potpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. stoljeća, ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]] [[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]] [[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]] === Hrvatska nakon 1995. === Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sistem Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja. Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sistema u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike. Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju. Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima. [[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005. Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011. Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU. Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]] == Simboli == === Zastava === [[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja. === Grb === [[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita. === Himna === [[Lijepa naša domovino]] (ili kraće "Lijepa naša") je hrvatska [[državna himna]]. == Vlada == {{Glavni|Politika Hrvatske}} Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta. Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina. Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra. Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}} === Organizacija vlasti === ====== Zakonodavna vlast ====== [[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore. ====== Izvršna vlast ====== [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. [[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. ====== Sudbena vlast ====== U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina. Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove. Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac. === Političke stranke === [[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000. Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju. [[Datoteka:HDZ logo.svg|mini|[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]],vladajuća stranka]] HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti. Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra. HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]] Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]] == Administrativna podjela == === Županije === {{glavni|Županije u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]] Hrvatska je podijeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podijeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]]. Županije Hrvatske su: {| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;" |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! <!--style="width:120/75/75/85px"--> [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km<sup>2</sup>)!! Stanovništvo<br>(Popis 2021.) |- | [[Datoteka:Bjelovar-Bilogora County flag.svg|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.652|| style="text-align:right;padding-right:2px"|101.879 |- | [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.043|| style="text-align:right;padding-right:2px"|130.267 |- | [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.svg|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.783|| style="text-align:right;padding-right:2px"|115.564 |- | [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.820|| style="text-align:right;padding-right:2px"|195.237 |- | [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.622|| style="text-align:right;padding-right:2px"|112.195 |- | [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.svg|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|1.746|| style="text-align:right;padding-right:2px"|101.221 |- | [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.224|| style="text-align:right;padding-right:2px"|120.702 |- | [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|5.350|| style="text-align:right;padding-right:2px"|42.748 |- | [[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|730|| style="text-align:right;padding-right:2px"|105.250 |- | [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4.152|| style="text-align:right;padding-right:2px"|258.026 |- | [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.svg|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.845|| style="text-align:right;padding-right:2px"|64.084 |- | [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.svg|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.582|| style="text-align:right;padding-right:2px"|265.419 |- | [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.svg|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|4.463|| style="text-align:right;padding-right:2px"|139.603 |- | [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4.534|| style="text-align:right;padding-right:2px"|423.407 |- | [[Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.939|| style="text-align:right;padding-right:2px"|96.381 |- | [[Datoteka:Flag of Varaždin County.svg|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1.261|| style="text-align:right;padding-right:2px"|159.487 |- | [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.svg|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.068|| style="text-align:right;padding-right:2px"|70.368 |- | [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2.448|| style="text-align:right;padding-right:2px"|143.113 |- | [[Datoteka:Flag of Zadar County.svg|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.642|| style="text-align:right;padding-right:2px"|159.766 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3.078|| style="text-align:right;padding-right:2px"|299.985 |- | [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|641|| style="text-align:right;padding-right:2px"|767.131 |} == Gradovi == {| class="wikitable" ! !Grad !Županija !'''Pop.''' |- |1 |[[Zagreb]] |[[Grad Zagreb]] |663,592 |- |2 |[[Split]] |[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |149,830 |- |3 |[[Rijeka]] |[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] |128,314 |- |4 |[[Osijek]] |[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |83,104 |- |5 |[[Zadar]] |[[Zadarska županija|Zadarska]] |71,471 |- |6 |[[Pula]] |[[Istarska županija|Istarska]] |57,460 |- |7 |[[Slavonski Brod]] |[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] |53,531 |- |8 |[[Karlovac]] |[[Karlovačka županija|Karlovačka]] |46,833 |- |9 |[[Varaždin]] |[[Varaždinska županija|Varaždinska]] |38,839 |- |10 |[[Šibenik]] |[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] |34,302 |} {{Gradovi u Hrvatskoj}} == Geografija == Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a. Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]]. [[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]] Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25&nbsp;°C. Ukupna površine Hrvatske je 56.542&nbsp;km<sup>2</sup>. Jadranska obala duga je 5.835&nbsp;km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka. Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]). == Privreda == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002, 21,7% radnika su nezaposleni. Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu. Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama. Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%). == Saobraćaj == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]] Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske. === Cestovni promet === U Hrvatskoj postoji preko 1400&nbsp;km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon. ===Pomorski promet === [[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prevoznik. === Zračni promet === Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik. === Željeznički promet === Hrvatska ima razvijen željeznički sistem [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu. === Motorna vozila=== U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika == Vojska == [[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]] [[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991. Pripadnici hrvatske kopnene vojske Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su: * [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV) * [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM) * [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO). Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti. Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]] U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce. U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava. Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru. Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva. Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011.}} hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. "Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu", ocjenjuje Šterc Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da "oni vjeruju u Boga”. {{Stubičasti dijagram|float=right|naslov=Religije u Hrvatskoj 2021.|desno1=%|cifra_stuba1=78.97|ime_stuba1=[[Katoličanstvo]]|boja_stuba1=#FF0000|maks=100|cifra_stuba2=3.32|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|boja_stuba2=#403021|cifra_stuba3=1.32|boja_stuba3=#C154C1|ime_stuba3=[[Islam]]|cifra_stuba4=4.71|ime_stuba4=[[Ateizam]]|boja_stuba4=#228B22|ime_stuba5=Ostali|boja_stuba5=#FFBF00|cifra_stuba5=11.68}}{{col-begin|width=60%}} {{col-break}} {|class="wikitable" font-size: 90%" |- ! width="100px" | Narod ! width="75px" | Broj <br> stanovnika ! width="55px" |% |- | [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42% |- | [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right| 4,36% |- | [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73% |- | ''Regionalna pripadnost''<sup>3</sup> ||align=right|27.225||align=right| 0,64% |- | ''Ne izjašnjavaju se''<sup>5</sup> ||align=right| 26.763 ||align=right| 0,62% |- | [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right| 0,42% |- | [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right| 0,41% |- | [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right| 0,40% |- | [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right| 0,33% |- | [[Slovenci]] ||align=right| 10.517 ||align=right| 0,25% |- |align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]<small> |- |align=left colspan=3| <sup>3</sup><small>Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,...</small><ref name="Jabuka">[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]</ref> <sup>5</sup><small>Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti </small> |} {{col-break}} {|class="wikitable" font-size: 90%" |- ! width="100px"| Jezik ! width="75px" | Broj <br> stanovnika ! width="55px" |% |- | [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right| 95,60% |- | [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879 ||align=right| 1,23% |- | [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573 ||align=right| 0,43% |- | [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right| 0,40% |- | [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right| 0,39% |- | [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right| 0,34% |- | [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right| 0,24% |- | ''Nepoznato'' ||align=right| 9.329 ||align=right| 0,22% |- | [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22% |- | [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right| 0,18% |- |align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]<small> |} {{col-end}} == Obrazovanje == [[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu. Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani. == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba. Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima == Kultura == [[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]] Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta. Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]). === Nauka === Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sistema identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]] === Arhitektura === [[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]] [[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske. Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture. === Muzika === Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata. === Gastronomija === [[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]] [[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj. Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Hrvatsko Zagorje|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama. === Filatelija === [[Datoteka:First edition 1941 Independent State of Croatia stamp.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]] [[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama. Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara. Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH. Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji. Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik). Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama. === Sport === [[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]] ====== Nogomet ====== Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala. ====== Rukomet ====== Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003, a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010. ====== Košarka ====== Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA. <br /> == Praznici == {| class="wikitable" !Datum !Blagdan |- |1. januar |[[Nova godina]] |- |6. januar |[[Sveta tri kralja]] |- |''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja'' |[[Uskrs]] |- |''dan nakon Uskrsa'' |[[Uskrsni ponedjeljak]] |- |1. maj |[[Praznik rada]] |- |30. maj |[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]] |- |''60 dana nakon Uskrsa'' |[[Tijelovo]] |- |22. juni |[[Dan antifašističke borbe]] |- |25. juni |[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]] |- |5. august |[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- |15. august |[[Velika Gospa]] |- |8. oktobar |[[Dan Hrvatskog sabora]] |- |1. novembar |[[Svi Sveti|Svi sveti]] |- |25. decembar |[[Božić]] |- |26. decembar |[[Sveti Stjepan]] |} == Energetika == {{Energetski izvori Hrvatske}} == Također pogledajte == * [[Komunikacije u Hrvatskoj]] * [[Prijevoz u Hrvatskoj]] * [[Vanjski poslovi Hrvatske]] * [[Vojska Hrvatske]] * [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]] * [[Geografija Hrvatske]] * [[Sport u Hrvatskoj]] * [[Požari u Hrvatskoj 2007.]] * [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske] * [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica] {{Države Evrope}} {{EU}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] 4q9vcgl741khb9pr3bcf0puelbi5bgc Spisak država po površini 0 1555 3922717 3892842 2026-08-29T12:39:17Z Tulum387 155909 Autonomnai - autonomna. 3922717 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km<sup>2</sup>. Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km<sup>2</sup>). Područje od 2.100. 000&nbsp;km<sup>2</sup> je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4.422.773&nbsp;km<sup>2</sup>. {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km<sup>2</sup>)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | – || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | – || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km<sup>2</sup><ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086<sup>1</sup> 9.640.821<sup>2</sup> || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Makao]] (26&nbsp;km<sup>2</sup>). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small><sup>1</sup> Isključuje sve sporne teritorije.<br /> <sup>2</sup> Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km<sup>2</sup> <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km<sup>2</sup> (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km <sup>2</sup>) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km<sup>2</sup>). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km<sup>2</sup>) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414<sup>1</sup> 3.287.263<sup>2</sup> || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small><sup>1</sup> Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> <sup>2</sup>Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Supsaharska Afrika|Supsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1.904.569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1.861.484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1.759.540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1.648.195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1.564.116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1.285.216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1.284.000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1.267.000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1.246.700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1.240.192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1.221.037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1.138.914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km<sup>2</sup>, a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km<sup>2</sup>) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1.104.300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1.098.581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1.025.520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1.001.449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945.087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923.768 || 0,62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912.050 || 0,61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824.292 || 0,55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801.590 || 0,54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796.095<sup>1</sup> 880.254<sup>2</sup> || % || <sup>1</sup> Bez spornih područja.<br /> <sup>2</sup> Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783.562 || 0,53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756.096 || 0,51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752.618 || 0,51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676.578 || 0,45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652.090 || 0,44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644.329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637.657 || 0,43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Srednjoafrička Republika]] || align=right|622.984 || 0,42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603.700 || 0,41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587.041 || 0,39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581.730 || 0,39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580.367 || 0,39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551.500 || 0,37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527.968 || 0,35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513.115 || 0,34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505.992 || 0,34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488.100 || 0,33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475.442 || 0,32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462.840 || 0,31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449.964 || 0,30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447.400 || 0,30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446.550 || 0,30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438.317 || 0,29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406.752 || 0,27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390.757 || 0,26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385.155 || 0,26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km<sup>2</sup>) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km<sup>2</sup>). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377.873 || 0,25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357.022 || 0,24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342.000 || 0,23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338.145 || 0,23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331.689 || 0,22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329.847 || 0,22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322.463 || 0,22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312.685 || 0,21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309.500 || 0,21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301.318 || 0,20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300.000 || 0,20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283.561 || 0,20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274.000 || 0,18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270.534 || 0,18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Cookova Ostrva]] (236&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267.668 || 0,18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266.000 || 0,18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245.857 || 0,17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242.900 || 0,16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km<sup>2</sup>) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241.038 || 0,16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238.533 || 0,16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238.391 || 0,16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236.800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214.969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207.600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199.900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196.722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185.180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181.035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175.016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163.820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163.610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147.181 || <0,01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143.998 || <0,01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143.100 || <0,01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131.957 || <0,01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130.000 || <0,01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120.538 || <0,01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118.484 || <0,01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117.600 || <0,01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112.622 || <0,01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112.088 || <0,01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111.369 || <0,01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110.912 || <0,01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110.861 || <0,01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108.889 || <0,01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103.000 || <0,01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99.538 || <0,01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93.032 || <0,01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91.982 || <0,01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90.000 || <0,01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89.342 || <0,01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86.600 || <0,01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83.858 || <0,01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83.600 || <0,01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]] || align=right|78.866 || <0,01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77.474 || <0,01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75.517 || <0,01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71.740 || <0,01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70.273 || <0,01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69.700 || <0,01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65.610 || <0,01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65.300 || <0,01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64.600 || <0,01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56.785 || <0,01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56.594 || <0,01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51.197 || <0,01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51.100 || <0,01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49.033 || <0,01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48.671 || <0,01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan]] || align=right|47.000 || <0,01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45.100 || <0,01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43.094 || <0,01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km<sup>2</sup> i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41.528 || <0,01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41.284 || <0,01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36.188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja Bisau]] || align=right|36.125 || <0,01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33.851 || <0,01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30.528 || <0,01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30.355 || <0,01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29.800 || <0,01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska Ostrva]] || align=right|28.896 || <0,01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28.748 || <0,01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorska Gvineja]] || align=right|28.051 || <0,01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27.834 || <0,01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27.750 || <0,01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26.338 || <0,01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] || align=right|25.713 || <0,01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23.200 || <0,01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22.966 || <0,01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22.145 ili 20.770|| <0,01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21.041 || <0,01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20.273 || <0,01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18.575 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18.274 || <0,01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17.818 || <0,01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Esvatini]] || align=right|17.364 || <0,01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14.874 || <0,01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13.878 || <0,01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13.812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12.189 || <0,01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Folklandska ostrva]]|| align=right|12.173 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11.295 || <0,01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11.000 || <0,01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10.991 || <0,01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10.887 || <0,01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Liban]] || align=right|10.400 || <0,01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9.251 || <0,01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Portoriko]]'' || align=right|8.875 || <0,01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PAL}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6.020 || <0,01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5.765 || <0,01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5.130 || <0,01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]] || align=right|4.033 || <0,01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4.000 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2.831 || <0,01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2.586 || <0,01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2.510 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2.235 <br />|| <0,01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km<sup>2</sup>). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2.040 || <0,01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1.705 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1.399 || <0,01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinique]]'' ||align=right| 1.102 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0,01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos]]'' || align=right|948 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Nizozemski Antili]]'' || align=right|800 || <0,01% || Autonomna teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0,01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0,01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0,01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0,01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0,01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0,01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0,01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0,01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0,01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0,01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska ostrva]]'' || align=right|464 || <0,01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0,01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0,01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0,01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km<sup>2</sup>. |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0,01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0,01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0,01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0,01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0,01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0,01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0,01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0,01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Cookova Ostrva]]'' || align=right|236 || <0,01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0,01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska Ostrva]] || align=right|181 || <0,01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0,01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0,01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km<sup>2</sup>.<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0,01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ascension]]'' || align=right|88 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0,01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermudi]]'' || align=right|53 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0,01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0,01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0,01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0,01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0,01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1,95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0,44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0,01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] ba61qxctjiobeobcsa62ecgg9u0kkm0 3922749 3922717 2026-08-29T15:22:57Z GoodBosnian 170315 privremeno, dok se PAL skr. ne popravi 3922749 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km<sup>2</sup>. Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km<sup>2</sup>). Područje od 2.100. 000&nbsp;km<sup>2</sup> je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4.422.773&nbsp;km<sup>2</sup>. {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km<sup>2</sup>)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | – || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | – || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km<sup>2</sup><ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086<sup>1</sup> 9.640.821<sup>2</sup> || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Makao]] (26&nbsp;km<sup>2</sup>). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small><sup>1</sup> Isključuje sve sporne teritorije.<br /> <sup>2</sup> Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km<sup>2</sup> <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km<sup>2</sup> (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km <sup>2</sup>) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km<sup>2</sup>). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km<sup>2</sup>) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414<sup>1</sup> 3.287.263<sup>2</sup> || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small><sup>1</sup> Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> <sup>2</sup>Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Supsaharska Afrika|Supsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1.904.569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1.861.484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1.759.540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1.648.195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1.564.116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1.285.216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1.284.000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1.267.000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1.246.700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1.240.192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1.221.037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1.138.914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km<sup>2</sup>, a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km<sup>2</sup>) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1.104.300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1.098.581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1.025.520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1.001.449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945.087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923.768 || 0,62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912.050 || 0,61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824.292 || 0,55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801.590 || 0,54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796.095<sup>1</sup> 880.254<sup>2</sup> || % || <sup>1</sup> Bez spornih područja.<br /> <sup>2</sup> Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783.562 || 0,53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756.096 || 0,51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752.618 || 0,51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676.578 || 0,45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652.090 || 0,44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644.329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637.657 || 0,43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Srednjoafrička Republika]] || align=right|622.984 || 0,42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603.700 || 0,41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587.041 || 0,39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581.730 || 0,39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580.367 || 0,39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551.500 || 0,37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527.968 || 0,35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513.115 || 0,34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505.992 || 0,34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488.100 || 0,33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475.442 || 0,32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462.840 || 0,31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449.964 || 0,30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447.400 || 0,30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446.550 || 0,30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438.317 || 0,29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406.752 || 0,27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390.757 || 0,26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385.155 || 0,26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km<sup>2</sup>) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km<sup>2</sup>). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377.873 || 0,25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357.022 || 0,24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342.000 || 0,23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338.145 || 0,23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331.689 || 0,22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329.847 || 0,22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322.463 || 0,22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312.685 || 0,21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309.500 || 0,21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301.318 || 0,20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300.000 || 0,20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283.561 || 0,20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274.000 || 0,18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270.534 || 0,18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Cookova Ostrva]] (236&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267.668 || 0,18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266.000 || 0,18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245.857 || 0,17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242.900 || 0,16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km<sup>2</sup>) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241.038 || 0,16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238.533 || 0,16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238.391 || 0,16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236.800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214.969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207.600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199.900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196.722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185.180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181.035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175.016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163.820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163.610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147.181 || <0,01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143.998 || <0,01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143.100 || <0,01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131.957 || <0,01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130.000 || <0,01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120.538 || <0,01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118.484 || <0,01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117.600 || <0,01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112.622 || <0,01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112.088 || <0,01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111.369 || <0,01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110.912 || <0,01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110.861 || <0,01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108.889 || <0,01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103.000 || <0,01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99.538 || <0,01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93.032 || <0,01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91.982 || <0,01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90.000 || <0,01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89.342 || <0,01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86.600 || <0,01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83.858 || <0,01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83.600 || <0,01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]] || align=right|78.866 || <0,01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77.474 || <0,01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75.517 || <0,01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71.740 || <0,01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70.273 || <0,01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69.700 || <0,01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65.610 || <0,01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65.300 || <0,01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64.600 || <0,01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56.785 || <0,01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56.594 || <0,01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51.197 || <0,01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51.100 || <0,01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49.033 || <0,01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48.671 || <0,01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan]] || align=right|47.000 || <0,01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45.100 || <0,01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43.094 || <0,01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km<sup>2</sup> i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41.528 || <0,01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41.284 || <0,01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36.188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja Bisau]] || align=right|36.125 || <0,01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33.851 || <0,01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30.528 || <0,01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30.355 || <0,01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29.800 || <0,01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska Ostrva]] || align=right|28.896 || <0,01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28.748 || <0,01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorska Gvineja]] || align=right|28.051 || <0,01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27.834 || <0,01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27.750 || <0,01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26.338 || <0,01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] || align=right|25.713 || <0,01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23.200 || <0,01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22.966 || <0,01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22.145 ili 20.770|| <0,01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21.041 || <0,01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20.273 || <0,01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18.575 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18.274 || <0,01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17.818 || <0,01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Esvatini]] || align=right|17.364 || <0,01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14.874 || <0,01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13.878 || <0,01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13.812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12.189 || <0,01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Folklandska ostrva]]|| align=right|12.173 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11.295 || <0,01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11.000 || <0,01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10.991 || <0,01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10.887 || <0,01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Liban]] || align=right|10.400 || <0,01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9.251 || <0,01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Portoriko]]'' || align=right|8.875 || <0,01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|Palestina}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6.020 || <0,01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5.765 || <0,01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5.130 || <0,01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]] || align=right|4.033 || <0,01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4.000 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2.831 || <0,01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2.586 || <0,01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2.510 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2.235 <br />|| <0,01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km<sup>2</sup>). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2.040 || <0,01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1.705 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1.399 || <0,01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinique]]'' ||align=right| 1.102 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0,01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos]]'' || align=right|948 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Nizozemski Antili]]'' || align=right|800 || <0,01% || Autonomna teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0,01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0,01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0,01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0,01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0,01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0,01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0,01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0,01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0,01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0,01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska ostrva]]'' || align=right|464 || <0,01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0,01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0,01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0,01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km<sup>2</sup>. |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0,01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0,01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0,01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0,01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0,01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0,01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0,01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0,01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Cookova Ostrva]]'' || align=right|236 || <0,01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0,01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska Ostrva]] || align=right|181 || <0,01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0,01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0,01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km<sup>2</sup>.<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0,01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ascension]]'' || align=right|88 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0,01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermudi]]'' || align=right|53 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0,01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0,01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0,01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0,01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0,01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1,95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0,44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0,01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] myx5ei3kwlraas6cvft0bs0p8wjgi12 3922863 3922749 2026-08-30T06:35:39Z Srđan 73336 3922863 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km<sup>2</sup>. Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km<sup>2</sup>). Područje od 2.100. 000&nbsp;km<sup>2</sup> je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4.422.773&nbsp;km<sup>2</sup>. {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km<sup>2</sup>)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | – || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | – || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km<sup>2</sup><ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086<sup>1</sup> 9.640.821<sup>2</sup> || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Makao]] (26&nbsp;km<sup>2</sup>). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small><sup>1</sup> Isključuje sve sporne teritorije.<br /> <sup>2</sup> Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km<sup>2</sup> <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km<sup>2</sup> (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km <sup>2</sup>) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km<sup>2</sup>). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km<sup>2</sup>) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414<sup>1</sup> 3.287.263<sup>2</sup> || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small><sup>1</sup> Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> <sup>2</sup>Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Supsaharska Afrika|Supsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1.904.569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1.861.484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1.759.540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1.648.195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1.564.116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1.285.216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1.284.000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1.267.000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1.246.700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1.240.192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1.221.037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1.138.914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km<sup>2</sup>, a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km<sup>2</sup>) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1.104.300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1.098.581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1.025.520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1.001.449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945.087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923.768 || 0,62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912.050 || 0,61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824.292 || 0,55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801.590 || 0,54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796.095<sup>1</sup> 880.254<sup>2</sup> || % || <sup>1</sup> Bez spornih područja.<br /> <sup>2</sup> Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783.562 || 0,53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756.096 || 0,51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752.618 || 0,51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676.578 || 0,45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652.090 || 0,44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644.329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637.657 || 0,43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Srednjoafrička Republika]] || align=right|622.984 || 0,42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603.700 || 0,41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587.041 || 0,39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581.730 || 0,39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580.367 || 0,39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551.500 || 0,37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527.968 || 0,35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513.115 || 0,34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505.992 || 0,34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488.100 || 0,33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475.442 || 0,32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462.840 || 0,31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449.964 || 0,30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447.400 || 0,30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446.550 || 0,30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438.317 || 0,29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406.752 || 0,27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390.757 || 0,26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385.155 || 0,26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km<sup>2</sup>) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km<sup>2</sup>). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377.873 || 0,25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357.022 || 0,24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342.000 || 0,23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338.145 || 0,23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331.689 || 0,22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329.847 || 0,22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322.463 || 0,22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312.685 || 0,21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309.500 || 0,21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301.318 || 0,20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300.000 || 0,20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283.561 || 0,20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274.000 || 0,18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270.534 || 0,18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Cookova Ostrva]] (236&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267.668 || 0,18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266.000 || 0,18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245.857 || 0,17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242.900 || 0,16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km<sup>2</sup>) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km<sup>2</sup>). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241.038 || 0,16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238.533 || 0,16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238.391 || 0,16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236.800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214.969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207.600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199.900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196.722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185.180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181.035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175.016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163.820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163.610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147.181 || <0,01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143.998 || <0,01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143.100 || <0,01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131.957 || <0,01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130.000 || <0,01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120.538 || <0,01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118.484 || <0,01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117.600 || <0,01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112.622 || <0,01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112.088 || <0,01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111.369 || <0,01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110.912 || <0,01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110.861 || <0,01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108.889 || <0,01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103.000 || <0,01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99.538 || <0,01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93.032 || <0,01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91.982 || <0,01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90.000 || <0,01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89.342 || <0,01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86.600 || <0,01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83.858 || <0,01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83.600 || <0,01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]] || align=right|78.866 || <0,01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77.474 || <0,01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75.517 || <0,01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71.740 || <0,01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70.273 || <0,01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69.700 || <0,01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65.610 || <0,01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65.300 || <0,01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64.600 || <0,01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56.785 || <0,01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56.594 || <0,01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51.197 || <0,01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51.100 || <0,01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49.033 || <0,01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48.671 || <0,01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan]] || align=right|47.000 || <0,01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45.100 || <0,01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43.094 || <0,01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km<sup>2</sup> i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41.528 || <0,01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km<sup>2</sup>. |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41.284 || <0,01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36.188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja Bisau]] || align=right|36.125 || <0,01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33.851 || <0,01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30.528 || <0,01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30.355 || <0,01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29.800 || <0,01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska Ostrva]] || align=right|28.896 || <0,01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28.748 || <0,01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorska Gvineja]] || align=right|28.051 || <0,01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27.834 || <0,01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27.750 || <0,01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26.338 || <0,01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] || align=right|25.713 || <0,01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23.200 || <0,01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22.966 || <0,01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22.145 ili 20.770|| <0,01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21.041 || <0,01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20.273 || <0,01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18.575 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18.274 || <0,01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17.818 || <0,01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Esvatini]] || align=right|17.364 || <0,01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14.874 || <0,01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13.878 || <0,01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13.812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12.189 || <0,01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Folklandska ostrva]]|| align=right|12.173 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11.295 || <0,01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11.000 || <0,01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10.991 || <0,01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10.887 || <0,01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Liban]] || align=right|10.400 || <0,01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9.251 || <0,01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Portoriko]]'' || align=right|8.875 || <0,01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PLE}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6.020 || <0,01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5.765 || <0,01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5.130 || <0,01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]] || align=right|4.033 || <0,01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4.000 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2.831 || <0,01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2.586 || <0,01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2.510 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2.235 <br />|| <0,01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km<sup>2</sup>). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2.040 || <0,01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1.705 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1.399 || <0,01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinique]]'' ||align=right| 1.102 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0,01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos]]'' || align=right|948 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Nizozemski Antili]]'' || align=right|800 || <0,01% || Autonomna teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0,01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0,01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0,01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0,01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0,01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0,01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0,01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0,01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0,01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0,01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska ostrva]]'' || align=right|464 || <0,01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0,01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0,01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0,01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km<sup>2</sup>. |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0,01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0,01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0,01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0,01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0,01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0,01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0,01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0,01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Cookova Ostrva]]'' || align=right|236 || <0,01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0,01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska Ostrva]] || align=right|181 || <0,01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0,01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0,01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km<sup>2</sup>.<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0,01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ascension]]'' || align=right|88 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0,01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermudi]]'' || align=right|53 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0,01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0,01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0,01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0,01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0,01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1,95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0,44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0,01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] crc7hf9xogo97aq9bxbspccrrh8jf14 Okeanija 0 4504 3922825 3789883 2026-08-29T22:05:36Z GoodBosnian 170315 3922825 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Oceania.jpg|mini|desno|300p|Okeanija]] '''Okeanija''' jest geografska regija koja obuhvata [[Australazija|Australaziju]], [[Melanezija|Melaneziju]] (uključujući [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]]), [[Mikronezija|Mikroneziju]] i [[Polinezija|Polineziju]] (uključujući [[Novi Zeland]]).<ref name="aging">{{cite book |doi=10.1093/med/9780198701590.003.0008 |chapter=Population ageing in Oceania |title=Oxford Textbook of Geriatric Medicine |year=2017 |last1=Flicker |first1=Leon |last2=Kerse |first2=Ngaire |pages=55–62 |isbn=978-0-19-870159-0 |quote=The region of Oceania describes a collection of islands scattered throughout the Pacific Ocean between Asia and the Americas. The region is vast and largely covered by ocean. There are four subregions of this region, including Australasia (Australia and New Zealand), Melanesia (Fiji, New Caledonia, Papua New Guinea, Solomon Islands, Vanuatu, and [[Western New Guinea]]), Micronesia (the Federated States of Micronesia, Guam, the Marshall Islands, Nauru, and Palau etc.), and Polynesia (American Samoa, the Cook Islands, French Polynesia, Niue, Samoa, Tokelau, Tonga, and Tuvalu etc.).}}</ref><ref name="worldatlas">{{cite web |title=The Four Sub-regions Of Oceania |date=26. 12. 2017 |url=https://www.worldatlas.com/articles/the-four-sub-regions-of-oceania.html |publisher=WorldAtlas |access-date=24. 1. 2022 |archive-date=24. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124222422/https://www.worldatlas.com/articles/the-four-sub-regions-of-oceania.html |url-status=live }}</ref> Izvan svijeta koji govori engleski, Okeanija se generalno smatra kontinentom, dok se kopneni dio Australije smatra njenom kontinentalnom kopnenom masom.<ref>{{Cite web |last=Montejo |first=Erika |date=26. 12. 2023 |title=¿Cuándo se formó Oceanía, el continente más pequeño del planeta? |url=https://www.ngenespanol.com/el-mundo/cuando-se-formo-oceania/ |access-date=27. 5. 2024 |website=National Geographic en Español |language=es}}</ref><ref>{{Cite web |last=Larousse |first=Éditions |title=Océanie - LAROUSSE |url=https://www.larousse.fr/encyclopedie/autre-region/Oc%C3%A9anie/126906 |access-date=27. 5. 2024 |website=larousse.fr |language=fr}}</ref><ref>{{Cite web |title=Oceania - Treccani |url=https://www.treccani.it/enciclopedia/oceania/,%20https://www.treccani.it/enciclopedia/oceania/ |access-date=27. 5. 2024 |website=Treccani |language=it}}</ref><ref>{{Cite web |last=CEON |title=Atlas Geográfico Escolar - IBGE |url=https://atlasescolar.ibge.gov.br/continentes-e-regioes-do-mundo/2970-oceania.html |access-date=27. 5. 2024 |website=Atlas Geográfico Escolar - IBGE |language=pt-br}}</ref> Prostirući se na istočnoj i zapadnoj hemisferi, u središtu vodene hemisfere, procjenjuje se da Okeanija ima površinu od oko 9.000.000&nbsp;km<sup>2</sup> i populaciju od oko 46,3 miliona u 2024. Okeanija je najmanji kontinent po površini i drugi najmanje naseljen nakon [[Antarktik]]a. Okeanija ima raznoliku mješavinu ekonomija, od visoko razvijenih i globalno konkurentnih finansijskih tržišta [[Australija|Australije]], [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]], [[Havaji|Havaja]], [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], koja se visoko kotiraju po kvaliteti života i indeksu ljudskog razvoja,<ref name="worlda">{{cite web |title=Australia: World Audit Democracy Profile |url=http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213032213/http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm |archive-date=13. 12. 2007 |access-date=5. 1. 2008 |website=WorldAudit.org}}</ref><ref name="herita">{{cite web |date=2016 |title=Rankings on Economic Freedom |url=http://www.heritage.org/index/ranking |access-date=30. 11. 2016 |publisher=[[The Heritage Foundation]] |archive-date=16. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170916153902/http://www.heritage.org/index/ranking |url-status=unfit }}</ref> do mnogo manje razvijenih ekonomija [[Kiribati]]ja, [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]], [[Tuvalu]]a, [[Vanuatu]]a i [[Zapadna Nova Gvineja|Zapadne Nove Gvineje]].<ref name="imforg">{{cite web |date=24. 5. 2011 |title=Kiribati: 2011 Article IV Consultation-Staff Report, Informational Annexes, Debt Sustainability Analysis, Public Information Notice on the Executive Board Discussion, and Statement by the Executive Director for Kiribati |url=https://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24871.0 |access-date=10. 9. 2011 |publisher=International Monetary Fund Country Report No. 11/113 |archive-date=24. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224064230/https://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24871.0 |url-status=live }}</ref> Najveća i najmnogoljudnija zemlja u Okeaniji je [[Australija]], a najveći grad je [[Sydney]].<ref name="dfatgov">{{cite web |title=Fast facts about Australia |url=http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20030820155859/http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |archive-date=20. 8. 2003 |access-date=30. 8. 2010}}</ref> [[Puncak Jaya]] u [[Indonezija|Indoneziji]] je najviši vrh u Okeaniji sa 4.884 m.<ref name="modern283">MacKay (1864, 1885) ''Elements of Modern Geography'', str. 283</ref> Prvi doseljenici Australije, Nove Gvineje i velikih ostrva istočno od njih stigli su prije više od 60.000 godina.<ref>{{cite web |date=8. 2. 2019 |title=Aboriginal Australians |url=https://www.nationalgeographic.co.uk/2019/02/aboriginal-australians |website=National Geographic |access-date=30. 7. 2022 |archive-date=24. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210824131919/https://www.nationalgeographic.co.uk/2019/02/aboriginal-australians |url-status=live }}</ref> Okeaniju su prvi istraživali Evropljani od 16. vijeka nadalje. Portugalski istraživači, između 1512. i 1526., stigli su do [[Tanimbar ostrva]], nekih od [[Karolinska ostrva|Karolinskih ostrva]] i zapadne Nove Gvineje. Slijedili su ih španski i holandski istraživači, a zatim britanski i francuski. Na svom prvom putovanju u 18. vijeku, [[James Cook]], koji je kasnije stigao na visoko razvijena Havajska ostrva, otišao je na [[Tahiti]] i prvi put pratio istočnu obalu Australije.<ref name="foundi">{{cite web |title=Secret Instructions to Captain Cook, 30 June 1768 |url=http://www.foundingdocs.gov.au/resources/transcripts/nsw1_doc_1768.pdf |access-date=3. 9. 2011 |publisher=[[National Archives of Australia]] |archive-date=15. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815042109/http://www.foundingdocs.gov.au/resources/transcripts/nsw1_doc_1768.pdf |url-status=live }}</ref> Dolazak evropskih doseljenika u narednim vijekovima rezultirao je značajnim promjenama u društvenom i političkom pejzažu Okeanije. Pacifičko ratište doživjelo je velika zbivanja tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Slika na stijenama [[Aboridžini|Aboridžina]] Australije je najduža kontinuirano praktikovana umjetnička tradicija na svijetu.<ref name="oceanart" /><ref name="oceanart">"Oceanic art", The [[Columbia Encyclopedia]], Sixth Edition 2006.</ref> tarne demokratije, a [[turizam]] služi kao veliki izvor prihoda za pacifičke ostrvske nacije.<ref name="newpol162">{{Cite book |last=Drage |first=Jean |url=https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC |title=New Politics in the South pacific |publisher=Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific |year=1994 |isbn=978-982-02-0115-6 |page=162 |access-date=30. 7. 2022 |archive-date=28. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728032044/https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC |url-status=live }}</ref> == Države i teritorije Okeanije == {| class="wikitable sortable" style="text-align: right;" |- bgcolor="#F0EBAA" style="text-align: center;" !Država / Teritorija !Površina (km<sup>2</sup>) !Gustoća !Stanovništvo (procjena 2002) |- | align="left" |{{ZID|Američka Samoa}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) |199 |345 |68.688 |- | align="left" |{{ZID|Australija}} |7.686.850 |2,5 |19.546.792 |- | align="left" |{{ZID|Cookova Ostrva}} ([[Novi Zeland|NZL]]) |240 |87 |20.811 |- | align="left" |{{ZID|Fidži}} |18.270 |47 |856.346 |- | align="left" |{{ZID|Francuska Polinezija}} ([[Francuska|FRA]]) |4.167 |62 |257.847 |- | align="left" |{{ZID|Guam}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) |549 |293 |160.796 |- | align="left" |{{ZID|Kiribati}} |811 |119 |96.335 |- | align="left" |{{ZID|Kokosova ostrva}} ([[Australija|AUS]]) |14 |45 |632 |- | align="left" |{{ZID|Maršalska Ostrva}} |181 |407 |73.630 |- | align="left" |{{ZID|Nauru}} |21 |587 |12.329 |- | align="left" |{{ZID|Niue}} ([[Novi Zeland|NZL]]) |260 |8,2 |2.134 |- | align="left" |{{ZID|Nova Kaledonija}} ([[Francuska|FRA]]) |19.060 |11 |207.858 |- | align="left" |{{ZID|Novi Zeland}} |268.680 |15 |3.908.037 |- | align="left" |{{ZID|Ostrvo Norfolk}} ([[Australija|AUS]]) |35 |53 |1.866 |- | align="left" |{{ZID|Palau}} |458 |42 |19.409 |- | align="left" |{{ZID|Papua Nova Gvineja}} |462.840 |11 |5.172.033 |- | align="left" |{{ZID|Pitcairn}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]) |47 |1 |47 |- | align="left" |{{ZID|Samoa}} |2.944 |61 |178.631 |- | align="left" |{{ZID|Savezne Države Mikronezije}} |702 |194 |135.869 |- | align="left" |{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}} ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) |477 |162 |77.311 |- | align="left" |{{ZID|Solomonska Ostrva}} |28.450 |17 |494.786 |- | align="left" |{{ZID|Tokelau}} ([[Novi Zeland|NZ]]) |10 |143 |1.431 |- | align="left" |{{ZID|Tonga}} |748 |142 |106.137 |- | align="left" |{{ZID|Tuvalu}} |26 |429 |11.146 |- | align="left" |{{ZID|Uskršnje ostrvo}} ([[Čile|CHI]]) |135 |3,5 |474 |- | align="left" |{{ZID|Vanuatu}} |12.200 |16 |196.178 |- | align="left" |{{ZID|Wallis i Futuna}} ([[Francuska|FRA]]) |274 |57 |15.585 |- style=" font-weight:bold; " ! align="left" |UKUPNO !8.508.648 !3.360,2 !31.623.138 |} == Porijeklo naziva == Izraz je nastao kao Océanie otprilike oko 1812. od strane geografa Conrad Malte-Brun. Riječ Océanie potiče iz grčke riječi ὠκεανός (ōkeanós), okean. [[Datoteka:Map_of_Oceania-Pacific_wide.svg|mini|lijevo|500px|Mapa Okeanije, od Indonezije do Čilea]] {{raščistiti}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Oceania}} {{Države Okeanije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okeanija| ]] sryyd50qmfptl65pf7ae1l5xvohq99f Ratko Mladić 0 6140 3922780 3922628 2026-08-29T18:01:40Z GoodBosnian 170315 Dodajem napomene kako bi se izbjeglo krivo shvatanje ovih odrednica. 3922780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}} | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Oficir, vojni zapovjednik | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Bosiljka Mladić | djeca = 2 (Darko i Ana) | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Po geografskoj odrednici, kao i vojnoj pripadnosti Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]{{efn|Po geografskoj odrednici, iako se borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine.}} i [[Srbi|srpski]]{{efn|Po nacionalnoj/etničkoj odrednici kao i vojnoj pripadnosti Vojsci Republike Srpske (VRS).}} oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan "Bosanskim kasapinom" ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),<ref name=":1">{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.<ref name=":1" /> Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice. Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[Saosjećajno oslobađanje|puštanje na slobodu iz suosjećajnih razloga]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru. == Biografija == === Rani život i vojna karijera === Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.<ref>{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}</ref> Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.<ref>Adam Lebor, "Milosevic: A Biography", str. 4.</ref> Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju "PRETIS" d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].<ref name="nybooks1995">{{Cite magazine}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}</ref> Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.<ref name="nybooks1995" /> Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].<ref name="nybooks1995" /> Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}</ref> Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]] na [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovu]].<ref name="nybooks19952">{{Cite magazine}}</ref> === Ratna karijera === {{Proširiti sekciju}}{{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. === Optužnica === {{Proširiti sekciju}} Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> === Hapšenje, suđenje i presuda === {{Proširiti sekciju}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]] Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> === Privatni život i smrt === Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.<ref name="NYTobit">{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}</ref> Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.<ref>{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&pg=PA199}}</ref> U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.<ref>{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}</ref> Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.<ref>{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}</ref> Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Napomene == {{spisaknapomena}} == Također pogledajte == * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] 2k9t5t14d3glmxutw7ms3o4ctexlfuv 3922819 3922780 2026-08-29T21:41:15Z GoodBosnian 170315 Dodato 3922819 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Ratko Mladić | počasni_sufiks = | slika = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Mladić 1993. | opis_slike = Mladić 1993. | izvorno_ime = Ратко Младић | izvorni_jezik = sr-Cyrl | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1942|03|12}} | mjesto_rođenja = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Malo|([[de jure]])}}<br>[[Nezavisna Država Hrvatska]] {{Malo|([[de facto]])}} | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}} | mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]] | uzrok_smrti = [[Moždani udar]] | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | druga_imena = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{Malo|(1965-1990)}} | obrazovanje = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd<br>'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]<br>[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]] | zanimanje = Oficir, vojni zapovjednik | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva]] | pripadnost = | godine_službe = | poslodavac = | agent = | poznat_po = | značajan_rad = | stil = | televizija = | visina = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | član = | kriminalni_status = | supružnik = Bosiljka Mladić | djeca = 2 (Darko i Ana) | roditelji = Neđo Mladić (otac)<br>Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | tražen = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | potjernica_raspisana = {{Početni datum|1995|07|24}} | status_hapšenja = Uhapšen | iznos_nagrade = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010) | u_bjekstvu = | vrijeme_u_bjekstvu = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}} | kraj_bjekstva = {{Završni datum|2011|05|26}} | saučesnici = | komentari = | optužnica = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | suđenje = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]] | početak_suđenja = {{Početni datum|2012|05|12}} | kraj_suđenja = {{Završni datum|2016|12|15}} | presuda = | osuđujuća_presuda = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}} | osuđen = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}<br>Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}} | kazna = | krivična_kazna = [[Doživotni zatvor]] | motiv = [[Velika Srbija]] | žrtve = | datum = | vrijeme = | početna_godina = {{Početni datum|1992}} | završna_godina = {{Završni datum|1995}} | država = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | savezna_država = | lokacija = | mete = Nesrpsko stanovništvo | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | uhapšen = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]]) | zatvoren = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u) | modul = {{Infokutija vojno lice | embed = yes | pripadnost = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)<br>{{ZID|Republika Srpska Krajina}}<br>{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002) | služba = 1965 – 2002. | čin = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]<br>[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | ratovi = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] ** [[Rat u Hrvatskoj]] ** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{Tree list/end}} }} | vojska = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)<br>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002) | rod = | jedinice = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice | komandovao = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br> [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996) | odlikovanja = {{unbulleted list | {{Tree list}} * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]] ** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem ** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima ** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]] ** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti ** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda {{Tree list/end}} }} }} | veb-sajt = | potpis = | potpis_veličina = | fusnote = }} '''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]],{{efn|Po geografskoj odrednici, kao i vojnoj pripadnosti Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).}} [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]{{efn|Po geografskoj odrednici, iako se borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine.}} i [[Srbi|srpski]]{{efn|Po nacionalnoj/etničkoj odrednici kao i vojnoj pripadnosti Vojsci Republike Srpske (VRS).}} oficir i vojni zapovjednik. Bio je [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}</ref> Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] nazivan "Bosanskim kasapinom" ({{Jez-en|Butcher of Bosnia}}),<ref name=":1">{{Cite news|title=Ratko Mladić, Bosnian-Serb general dubbed the ‘Butcher of Bosnia,’ dies aged 84 {{!}} CNN|url=https://edition.cnn.com/2026/08/27/europe/ratko-mladic-bosnian-serb-dead-intl|newspaper=CNN|date=2026-08-27|access-date=2026-08-28|language=en|first=Ivana|last=Kottasová}}</ref> [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}</ref> Doživotnu kaznu za ove zločine služio je u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) sve do svoje smrti.<ref name=":1" /> Dugogodišnji član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), Mladić je započeo svoju karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1965. Istaknuo se tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], prvo kao visokorangirani oficir JNA, a potom kao [[Generalštab Vojske Republike Srpske|načelnik generalštaba]] Vojske Republike Srpske u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U julu 1996. Sudsko vijeće MKSJ-a, postupajući u odsustvu Mladića u skladu sa Pravilom 61. MKSJ-a, potvrdilo je sve tačke prvobitnih optužnica, utvrdivši da postoje razumni osnovi za vjerovanje da je počinio navedene zločine, te je izdalo [[Interpolova potjernica|međunarodnu interpolovu potjernicu]]. [[Sjedinjene Američke Države]] ponudile su 5 miliona [[Američki dolar|dolara]], a [[Vlada Republike Srbije|Vlada Srbije]] čak i 10 miliona [[Euro|eura]], za informacije koje bi dovele do Mladićevog hapšenja, ali on je ostao na slobodi skoro 16 godina, u početku skriven od strane srpskih sigurnosnih snaga iz [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a kasnije i od strane porodice. Uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] u [[Srbija|Srbiji]] i izručen je Haagu pet dana kasnije. Njegovo hapšenje smatrano je jednim od preduslova da [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|Srbija dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji]]. Njegovo suđenje je formalno počelo 2012. i trajalo je do 2017, kada ga je MKSJ osudio na [[doživotni zatvor]] nakon što je proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice: jednoj za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Oslobođen je jedne tačke optužnice za genocid. Kao najviši vojni oficir sa [[Komandna odgovornost|komandnom odgovornošću]], MKSJ je Mladića smatrao odgovornim i za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]] i za [[Genocid u Srebrenici]]. Odbijeni su mu brojni zahtjevi za [[Saosjećajno oslobađanje|puštanje na slobodu iz suosjećajnih razloga]] zbog terminalne bolesti dok je bio u zatvoru. == Biografija == === Rani život i vojna karijera === Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942.<ref>{{Cite web|url=http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|title=Financial Sanctions: International Criminal Tribunal For The Former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20081023173705/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/boe_icty_161104.pdf|archive-date=23 October 2008|url-status=dead|access-date=3 June 2011}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ratko Mladic, ex-Bosnian Serb warlord who oversaw atrocities, dies in prison at 84, state TV says|url=https://apnews.com/article/ratko-mladic-obit-03abf53803bef360978882d89024c475|work=Associated Press|date=27 August 2026|access-date=27 August 2026}}</ref> Njegov otac, Neđo (1909–1945), bio je pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]]. Njegova majka, Stana (rođ. Lalović; 1919–2003), sama je odgojila svoje troje djece; kćerku Milicu (rođenu 1940), sinove Ratka i Milivoja (1944–2001), nakon smrti muža. [[Bosna i Hercegovina]] je u to vrijeme bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], fašističke marionetske države koju su između 1941. i 1945. predvodile [[ustaše]], a koje je postavila [[Nacistička Njemačka]] i [[Fašistička Italija]], nakon što su [[Aprilski rat|napale i podijelile]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. Mladićev otac poginuo je u akciji (na Mladićev treći rođendan) dok je predvodio partizanski napad na [[Bradina|rodno selo]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] 1945.<ref>Adam Lebor, "Milosevic: A Biography", str. 4.</ref> Nakon završetka osnovne škole, radio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[kovač]] za kompaniju "PRETIS" d.d. [[Vogošća]]. U Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun|Zemunu]] ([[Beograd]]) upisao se 1961. Zatim je pohađao [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojnu akademiju KOV]], a nakon toga i [[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Oficirsku akademiju]]. Nakon diplomiranja 27. septembra 1965. započeo je svoju vojnu karijeru u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]].<ref name="nybooks1995">{{Cite magazine}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/07/22/serbia.mladic/index.html|title=Mladic now Balkan's most wanted|publisher=CNN|access-date=26 May 2011|date=22 July 2008}}</ref> Iste godine pridružio se [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], a član je ostao sve do raspada stranke 1990.<ref name="nybooks1995" /> Prvobitno je bio raspoređen u [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i u narednim decenijama napredovao je u činu, komandujući [[Vod|vodom]], [[Oklopno ratovanje|oklopnim]] [[Bataljon|bataljonom]] i [[Brigada|brigadom]].<ref name="nybooks1995" /> Dana 31. januara 1989, unaprijeđen je za načelnika Odjeljenja za obrazovanje Treće vojne oblasti [[Skoplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/transe5&18/960711IT.htm|title=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|publisher=UN|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406075119/http://www.un.org/icty/transe5%2618/960711IT.htm|archive-date=6 April 2008|url-status=dead|access-date=26 July 2008}}</ref> Dana 14. januara 1991. ponovo je unaprijeđen u čin zamjenika komandanta u [[Priština|Prištini]] na [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovu]].<ref name="nybooks19952">{{Cite magazine}}</ref> === Ratna karijera === {{Proširiti sekciju}}{{nedostaju izvori}} U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije. U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}} 26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u. === Optužnica === {{Proširiti sekciju}} Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}</ref> Druga optužnica, 14. novembra 1995,<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}</ref> a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica"''.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}</ref> Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}</ref> da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}</ref> Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je: a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2): # Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]] # Genocid b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8) # Progoni # Istrebljenja # Ubistva # Deportacija # Nehumana djela (prisilna premještanja) c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11): # Ubistva # Terorisanje # Protivpravni napadi na civile # Uzimanje talaca.<ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}</ref> === Hapšenje, suđenje i presuda === {{Proširiti sekciju}}[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u, maj 2012.]] Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}</ref><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}</ref> Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:<ref name="BBC - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}</ref><ref name="Anadolu Agency - 22. 11. 2017">{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}</ref> # Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina, # u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid, # progon i zločin protiv čovječnosti, # istrebljenje i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo i zločin protiv čovječnosti, # ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, # deportacija i zločin protiv čovječnosti, # nehumano i prisilno premještanje, # terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, # protupravni napadi na civile, # uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.<ref name="REUTERS - 22. 11. 2017" /><ref name="AVAZ.ba - 22. 11. 2017" /><ref name="BBC - 22. 11. 2017" /> === Privatni život i smrt === Mladić i njegova supruga Bosiljka imali su dvoje djece; sina Darka i kćerku Anu.<ref name="NYTobit">{{Cite news|last=Bilefsky|first=Dan|date=27 August 2026|title=Ratko Mladic, Murderous 'Butcher of Bosnia,' Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|access-date=27 August 2026|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=27 August 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html}}</ref> Ana je počinila samoubistvo 1994. u 23. godini života.<ref>{{Cite book|last=Thomas|first=Robert|title=The politics of Serbia in the 1990s|publisher=[[Columbia University Press]]|year=1999|isbn=978-0-231-11381-6|page=199|chapter=19. The Belgrade—Pale Schism (July—August 1994)|access-date=1 June 2009|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6_jRhz_y5tMC&pg=PA199}}</ref> U srbijanskim publikacijama pojavili su se oprečni izvještaji o njenoj smrti i otkriću njenog tijela. Neki su rekli da je njeno tijelo pronađeno u njenoj krvlju poprskanoj spavaćoj sobi, drugi u obližnjem parku ili u šumi blizu [[Topčider]]skog groblja. Zaključeno je da je koristila pištolj svog oca, koji je on dobio u vojnoj školi u mladosti. Postoje i oprečna mišljenja o razlogu njenog samoubistva, a jedna od češćih teorija je da je bila pod ogromnim pritiskom javnosti jer je njen otac često bio kritikovan i kritiziran u novinama zbog svojih zločina nad civililima u BiH. Druga teorija ukazuje na smrt njenog dečka, Dragana, koji je poginuo u ratu u BiH.<ref>{{Cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|title=The graveside bench that could snare most wanted war criminal|last=Wilson|first=Peter|date=28 February 2006|work=The Times|access-date=1 June 2011|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20110523102905/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article735682.ece|archive-date=23 May 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|title=Why did Ratko Mladić's daughter kill herself? She took her father's gun, and a year later Srebrenica happened|date=19 October 2013|website=Jutarnji list|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611095205/https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&tl=en&u=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zasto-se-ubila-kci-ratka-mladica-uzela-je-ocev-pistolj-a-godinu-dana-kasnije-dogodila-se-srebrenica/915032/|archive-date=11 June 2020|url-status=live|access-date=18 June 2020}}</ref> Historičar [[Jože Pirjevec]] podržava ovu teoriju, pišući da je ona počinila samoubistvo kako bi kaznila oca što je poslao njenog dečka da se bori na frontu i što je nije obavijestio o njegovoj smrti.<ref>{{Cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Le guerre jugoslave|publisher=[[Einaudi]]|year=2001|isbn=9788858426791|chapter=5. 1994}}</ref> Umro je 27. augusta 2026. u [[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag|Den Haagu]], nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]]. Imao je 84 godine.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}</ref> == Napomene == {{spisaknapomena}} == Također pogledajte == * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}} * [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org * [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]] {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] hfvvs428ar7syblwdmcst4601vn6a15 1309. 0 8397 3922716 3655552 2026-08-29T12:31:57Z Palapa 383 3922716 wikitext text/x-wiki {{godina}}Godina '''1309''' ('''[[Rimski brojevi|MCCCIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].{{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Chaime_II_d'Aragón.jpg|mini|Kralj [[James II od Aragona|James II]] ('''Pravedni''') (1267–1327)]] == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 1309. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1309|1309.}} nohnqt48iv9qrx0b8x4524ya13bylqc 1120. 0 8880 3922733 3655811 2026-08-29T13:58:21Z Palapa 383 3922733 wikitext text/x-wiki {{godina}}Godina '''1120.''' ('''[[Rimski brojevi|MCXX]]''') bila je [[Leap year starting on Thursday|prijestupna godina koja je počela u četvrtak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].{{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Jurchen-characters-from-Yanzhou-shanren-sibu-gao.png|mini|[[Jurchen pismo|Jurchenov]] prijevod kineskog dvostiha, ''Ming wang shen de, si yi xian bin'' ("明王慎德.四夷咸宾": "Kada mudri kralj pazi na vrlinu, stranci iz svih krajeva dolaze kao gosti")]] == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 1120. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * ''datum nepoznat'' - [[Papa Urban III]] == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1120|1120.}} nnykt52opf54gb929h7q3ni8sezserc 3922734 3922733 2026-08-29T13:59:04Z Palapa 383 3922734 wikitext text/x-wiki {{godina}}Godina '''1120.''' ('''[[Rimski brojevi|MCXX]]''') bila je [[Prestupna godina koja je počela u četvrtak|prijestupna godina koja je počela u četvrtak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].{{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Jurchen-characters-from-Yanzhou-shanren-sibu-gao.png|mini|[[Jurchen pismo|Jurchenov]] prijevod kineskog dvostiha, ''Ming wang shen de, si yi xian bin'' ("明王慎德.四夷咸宾": "Kada mudri kralj pazi na vrlinu, stranci iz svih krajeva dolaze kao gosti")]] == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 1120. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * ''datum nepoznat'' - [[Papa Urban III]] == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1120|1120.}} 8totzlg9zuri0wxjidkknd7ofkavq8m Albanci 0 10228 3922807 3895046 2026-08-29T20:19:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922807 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija etnička grupa |grupa=Albanci <br/> ''Shqiptarët'' |ukupno=7,5 – 12,2 milliona (približno) |vjera=sunitski [[muslimani]], [[Bektašijski tarikat|bektašije]], [[katolici]], [[pravoslavci]], [[ateisti]] |vezano=[[Indoevropski]] |slika=[[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|250px]] }} '''Albanci''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Shqiptarët'') su narod u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] koji dijele zajedničko albansko porijeklo, kulturu, historiju i jezik.<ref name="Ed">{{Cite web |author=Gëzim Krasniqi |publisher=[[University of Edinburgh]] |title=Citizenship in an emigrant nation-state: the case of Albania |url=http://www.law.ed.ac.uk/file_download/series/277_citizenshipinanemigrantnationstatethecaseofalbania.pdf |access-date=7. 8. 2012 |pages=9–14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130602201035/http://www.law.ed.ac.uk/file_download/series/277_citizenshipinanemigrantnationstatethecaseofalbania.pdf |archive-date=2. 6. 2013 |url-status=dead}}</ref> Porijeklo Albanaca nije sasvim sigurno. Većina albanskih i dio ostalih historičara tvrde da su oni potomci [[Iliri|Ilira]] koji su ovdje dugo živjeli i bili autohtono stanovništvo. Prvi pomen etnonima Albanoi dogodio se u 2. vijeku n. e. od [[Ptolemej|Ptolomeja]] opisujući ilirsko pleme koje je živjelo oko današnje centralne Albanije.<ref name=":0">{{Cite book |last=Law |first=Gwillim |title=Administrative Subdivisions of Countries |url=https://archive.org/details/administrativesu0000lawg |year=1999 |isbn=9781476604473 |pages=[https://archive.org/details/administrativesu0000lawg/page/20 20] |publisher=McFarland |language=En}}</ref><ref name="Plasari10">{{harvnb|Plasari|2020|pp=10–11}}</ref> Prvo sigurno spominjanje Albanaca kao etničke grupe potiče od hroničara iz 11. vijeka [[Michael Attaleiates]]a koji ih opisuje da žive u [[Drač (tema)|Draču]]. Većina Albanaca živi u [[Albanija|Albaniji]] i na [[Kosovo|Kosovu]]. Albanci čine i oko 25,2% stanovništva u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], a veliki broj Albanaca kao nacionalna manjina živi i u [[Grčka|Grčkoj]], [[Turska|Turskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Albanci imaju mnogobrojnu [[dijaspora|dijasporu]] u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australiji. Većina Albanaca su [[musliman]]i ([[Sunitski islam|suniti]] i [[Bektašijski tarikat|bektaši]]), a dio ih je i [[Pravoslavlje|pravoslavnih]], [[Katoličanstvo|katolika]] i [[Ateizam|ateista]]. Albanci govore [[Albanski jezik|albanskim jezikom]] i pišu [[latinica|latinicom]], te kao narod pripadaju evropskom historijsko-civilizacijskom krugu sa orijentalnom kulturom. Za Albance postoji više naziva na različitim jezicima. Oni sebe nazivaju "Shqiptarë", iz čega je i nastao južnoslavenski oblik "Šiptar", koji se danas uglavnom smatra neprimjerenim. Naziv "shqiptar" Albanci tradicionalno povezuju s albanskom riječi "shqiponjë", što znači orao, a sam korijen te riječi bi opet mogao imati veze sa riječi "shqiptoj" , što znači "govoriti, izgovarati, klicati", najvjerovatnije od protoalbanske riječi "shqip" koja je nekad označavala krik ili poklič orla. Drugi narodi ih nazivaju Arnauti (Turci), Arbanasi (Grci), Albanci (Slaveni), Albanezi (Italijani), Albanians (Englezi). Korelacija između korijena riječi "alb", latinske riječi "alba" , što znači "bijelo", s jedne strane, i činjenicu da u albanskoj narodnoj nošnji dominira bijela boja, koja je također prisutna  i u albanskoj  tradicionalnoj umjetnosti, folkloru, pa i uzrečicama i izrekama npr. "Ardhshi të bardhë" (bukvalni prijevod: "(Dobro)došli bijeli" tj. "Došli bijela (čista) obraza"), u obraćanju najavljenim gostima, ili "Faqe bardhë" (bijel/čist obraz), "Fatbardhë" (bijele tj. čiste sreće, "sretan", itd.). Na albaskom jeziku riječ za bijelo je "bardhë". == Historija == Na području današnje Albanije su jako dugo živjeli autohtoni Iliri. Albanci vjerovatno dobijaju ime od starog ilirskog plemena koji se zvao Albanoi. Po narodnoj priči oni potiču od crnog orla te sebe nazivaju Shqiptare, što prevedeno na bosanski znači "narod orla". Njihovo nacionalno ime se prvi put spominje oko 11. vijeka i ostaje u upotrebi sve do danas. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Jezik == [[Albanski jezik]] je član indoeuropske porodice jezika. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na Kosovu, zapadnoj Makedoniji i sjevernoj Albaniji. Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u južnoj Albaniji, susjednoj Grčkoj, te u Turskoj i Italiji. Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao grčkim pismom, a gegijski latinskim. U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od 1909. albanski jezik, baziran na toskijskom dijalektu, piše se latinskim pismom. == Vjera == Najveći broj Albanaca su [[musliman]]i, većina pripadaju [[Sunitski islam|Sunitskom islamom]] a jedna mala manjina Bektašijskom islamom. Na sjevernim djelima [[Albanija|Albanije]], južnim djelima [[Kosovo|Kosova]] i istočnim djelima [[Crna Gora|Crne Gore]] žive albanci koji pripadaju katoličkoj vjeroispovijesti, a na jugu [[Albanija|Albanije]] i sjeverne [[Grčka|Grčke]] albanci pravoslavne vjeroispovijesti. == Galerija == <gallery> Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|Albanci 1913. Datoteka:EthnicAlbania1911.jpg|Albanci 1911. Datoteka:Ethnic composition of Albania, municipality data of 1989 census.gif|Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine). Datoteka:AlbaniansOutsideAlbania.png|Albanci izvan Albanije. Datoteka:Albanians in Europe.jpg|Albanci u Evropi. </gallery> ==Poznati Albanci== * Majka Tereza (1910–1997), dobitnica nobelove nagrade i beatifikovana časna sestra * Ferid Murad (1936), američki doktor i farmakolog, albanskog porijekla, dobitnik nobelove nagrade. * Inva Mula, albanska operna sopranistica i solistička i komorna muzičarka * Avni Mula, albanski kompozitor i muzičar, otac čuvene operne sopranistice Inva Mula. * Ismail Qemali Bey Vlora (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, {{jez-tr|Ismail Kemal}}; Valona, 16. januar 1844 – Bari, 24. januar 1919) bio je albanski političar i državnik u Osmanskom Carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912 i privremenoj vladi Albanije. * Gjergj Kastrioti Skenderbeg (1405–1468), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima. * Lekë Dukagjini (1410–1481), albanski knez koji se borio protiv Osmanskog Carstva, poznat po svom zakoniku (''kanunu''). * Pjeter Bogdani (1630–1689), autor rane albanske književnosti * Gjergj Fishta, albanski fratar i književnik, prevodilac, rilindas, franjevac. * Muhamed Ali Pasha (1769–1849), valija Egipta i Sudana, smatra se osnivačem modernog Egipta. * Alexandar Moissi (1879–1935), poznati njemački i austrijski glumac albanskog porijekla. * Shtjefen Gjeçovi, katolički svećenik, misionar, etnograf i arheolog. * Isa Boletini (Boljetin, u blizini Mitrovice, 23. januar 1864 – Podgorica, 23. januar 1916) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova. * Teofan Fan Stilian Noli, poznatiji kao Fan Noli (1882–1965), osnivač Albanske pravoslavne crkve. * Muhamed Nasirudin al-Albani (1914–1999), uticajni islamski teolog. * Sterjo Spase (1914–1989), makedonski pisac albanskog porijekla * Abdurahman Shala, jugoslavenski glumac albanskog porijekla * Bekim Fehmiu, jugoslavenski glumac albanskog porijekla * Faruk Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla * Istref Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla * Nexhmije Pagarusha, poznata jugoslavenska pjevačica. * Ramiz Sadiku (1915–1943), narodni heroj Jugoslavije. * Ilinden Spase (1934), makedonski pisac albanskog porijekla * Ibrahim Rugova (1944–2006), intelektualac i političar, prvi predsjednik Demokratske lige Kosova. * Joseph J. DioGuardi (1940), američki senator albansko-italijanskog porijekla i vođa Albansko-američke građanske lige. * John Belushi (1949) i James Belushi (1954), američki glumci albanskog porijekla. * Anna Oxa (Iliriana Hoxha), italijanska pjevačica albanskog porijekla. * Ismail Kadare, albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti, nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992,nagrade Man Booker International 2005, i nagrade Princ od Asturije 2009. * [[Eliza Dushku]], američka glumica albanskog porijekla * Rita Ora, britanska pop zvijezda, tekstopisac i glumica albanske narodnosti. * Adem Jashari (28. novembar 1955 – 6. mart 1998), osnivač i vođa albanske OVK * Enver Hodža (1908–1985), predsjednik Narodne republike Albanije * Dua Lipa, britanska pop zvijezda albanskog porijekla sa Kosova * Bebe Rexha, američka pop zvijezda albanskog porijekla * Peter Malota, americki karatista i glumac * Stan Dragoti, americki resiser * James Belushi, poznati američki glumac == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em|indent=yes}} <!-- A --> * {{Cite book | last1=Anamali | first1=Skënder | last2=Prifti | first2=Kristaq | title=Historia e popullit shqiptar në katër vëllime | publisher=Botimet Toena | year=2002 | isbn=99927-1-622-3 | oclc=52411919 | language=sq}} * {{Cite book |last=Anscombe |first=Frederick |chapter=Albanians and "mountain bandits" |pages=87–113 |editor1-last=Anscombe |editor1-first=Frederick |title=The Ottoman Balkans, 1750–1830 |year=2006 |location=Princeton |publisher=Markus Wiener Publishers |isbn=978-1-55876-383-8 |chapter-url=http://eprints.bbk.ac.uk/578/1/578 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160125223702/http://eprints.bbk.ac.uk/578/1/578 |archive-date=25. 1. 2016 }} * {{Cite journal|last=Anscombe|first=Frederick|title=The Ottoman Empire in Recent International Politics – II: The Case of Kosovo|jstor=40109813|journal=The International History Review|volume=28|issue=4|year=2006b|pages=758–793|url=http://eprints.bbk.ac.uk/577/|doi=10.1080/07075332.2006.9641103|s2cid=154724667}} <!-- B --> * {{Cite journal|last=Baltsiotis|first=Lambros|date=13. 11. 2011 |title=The Muslim Chams of Northwestern Greece: The grounds for the expulsion of a "non-existent" minority community |journal=European Journal of Turkish Studies. Social Sciences on Contemporary Turkey|volume=12|pages=1–31 |doi=10.4000/ejts.4444 |doi-access=free |s2cid=142733144}} [https://journals.openedition.org/ejts/4444#ftn95 Note 95] * {{Cite journal|last1=Belledi|first1=Michele|last2=Poloni|first2=Estella S.|last3=Casalotti|first3=Rosa|last4=Conterio|first4=Franco|last5=Mikerezi|first5=Ilia|last6=Tagliavini|first6=James|last7=Excoffier|first7=Laurent|title=Maternal and paternal lineages in Albania and the genetic structure of Indo-European populations|journal=European Journal of Human Genetics|volume=8|issue=7|year=2000|pages=480–486|doi=10.1038/sj.ejhg.5200443|pmid=10909846|doi-access=free}} * {{Cite journal|last=Barančić|first=Maximilijana|title=Arbanasi i etnojezični identitet Arbanasi and ethnolinguistic identity|url=http://hrcak.srce.hr/file/52093|journal=Croatica et Slavica Iadertina|volume=4|issue=4|year=2008|pages=551–568|doi=10.15291/csi.627|doi-access=free|access-date=27. 11. 2023|archive-date=12. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412214951/https://hrcak.srce.hr/file/52093|url-status=dead}} * {{Cite book|last=Bintliff|first=John|chapter=The Ethnoarchaeology of a "Passive" Ethnicity: The Arvanites of Central Greece|pages=129–144|editor1-last=Brown|editor1-first=K.S.|editor2-last=Hamilakis|editor2-first=Yannis|title=The Usable Past: Greek Metahistories|year=2003|location=Lanham|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-0384-5|chapter-url=http://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/8444/1_036_127.pdf?sequence=1.}} * {{Cite book|last=Bonnefoy|first=Yves|title=American, African, and old European mythologies|year=1993|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|url=https://archive.org/details/americanafricano00bonn|url-access=registration|isbn=978-0-226-06457-4}} <!-- C --> * {{Cite book|last=Cook|first=Bernard|title=Europe Since 1945: An Encyclopedia|volume=1|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC|year=2001|publisher=Garland Publishing|isbn=0-8153-4057-5}} <!-- D --> *{{Cite book|last=De Rapper|first=Gilles|chapter=Blood and Seed, Trunk and Hearth: Kinship and Common Origin in southern Albania|editor1-last=Hemming|editor1-first=Andreas|editor2-last=Kera|editor2-first=Gentiana|editor3-last=Pandelejmoni|editor3-first=Enriketa|title=Albania: Family, Society and Culture in the 20th century|year=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=978-3-643-50144-8|chapter-url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-00400413/document|pages=79–95}} * {{Cite book|last=Deliso|first=Christopher|title=The Coming Balkan Caliphate: The Threat of Radical Islam to Europe and the West|url=https://books.google.com/books?id=-7dq8mi0DWkC|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-99525-6}} * {{Cite book|last=Demiraj|first=Shaban|chapter=Albanian|pages=480–501|editor1-last=Ramat|editor1-first=Anna Giacalone|editor2-last=Ramat|editor2-first=Paolo|title=The Indo-European languages|year=1998|location=London|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-06449-1|chapter-url=https://books.google.com/books?id=vwUMNCYbLL0C&q=Albanoi}} * {{Cite book|last=Demiraj|first=Bardhyl|chapter=Shqiptar–The generalization of this ethnic name in the XVIII century|pages=533–565|editor1-last=Demiraj|editor1-first=Bardhyl|title=Wir sind die Deinen: Studien zur albanischen Sprache, Literatur und Kulturgeschichte, dem Gedenken an Martin Camaj (1925–1992) gewidmet [We are his people: Studies on the Albanian language, literature and cultural history, dedicated to the memory of Martin Camaj (1925–1992)]|year=2010|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=978-3-447-06221-3|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bmIVOGu0WWEC}} *{{Cite book |last1=Demiraj |first1=Shaban |year=2015 |editor1-last=Giacalone Ramat |editor1-first=Anna |title=The Indo-European Languages |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92187-4 |url=https://books.google.com/books?id=PLa5CAAAQBAJ |chapter=Albanian }} * {{Cite book|last1=Devere|first1=Heather|last2=McDermott|first2=Keryn|last3=Verbitsky|first3=Jane|chapter="Just a refugee": Rights and Status of Refugees in New Zealand|editor1-last=Crépeau|editor1-first=François|editor2-last=Nakache|editor2-first=Delphine|editor3-last=Collyer|editor3-first=Michael|editor4-last=Goetz|editor4-first=Nathaniel H.|editor5-last=Hansen|editor5-first=Art|title=Forced Migration and Global Processes: A View from Forced Migration Studies|year=2006|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-5505-9|chapter-url=https://books.google.com/books?id=OTI2AAAAQBAJ&dq=Kosovars+New+Zealand&pg=PA365|pages=357, 359–360}} * {{New Cambridge Medieval History|volume=5|last=Ducellier|first=Alain|chapter=Albania, Serbia and Bulgaria|pages=779–795|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bclfdU_2lesC}} <!-- E --> * {{Cite book|last1=Eliade|first1=Mircea|last2=Adams|first2=Charles J.|title=The Encyclopedia of religion, Volume 1|year=1987|location=New York|publisher=Macmillan|url=https://books.google.com/books?id=Y1rXAAAAMAAJ&q=%22A+number+of+Albanian+mythological+figures+can+be+traced+back+to+Greece%3B+some+even+have+names+derived+from+their+Greek+originals.+%22|isbn=978-0-02-909480-8}} * {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Early Albania: A reader of Historical texts, 11th–17th centuries|year=2003|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|url=https://books.google.com/books?id=_sHmTRCEe7kC&q=Early+Albania:+A+reader+of+Historical+texts,+11th-17th+centuries|isbn=978-3-447-04783-8}} *{{Cite book|last=Elsie|first=Robert|author-link=Robert Elsie|title=The Tribes of Albania: History, Society and Culture|publisher=I.B.Tauris|url=https://books.google.com/books?id=i2IpDAAAQBAJ|year=2015|isbn=978-0-85773-932-2}} * {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian literature: A short history|url=https://archive.org/details/albanianliteratu0000elsi|year=2005|location=London|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4}} * {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Historical Dictionary of Albania|year=2010|location=Lanham|publisher=Scarecrow Press|url=https://books.google.com/books?id=haFlGXIg8uoC|isbn=978-0-8108-7380-3}} <!-- F --> * {{Cite book|last=Finlay|first=George|title=The History of Greece: From Its Conquest by the Crusaders to Its Conquest by the Turks, and of the Empire of Trebizond: 1204–1461|year=1851|location=London|publisher=Blackwood|url=https://archive.org/details/historygreecefr02finlgoog}} * {{Cite book|last=Frazee|first=Charles|title=Catholics and Sultans: The Church and the Ottoman Empire 1453–1923|year=2006|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=X6DM4szwUpEC&q=Vincenzo+Zmajevic+Albani&pg=PA168|isbn=978-0-521-02700-7}} <!-- G --> *{{Cite book|editor=William A. Parkinson|last=Galaty|first=Michael L.|title=The Archaeology of Tribal Societies|chapter=Modeling the Formation and Evolution of an Illyrian Tribal System: Ethnographic and Archaeological Analogs|year=2002|publisher=Berghahn Books|isbn=1-78920-171-3|url=https://books.google.com/books?id=8TR8DwAAQBAJ}} *{{Cite book|last=Galaty|first=Michael L.|editor=Helaine Silverman|title=Contested Cultural Heritage: Religion, Nationalism, Erasure, and Exclusion in a Global World|chapter=Blood of Our Ancestors|url=https://books.google.com/books?id=HCM93pyDhMEC|access-date=31. 5. 2013|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7305-4}} *{{Cite book|title=Memory and Nation Building: From Ancient Times to the Islamic State|last=Galaty|first=Michael L.|publisher=Rowman & Littlefield|year=2018|isbn=978-0-7591-2262-8|url=https://books.google.com/books?id=SEBiDwAAQBAJ}} *{{Cite book|last=Gawrych|first=George|title=The Crescent and the Eagle: Ottoman rule, Islam and the Albanians, 1874–1913|year=2006|location=London|publisher=IB Tauris|url=https://books.google.com/books?id=wPOtzk-unJgC|isbn=978-1-84511-287-5|pages=36}} * {{Cite journal|last1=Geniş|first1=Şerife|last2=Maynard|first2=Kelly Lynne|title=Formation of a Diasporic Community: The history of migration and resettlement of Muslim Albanians in the Black Sea Region of Turkey|url=https://archive.org/details/sim_middle-eastern-studies_2009-07_45_4/page/553|journal=Middle Eastern Studies|volume=45|issue=4|year=2009|pages=553–569|doi=10.1080/00263200903009619|s2cid=143742189}} * {{Cite book|last=Giakoumis|first=Konstantinos|chapter=The Orthodox Church in Albania Under the Ottoman Rule 15th–19th Century|pages=69–110|editor1-last=Schmitt|editor1-first=Oliver Jens|title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa &#91;Religion and culture in Albanian-speaking southeastern Europe&#93;|year=2010|location=Frankfurt am Main|publisher=Peter Lang|isbn=978-3-631-60295-9|chapter-url=https://books.google.com/books?id=aCdYHU9PtiIC&q=Gjirokast%C3%ABr+Muslims&pg=PA86}} * {{Cite book|last=Gogonas|first=Nikos|title=Bilingualism and multiculturalism in Greek education: Investigating ethnic language maintenance among pupils of Albanian and Egyptian origin in Athens|year=2010|publisher=Cambridge Scholars Publishing|url=https://books.google.com/books?id=rlUaBwAAQBAJ&pg=PA3|isbn=978-1-4438-2214-5}} * {{Cite book|last=Groenendijk|first=Kees|pages=411–430|editor1-last=Bauböck|editor1-first=Rainer|editor2-last=Ersbøll|editor2-first=Eva|editor3-last=Groenendijk|editor3-first=Kees|editor4-last=Waldrauch|editor4-first=Harald|title=Acquisition and Loss of Nationality: Comparative Analyses – Policies and Trends in 15 European Countries|year=2006|location=Amsterdam|publisher=Amsterdam University Press|isbn=9789053569207|url=https://books.google.com/books?id=TW1ZAQAAQBAJ&pg=PA416}} <!-- H --> * {{Cite book|last=Hall|first=Jonathan|title=Ethnic Identity in Greek antiquity|year=1997|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=F4Am6gcP0GsC&pg=PA29|isbn=978-0-521-78999-8}} * {{Cite book|last1=Hock|first1=Hans Henrich|last2=Joseph|first2=Brian D.|title=Language history, language change, and language relationship: An introduction to historical and comparative linguistics|year=1996|location=Berlin|publisher=Mouton de Gruyter|url=https://books.google.com/books?id=oGH-RCW1fzsC&pg=PA54|isbn=978-3-11-014784-1}} <!-- I --> <!-- J --> * {{Cite journal|last=Jagodić|first=Miloš|title=The Emigration of Muslims from the New Serbian Regions 1877/1878|url=http://balkanologie.revues.org/265|journal=Balkanologie|volume=2|issue=2|year=1998|doi=10.4000/balkanologie.265|s2cid=140637086}} * {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|title=History of the Balkans|year=1983|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://archive.org/details/historyofbalkans0000jela|url-access=registration|quote=Albanoi.|isbn=978-0-521-27459-3}} <!-- K --> * {{Cite book|last=Kamusella|first=Tomasz|title=The politics of language and nationalism in modern Central Europe|year=2009|location=Basingstoke|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-55070-4}} * {{Cite book|last=Kolovos|first=Elias|title=The Ottoman Empire, the Balkans, the Greek lands: Toward a social and economic history: Studies in honor of John C. Alexander|year=2007|location=Istanbul|publisher=Isis Press|url=https://books.google.com/books?id=QT8MAQAAMAAJ&q=Arnavudluk+|isbn=9789754283464}} *{{Cite book |last1=Koinova |first1=Maria |title=Diaspora Entrepreneurs and Contested States |date=2021 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-884862-2 |url=https://books.google.com/books?id=PIskEAAAQBAJ }} * {{Cite book|last=Koti|first=Dhori|title=Monografi për Vithkuqin dhe Naum Veqilharxhin &#91;A monograph of Vithkuq and Naum Veqilharxhi&#93;|year=2010|location=Pogradec|publisher=DIJA Poradeci|isbn=978-99956-826-8-2}} * {{Cite book|last=Koukoudis|first=Asterios|title=The Vlachs: Metropolis and Diaspora|year=2003|location=Thessaloniki|publisher=Zitros Publications|url=https://books.google.com/books?id=01JoAAAAMAAJ&q=first+appeared|isbn=9789607760869}} <!-- L --> * {{Cite book|last=Liakos|first=Antonis|chapter=Hellenism and the making of Modern Greece: Time, Language, Space|pages=201–236|editor1-last=Zacharia|editor1-first=Katerina|title=Hellenisms: culture, identity, and ethnicity from antiquity to modernity|year=2012|location=Aldershot|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=9789004221529|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H1fGJRxUG6wC&q=Hellenism+and+the+making+of+Modern+Greece%22+Time,+Language,+Space&pg=PA201}} * {{Cite book|last=Liotta|first=Peter H.|title=Dismembering the state: The death of Yugoslavia and why it matters|year=2001|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=h_LBmnBl99QC&pg=PA198|isbn=978-0-7391-0212-1}} * {{Cite book|last=Lloshi|first=Xhevat|chapter=Albanian|pages=272–299|editor1-last=Hinrichs|editor1-first=Uwe|editor2-last=Büttner|editor2-first=Uwe|title=Handbuch der Südosteuropa-Linguistik|year=1999|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=978-3-447-03939-0|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Phyvk2tPaYQC}} <!-- M --> * {{Cite book|last1=Madgearu|first1=Alexandru|last2=Gordon|first2=Martin|title=The wars of the Balkan Peninsula: Their medieval origins|year=2008|location=Lanham|publisher=Scarecrow Press|url=https://archive.org/details/warsofbalkanpeni0000madg|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/warsofbalkanpeni0000madg/page/43 43]|quote=Albanoi.|isbn=978-0-8108-5846-6}} * {{Cite book|last=Malcolm|first=Noel|title=Kosovo: A short history|year=1998|location=London|publisher=Macmillan|url=https://books.google.com/books?id=GGQ_AQAAIAAJ&q=Albanian+word+alps|isbn=978-0-333-66612-8}} * {{Cite journal|last=Matzinger|first=Joachim|title=Shqip bei den altalbanischen Autoren vom 16. bis zum frühen 18. Jahrhundert [Shqip within Old Albanian authors from the 16th to the early 18th century]|url=http://www.zeitschrift-fuer-balkanologie.de/index.php/zfb/article/download/337/334|year=2013|journal=Zeitschrift für Balkanologie|access-date=31. 10. 2015}} * {{Cite book|last1=Mëniku|first1=Linda|last2=Campos|first2=Héctor|title=Colloquial Albanian: The complete course for beginners|year=2012|location=London|publisher=Routledge|url=https://books.google.com/books?id=qMBgCgAAQBAJ&pg=PT9|isbn=978-1-317-30681-8}} * {{Cite book|last=Murati|first=Qemal|title=Konservacione dhe inovacione gjuhësore në fushë të shqipes [Conservation and innovations in the field of Albanian language]|year=1991|publisher=Flaka e Vëllazërimit|url=https://books.google.com/books?id=rbFiAAAAMAAJ&q=Arnaut+pejorative}} * {{Cite book|last=Myhill|first=John|title=Language, religion and national identity in Europe and the Middle East: A historical study|year=2006|location=Amsterdam|publisher=John Benjamins Publishing|url=https://books.google.com/books?id=dJK3YxI1NM8C&q=Albanian+national+identity&pg=PT241|isbn=9789027227119}} <!-- N --> *{{Cite book |last1=Nallbani |first1=Etleva |editor1-last=Gelichi |editor1-first=Sauro |editor2-last=Negrelli |editor2-first=Claudio |title=Adriatico altomedievale (VI-XI secolo) Scambi, porti, produzioni |date=2017 |publisher=Università Ca’ Foscari Venezia |isbn=978-88-6969-115-7 |url=https://edizionicafoscari.unive.it/media/pdf/books/978-88-6969-114-0/978-88-6969-114-0_dhz0XaB.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://edizionicafoscari.unive.it/media/pdf/books/978-88-6969-114-0/978-88-6969-114-0_dhz0XaB.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |chapter=Early Medieval North Albania: New Discoveries, Remodeling Connections: The Case of Medieval Komani }} * {{Cite book|last=Nasse|first=George Nicholas|title=The Italo-Albanian Villages of Southern Italy|location=Washington, District of Columbia|publisher=National Academy of Sciences-National Research Council|year=1964|isbn=978-0-598-20400-4|url=https://books.google.com/books?id=VjArAAAAYAAJ&q=The+Italo-Albanian+Villages+of+Southern+Italy}} * {{Cite book|last=Nicol|first=Donald MacGillivray|title=Studies in late Byzantine history and prosopography|year=1986|publisher=Variorum Reprints|url=https://books.google.com/books?id=XnKgAAAAMAAJ&q=Alain+Ducellier|isbn=978-0-86078-190-5}} * {{Citation | title=The Despotate of Epiros 1267–1479: A Contribution to the History of Greece in the Middle Ages | first=Donald MacGillivray | last=Nicol | author-link=Donald Nicol | publisher=Cambridge University Press | year=2010 | isbn=978-0-521-13089-9 | url=https://books.google.com/books?id=XIj0FfKto9AC }} * {{Cite book|last=Norris|first=Harry Thirlwall|title=Islam in the Balkans: religion and society between Europe and the Arab world|year=1993|location=Columbia|publisher=University of South Carolina Press|url=https://archive.org/details/islaminbalkansre00norr|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/islaminbalkansre00norr/page/249 249]|quote=Albanians Arnaout Syria.|isbn=978-0-87249-977-5}} * {{Cite journal|last=Novik|first=Alexander Alexandrovich|title=Lexicon of Albanian mythology: Areal studies in the polylingual region of Azov Sea|url=https://ispan.waw.pl/journals/index.php/sm/article/view/184|journal=Slavia Meridionalis|volume=15|year=2015|pages=261–273|doi=10.11649/sm.2015.022|doi-access=free}} <!-- O --> <!-- P --> * {{Cite web|url=http://www.shsu.edu/~his_ncp/Stradioti.html|title=Stradioti: Balkan Mercenaries in Fifteenth and Sixteenth Century Italy|last=Pappas|first=Nicholas CJ.|year=2008|publisher=Sam Houston State University|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924101628/http://www.shsu.edu/~his_ncp/Stradioti.html|archive-date=24. 9. 2015}} *{{Cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania }} * {{Cite book|last=Pritsak|first=Omeljan|chapter=Albanians|editor1-last=Kazhdan|editor1-first=Alexander P.|title=Oxford Dictionary of Byzantium|url=https://archive.org/details/journalofamerica0001unse_t4a3|year=1991|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-504652-6|oclc=311413460}} <!-- Q --> *{{Cite journal |last1=Quanrud |first1=John |title=The Albanoi in Michael Attaleiates' History: revisiting the Vranoussi-Ducellier debate |journal=Byzantine and Modern Greek Studies |date=2021 |volume=45 |issue=2 |pages=149–165 |doi=10.1017/byz.2021.11 |s2cid=237424879 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/byzantine-and-modern-greek-studies/article/abs/albanoi-in-michael-attaleiates-history-revisiting-the-vranoussiducellier-debate/E134AA6C7CB77580151F6CFB6BB1C5E7# }} <!-- R --> * {{Cite book|last=Ragionieri|first=Rodolfo|chapter=Mediterranean Geopolitics|pages=37–48|editor1-last=Petricioli|editor1-first=Marta|title=L'Europe Méditerranéenne [Mediterranean Europe]|year=2008|location=Berlin|publisher=Peter Lang|isbn=9789052013541|chapter-url=https://books.google.com/books?id=7Lfwutn-soQC&pg=PA46}} * {{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=Religion and nationalism in Soviet and East European politics|year=1989|location=Durham|publisher=Duke University Press|url=https://books.google.com/books?id=50GTIhntKvYC&q=Religion+and+Nationalism+in+Soviet+and+East+European+Politics|isbn=978-0-8223-0891-1}} * {{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina|title=Nihil obstat: religion, politics, and social change in East-Central Europe and Russia|year=1998|location=Durham|publisher=Duke University Press|url=https://books.google.com/books?id=TrcnAAAAYAAJ|isbn=978-0-8223-2070-8}} * {{Cite book|last=Riehl|first=Claudia Maria|chapter=Discontinious language spaces (Sprachinseln)|pages=332–354|editor1-last=Auer|editor1-first=Peter|editor2-last=Schmidt|editor2-first=Jürgen Erich|title=Language and Space: An International Handbook of Linguistic Variation. Theories and Methods|year=2010|location=Berlin|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-022027-8|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zuL5fCldNS4C&q=Arvanites+feudal}} <!-- S --> * {{Cite book|last=Sarner|first=Harvey|title=Rescue in Albania: One Hundred Percent of Jews in Albania Rescued from Holocaust|year=1997|location=Cathedral City|publisher=Brunswick Press|url=http://www.juedisches-archiv-chfrank.de/kehilot/albania/alban-resc.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080510075852/http://www.juedisches-archiv-chfrank.de/kehilot/albania/alban-resc.htm|url-status=dead|archive-date=10. 5. 2008|isbn=978-1-888521-11-5}} * {{Cite book|last=Saunders|first=Robert A.|title=Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity|year=2011|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=vM5hZEsdz94C&pg=PA98|isbn=978-0-7391-4194-6}} * {{The Papacy and the Levant|volume=1}} * {{Cite journal|last=Skendi|first=Stavro|title=Religion in Albania during the Ottoman rule|url=https://www.proquest.com/openview/69374b2aeb4f4380ae1364da4d940882/1?pq-origsite=gscholar&cbl=1817218|journal=Südost Forschungen|volume=15|year=1956|pages=311–327}}← * {{Cite book|last=Stavrianos|first=Leften Stavros|title=The Balkans Since 1453|year=2000|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|url=https://books.google.com/books?id=xcp7OXQE0FMC&q=The+Balkans+Since+1453|isbn=978-1-85065-551-0}} <!-- T --> *{{Cite book|last=Trnavci|first=Genc|editor-last1=Sellers|editor-first1=Mortimer|editor-last2=Tomaszewski|editor-first2=Tadeusz|title=The Rule of Law in Comparative Perspective|chapter=The Interaction of Customary Law with the Modern Rule of Law in Albania and Kosova|year=2010|publisher=Springer Verlag|isbn=978-90-481-3748-0|pages=201–215|volume=3|series=Ius Gentium: Comparative Perspectives on Law and Justice|url=https://books.google.com/books?id=9Rx7_KyUp7cC}} * {{Cite book |last=Tsitselikis |first=Konstantinos |title=Old and New Islam in Greece: From historical minorities to immigrant newcomers |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9789004221529 |year=2012 |page=311}} * {{Cite journal |last1=Tsoutsoumpis |first1=Spyros |title=Violence, resistance and collaboration in a Greek borderland: the case of the Muslim Chams of Epirus |journal=Qualestoria |number=2 |date=decembar 2015 |pages=119–138 |url=https://www.academia.edu/24269752 |access-date=14. 6. 2016 }} <!-- U --> * {{Cite book|last=Uka|first=Sabit|title=E drejta mbi vatrat dhe pasuritë reale dhe autoktone nuk vjetërohet: Të dhëna në formë rezimeje [The rights of homes and assets, real and autochthonous that does not disappear with time: Data given in the form of estate portions regarding inheritance]|year=2004d|location=Prishtina|publisher=Shoqata e Muhaxhirëvë të Kosovës|url=https://books.google.com/books?id=R8tSGQAACAAJ&q=E+drejta+mbi+vatrat+dhe+pasurit%C3%AB+reale+dhe+autoktone+nuk+vjet%C3%ABrohet|isbn=9789951408097}} <!-- V --> * {{Cite book|last=Vasiliev|first=Alexander A.|title=History of the Byzantine Empire, 324–1453|year=1958|location=Madison|publisher=University of Wisconsin Press|url=https://books.google.com/books?id=U6PnAwAAQBAJ&q=History+of+the+Byzantine+Empire+Albanians+Greece+Advance+of+the+Albanians+to+the+south&pg=PA613|isbn=978-0-299-80926-3}} * {{Cite book|last1=Veremis|first1=Thanos|last2=Kolipoulos|first2=John|chapter=The evolving Content of the Greek Nation|editor1-last=Couloumbis|editor1-first=Theodore A.|editor2-last=Kariotis|editor2-first=Theodore C.|editor3-last=Bello|editor3-first=Fotini|title=Greece in the twentieth century|year=2003|location=Portland|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-136-34652-1|chapter-url=https://books.google.com/books?id=xYMsBgAAQBAJ&q=Assimilation+Arvanites&pg=PA24}} * {{Cite book|last=Vickers|first=Miranda|title=The Albanians: a modern history|year=2011|location=London|publisher=IB Tauris|url=https://books.google.com/books?id=vtQABAAAQBAJ&q=The+Albanians:+A+Modern+History+hapless&pg=PA83|isbn=978-0-85773-655-0}} *{{Cite book|last=Villar|first=Francisco|title=Los indoeuropeos y los orígenes de Europa|language=es|publisher=Gredos|place=Madrid|year=1996|url=https://books.google.com/books?id=d5NbPAAACAAJ|isbn=84-249-1787-1}} <!-- W --> *{{Cite book |last=Winnifrith |first= Tom |title= Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania |year= 2020 |publisher = Signal Books }} <!-- X --> <!-- Y --> <!-- Z --> {{refend}} == Također pogledajte == * [[Albanija]] * [[Kosovo]] * [[Albanci Kosova]] {{stub-narod}} {{Commonscat|Albanians}} {{Etničke grupe na Kosovu}} {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Izolirani narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Kosova| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Albanije| ]] [[Kategorija:Evropski muslimani]] [[Kategorija:Albanci]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] in4t78kq59uqdrknwzy6xngq7pbbp2g Razgovor:Ratko Mladić 1 11852 3922753 3922650 2026-08-29T15:38:42Z Z1KA 87045 /* Izmjene */ odgovor 3922753 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) 8crzc67pq8hx93cqzfi5conm7z5rhnx 3922758 3922753 2026-08-29T16:43:06Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922758 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) grn1uiqybfu9hw6omx6motjw9szm9t5 3922761 3922758 2026-08-29T16:45:55Z Panasko 146730 /* Izmjene */ odgovor 3922761 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) 4dg7bw2sj7oxqa6c8zokjk51ww9m81w 3922762 3922761 2026-08-29T16:51:57Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922762 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) obkpalfotqixug1ezwy4au8ka722w7w 3922767 3922762 2026-08-29T17:08:21Z AnToni 2325 /* Izmjene */ odgovor 3922767 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) ichsqkbdya1jd1fst4oaync6zvo5j4i 3922771 3922767 2026-08-29T17:17:04Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922771 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) 08id4lzpmw6ya4k8g7p52rsjcse7t87 3922773 3922771 2026-08-29T17:26:44Z AnToni 2325 /* Izmjene */ odgovor 3922773 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) 8pfo4kv3yifq4404y4pkxeaw9y879hb 3922774 3922773 2026-08-29T17:36:21Z Panasko 146730 /* Izmjene */ odgovor 3922774 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) 0pzrtciknc77apzftngfraw0ra7q69n 3922775 3922774 2026-08-29T17:40:12Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922775 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) tcasbvhcfyji7yqfdwdk4impq1v5tp9 3922783 3922775 2026-08-29T18:04:01Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922783 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) ae2pi2ma35l5m4f1cvd7wuq8s1bc4g5 3922798 3922783 2026-08-29T19:14:05Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922798 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) 6m8u5eu44w323iag1dcysq70d03pfqp 3922812 3922798 2026-08-29T21:01:27Z GoodBosnian 170315 /* Izmjene */ odgovor 3922812 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) i0iuphgdnmbr1zdissr4xnd1cupfcjp 3922816 3922812 2026-08-29T21:37:43Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922816 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) gtec6oe3pkfvc48lg5b40kx5rd7qa99 3922822 3922816 2026-08-29T22:02:39Z Mhare 481 /* Izmjene */ 3922822 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) {{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije: {{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je oficir jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST) bjye75fsq96n42volwr5s3er7tu0q8n 3922824 3922822 2026-08-29T22:03:36Z Mhare 481 3922824 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) {{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije: {{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST) ao04iqdw0j5cljtxl61dnhehf1tomvy 3922828 3922824 2026-08-29T22:09:39Z Bosancica by MK 173186 /* Izmjene */ odgovor 3922828 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) {{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije: {{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST) :Kolega, [[Korisnik:Mhare|Hare]], u potpunosti se slažem s ovim prijedlogom, jer precizno i jasno definiše primarnu ulogu i funkciju u uvodnoj rečenici. Po meni je ovo daleko najbolje ponuđeno rješenje koje vraća fokus na enciklopedijsku tačnost. Pozivam i ostale kolege da se izjasne o ovoj formulaciji kako bismo konačno priveli kraju ovu iscrpljujuću diskusiju koja se samo vrti u krug. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:09, 30 august 2026 (CEST) cc6cr78x0zj9nfut39jzzknihq4myjq 3922921 3922828 2026-08-30T10:21:50Z Tulum387 155909 /* Izmjene */ odgovor 3922921 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) {{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije: {{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST) :Kolega, [[Korisnik:Mhare|Hare]], u potpunosti se slažem s ovim prijedlogom, jer precizno i jasno definiše primarnu ulogu i funkciju u uvodnoj rečenici. Po meni je ovo daleko najbolje ponuđeno rješenje koje vraća fokus na enciklopedijsku tačnost. Pozivam i ostale kolege da se izjasne o ovoj formulaciji kako bismo konačno priveli kraju ovu iscrpljujuću diskusiju koja se samo vrti u krug. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:09, 30 august 2026 (CEST) :Ovaj prijedlog je za sad najbolji. Jugoslovenski paše više nego bosanskohercegovački jer je čovjek bio visokopozicioniran kadar JNA, te rođen je na području Kraljevine Jugoslavije (makar to bilo ''de jure''). Znači da odgovara više nego aktuelna formulacija (državni + vojni kontekst ima prednost u odnosu na samo geografski). :Da ne dužim, ima tu i elemenata zbog čega to tako treba biti: historigrafska praksa, profesionalna karijera, pravni i državni kontinuitet, ali prije svega pojednostavljivanje uvoda je broj 1 razlog za to. Da ne rasčlanjujem sad, prijedlog je top. :Samo bih predložio još da se naznači da se selo gdje je rođen nalazi na području današnje Bosne i Hercegovine, pa smo i tu dilemu riješili (konkretno nakon ovog pod [[Ratko Mladić#Rani %C5%BEivot i vojna karijera|Rani život i karijera]]: ''<u>Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942,</u>'' ovdje poslije zareza dodati samo ''<u>današnja Bosna i Hercegovina</u>''. I to bi trebalo biti to ;) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:21, 30 august 2026 (CEST) jprfav3wkegaqz5a6k390n58ycq5r7e 3922922 3922921 2026-08-30T10:36:19Z Tulum387 155909 3922922 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac? Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine? [[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET) Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију "Ратни злочинци", док се то не докаже, или да се створи нова категорија "Осумњичени ратни злочинци". Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET) :::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET) Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]] == Država u kojoj je rođen == Fali ovo u članku == Lična karta == Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])</sub> 11:45, 31 maj 2015 (CEST) == Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 == Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}} :Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:31, 27 januar 2019 (CET) Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET) == Bosanskohercegovački general? == Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST) :GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga "bosanskohercegovačkim" komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno. :Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: "bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine". Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST) ::Odrediti Ratka Mladića kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika" može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage. ::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude. ::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica. ::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin "zapovjednik bosanskih Srba", sa preciznijom dodatnom formulacijom "komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske", bolje rješenje. <small>U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)</small> :'''1. Zbog semantike''' ::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo "bosanskohercegovački zapovjednik", imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju. ::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini. ::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom "bosanskohercegovački i srpski zapovjednik". Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva? ::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim. :'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom''' ::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. ::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima. ::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine. ::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora. ::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina. ::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita "bosanskohercegovački zapovjednik" i sasvim prirodno pretpostavi: "bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine". Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju. :'''3. Primjer s atributom "bosansko-srpski" kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi''' ::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo "bosansko-srpsko rukovodstvo", upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti. ::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS "bosanskohercegovačkom vojskom", to bi bilo miješanje baba i žaba. ::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: "E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini." Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti. :'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije''' ::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda. :'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro). :<u>Prva opcija</u> jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije: :<blockquote>''"Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''</blockquote> :Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti). :<u>Druga opcija</u> jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen: :<blockquote>''"Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)."''</blockquote> ::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod toga da je bio "bosanskohercegovači zapovjednik" samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit. ::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati. ::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst. ::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija. ::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom. ::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna. ::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno. ::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako. ::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, "čiji je". A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat. ::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi. ::Pozdrav i svako dobro želim :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:47, 27 august 2026 (CEST) :::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica "bosanskohercegovački zapovjednik/general" ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću. :::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost. :::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. :::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama. :::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST) ::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno "praviti od muhe slona." Cilj je bio da se "bosanskohercegovački i srpski" naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti "Bosanski Srbin" ili "Bosanski Hrvat" (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, "bosanskohercegovački" predstavlja porijeklo, a "srpski" etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer "Bosanskohercegovački srpski" nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže "bosanskohercegovački i srpski" misli se na Srbina iz BiH, a "srpski" bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi "srbijanski i bošnjački", Srbe iz Hrvatske "hrvatski Srbin", jer se "hrvatski" odnosi na državu, a Srbin na etnicitet. ::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:58, 27 august 2026 (CEST) :::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa "Bosnian Serb" u odrednicu "bosanskohercegovački general" predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina "bosanskohercegovački" predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o "bosanskohercegovačkom generalu" predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST) ::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da "bosanskohercegovački i srpski" nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže "jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ..." dakle ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. > zanimanje, period od-do ::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći: ::::::* bosanskohercegovački > država, državljanstvo ::::::* srpski > etnicitet ::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji > zanimanje, period ::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu. ::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 00:24, 28 august 2026 (CEST) :::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST) :::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka. :::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom "Pripadnost" jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima. :::::::Predlažem uvod: '''"...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske."''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST) ::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST) :::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST) :::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da <u>historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna "bosanskohercegovačka" vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini</u>. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine. :::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina. :::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš, ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 05:07, 28 august 2026 (CEST) ::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? ::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST) :::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. :::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao "bosanskohercegovački i srpski" pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše "zapovjednik i general" jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića "bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...". S obzirom da je termin "profesionalni vojnik" ili "oficir" za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa "bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS..." ili slično. Detaljna obrada u naslovu "Biografija" dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:13, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin "bosanskohercegovački zapovjednik" stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. ::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti. ::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda. ::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST) ::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: "<u>okupirana</u> [Kraljevina] Jugoslavija" (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST) :::::::::::Nigdje nisam rekao da su to jedini parametri koji se uzimaju u obzir. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:37, 28 august 2026 (CEST) == Izmjene == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&curid=6140&diff=3922573&oldid=3922571 izmjena je vraćena], jer urednik [[user:Z1KA|Z1KA]] radi na članku, a kako se sam izjasnio i objasnio, da je navedena formulacija jedina pravilna, taj dio članka se ne bi trebao mjenjati. Nije mi poznato da je dogovoreno da se ovaj dio promijeni. Diskusija o promjeni dijela članka, zasnovana je uglavnom na sopstvenim teorijama ili nedoslijednim prevođenjem termina i izraza iz drugih jezika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:20, 28 august 2026 (CEST) :Kolega AnToni, ovakav postupak vraćanja izmjene i etiketiranje argumenata bez uvažavanja rasprave na SZR nije u skladu s temeljnim pravilima Wikipedije o konsenzusu. * Kao prvo, vraćanjem na staru verziju ponovo je vraćena i očigledno netačna godina rođenja (1943. umjesto ispravno potvrđene 1942. godine), što direktno narušava tačnost enciklopedije. *Kao drugo, tvrdnja da je diskusija o vojnoj pripadnosti zasnovana na "sopstvenim teorijama" je potpuno neutemeljena. Argumenti koje smo iznijeli Bosancica, Tulum387 i ja direktno se oslanjaju na pravosnažne presude i javnu dokumentaciju MKSJ-a (gdje se Mladić definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''), što predstavljaju primarne izvore za ovu biografiju. Uvođenje termina "bosanskohercegovački zapovjednik" bez ijednog relevantnog vojnog izvora predstavlja klasično kršenje pravila [[WP:SINTEZA]]. *To što kolega Z1KA trenutno radi na proširenju članka je za svaku pohvalu, ali pravilo [[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]] jasno propisuje da niko nema ekskluzivno pravo nad tekstom. Standardna praksa i konsenzus na Wikipediji nalažu da urednik koji aktivno radi na članku na vrh stranice postavi šablon {{tl|izmjene u toku}} (koji ima svoj vremenski rok i ne može stajati zauvijek), a ne da se zloupotrebljavaju administratorske ovlasti kako bi se uvodni dio trajno zaključao za izmjene oko kojih već postoji jasna većina na SZR. *Molim te da kao administrator uvažiš argumente zajednice i zvaničnih historijskih izvora, te da ne koristiš alate za nametanje verzije koja unosi očiglednu terminološku zabunu i netačne podatke. --[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:32, 28 august 2026 (CEST) *:Ne razumijem problem. Rođen je u Kalinoviku pa je bosanskohercegovački. Sada je li formulacija u prvoj rečenici zapovjednik ili ratni zločinac može se diskutovati. To što se borio protiv RBiH to je drugi par cipela (vidi Fikret Abdic kod kojeg izgleda nije sporno da je bosanskohercegovački). Trošimo energiju na nepotrebne rasprave. Moj prijedlog je bosanskohercegovački ratbi zločinac, kao u članku o Fikretu Abdiću. Poslije razraditi sve ostalo. *:pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:47, 28 august 2026 (CEST) *::I [[Boris Tadić]] je rođen u Sarajevu, je li i on bosanskohercegovački? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:31, 28 august 2026 (CEST) *:::Spominjanje Abdića i ostalih spada u [[:en:whataboutism|Whataboutism]], i ne doprinosi razrješenju problema ovdje. Ispada iz okvira teme. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:37, 28 august 2026 (CEST) : Kao što sam napisao: radi se o nedoslijednom prevođenju s drugih jezika na bosanski jezik, te se ta tema "Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Arm" može npr. raspraviti na en.wiki, kao i pravilo ''[[:hr:Wikipedia:Vlasništvo nad člancima|WP:VLASNIŠTVO]]'' na hr.wiki. Navedene teze u diskusiju su sopstvene teze, razmišljanja i sl. Kolega Z1KA je sistematski i stručno objasnio činjenice, te ubacivanje "vlastitih teorija" i "osobni´h interpretacija" u članak nije dozvoljeno.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:42, 28 august 2026 (CEST) ::Kolega AnToni, upravo je obrnuto: nismo mi ti koji iznose teorije, nego ti. Tražio sam ijedan pouzdan izvor na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku koji Ratka Mladića svrstava u "bosanskohercegovačke zapovjednike", ali niste naveli nijedan. Mi nudimo zvanične presude MKSJ-a, dok ti i Z1KA branite taj termin na osnovu ličnih interpretacija geografije, što je školski primjer pravila [[WP:SINTEZA]]. Prema pravilu [[WP:PROV]], teret dokazivanja je na vama. Ignorisanje jasnog konsenzusa većine urednika na ovoj stranici (Bosancica, Tulum387 i ja) i moguća zloupotreba administratorskih alata protiv volje zajednice je itekako tema za Čaršiju. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 21:30, 28 august 2026 (CEST) :::Ovdje se radi o smišljenom razvlačenju i širenju diskusije, koja za cilj ima naturanje i promicanje nekih meni nepoznatih ideja. Za mene je diskusija završena, jer se rasplinjava u niske provokacije i potpucavanja. Inicijator diskusije ima oko 100-injak uradaka na bs.wiki, a od toga su većinom ovakve i slične diskusije. Nije ovdje da nešto napiše, nego da uzima ljudima vrijeme na ovakav stil diskutiranja. Imaju blogovi i druge mreže: Wikipedija nije mjesto za iznošenje vlastitig teorija! Cijenjene kolege - ne dajte se isprovocirati! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:49, 28 august 2026 (CEST) ::::Željela bih da se osvrnem na tok ove rasprave i da je vratimo na konstruktivan i enciklopedijski nivo, uz uvažavanje osnovnih pravila Wikipedije. ::::Kada je riječ o spornoj terminologiji, teret dokazivanja i potreba za navođenjem provjerljivih izvora trebali bi podjednako važiti za sve učesnike, bez obzira na broj ostvarenih izmjena ili iskustvo na projektu. Argumentovano traženje reference od strane bilo kojeg urednika legitiman je dio procesa provjerljivosti (WP:PROV), te se manji broj doprinosa ne smije koristiti kao osnova za omalovažavanje ili diskreditaciju tuđih argumenata. Takva praksa nepotrebno demotiviše saradnike i stvara osjećaj neravnopravnosti. ::::Ukoliko se o nekoj formulaciji ne može postići direktan konsenzus, važno je da strana koja '''brani spornu odrednicu priloži relevantan i pouzdan izvor''' koji je ekskluzivno potvrđuje, umjesto oslanjanja na geografsku dedukciju koja može predstavljati originalnu sintezu (WP:SINTEZA). Također, širenje rasprave na druge primjere i teme van ovog konteksta predstavlja suvišno rasplinjavanje fokusa, mada se o tim izdvojenim slučajevima, ukoliko je potrebno, može diskutovati odvojeno. ::::Na kraju, želim se osvrnuti na ton same komunikacije. Kada se rasprava o administrativnim zloupotrebama, kršenju pravila o konsenzusu i nedostatku izvora uguši etiketiranjem onih koji argumentovano diskutuju – poput optužbi da se iznose "vlastite teorije" – to više nema veze sa izgradnjom neutralne enciklopedije. Umjesto da se odgovori na '''osnovno pitanje o tome koji relevantan izvor podržava spornu formulaciju''', rasprava se prebacuje na lični teren, broj uređenih članaka i optužbe za gubljenje vremena. ::::Umjesto da se administrativni alati koriste za smirivanje tenzija i dosljedno provođenje pravila, ovakve situacije pokazuju da se pojedinci oslanjaju na njih kako bi zatvorili temu onda kada ponestane argumenata. Zbog takvih praksi zajednica se često osjeća obeshrabreno, jer pravila o neutralnosti i provjerljivosti na papiru vrijede za sve, ali u praksi prečesto zavise od toga ko trenutno drži "dugme" za zaštitu stranice. ::::Pozivam sve učesnike da se vrate provjerljivim činjenicama i međusobnom uvažavanju kako bismo na miran i stručan način riješili ovo pitanje. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno navesti referencu koja će potkrijepiti da je Ratko Mladić bosanskohercegovački zapovjednik ili prihvatiti ono što već ima pouzdanu referencu. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:16, 28 august 2026 (CEST) ::::: Šta treba dokazivati? Da je Mladić bosanskohercegovački oficir? Bio je u VRS, ima državljanstvo Republike Srpske, a samim tim i Bosne i Hercegovine. '''Pridjev ''"bosanskohercegovački"''" dolazi od Bosna i Hercegovina.''' Svi vojnici i oficiri VRS, HVO, AR BiH, te pripadnici postrojbi Autonomne pokrajine Zapadne Bosne su bosanskohercegovački vojnici (a ako su osuđeni i bosanskohercegovački zločinci). Po kom to mjerilu se određuje ko je "bosanskohercegovački"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:30, 28 august 2026 (CEST) ::::::Kolega AnToni, ::::::Prije svega, ton tvoje poruke je prilično agresivan, ali to ne mijenja činjenicu da ponuđena argumentacija predstavlja zamjenu teza i direktno kršenje osnovnih pravila Wikipedije o verifikabilnosti. ::::::Kao što ste me naučili kroz dosadašnji rad, odgovor na tvoje pitanje "šta treba dokazivati" je "sve, ako postoji potreba". Dokazivati se mora svaka tvrdnja i pridjev u uvodnoj rečenici, i to isključivo izvorima, a ne vlastitom dedukcijom. Izjednačavanje vojnih i političkih aktera iz rata u BiH pod pojam "bosanskohercegovački" – samo na osnovu geografije ili naknadnih administrativnih kategorija državljanstva – predstavlja historijski i pravni apsurd. ::::::Evo razloga: ::::::* Vojska Republike Srpske (VRS) nije bila oružana snaga države Bosne i Hercegovine, već paradržavna formacija koja se borila protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih legalnih institucija. Svoditi načelnika Glavnog štaba takve vojske na "bosanskohercegovačkog oficira" zanemaruje pravni, politički i ratni kontekst u kojem je djelovao. ::::::* Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svojim pravosnažnim presudama Mladića definiše isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''. Nigdje u zvaničnoj historijsko-pravnoj dokumentaciji ne postoji definicija njega kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". ::::::* Ako bismo primijenili tvoju logiku po kojoj geografsko mjesto rođenja ili formalni prostor djelovanja određuje primarnu odrednicu ličnosti, onda bi i Ante Pavelić (rođen u Bradini, općina Konjic) u uvodnoj rečenici morao biti definisan kao "bosanskohercegovački političar", što je očigledno neprihvatljivo i besmisleno ili političar Kraljevine Jugoslavije. ::::::Ako tvrdiš da je formulacija "bosanskohercegovački zapovjednik" jedina pravilna, teret dokazivanja je na tebi: ponudi bar jedan relevantan historijski ili naučni izvor koji Mladića tako definiše. U suprotnom, nametanje teze bez izvora uz agresivan nastup ostaje čisto uvođenje vlastitih teorija u članak. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 22:46, 28 august 2026 (CEST) :::::::Evo nas opet kod "bosanskohercegovački", "bosanski", "bošnjački" i pitanja šta se zapravo želi označiti tim pridjevima. I upravo smo zbog toga ponovo na početku rasprave ako se i dalje polazi od toga da je "navedena formulacija jedina pravilna". A čini mi se da i mjerilo o kojem pišeš pratiš selektivno, @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. :::::::Problem je već u samoj toj tvrdnji. "Bosanskohercegovački" može, zavisno od konteksta, označavati geografsko porijeklo, pripadnost prostoru BiH, državljanstvo ili nešto drugo, pa ako se tvrdi da u ovom konkretnom slučaju postoji samo jedno moguće značenje, onda treba pokazati izvorima zašto upravo to značenje proizilazi iz konteksta, a ne ga jednostavno pretpostaviti. Upravo zato sam i naveo da ista formulacija može biti različito interpretirana. Nije "vlastita teorija", nego pitanje značenja i preciznosti samog izraza. :::::::Ako govorimo o formulacijama, "jugoslovenski oficir", "general VRS", "general i komandant Glavnog štaba VRS" ili "rodom/porijeklom iz BiH" imaju prilično jasne reference. ''Bosanskohercegovački'' je u ovom kontekstu širi i višeznačniji izraz i upravo zato otvara pitanje šta se njime želi označiti. Ako postoji izvor koji potvrđuje da je baš ta formulacija najpreciznija, nema problema da ga pogledamo i slijedimo. Isto važi i za državljanstvo. To što je neko bio pripadnik VRS ne znači samo po sebi da je imao državljanstvo Republike Srpske. Tek nakon što je to dokazano može se govoriti o pravnim posljedicama tog statusa. :::::::Tu je bitan i vremenski kontekst. Ustav BiH iz Aneksa 4 stupio je na snagu 14. decembra 1995. i uređuje državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta, dok je Zakon o državljanstvu Republike Srpske donesen 1999. i propisuje dodatna pravila i prelazne kriterije. Zato se ne može jednostavno napraviti lanac "bio je u VRS → bio je državljanin RS → bio je državljanin BiH". To su tri odvojene tvrdnje i svaka od njih zahtijeva dokazivanje. Ako postoji dokaz za drugu tvrdnju, onda možemo raspravljati o trećoj; ali prva sama po sebi nije dokaz za drugu. :::::::Slično je i s tvrdnjom da su svi pripadnici VRS-a, HVO-a, ARBiH-a i AP Zapadne Bosne samim tim "bosanskohercegovački vojnici". To je, po meni, apsurdno širok kriterij. Činjenica da je neka vojna formacija djelovala na teritoriji BiH ne znači automatski da se svaki njen pripadnik može opisati kao "bosanskohercegovački" u državnom, pravnom ili vojnom smislu. Vojnik koji je učestvovao u ratu u Bosni i Hercegovini nije nužno isto što i "bosanskohercegovački vojnik" ako se tim izrazom želi označiti državna ili vojna pripadnost. :::::::Čak i kada bi se dokazalo da je neka osoba imala državljanstvo Republike Srpske, iz toga opet automatski ne slijedi da njenu vojnu funkciju treba opisivati kao funkciju "bosanskohercegovačkog generala". Državljanstvo i pripadnost konkretnoj oružanoj formaciji dvije su različite kategorije. To ne znači da se ne mogu istovremeno navesti, nego da se jedna ne može koristiti kao automatski dokaz za drugu. Peti put ponavljam ovo. :::::::Što se tiče navoda o "nedosljednom prevođenju", hajmo i tu biti konkretni. Ako postoji određeni izvor ili termin koji je pogrešno preveden, navedimo izvor, originalnu formulaciju i pokažimo gdje je nastala greška. RTS ga, recimo, opisuje kao "ratnog komandanta bosanskih Srba", Al Jazeera kao "bivšeg generala Vojske Republike Srpske", dok ga MKSJ prvenstveno određuje kroz njegovu funkciju u VRS-u. To samo po sebi ne znači da je neka druga formulacija zabranjena, ali svakako pokazuje da nije dovoljno reći da je jedna višeznačna formulacija "jedina pravilna" bez objašnjenja šta se njome tačno označava. :::::::Ja sam pisao isključivo zbog svoje revertovane izmjene, a ne zbog revertovane GoodBosnianove. Ako je cilj bio otvoriti raspravu i spriječiti uređivački rat, to mogu razumjeti, ali onda bi bilo dobro da se isto pravilo primjenjuje na sve učesnike. Ne smatram da bilo ko treba čekati nečije "odobrenje" da bi uređivao članak, nije Wikipedija valjda privatizovana? Ako postoji spor, treba ga riješiti kroz raspravu i konsenzus, a ne kroz pretpostavku da je postojeća verzija automatski nedodirljiva. :::::::Korištenje broja izmjena, staža ili broja doprinosa kao argument ne pije vode i nije argument ispravnosti nečijeg stava. Štaviše, srozava kvalitet rasprave, kao što ni broj godina na Wikipediji sam po sebi nije dokaz da je neko u konkretnom pitanju u pravu. Ako GoodBosnian ima argument koji je dobro potkrijepljen izvorima, treba ga procijeniti po tom argumentu, isto kao i tvoj argument, Toni, bez obzira na Vaše učestale prepirke. Lični odnosi između učesnika također ne bi trebali imati nikakvu ulogu u ocjeni sadržaja argumenta. :::::::Uostalom, upravo zato mislim da nije korisno raspravu svoditi na to ko "zauzima čiju stranu", osim u smislu argumentacije relevantne za diskusiju o uvodnom pasusu o Mladiću. Ako neko iznese dobar argument, treba ga prihvatiti bez obzira na to ko ga je iznio; ako je argument loš, treba objasniti zašto je loš, također bez obzira na autora. To je jedini način da rasprava ostane produktivna. :::::::Ako se oko uvoda ne možemo dogovoriti, mislim da je mnogo bolje uključiti širu zajednicu i tražiti mišljenje o konkretnim formulacijama nego nastaviti s revertovanjem. Možemo precizno postaviti nekoliko prijedloga, navesti izvore za svaki i pustiti druge urednike/administratore da procijene koji je najneutralniji, najprecizniji i najbolje potkrijepljen. :::::::Cilj bi valjda trebao biti što precizniji i provjerljiviji uvod, a ne da utvrđujemo ko je "pobijedio" u raspravi. Ako treba, članak se može i privremeno zaštititi dok se ne postigne konsenzus, ali onda zaštita treba služiti rješavanju spora, a ne tome da jedna verzija unaprijed dobije status jedine prihvatljive. Ako ćemo se naguravati ko je u pravu, a ko nije, bez ikakve koristi za Wikipediju, ja se isključujem iz rasprave jer onda ovo gubi svaki smisao. Nismo djeca valjda postali? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 08:07, 29 august 2026 (CEST) ::::::::[https://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf ICTY predmet IT-09-92]: "General-pukovnik, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Bosna i ::::::::Hercegovina." [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:38, 29 august 2026 (CEST) :::::::::U tekstu se "terorisanje" navodi kao jedna od stavki za koje je optužen, a kasnije i osuđen. Slijedeći istu logiku, mogli bismo ga zbog toga nazvati i "bosanskohercegovačkim teroristom", samo zato što se terorisanje odvijalo na području BiH. Jasno je da takav zaključak nije ispravan ([[WP:SINTEZA]]). :::::::::Isto tako, činjenica da je VRS djelovala na području BiH ne znači da je Mladić bio "bosanskohercegovački general". Njemački general Karl Koske, recimo, rođen je u Sarajevu, ali se opisuje kao njemački general Wehrmachta, a ne kao bosanskohercegovački ili jugoslovenski general. :::::::::Dakle, vojna pripadnost određuje se prema vojsci kojoj je general pripadao, a ne prema mjestu rođenja ili području na kojem je djelovao. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 18:43, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::prva rečenica: ::::::::::bio je srpski oficir koji je vodio Vojsku Republike Srpske za vrijeme Rata u BiH. U narednim rečenicama opisati ostalo. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:45, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::Hvala Panasko. Meni je tvoj prijedlog sasvim OK. Sporan mi je samo dio pridjev "bosanskohercegovački", a navela sam razloge zašto. Nadam se da će se i ostali složiti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:51, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::Kako to? Valjda je Republika Srpska još (kao i ranije) dio Bosne i Hercegovine? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:08, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] hajmo onda i Antu Pavelića navesti kao bosanskohercegovačkog profašističkog političara, ratnog zločinaca i ostalo... [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:17, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::Nije ovo mjesto da se neko dogovara, da li je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine. Ovo je promašena tema! Da ponovim: pridjev od imenice Bosna i Hercegovina je bosanskohercegovački - a ne srpski! ...i kakve veze ima Pavelić? Rasplinjavate diskusiju! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::AnToni naredano je brdo država odakle je, a najbitnije nije napisano. Čitam diskusiju vec danima, oko totalno nebitne stvari. Ima veze kako smo druge osobe okarakterisali, jer je princip isti za sve. Mislim da je ovaj prijedlog dobro rješenje da se završi polemika. Za kraj nije ovdje rasprava da li je bosanskohercegovački pridjev od BiH nego da se on u uvodnoj rečenici opiše najtačnije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:36, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::Kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]], uvođenje ovakvih kvalifikacija i odbijanje da se priloži traženi izvor ne doprinosi rješavanju spora, već ga dodatno bespotrebno komplikuje. :::::::::::::::Upravo je poređenje sa Antom Pavelićem bilo upotrebljeno kao logička ilustracija (apsurdnost primjene isključivo geografske premise bez sagledavanja političko-pravnog i historijskog konteksta), a ne kao "rasplinjavanje diskusije". Dok su ostali učesnici u raspravi naveli niz argumentovanih i stručnih razloga zašto sporni pridjev nije enciklopedijski tačan, ti uporno odbijaš da odgovoriš na osnovno pitanje i da konačno predočiš relevantnu referencu koja Mladića definiše kao "bosanskohercegovačkog zapovjednika". :::::::::::::::Pozivanje na puku tvorbu riječi zanemaruje činjenicu da se na Wikipediji ne bavimo vlastitom jezičkom dedukcijom (WP:SINTEZA), već provjerljivim činjenicama iz historijske i pravne literature. Ako rasprava treba da se vrati u konstruktivan i dogovorni okvir, krajnje je vrijeme da ili priložiš traženi izvor koji potvrđuje tvoju tezu, ili uvažiš argumente zajednice i prihvatiš neutralnije formulacije o kojima već postoji saglasnost. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 19:40, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::Dodao sam napomene uz zadnju izmjenu. Nadam se da ovo kompromisno rješenje odgovara i da možemo time zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 20:04, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::Kolega [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], hvala ti na trudu da pronađeš kompromis i zaključiš ovu iscrpljujuću raspravu, ali moram reći da nisam za ovo rješenje. :::::::::::::::::Nagomilavanje odrednica u prvoj rečenici (jugoslavenski, bosanskohercegovački i srpski), uz dugačke fusnote koje svaku od njih moraju posebno ograđivati i pravdati (poput objašnjenja da je bio bosanskohercegovački, iako se zapravo borio protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao i Republike Bosne i Hercegovine), ne rješava problem. Takva konstrukcija pretvara uvodnu rečenicu u pravnu i ideološku kazuistiku umjesto u jasnu, čistu i neutralnu enciklopedijsku definiciju. :::::::::::::::::Osim toga, s tehničke strane, ovakve napomene i isprepletene fusnote predstavljaju veliki problem i za AI alate. Iako jezički modeli mogu pročitati kod, trpanje kontradiktornih identiteta i ograda od njih u sam uvod stvara ozbiljan šum u podacima. Algoritmi koji pokušavaju izvući primarnu i nespornu ulogu neke ličnosti ovdje gube jasnu hijerarhiju i kontekst, jer se osnovna definicija pretvara u semantičku kontradikciju (npr. kako definisati nekoga ko nosi državni pridjev države protiv čijih je institucija ratovao). :::::::::::::::::Mislim da nas ovakvi kompromisi ne vode pravoj tačnosti, pa bih radije podržala neko čišće i jednostavnije rješenje – poput Panaskovog prijedloga – koje ne traži da se osnovna rečenica naknadno "brani" dugačkim objašnjenjima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:14, 29 august 2026 (CEST) ::::::::::::::::::Slažem se s tobom. I treba da budu kratke i jasne rečenice, bez bespotrebnog obrazlaganja. Ovo je bio samo pokušaj privremenog kompromisa. Umjesto toga mogli smo staviti i šablon za neispravnost članka ili POV. Panaskov prijedlog je sasvim OK! [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:01, 29 august 2026 (CEST) :::::::::::::::::::[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]], slažem se s tobom da je postavljanje šablona za neutralnost (POV) trenutno ispravna opcija i jedini fer korak da se čitaocima ukaže na problem. Ukoliko se ne možemo dogovoriti oko čistog i provjerljivog teksta, predlažem da ovu temu prebacimo na Čaršiju i zatražimo mišljenje šire zajednice. Ako se i tamo nastavi odbijanje da se navede validna referenca za sporni pridjev i ako se nastavi sa zloupotrebom administratorskih alata za zaštitu jedne strane, sljedeći korak nam je formalna prijava na oglasnoj tabli za administratorske sporove zbog kršenja pravila o neutralnosti i sukobu interesa. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:37, 29 august 2026 (CEST) {{izvuci}} Kuda početi... Ne mogu da vjerujem koliko bajtova rasprave ste napravili. Etničko porijeklo, državljanstvo i druga biografska pitanja mogu se objasniti dalje u članku, dok uvod treba prvo jasno navesti šta je osoba bila i koju je funkciju obavljala. Ovako kako stoji je rogobatno i nedostaju ključne informacije (komandant glavnog štaba). Nešto poput ovoga je dosta preciznije: {{citat|'''Ratko Mladić''' (12. mart 1942 – 27. august 2026) bio je jugoslovenski oficir i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), čijim je Glavnim štabom komandovao od 12. maja 1992. do najmanje 8. novembra 1996. Kao najviši vojni komandant VRS-a imao je jednu od ključnih uloga u vođenju njenih snaga tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].}} Također apelujem da se smanji korištenje [[Veliki jezički modeli|LLM]]-ova u razgovorima, ako je ikako moguće jer je diskusiju teško pratiti. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:02, 30 august 2026 (CEST) :Kolega, [[Korisnik:Mhare|Hare]], u potpunosti se slažem s ovim prijedlogom, jer precizno i jasno definiše primarnu ulogu i funkciju u uvodnoj rečenici. Po meni je ovo daleko najbolje ponuđeno rješenje koje vraća fokus na enciklopedijsku tačnost. Pozivam i ostale kolege da se izjasne o ovoj formulaciji kako bismo konačno priveli kraju ovu iscrpljujuću diskusiju koja se samo vrti u krug. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:09, 30 august 2026 (CEST) ::☝️ Ovaj Harisov prijedlog je za sad najbolji. Jugoslovenski paše više nego bosanskohercegovački jer je čovjek bio visokopozicioniran kadar JNA, te rođen je na području Kraljevine Jugoslavije (makar to bilo ''de jure''). Znači da odgovara više nego aktuelna formulacija (državni + vojni kontekst ima prednost u odnosu na samo geografski). ::Da ne dužim, ima tu i elemenata zbog čega to tako treba biti: historigrafska praksa, profesionalna karijera, pravni i državni kontinuitet, ali prije svega pojednostavljivanje uvoda je broj 1 razlog za to. Da ne rasčlanjujem sad, prijedlog je top. ::Samo bih predložio još da se naznači da se selo gdje je rođen nalazi na području današnje Bosne i Hercegovine, pa smo i tu dilemu riješili (konkretno nakon ovog pod [[Ratko Mladić#Rani %C5%BEivot i vojna karijera|Rani život i karijera]]: ''<u>Rođen je u [[Božanovići|Božanovićima]] kod [[Kalinovik|Kalinovika]], u tadašnjoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] 12. marta 1942,</u>'' ovdje poslije zareza dodati samo ''<u>današnja Bosna i Hercegovina</u>''. I to bi trebalo biti to ;) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:21, 30 august 2026 (CEST) f2tu1lrxcjy3zqjto6nsrbq81wem7vm Balet 0 19109 3922918 3672665 2026-08-30T10:07:54Z Palapa 383 3922918 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Darcey Bussell, curtain call for Theme and Variations 2007.jpg|mini|desno|300px|Balet na sceni]] '''Balet''' je muzičko-scensko plesno djelo s dramskim sadržajem. Karakteriziraju ga otvoreni položaj stopala (noga iz kuka zarotirana prema vani) i graciozni ali strogo kontrolirani pokreti. '''Balet''' je vrsta [[Performance dance|scenskog plesa]] koja je nastala tokom [[Italian Renaissance|italijanske renesanse]] u petnaestom vijeku<ref>{{Cite web|url=https://luzickaballet.com/ballet.php|title=Luzicka Ballet|website=luzickaballet.com|access-date=2026-05-04}}</ref>, a kasnije se razvila u [[Concert dance|koncertni plesni]] oblik u Francuskoj i Rusiji. Od tada je postao široko rasprostranjen i visoko tehnički oblik plesa sa [[Glossary of ballet|svojim vlastitim vokabularom]]. Balet je imao globalni utjecaj i definisao je temeljne [[Ballet technique|tehnike]] koje se koriste u mnogim drugim plesnim žanrovima i kulturama. Razne škole širom svijeta uključile su vlastite kulture. Kao rezultat toga, balet se razvio na različite načine. Naziv "ballet de cours" zapravo je označavao skup dvorskih plesova prilagođenih za izvođenje na sceni. Bio je izuzetno popularan naročito na [[Francuska|francuskom]] dvoru, pogotovo u vrijeme kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]], koji je i sam nastupao kao baletan, i koji je osnovao prvu baletnu školu. Nakon gotovo 300-godišnje prevlasti Francuza, baletnom scenom su "zagospodarili" [[Rusija|ruski]] umjetnici. I danas mnogi smatraju da najljepši balet izvodi baletni ansambl [[Moskva|moskovskog]] "Boljšoj teatra". Najpoznatiji i najizvođeniji klasični baleti su "Labuđe jezero", "Ščelkunčik" i "Trnoružica" [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]]. [[Datoteka:Edgar_Degas_-_La_Classe_de_danse.jpg|mini|Klasične tutu suknjice sa zvonom u [[Edgar Degas|Degasovom]] ''[[Baletski čas (Degas, Musée d'Orsay)|djelu "Baletski čas]]'' ", 1874.]] == Također pogledajte == * [[Sarajevski balet]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ballet}} * [http://www.abt.org/education/dictionary/index.html American Ballet Theatre's Online Ballet Dictionary] == Literatura == * {{cite book|last=Anderson|first=Jack|url=https://archive.org/details/balletmoderndanc00ande_0|title=Ballet & Modern Dance: A Concise History|publisher=Princeton Book Company, Publishers|year=1992|isbn=978-0-87127-172-3|edition=2nd|location=Princeton, NJ}} * {{cite book|last=Au|first=Susan|title=Ballet & Modern Dance|publisher=[[Thames & Hudson]] world of art|year=2002|isbn=978-0-500-20352-1|edition=2nd|location=London}} * {{cite book|last=Bland|first=Alexander|url=https://archive.org/details/historyofballetd0000blan|title=A History of Ballet and Dance in the Western World|publisher=[[Praeger Publishers]]|year=1976|isbn=978-0-275-53740-1|location=New York|author-link=Alexander Bland|url-access=registration}} * [[Adam Darius|Darius, Adam]] (2007). ''Arabesques Through Time''. Helsinki: Harlequinade Books. {{ISBN|951-98232-4-7}} * {{cite book|last=Gordon|first=Suzanne|title=Off Balance: The Real World of Ballet|publisher=[[McGraw-Hill]]|year=1984|isbn=978-0-07-023770-4}} * {{cite book|last=Kant|first=Marion|title=Cambridge Companion to Ballet|publisher=Cambridge University Press, Publishers|year=2007|isbn=978-0-521-53986-9|edition=1st|series=[[Cambridge Companions to Music]]|location=Cambridge, UK}} * {{cite book|last=Kirstein|first=Lincoln|url=https://archive.org/details/classicballetbas00stua|title=The Classic Ballet|author2=Stuart, Muriel|publisher=[[Alfred A Knopf]]|year=1952|location=New York|author-link=Lincoln Kirstein|author-link2=Muriel Stuart (dancer)|url-access=registration}} * {{cite book|last=Lee|first=Carol|title=Ballet In Western Culture: A History of its Origins and Evolution|publisher=Routledge|year=2002|isbn=978-0-415-94256-0|location=New York}} {{stub-umjetnost}} [[Kategorija:Plesovi]] [[Kategorija:Muzičke forme]] [[Kategorija:Balet]] kayv8tv66gbehekkoytjw1ca7g9nhu4 Wikipedia:Čaršija 4 19126 3922714 3922699 2026-08-29T12:26:46Z Tulum387 155909 /* Komentar */ odgovor 3922714 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km<sup>2</sup>] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km<sup>2</sup> mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:11, 28 august 2026 (CEST) :::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:55, 29 august 2026 (CEST) :::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u "fountain"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 29 august 2026 (CEST) :::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 14:26, 29 august 2026 (CEST) === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> pykf54p8pvf4oe0jg5rsslnlclnxmsc 3922728 3922714 2026-08-29T13:45:43Z Palapa 383 /* Za */ 3922728 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km<sup>2</sup>] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km<sup>2</sup> mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:11, 28 august 2026 (CEST) :::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:55, 29 august 2026 (CEST) :::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u "fountain"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 29 august 2026 (CEST) :::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 14:26, 29 august 2026 (CEST) === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> 49uqs4kf9ylfjxzr7yu71xyfgsbj0r3 3922925 3922728 2026-08-30T10:46:09Z AnToni 2325 /* Komentar */ 3922925 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) :hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST) == Američki mjesec == Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:02, 21 august 2026 (CEST) :Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST) == Septembar == Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) === Male države === ==== Za ==== * {{za}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST) * {{za}} -- <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST) ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini <1000 km<sup>2</sup>] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:12, 21 august 2026 (CEST) :Do 1000 km<sup>2</sup> mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:23, 24 august 2026 (CEST) :: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:11, 28 august 2026 (CEST) :::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:55, 29 august 2026 (CEST) :::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u "fountain"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:36, 29 august 2026 (CEST) :::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 14:26, 29 august 2026 (CEST) ::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:46, 30 august 2026 (CEST)] === ''Prijedlog 2'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== === ''Prijedlog 3'' === ==== Za ==== ==== Protiv ==== ==== Komentar ==== == Afrički mjesec == ... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:19, 21 august 2026 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> 5h01reib3ju9fd215r576ddq1pcu7ng Derviš i smrt 0 20388 3922865 3582129 2026-08-30T07:24:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Derviš i smrt | naziv_originala = | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Meša Selimović]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = {{ZD slika|Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg}} [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] ({{ZD slika|Flag of Yugoslavia (1946–1992).svg}} [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]) | jezik = | žanr = | vrsta_djela = | izdavač = Svjetlost, [[Sarajevo]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = [[1966]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = [[18. vijek]] | mjesto_radnje = | glavni_lik = Ahmed Nurudin | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''Derviš i smrt''' je najuspješniji roman bosanskohercegovačkog pisca [[Meša Selimović|Meše Selimovića]].<ref>{{Cite web|url=https://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsb.php?id=12872|title=TUZLARIJE - Književni susreti Cum grano salis Tuzla Okrugli sto, na temu: Meša Selimović „Derviš i smrt“ Obilježavanje 60 godina postojanja i rada Narodne i univerzitrtske biblioteke|website=bhstring.net|access-date=16. 3. 2024}}</ref> Roman je pisan u razdoblju od četiri godine ([[1962]]-[[1966]]) u piščevom poodmaklom dobu. Objavljen je 1966. godine od strane izdavačke kuće Svjetlost iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i doživio nevjerovatan uspjeh u okvirima čitalačke javnosti širom tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Roman je doživio brojna reizdanja. Derviš i smrt donio je Selimoviću mnogobrojne najviše jugoslavenske nagrade, između ostalih Njegoševu, Goranovu i NIN-ovu nagradu. Žanr romana je psihološka drama sa primjesama filozofije uskomiješane s lirskim doživljajem okolnosti i unutarnjih previranja. Glavni protagonista romana je Ahmed Nurudin koji se susreće sa poteškoćama koje mu nosi hapšenje njegovog brata i sudar sa totalitarnom vlašću [[19. vijek]]a u Bosni, u okolnostima koje izaziva navedeni događaj. Prema rezimeu na koricama 2. izdanja BIGZ-a ([[Beograd]], [[1986]]): ''Klasičan sklad Selimovićevog pripovjedanja, prateći u nečemu [[Ivo Andrić|Andrićev]] nenadmašni uzor, obogaćen izuzetnim filosofskim i lirskim sjenčenjima, u kojima duhovna drama šejha Nurudina zvuči u složenom akordu: prisutni su i andrićevski motivi bosanske kasabe i njenih šarolikih prizora i surovih naravi, ali i osobita orijentalna poezija i duhovnost. Povrh svega, tragedija Selimovićevog [[derviš]]a, suočenog sa zamkama postojanja i sa neminovnošću propasti ljudskih vrijednosti, uzdignuta je do univerzalne slike ljudske sudbine u žrvnju nečovječne historije i totalitarne ideologije. Selimović je tako odista dao jednu od najuzbudljivijih knjiga naše epohe, pri tom, knjigu "za sva vremena".'' Derviš i smrt je doživio ekranizaciju [[1972]]. godine, u režiji Save Mrmaka i sa [[Zoran Radmilović|Zoranom Radmilovićem]] u glavnoj ulozi, u obliku [[Televizijske serije|TV serije]]. [[1974]]. je snimljen i film "Derviš i smrt" u režiji [[Zdravko Velimirović|Zdravka Velimirovića]], sa [[Vojo Mirić|Vojom Mirićem]] u glavnoj, i [[Bata Živojinović|Velimirom ''Batom'' Živojinovićem]], [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]], [[Pavle Vujisić|Pavlom Vujisićem]], [[Abdurrahman Šaljo|Abdurrahmanom Šaljom]], [[Faruk Begolli|Farukom Begollijem]] i drugima u ostalim ulogama. Kasnije je Meša Selimović izdao svojevrsni produžetak ovog djela u obliku romana [[Tvrđava (roman)|Tvrđava]] ([[1970]]). ==Vanjski linkovi== * Esad Duraković, "[https://web.archive.org/web/20111114132704/http://aduproduction.info/produkcija/pozoriste/poeti%C4%8Dke-i-stilske-funkcije-mota/epigrafa-u-romanu-dervis-i-smrt-mese-selimovi%C4%87a.html?print=1&tmpl=component Poetičke i stilske funkcije mota/epigrafa u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića]", ''ADUproduction'', februar 2010. * Nihad Agić, "[https://web.archive.org/web/20111110223729/http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_nihad_agic.htm O modelima perspektiviranja u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića]", ''Novi izraz: Časopis za književnu i umjetničku kritiku'', br 13 (2000). * Atifa Šaljić, "[https://web.archive.org/web/20111110140427/http://www.bicent.com/kultura/motiv-pehlivanstva-u-romanu-dervis-i-smrt-mehmeda-mese-selimovica Motiv pehlivanstva u romanu Derviš i smrt Mehmeda Meše Selimovića]", ''Bicent'', 13-05-2010. * Nadija Rebronja, "[http://np-rs.academia.edu/NadijaRebronja/Books/822326/Dervis_ili_covek_zivot_i_smrt._Religijski_podtekst_romana_Dervis_i_smrt_Mese_Selimovica Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića]", Službeni glasnik, Beograd, 2010. * Branka Tarbuk-Topić, "[https://web.archive.org/web/20120616080354/http://skolarac.net/index.php?option=com_k2&view=item&id=499:tematsko-motivski-kompleks-u-romanu-dervi%C5%A1-i-smrt-me%C5%A1e-selimovi%C4%87a&Itemid=221 Tematsko-motivski kompleks u romanu "Derviš i smrt" Meše Selimovića]", Beograd, 2000 * Enver Kazaz, "[http://www.scribd.com/doc/91707117/Godi%C5%A1njak-Preporod-2010 Sjećanja kao dokumentarni okvir političke parabole u "Dervišu i smrti" i "Tvrđavi" Meše Selimovića]{{Mrtav link}}", Preporod, 2010 * Aleksandar Birviš, "[http://hrcak.srce.hr/file/81174 Lik Božji u romanu Derviš i smrt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200613145613/https://hrcak.srce.hr/file/81174 |date=13. 6. 2020 }}", ''Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti'', Vol.44. No.5. Listopad 1989. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Wikicitat|Derviš i smrt}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]] [[Kategorija:Meša Selimović]] 7qsyx706dx3uhpp8l0o3iurq9r89sd4 Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji 0 23256 3922846 3921280 2026-08-30T02:42:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922846 wikitext text/x-wiki {{Historija BiH}} '''Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji''' obuhvata period od završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. do sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] 1941. Nakon kratkog perioda u sastavu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], Bosna i Hercegovina je 1. decembra 1918. ušla u zajedničku južnoslavensku monarhiju, [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.<ref name="Isek1998">{{Cite book |last=Išek |first=Tomislav |chapter=Bosna i Hercegovina od stvaranja do propasti prve zajedničke države (1918–1941) |title=Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata |editor-last=Tepić |editor-first=Ibrahim |location=Sarajevo |publisher=Bosanski kulturni centar |year=1998 |pages=299–337 }}</ref> [[Datoteka:Sarajevo Tram Vijecnica 1938.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Tramvaj prolazi pored Vijećnice u Sarajevu 1938. godine.|Sarajevo 1938. godine. Tramvaj prolazi pored [[Sarajevska vijećnica|Vijećnice]] na uskotračnoj gradskoj pruzi.]] Državnopravni i upravni položaj Bosne i Hercegovine tokom međuratnog perioda više puta se mijenjao. U prvim godinama nove države zadržala je posebnu zemaljsku upravu i dotadašnji teritorijalni okvir. Nakon [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] njen teritorij je organiziran u šest oblasti koje su zajedno ostale unutar dotadašnjih granica Bosne i Hercegovine. Uvođenjem [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. taj je teritorijalni okvir napušten, a Bosna i Hercegovina razdijeljena je između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] 1939. trinaest bosanskohercegovačkih kotara uključeno je u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]], dok konačno državno preuređenje nije provedeno prije sloma Kraljevine 1941.<ref name="Brkljaca135">{{Cite journal |last=Brkljača |first=Seka |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini |journal=Historijska traganja |issue=7 |year=2011 |pages=135–157 }}</ref><ref name="Dubravica165">{{Cite journal |last=Dubravica |first=Branko |title=Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine |journal=Politička misao |volume=48 |issue=4 |year=2011 |pages=165–170 }}</ref> Politički život obilježavali su sporovi o centralističkom, federalističkom i autonomističkom uređenju države te promjenjivi odnosi među političkim strankama. [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] (JMO), tokom najvećeg dijela međuratnog perioda najutjecajnija politička organizacija među [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom Bosne i Hercegovine, djelovala je i kao opoziciona stranka i kao učesnica državnih vlada. Značajnu ulogu imali su i [[Hrvatska seljačka stranka]], radikalske, demokratske i zemljoradničke stranke, kao i [[Komunistička partija Jugoslavije]] i radnički pokret.<ref name="Purivatra1999">{{Cite book |last=Purivatra |first=Atif |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca |location=Sarajevo |publisher=Bosanski kulturni centar |year=1999 |isbn=9958-700-04-2 }}</ref><ref name="Kamberovic2008">{{Cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Politička djelatnost Mehmeda Spahe od 1929. do 1939. godine |journal=Historijska traganja |issue=2 |year=2008 |pages=143–190 }}</ref> Bosna i Hercegovina je između dva svjetska rata ostala izrazito agrarno društvo. Broj stanovnika porastao je sa 1.890.440 na popisu 1921. na 2.323.555 na popisu 1931, dok su urbanizacija i industrijalizacija napredovale sporo i neujednačeno. Rudarstvo, metalurgija, šumarstvo i drvna industrija bili su važna središta industrijskog razvoja, ali je velika većina stanovništva i dalje živjela na selu i bila vezana za poljoprivredu. Obrazovni razvoj ograničavali su visoka nepismenost i nedovoljno razvijena mreža obrazovnih ustanova, a Bosna i Hercegovina u ovom periodu nije imala univerzitet.<ref name="Brkljaca2006">{{Cite journal |last=Brkljača |first=Seka |title=Stanovnici bosanskohercegovačkih gradova (1918–1941. godine) |journal=Prilozi |issue=35 |year=2006 |pages=61–104 }}</ref><ref name="Hadzirovic2001">{{Cite journal |last=Hadžirović |first=Ahmed |title=Značajnija obilježja privredne i socijalne strukture u Bosni i Hercegovini 1931–1941. |journal=Prilozi |issue=30 |year=2001 |pages=143–162 }}</ref><ref name="Licina2012">{{Cite journal |last=Ličina |first=Aida |title=Stipendiranje u Bosni i Hercegovini (1878–1990) |journal=Historijska traganja |issue=9 |year=2012 |pages=31–64 }}</ref> == Prijelaz u novu državu (1918–1921) == === Narodno vijeće i prijenos vlasti === Raspad austrougarskog državnog sistema u jesen 1918. doveo je do stvaranja novih političkih organa na južnoslavenskim područjima Monarhije. U Sarajevu je 20. oktobra 1918. osnovan Glavni odbor [[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine|Narodnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu]]. Predstavnici Narodnog vijeća preuzeli su vlast od zemaljskog poglavara [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] 1. novembra, a Narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu počela je djelovati 3. novembra 1918.<ref name="Omerovic185">{{Cite journal |last=Omerović |first=Enes S. |title=Elementi represije u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu |journal=Historijska traganja |issue=3 |year=2009 |page=185 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_3.GODINA1918.-EnesSO.pdf }}</ref> Nova vlast organizirala je lokalna narodna vijeća i preuzimala poslove dotadašnje austrougarske uprave. Bosna i Hercegovina se potom našla u sastavu Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Ta država nije 1. decembra 1918. samo promijenila ime, nego je ujedinjenjem s Kraljevinom Srbijom nastala nova zajednička monarhija Srba, Hrvata i Slovenaca.<ref name="Isek1998"/> === Upravni položaj Bosne i Hercegovine === U prvim godinama zajedničke države Bosna i Hercegovina nije imala status federalne ili autonomne jedinice, ali je zadržala niz obilježja posebnog upravnog područja. Narodnu vladu naslijedila je Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, a na njenom području nastavili su važiti brojni propisi iz austrougarskog perioda. Prenošenje nadležnosti na centralne organe i pravna, upravna i privredna integracija u novu državu odvijali su se postepeno.<ref name="Brkljaca2009">{{Cite journal |last=Brkljača |first=Seka |title=Neke karakteristike integracijskih procesa Bosne i Hercegovine u novu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslaviju |journal=Historijska traganja |issue=3 |year=2009 |pages=137–182 }}</ref> Takvo prijelazno uređenje omogućilo je da Bosna i Hercegovina do uspostavljanja novog ustavnog sistema ostane jedinstvena administrativno-teritorijalna cjelina, iako su se njene pokrajinske nadležnosti postepeno sužavale u korist centralne uprave.<ref name="Brkljaca2009"/> === Agrarna reforma i sigurnosne prilike === Jedno od najvažnijih društvenih i političkih pitanja neposredno nakon rata bila je agrarna reforma. Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme iz februara 1919. pokrenule su ukidanje preostalih kmetskih odnosa i promjenu vlasničkih odnosa nad zemljom. Pitanja prijenosa zemlje, obeštećenja ranijih vlasnika i načina provođenja reforme postala su važan predmet političkih sukoba.<ref name="Gakovic1970">{{Cite journal |last=Gaković |first=Milan |title=Rješavanje agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini 1918–1921. |journal=Prilozi |volume=VI |issue=6 |year=1970 |pages=9–116 }}</ref><ref name="Purivatra1967">{{Cite journal |last=Purivatra |first=Atif |title=Političke partije prema agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovini neposredno poslije 1918. godine |journal=Prilozi |issue=3 |year=1967 |pages=87–126 }}</ref> Prijelaz vlasti odvijao se u nestabilnim sigurnosnim prilikama. Povlačenje i raspad dijelova austrougarskog vojnog i policijskog aparata, povratak vojnika, agrarni sukobi i djelovanje različitih naoružanih grupa pratili su pljačka, samovolja i drugi oblici nasilja u više krajeva Bosne i Hercegovine.<ref name="Omerovic186">{{Cite journal |last=Omerović |first=Enes S. |title=Elementi represije u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu |journal=Historijska traganja |issue=3 |year=2009 |pages=186–193 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_3.GODINA1918.-EnesSO.pdf }}</ref> Omerović razlikuje represivne mjere novih državnih organa, uključujući cenzuru, politički nadzor i ograničavanje pojedinih sloboda, od lokalnih zloupotreba i nasilja nastalih u uslovima slabe kontrole i sigurnosne nestabilnosti.<ref name="Omerovic2015">{{Cite book |last=Omerović |first=Enes S. |title=Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918–1921) |location=Sarajevo |publisher=Institut za istoriju |year=2015 |isbn=978-9958-649-19-6 }}</ref> === Političko organiziranje i izbori 1920. === Stranački život intenzivnije se razvijao tokom 1919. i 1920. Političke organizacije razlikovale su se prema stavovima o državnom uređenju, agrarnoj reformi, nacionalnim pitanjima i odnosu prema centralnoj vlasti. Pored radikalskih, demokratskih, zemljoradničkih, socijalističkih i komunističkih organizacija, značajan politički prostor zauzele su stranke čija se izborna baza u velikoj mjeri oslanjala na pojedine vjerske i nacionalne zajednice.<ref name="Purivatra1999"/> Jugoslavenska muslimanska organizacija osnovana je u Sarajevu 16. februara 1919. Njen prvi predsjednik bio je tuzlanski muftija [[Ibrahim Maglajlić]], dok je [[Mehmed Spaho]] ubrzo postao jedan od vodećih političara stranke. JMO je u svojoj ranoj politici posebno isticala imovinska i agrarna pitanja, vjersko-prosvjetne interese muslimanskog stanovništva i položaj Bosne i Hercegovine u novoj državi.<ref name="Purivatra1999"/> Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. novembra 1920. JMO je osvojila 24 poslanička mandata i postala najuspješnija pojedinačna politička organizacija na području Bosne i Hercegovine. Značajnu podršku ostvarile su i druge zemljoradničke, radikalske, hrvatske i komunističke liste.<ref name="Purivatra1999"/> == Vidovdanski poredak (1921–1929) == === Vidovdanski ustav i član 135. === [[Vidovdanski ustav]] usvojen je 28. juna 1921. i novu monarhiju uredio kao centraliziranu državu. JMO je podršku ustavu povezala s pregovorima s vladom o položaju Bosne i Hercegovine, agrarnim pitanjima i interesima muslimanskih vjerskih i prosvjetnih ustanova.<ref name="Purivatra1999"/> Za Bosnu i Hercegovinu poseban značaj imao je član 135. Ustava. Njime je određeno da se pri uspostavljanju oblasti Bosna i Hercegovina razdijeli unutar svojih tadašnjih granica, pri čemu su dotadašnji okruzi privremeno tretirani kao oblasti. Odredba nije Bosni i Hercegovini davala političku autonomiju niti je njene granice činila apsolutno nepromjenjivim, jer je pod određenim uslovima omogućavala naknadno izdvajanje pojedinih općina ili srezova i njihovo priključenje drugim oblastima.<ref name="Brkljaca145">{{Cite journal |last=Brkljača |first=Seka |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini |journal=Historijska traganja |issue=7 |year=2011 |pages=144–145 }}</ref> Uloga Mehmeda Spahe u ovom procesu bila je značajna, ali je posebno rješenje za Bosnu i Hercegovinu bilo rezultat političkih pregovora vlade s poslaničkim klubom JMO, a ne djelovanja jednog političara.<ref name="Purivatra1999"/> === Oblastna podjela i ukidanje pokrajinske uprave === Uredbom o podjeli države na oblasti iz 1922. teritorij Bosne i Hercegovine organiziran je u šest oblasti: Bihaćku, Mostarsku, Sarajevsku, Travničku, Tuzlansku i Vrbasku. Oblasti nisu činile jedinstvenu političko-upravnu jedinicu, ali su zajedno ostale unutar dotadašnjeg teritorijalnog okvira Bosne i Hercegovine.<ref name="Brkljaca145"/> [[Datoteka:Scs_kingdom_oblasts_1922_1929_sr.png|alt=Karta oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1922. do 1929.|desno|mini|Oblastna podjela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1922–1929. Na području Bosne i Hercegovine formirane su Bihaćka, Vrbaska, Travnička, Tuzlanska, Sarajevska i Mostarska oblast.]] Uspostavljanje oblasti nije istovremeno značilo trenutni prestanak svih pokrajinskih institucija. Poslovi Pokrajinske uprave postepeno su prenošeni na nove organe, dok je pravna unifikacija države trajala znatno duže. Pojedini bosanskohercegovački propisi iz austrougarskog perioda nastavili su se primjenjivati i nakon ukidanja pokrajinske uprave.<ref name="Brkljaca135"/> === JMO, Mehmed Spaho i koalicijska politika === Podrška Vidovdanskom ustavu izazvala je neslaganja unutar JMO o daljem odnosu prema centralnoj vlasti. Mehmed Spaho se početkom 1920-ih profilirao kao vodeći političar stranke, a izborni uspjesi JMO učvrstili su njegov položaj.<ref name="Purivatra1999"/> [[Datoteka:Mehmed Spaho portrait.jpg|thumb|left|upright=0.8|alt=Portret Mehmeda Spahe.|[[Mehmed Spaho]], vodeći političar [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] tokom većeg dijela međuratnog perioda.]] JMO tokom 1920-ih nije imala nepromjenjiv odnos prema centralnim vladama. Djelovala je i kao opoziciona stranka i kao partner u parlamentarnim sporazumima. Nakon izbora 1923. učestvovala je, zajedno s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom i Slovenskom ljudskom strankom, u Federalističkom bloku koji je tražio izmjene centralističkog ustavnog sistema. Kasnije je ulazila u druge opozicione kombinacije, ali i ponovo učestvovala u vlasti.<ref name="Purivatra1999"/> Koalicijska politika JMO stoga se ne može jednostavno opisati ni kao stalna podrška centralizmu ni kao neprekidna federalistička opozicija. === Lokalna samouprava i kriza parlamentarizma === Opći općinski izbori u Bosni i Hercegovini godinama su odgađani. Održani su tek u oktobru 1928, pri čemu je zbog nepostojanja jedinstvenog novog zakonskog sistema lokalne samouprave bilo potrebno ponovno objaviti i prilagoditi dio ranijeg bosanskohercegovačkog općinskog zakonodavstva.<ref name="Brkljaca152">{{Cite journal |last=Brkljača |first=Seka |title=Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini |journal=Historijska traganja |issue=7 |year=2011 |pages=152–155 }}</ref> Parlamentarni sistem je istovremeno ulazio u sve dublju krizu. U Narodnoj skupštini u Beogradu 20. juna 1928. radikalski poslanik [[Puniša Račić]] pucao je na poslanike Hrvatske seljačke stranke, pri čemu su Pavle Radić i Đuro Basariček ubijeni, a [[Stjepan Radić]] teško ranjen. Radić je kasnije umro od posljedica ranjavanja. Kriza koja je uslijedila bila je neposredna politička prethodnica ukidanja parlamentarnog poretka početkom 1929.<ref name="Isek1998"/> == Šestojanuarska diktatura (1929–1935) == === Banovinska podjela === Kralj [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I]] je 6. januara 1929. ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i uspostavio kraljevsku diktaturu. Političke stranke izgubile su mogućnost legalnog djelovanja. U oktobru iste godine država je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju i reorganizirana u devet banovina, u sklopu politike integralnog jugoslavenstva.<ref name="Hasanbegovic2010">{{Cite journal |last=Hasanbegović |first=Zlatko |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija od uvođenja diktature kralja Aleksandra do Sarajevskih punktacija (1929–1933) |journal=Pilar |volume=V |issue=10(2) |year=2010 |pages=9–44 |url=https://hrcak.srce.hr/65011 }}</ref><ref name="Dubravica155">{{Cite journal |last=Dubravica |first=Branko |title=Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine |journal=Politička misao |volume=48 |issue=4 |year=2011 |page=155 }}</ref> [[Datoteka:Banovine Kraljevine Jugoslavije 1929–1939.svg|thumb|right|upright=1.4|alt=Karta banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939.|Banovinska podjela Kraljevine Jugoslavije 1929–1939. Teritorij Bosne i Hercegovine bio je podijeljen između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine.]] Teritorij Bosne i Hercegovine podijeljen je između [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]], [[Primorska banovina|Primorske]] i [[Zetska banovina|Zetske banovine]]. Time je napušten teritorijalni okvir koji je, uprkos podjeli na šest oblasti, bio zadržan nakon 1922.<ref name="Dubravica155"/> Nova podjela bila je dio šireg napuštanja historijskih pokrajinskih jedinica u korist banovina čija imena i granice nisu trebali neposredno slijediti ranije pokrajinske identitete.<ref name="Dubravica155"/> === Politički život pod diktaturom === JMO je, kao i druge stranke, nakon 6. januara izgubila mogućnost legalnog djelovanja. Njeno vodstvo u početnoj fazi diktature nije organiziralo aktivni ilegalni otpor, nego je uglavnom zauzelo pasivan i oprezan stav prema režimu. Mehmed Spaho održavao je političke kontakte, ali se otvorenija opoziciona aktivnost razvila tek početkom 1930-ih.<ref name="Hasanbegovic2010"/> Oktroiranim ustavom iz 1931. obnovljen je formalni predstavnički poredak, ali bez povratka slobodnom višestranačkom parlamentarizmu. Kralj je zadržao široka ovlaštenja, dok su političko organiziranje i izborni proces ostali pod snažnim ograničenjima režima.<ref name="Hasanbegovic2010"/> === Islamska vjerska zajednica === Režim je 1930. proveo reorganizaciju Islamske vjerske zajednice na nivou Kraljevine. Sjedište reisul-uleme premješteno je iz Sarajeva u Beograd, centralne vlasti dobile su veći utjecaj na imenovanje vrhovnih vjerskih funkcionera, a nadzor nad vakufskim i drugim poslovima zajednice pojačan je.<ref name="Becirovic2008">{{Cite journal |last=Bećirović |first=Denis |title=O položaju Islamske vjerske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji (1929–1941) |journal=Historijska traganja |issue=2 |year=2008 |pages=191–208 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_2.%C4%8CLANCI-DenisB.pdf }}{{Mrtav link}}</ref> [[Džemaludin Čaušević]] protivio se takvom preuređenju i ubrzo je napustio položaj reisul-uleme. Njegov nasljednik postao je Ibrahim Maglajlić. Reorganizacijom je tako znatno ojačan državni nadzor nad institucijama Islamske vjerske zajednice.<ref name="Becirovic2008"/> === Sarajevske punktacije === Početkom 1933. vodstvo nekadašnje JMO prešlo je iz političke pasivnosti u otvoreniju opoziciju. U Sarajevu su usvojene Sarajevske punktacije, kojima je tražen povratak parlamentarnoj vlasti i autonomni položaj Bosne i Hercegovine u reorganiziranoj jugoslavenskoj državi.<ref name="Hasanbegovic2010"/> Punktacije nisu predstavljale program izdvajanja Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije. Njihov cilj bio je promijeniti centralističko uređenje i Bosni i Hercegovini osigurati poseban politički položaj u okviru zajedničke države.<ref name="Kamberovic2008"/> Vlasti su protiv autora i osoba koje su širile dokument poduzele represivne mjere. Mehmed Spaho, Halid-beg Hrasnica i drugi političari bili su kažnjavani zatvorom i novčanim kaznama.<ref name="Hasanbegovic2010"/> == Od JRZ-a do sloma Kraljevine (1935–1941) == === Stojadinovićeva vlada i JRZ === Nakon izbora u maju 1935. [[Milan Stojadinović]] je u junu formirao novu vladu u koju su ušli i Mehmed Spaho te predstavnici Slovenske ljudske stranke. Iz te političke kombinacije razvila se Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ), koja je povezivala Stojadinovićev dio radikala, političku mrežu bivše JMO i slovenačke političare okupljene oko Antona Korošca.<ref name="Kamberovic2008"/> Ulaskom u JRZ JMO je izgubila raniji samostalni organizacijski položaj, ali je njena mreža u Bosni i Hercegovini nastavila djelovati kao prepoznatljiva politička grupacija okupljena oko Spahe. Autonomistički zahtjev iz 1933. u ovom periodu nije bio u prvom planu vladine politike.<ref name="Kamberovic2008"/> Važan dio političkog sporazuma između Spahinog kruga i Stojadinovićeve vlade odnosio se na novo uređenje Islamske vjerske zajednice. Tokom 1935. i 1936. izmijenjen je sistem iz vremena diktature, sjedište reisul-uleme vraćeno je u Sarajevo i obnovljen je veći stepen samouprave i izbornosti njenih organa. Istovremeno je politička mreža bivše JMO ostvarila snažan utjecaj na upravljanje zajednicom.<ref name="HasanbegovicIVZ">{{Cite journal |last=Hasanbegović |first=Zlatko |title=„Spahina“ Islamska vjerska zajednica: između obnove vakufske autonomije i stranačkog nadzora 1935–1938. |journal=Historijski zbornik |volume=63 |issue=2 |year=2010 |pages=489–520 |url=https://hrcak.srce.hr/81600 }}</ref> [[Fehim Spaho]], brat Mehmeda Spahe, izabran je za reisul-ulemu 1938. godine.<ref name="HasanbegovicIVZ"/> === Izbori 1938. i političke podjele === Izbori 11. decembra 1938. potvrdili su snažnu političku polarizaciju u Kraljevini. U Bosni i Hercegovini politička mreža nekadašnje JMO ostala je važan oslonac Stojadinovićeve JRZ, dok je Hrvatska seljačka stranka pod vodstvom [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] zadržala snažan položaj među hrvatskim biračima.<ref name="Isek1991">{{Cite book |last=Išek |first=Tomislav |title=Hrvatska seljačka stranka u Bosni i Hercegovini 1929–1941. |location=Sarajevo |publisher=Institut za istoriju |year=1991 }}</ref><ref name="Kamberovic2008"/> Izborni rezultat nije ukinuo unutrašnje razlike unutar pojedinih vjerskih i nacionalnih zajednica niti je doveo do konačnog rješenja sporova o državnom uređenju. === Pregovori o državnom preuređenju === Nakon Stojadinovićeve smjene početkom 1939. predsjednik vlade postao je [[Dragiša Cvetković]], čiji je glavni politički zadatak bio postizanje sporazuma s Mačekom. Mehmed Spaho ostao je ministar saobraćaja, ali se protivio teritorijalnim rješenjima kojima bi znatni dijelovi Bosne i Hercegovine bili izdvojeni radi stvaranja hrvatske jedinice.<ref name="Kamberovic2008"/> Spaho je iznenada umro u Beogradu 29. juna 1939, tokom pregovora o državnom preuređenju. Kasnije su se pojavile tvrdnje da je bio otrovan ili ubijen zbog svog političkog stava, ali historiografija takve verzije ne smatra utvrđenom činjenicom.<ref name="Kamberovic2008"/> Nakon njegove smrti vodeću ulogu u političkom krugu nekadašnje JMO preuzeo je [[Džafer Kulenović]]. === Sporazum Cvetković–Maček i Banovina Hrvatska === Cvetković i Maček postigli su sporazum 26. augusta 1939. kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska. Pored Savske i Primorske banovine, nova jedinica obuhvatila je dodatne kotare, među kojima trinaest kotara s teritorije Bosne i Hercegovine.<ref name="Dubravica165"/> Bosanskohercegovački kotari uključeni u Banovinu Hrvatsku bili su Mostar, Ljubuški, Livno, Duvno, Stolac, Bugojno, Konjic, Prozor, Travnik, Fojnica, Brčko, Derventa i Gradačac. Zajedno su obuhvatali približno 26,8% teritorije Bosne i Hercegovine.<ref name="Dubravica165"/> [[Datoteka:Banovina Hrvatska kotari.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Historijska karta Banovine Hrvatske s prikazom kotara 1939. godine.|Banovina Hrvatska 1939. godine s prikazom kotara. U njen sastav uključeno je trinaest kotara s teritorije Bosne i Hercegovine.]] Granice Banovine Hrvatske nisu bile zamišljene kao konačno rješenje cjelokupnog državnog preuređenja. Sam sporazum predviđao je da se njen definitivni opseg odredi u sklopu budućeg konačnog uređenja države, zbog čega pitanje položaja ostatka Bosne i Hercegovine poslije augusta 1939. ostaje otvoreno.<ref name="Begic177">{{Cite journal |last=Begić |first=Dana |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček |journal=Prilozi |volume=II |issue=2 |year=1966 |page=177 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf }}</ref> === Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine === Sporazum je ponovo otvorio raspravu o budućem položaju Bosne i Hercegovine. Džafer Kulenović je 6. novembra 1939. predložio da se, pored hrvatske, srpske i slovenske, formira i četvrta jugoslavenska jedinica sastavljena od Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama.<ref name="Begic181">{{Cite journal |last=Begić |first=Dana |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček |journal=Prilozi |volume=II |issue=2 |year=1966 |pages=181–182 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf }}</ref> Tokom novembra i decembra 1939. u više gradova održavani su sastanci i konferencije na kojima je tražen autonomni položaj Bosne i Hercegovine. Na dva šira sastanka predstavnika muslimanskih organizacija u Sarajevu 30. decembra 1939. donesena je odluka o osnivanju Pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine i formiranju njegovih akcionih organa.<ref name="Begic183">{{Cite journal |last=Begić |first=Dana |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček |journal=Prilozi |volume=II |issue=2 |year=1966 |pages=183–184 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf }}</ref> Ideja autonomije nije bila ograničena samo na taj politički krug. Centralno rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije prihvatilo je parolu autonomije Bosne i Hercegovine u prvomajskom proglasu 1940, a taj stav potom je potvrđen na bosanskohercegovačkoj pokrajinskoj konferenciji KPJ i Petoj zemaljskoj konferenciji iste godine.<ref name="Begic185">{{Cite journal |last=Begić |first=Dana |title=Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u uslovima sporazuma Cvetković–Maček |journal=Prilozi |volume=II |issue=2 |year=1966 |page=185 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dana-Begic-Pokret-za-autonomiju-BiH-u-uslovima-sporazuma-Cvetkovic-.pdf }}</ref> Ni unutar srpskih političkih krugova u Bosni i Hercegovini stavovi o budućem uređenju nisu bili potpuno jednaki. Sonja Dujmović je, primjerice, pokazala razilaženja među sarajevskim radikalima; Dušan Jeftanović suprotstavljao se etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine, dok su drugi radikalski krugovi zastupali drugačija rješenja.<ref name="Dujmovic2004">{{Cite journal |last=Dujmović |first=Sonja |title=Sporazum Cvetković–Maček i autonomija Bosne i Hercegovine u viđenju sarajevskih radikala |journal=Prilozi |issue=33 |year=2004 |pages=253–263 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Izlaganjasanaucnihskupova-SonjaDujmovic.pdf }}</ref> Državno preuređenje tako je ostalo nedovršeno, a pitanje teritorijalnog i ustavnog položaja Bosne i Hercegovine nije riješeno prije rata. === Aprilski rat === Jugoslavenska vlada pristupila je [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] 25. marta 1941. Dva dana kasnije u Beogradu je izvršen vojni udar i formirana vlada generala Dušana Simovića. Njemačka i njeni saveznici napali su Jugoslaviju 6. aprila 1941, nakon čega je Kraljevina brzo vojno poražena i teritorijalno razbijena.<ref name="Isek1998"/> Time je završen međuratni državnopravni period Bosne i Hercegovine i započelo razdoblje Drugog svjetskog rata. == Upravne promjene == {| class="wikitable" |+ Upravni položaj Bosne i Hercegovine 1918–1941. ! Period ! Položaj |- | 1918–1921. | Posebna zemaljska uprava u procesu integracije u novu državu.<ref name="Brkljaca2009"/> |- | 1922–1929. | Šest oblasti unutar dotadašnjeg teritorijalnog okvira Bosne i Hercegovine.<ref name="Brkljaca145"/> |- | 1929–1939. | Teritorij podijeljen između Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske banovine.<ref name="Dubravica155"/> |- | 1939–1941. | Trinaest kotara uključeno u Banovinu Hrvatsku, dok konačno državno preuređenje nije završeno.<ref name="Dubravica165"/><ref name="Begic177"/> |} == Stanovništvo i društvo == === Demografski razvoj === Prema službenom popisu stanovništva iz 1921, u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.890.440 stanovnika. Popis iz 1931. zabilježio je 2.323.555 stanovnika, što predstavlja porast od približno 22,9% tokom jedne decenije.<ref name="Popis1921">{{Cite book |author=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god. |location=Sarajevo |publisher=Državna štamparija |year=1932 |url=https://archive.org/details/definitivnirezul00yugo |oclc=14770211 }}</ref><ref name="Brkljaca2006"/> {| class="wikitable" |+ Stanovništvo Bosne i Hercegovine ! Popis ! Broj stanovnika |- | 1921. | 1.890.440<ref name="Popis1921"/> |- | 1931. | 2.323.555<ref name="Brkljaca2006"/> |} Međuratne popisne kategorije ne mogu se bez metodološkog objašnjenja neposredno preslikavati na savremene nacionalne kategorije. Popis iz 1921. stanovništvo je detaljno razvrstavao prema vjeroispovijesti i maternjem jeziku, pri čemu su južnoslavenski jezici u velikoj mjeri objedinjavani. Zbog toga konfesionalne kategorije iz popisa ne treba automatski poistovjećivati s modernim etničkim kategorijama.<ref name="Popis1921"/> === Gradovi i urbanizacija === Bosna i Hercegovina ostala je izrazito ruralna. Iako je između popisa rastao broj stanovnika administrativno označenih kao gradsko stanovništvo, službene brojke ne predstavljaju neposrednu mjeru stvarne urbanizacije. Krajem 1920-ih granice brojnih gradskih općina proširene su na okolna ruralna naselja, pa podaci iz 1921. i 1931. nisu u potpunosti usporedivi.<ref name="Brkljaca2006"/> Veći administrativni, industrijski i saobraćajni centri nastavili su rasti, ali se ukupna transformacija iz ruralnog u urbano društvo odvijala sporo. Na promjene gradske populacije utjecali su migracije iz sela, promjene u agrarnim odnosima i razvoj industrijskih i upravnih funkcija pojedinih gradova.<ref name="Brkljaca2006"/> === Školstvo i pismenost === Bosna i Hercegovina je nakon 1918. imala nedovoljno razvijenu mrežu osnovnih i srednjih škola, manjak nastavnog kadra i visoku nepismenost. Tokom međuratnog perioda broj škola i učenika povećavao se, organizirani su analfabetski kursevi i razvijani različiti oblici stipendiranja, ali je obrazovna infrastruktura ostala ograničena.<ref name="Licina2012"/> Bosna i Hercegovina u međuratnom periodu nije imala univerzitet. Studenti iz zemlje visoko obrazovanje najčešće su stjecali u Beogradu i Zagrebu, a dio njih studirao je u Pragu, Beču i drugim univerzitetskim središtima. Zbog toga su državne, općinske i privatne stipendije imale značajnu ulogu u obrazovanju studenata iz Bosne i Hercegovine.<ref name="Licina2012"/> === Kulturno-prosvjetna društva === Važnu ulogu u obrazovanju i kulturnom životu imala su kulturno-prosvjetna društva. Među najznačajnijim su bili [[Gajret]], [[Prosvjeta]], Napredak i [[Narodna uzdanica]]. Ona su finansirala stipendije, učeničke i studentske domove, biblioteke i druge kulturne i prosvjetne aktivnosti.<ref name="Licina2012"/> Njihovo djelovanje bilo je povezano i s različitim društvenim, vjerskim i nacionalno-političkim strujama, pa su pored prosvjetne imala i širu ulogu u organiziranju međuratnog društva. == Privreda i radništvo == === Poljoprivreda i agrarno društvo === Privredna struktura Bosne i Hercegovine ostala je pretežno agrarna tokom cijelog međuratnog perioda. Prema podacima iz 1931, oko 84,1% privredno aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u poljoprivredi, dok je oko 84,45% ukupnog stanovništva živjelo na selu.<ref name="Hadzirovic143">{{Cite journal |last=Hadžirović |first=Ahmed |title=Značajnija obilježja privredne i socijalne strukture u Bosni i Hercegovini 1931–1941. |journal=Prilozi |issue=30 |year=2001 |page=143 }}</ref> Agrarna reforma iz prvih poslijeratnih godina promijenila je vlasničke odnose i ukinula veliki dio ranijih kmetskih odnosa, ali osnovni agrarni karakter bosanskohercegovačkog društva nije nestao. Velik dio stanovništva i dalje je neposredno zavisio od poljoprivrede, dok je dio seoskog stanovništva sezonski tražio zaposlenje u rudnicima, šumarstvu i drugim industrijskim granama.<ref name="Gakovic1970"/><ref name="Hadzirovic2001"/> === Industrija, rudarstvo i šumarstvo === Industrijska proizvodnja bila je koncentrirana u ograničenom broju sektora i područja. Među najvažnijim nepoljoprivrednim djelatnostima bili su šumarstvo i drvna industrija, rudarstvo, metalurgija i saobraćaj. Veća industrijska i rudarska središta razvila su se, između ostalog, u Zenici, Kaknju, Kreki i Tuzli, Varešu, Zavidovićima, Tesliću i Drvaru.<ref name="Hadzirovic1974">{{Cite journal |last=Hadžirović |first=Ahmed |title=Prilog proučavanju položaja radnika u Bosni i Hercegovini između dva rata |journal=Prilozi |issue=10/2 |year=1974 |pages=235–266 }}</ref> Drvna industrija zapošljavala je velik broj sezonskih i nekvalificiranih radnika i bila snažno zavisna od izvozne konjunkture. Rudarstvo i metalurgija imali su posebno važnu ulogu u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni. Iako je broj industrijskih pogona rastao, industrijski razvoj nije promijenio osnovni agrarni karakter društva.<ref name="Hrelja1966">{{Cite journal |last=Hrelja |first=Kemal |title=Industrija i saobraćaj u Bosni i Hercegovini od 1929–1941. godine |journal=Prilozi |volume=II |issue=2 |year=1966 |pages=123–161 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/2-Prilozi-Clanak-Dr-Kemal-Hrelja-Industrija-i-saobracaj-u-Bosni-i-Hercegovini-1929-.pdf }}</ref><ref name="Hadzirovic1974"/> === Saobraćaj i finansije === Željeznička mreža Bosne i Hercegovine velikim dijelom je naslijeđena iz austrougarskog perioda i pretežno se sastojala od uskotračnih pruga. Mreža je povezivala rudarska i šumska područja s većim privrednim središtima, ali je imala ograničen transportni kapacitet. Zbog ograničenja željezničkog sistema cestovni saobraćaj tokom međuratnog perioda dobijao je sve veći značaj.<ref name="Hrelja1966"/> [[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway ZOK Sawmill-in-Han-Pijesak.jpg|thumb|right|upright=1.25|alt=Pilana i uskotračna željeznička pruga u Han-Pijesku oko 1930. godine.|Pilana i uskotračna željeznička pruga u [[Han-Pijesak|Han-Pijesku]] oko 1930. Drvna industrija bila je jedna od najvažnijih nepoljoprivrednih privrednih grana u međuratnoj Bosni i Hercegovini.]] Privredna integracija u jedinstveni jugoslavenski finansijski i tržišni sistem također je bila postepena. Bosanskohercegovačke privredne organizacije tokom 1920-ih ukazivale su na probleme dostupnosti kredita, saobraćajnih veza i neujednačenog fiskalnog sistema.<ref name="Brkljaca2009"/> === Velika ekonomska kriza === Posljedice [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] posebno su se osjetile početkom 1930-ih. Pad proizvodnje i potražnje doveo je do smanjenja zaposlenosti, pada nadnica i povećanja nezaposlenosti, naročito u industrijskim granama zavisnim od domaćeg i izvoznog tržišta.<ref name="Hadzirovic1974"/><ref name="Hrelja1966"/> Od sredine 1930-ih uslijedio je privredni oporavak. Zaposlenost u pojedinim industrijskim i rudarskim granama snažno je rasla tokom 1936, 1937. i 1938, dok su se pred početak Drugog svjetskog rata ponovo pojavili poremećaji povezani s međunarodnom političkom krizom i trgovinom.<ref name="Hadzirovic2001"/> === Radništvo i sindikalni pokret === Iako je industrijsko radništvo činilo manjinu stanovništva, imalo je značajnu društvenu i političku ulogu u većim industrijskim središtima. Radnici su bili koncentrirani u rudnicima, drvnoj industriji, metalurgiji, željeznicama, građevinarstvu i zanatstvu, a velik dio radne snage bio je nekvalificiran ili sezonski zaposlen.<ref name="Hadzirovic1974"/> U prvim poslijeratnim godinama razvijen je snažan štrajkački pokret. Zahtjevi radnika odnosili su se prvenstveno na plate, radno vrijeme, sigurnost zaposlenja i uslove rada, dok su socijalističke i komunističke organizacije imale važan utjecaj na dio sindikalnog pokreta.<ref name="Hadzirovic1974"/> Najpoznatiji radnički sukob ranog međuratnog perioda bila je [[Husinska buna]] u decembru 1920. Nastala je u vezi sa štrajkom rudara na području Kreke kod Tuzle i sukobom oko postupanja vlasti prema radnicima. Intervencija državnih snaga dovela je do nasilja, hapšenja i kasnijih sudskih postupaka, a Husinska buna postala je jedan od najpoznatijih događaja međuratnog radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini.<ref name="Hadzirovic1974"/><ref name="Brkljaca2006"/> Nakon ograničavanja komunističkog djelovanja početkom 1920-ih sindikalni pokret nastavio se razvijati kroz različite organizacijske forme. Tokom 1930-ih utjecaj komunista u dijelu sindikata ponovo je rastao, naročito u većim industrijskim centrima.<ref name="Hadzirovic1974"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vidi više == * [[Historija Bosne i Hercegovine]] * [[Kraljevina Jugoslavija]] * [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] * [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] * [[Banovine Kraljevine Jugoslavije]] * [[Administrativne podjele Jugoslavije]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:1918. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1941. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine po periodima]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] eu6iereg487eyqp4qsyud2k97jlf859 Pontiac (automobil) 0 24903 3922736 3822634 2026-08-29T14:07:53Z Palapa 383 3922736 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pontiac logo.png|150p|mini]] '''Pontiac'''<ref>{{Cite web|url=https://www.consumerreports.org/cars/pontiac/|title=Pontiac Cars, & SUVs - Consumer Reports|website=www.consumerreports.org|language=en-US|access-date=2026-08-29}}</ref> je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] proizvođač automobila i dio koncerna [[General Motors]]. Kompaniju je osnovao General Motors [[1926]]. godine kao jeftiniju varijantu [[Oakland (automobil)|Oaklanda]], a danas se njezi automobili prodaju u SAD-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]]. == Aktuelni modeli == * [[Pontiac G6|G6]] * [[Pontiac Grand Prix|Grand Prix]] * [[Pontiac GTO|GTO]] * [[Pontiac Solstice|Solstice]] * [[Pontiac SV6|SV6]] * [[Pontiac Torrent|Torrent]] * [[Pontiac Vibe|Vibe]] == Također pogledajte == * [[Pontiac Montana]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.pontiac.com/ Službene internet stranice] {{Commonscat|Pontiac vehicles}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Proizvođači automobila]] [[Kategorija:Američki proizvođači automobila]] nrwsu12rebkv7tfq4hvoobsasibrxrr Bišćani 0 29969 3922842 3850688 2026-08-30T01:59:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bišćani | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.98795 | dužina_stepeni = 16.655576 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 4.44 | stanovništvo grad = 893 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 201.12 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217778<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bišćani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bišćani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Bišćani su smješteni na sjeverozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na lijevoj obali rijeke [[Sana|Sane]] te Ljubijskog potoka i [[Čemernica (planina)|Čemernice]] te na brežuljcima Mataruskog brda. Nadmorska visina doseže od 135m (Sredice) do 150m (Hegići). == Klima == [[Klima]] je umjereno-kontinentalna sa minimalnom temperaturom od -20 i maksimalnom temperaturom od 40 stepeni. Prosječna godišnja temperatura iznosi +11 stepeni dok broj sunčanih dana u godini iznosi prosječno 60. Količina padavina iznosi 991&nbsp;mm/m<sup>2</sup>. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bišćani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217778 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 893 | g2013_bosnjaci = 876 | g2013_srbi = 10 | g2013_hrvati = 3 | g2013_bosanci = 1 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 1440 | g1991_muslimani = 1421 | g1991_srbi = 7 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 1384 | g1981_muslimani = 1158 | g1981_srbi = 2 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 217 | g1971_ukupno = 1319 | g1971_muslimani = 1314 | g1971_srbi = 1 | g1971_hrvati = 1 | g1961_ukupno = 928 | g1961_muslimani = 885 | g1961_srbi = 29 | g1961_hrvati = 1 | g1961_jugosloveni = 13 }} == Prirodni resursi == Na području Bišćana nalaze se nalazišta [[Bijela glina|bijele gline]] (neki djelovi nose i ime po tome kao što su Bijela zemlja ili Keramika). Nalazišta pitke [[Voda|vode]] nalaze se u Mataruskom polju kao i nalazišta [[Šljunak|šljunka]], [[Pijesak|pijeska]] i drugih građevinskih materijala. Na području Bišćana postoje veoma povoljni uvjeti za razvoj [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje. Prema analizama iz ove oblasti moguć je razvoj za voćarsko-povrtlarsku i ratarsko-stočarsku proizvodnju, proizvodnju [[med]]a, proizvodnju [[Cvijeće|cvijeća]] te rasadničku proizvodnju u oblasti [[Voćarstvo|voćarstva]] i [[Povrtlarstvo|povrtlarstva]] kao i skupljanje [[Šuma|šumskih]] plodova i ljekovitog bilja. Dobar primjer je Mlinsko-pekarsko preduzeće Klaspromex koje uspješno posluje na ovom području. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} eb5nocifaitf5w27nk19n7dcom338qr Fakaofo 0 32820 3922930 3639974 2026-08-30T11:26:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922930 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fakaofo Atoll.jpg|mini|desno|300p|Atol Fakaofo, najjužniji atol u arhipelagu [[Tokelau]]]] '''Fakaofo''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Fakaofo|title=Fakaofo {{!}} Polynesian, Pacific Island, Atoll {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-08-10}}</ref> prijašnjeg imena ''Bowditch Island'', je [[atol]] u državi [[Tokelau]], u južnom dijelu [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Nalazi se na koordinatama 171° 15' Z, 9° 25' J, u arhipelagu '''Tokelau'''. Površina kopna, zapravo niza ostrvcadi, je tek oko 3 km<sup>2</sup> dok se u sredini nalazi [[laguna]] površine oko 45 km<sup>2</sup>. Glavno naselje na atolu je na ostrvcu '''Fakaofo Islet''', na zapadnoj strani atola. Prema zapadu je nešto veći ostrvce '''Fenua Fala Islet'''. Nazivi ostalih ostrvcadi koji čine atol su Teafua, Nukumatau, Nukulakia, Fenua Loa, Saumatafanga, Motu Akea, Matangi, Lalo, i Mulifenua. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.fakaofo.tk/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427113229/http://www.fakaofo.tk/ |date=27. 4. 2009 }} {{Commonscat}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tokelau]] [[Kategorija:Ostrva]] [[Kategorija:Tihi okean]] 0rnmpcllqppfciof4zgpvtsth0tysyx Dalarna 0 34671 3922861 3822580 2026-08-30T06:30:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Dalarna | naselje_vrsta = [[Švedske pokrajine|Pokrajina]] | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = | slika_zastava = | slika_grb = Dalarna vapen.svg | slika_karta = FC-Dalarna, Sweden.png | karta_veličina = 150px | karta_opis = Geografski položaj u [[Švedska|Švedskoj]] | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Švedska}} | podjela_vrsta1 = Regija | podjela_ime1 = [[Svealand]] | podjela_vrsta2 = [[Okruzi u Švedskoj|Okrug]] | podjela_ime2 = [[Dalarnas län]], [[Gävleborgs län]], [[Jämtlands län]], [[Värmlands län]] | vođa_titula = | vođa_ime = | površina_ukupno_km2 = 29086 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = 275823 | stanovništvo_gustoća_km2 = 9,5 | veb-sajt = }} '''Dalarna'''<ref>{{Cite web|url=http://www.dalarna.se/|title=Dalarna.se {{!}} Startsida|website=www.dalarna.se|language=sv|access-date=28. 3. 2026}}</ref> je [[švedske pokrajine|pokrajina]] na sjeverozapadu Svealanda u središnjoj [[Švedska|Švedskoj]]. Graniči sa pokrajinama [[Härjedalen]], [[Hälsingland]], [[Gästrikland]], [[Västmanland]] i [[Värmland]] te na zapadu sa [[Norveška|Norveškom]]. == Geografija == Dalarna je u sastavu okruga [[Dalarnas län]], osim manjih dijelova koji pripadaju [[Gävleborgs län]]u, [[Jämtlands län]]u i [[Värmlands län]]u. Pokrajina ima površinu od 29.086&nbsp;km<sup>2</sup> i 275.823 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 9,5 stanovnika po kvadratnom kilometru. Dalarnom dominiraju [[jezero|jezera]] i [[Rijeka|rijeke]], među kojima [[Siljan]] (280&nbsp;km<sup>2</sup>), najveće jezero pokrajine, rijeke Västerdalälven i Österdalälven koje se spajaju kod Djuråsa u općini Gagnef i stvaraju rijeku [[Dalälven]], a pejzaž nadopunjuju nepregledne [[šuma|šume]] i [[planina|planine]]. Sjeverno od Silje se prostire nenaseljeno šumsko područje Orsa finnmark. Najviši vrh u pokrajini je Storvätteshågna (1204 m) sjeverno od Grövelsjöna u općini Älvdalen. Centralna mjesta pokrajine su industrijski gradovi [[Borlänge]] i [[Falun]]. Falun je poznat po svom [[rudnik]]u [[bakar|bakra]]. Na zapadu u planinskim krajevima se nalaze Sälen i Idre, veliki zimski sportski centri. === Jezera === * Siljan, 280&nbsp;km<sup>2</sup> * Runn, 62,5&nbsp;km<sup>2</sup> * Amungen, 62,9&nbsp;km<sup>2</sup> * Orsasjön, 53&nbsp;km<sup>2</sup> * Väsman, 39&nbsp;km<sup>2</sup> [[Datoteka:Stora stöten.jpg|mini|197x197px|Rudnik bakra kod Faluna]] === Nacionalni parkovi === * Färnebofjärden * Fulufjället * Hamra * Töfsingdalen === Manja mjesta === {| width="60%" |----- valign="top" | *[[Bingsjö]] *[[Bjursås]] *[[Blyberg]] *[[Boda]] *[[Dala-Floda]] *[[Dala-Järna]] *[[Djurås]] *[[Drevdagen]] *[[Evertsberg-Dysberg]] *[[Furudal]] *[[Garsås]] | *[[Grangärde]] *[[Grycksbo]] *[[Grängesberg]] *[[Gulleråsen]] *[[Hjulbäck]] *[[Idre]] *[[Insjön, Leksand|Insjön]] *[[Kittan]] *[[Klitten]] *[[Liden]] *[[Loka]] | *[[Långshyttan]] *[[Mockfjärd]] *[[Ore]] *[[Rot-Holen]] *[[Siljansnäs]] *[[Sjurby]] *[[Sollerön]] *[[Stjärnsund]] *[[Stora Skedvi]] *[[Sundborn]] *[[Svärdsjö]] | *[[Sågen]] *[[Sälen]] *[[Särna]] *[[Torrlid]] *[[Tällberg]] *[[Vattnäs]] *[[Vikmanshyttan]] *[[Västanå]] *[[Åsen]] *[[Äppelbo]] *[[Östbjörka]] |} == Kultura == [[Datoteka:Dalahäst i avesta.jpg|mini|182x182px|Dala-konj kod Aveste]] Simbol pokrajine je crveni, drveni dala-konj ([[švedski jezik|švedski]] ''Dalahäst'') koji datira iz 17. vijeka. Najveći dala-konj se nalazi kod Aveste. Visok je 13 metara, a postavljen [[1989]]. godine. Dalarna je poznata po [[folklor]]u, narodnim običajima i starim zanatima. Jedan od najpoznatijih festivala je ljetni Festival narodne muzike u Falunu, na koji dolaze svirači narodne muzike iz cijelog svjeta. Već dugi niz godina, od [[1969]], prve sedmice u julu organizuje se nedjelja muzike pod nazivom ''Musik vid Siljan''. Prvobitno se festival održavao u Leksandu i Rättviku, a od [[2000]]. prošireno je na obalu jezera Siljan. Svake godine prve nedjelje u martu održava se skijaški [[maraton]] pod nazivom [[Vasaloppet]]. Natjecanje je u znak sjećanja na Gustava Vasu, kasnije kralj Švedske [[Gustav I]], koji je [[1521]]. na skijama pobjegao vojnicima [[danska|danskog]] kralja [[Kristian II|Kristiana II]] preko Dalarna prema [[Norveška|Norveškoj]]. Maraton se odvija između mjesta Sälen i Mora, što je rastojanje od 90&nbsp;km. == Poznate ličnosti == *[[Lars Frölander]], plivač *[[Gunnar Myrdal]], političar *[[Charlie Norman]], pianist *[[Björn Skifs]], pjevač i glumac *[[Gunde Svan]], skijaš *[[Anders Zorn]], slikar *[[Gustaf de Laval]], izumitelj == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/albula *[http://www.sodradalarna.com/ Južna Dalarna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070120052114/http://www.sodradalarna.com/ |date=20. 1. 2007 }} *[http://www.destination-alvdalen.se/ Sjeverna Dalarna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204093423/http://www.destination-alvdalen.se/ |date=4. 2. 2007 }} {{Pokrajine u Švedskoj}}{{Normativna kontrola}} {{Commons|Category:Dalarna|Dalarna}} 5xqw7yq4ekddwtjz3zt4ot51ut3d0y9 Bugarski lev 0 35441 3922854 3922156 2026-08-30T03:39:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Lev |izvorno_ime =български лев |slika_1 =BG coin.jpg |opis_1 =Kovanica od 20 leva |slika_2 = |opis_2 = |iso_kod =BGN |korisnik_država =Bugarska |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica =stotinka |oznaka = |kovanice =1, 2, 5, 10, 20 & 50 stotinki, 1 lev |novčanice =2, 5, 10, 20, 50 i 100 leva |oznaka = |nacionalna_banka =[[Bugarska narodna banka]] |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Lev''' (skraćeno: lv) je bivša novčana jedinica [[Bugarska|Bugarske]]. Naziv mu proizilazi iz riječi "лъв" ([[lav]] u bugarskom jeziku). Dijeli se na 100 stotinki. Kod bugarske novčane jedinice po međunarodnom standardu ISO 4217 je BGN. Za lev su također upotrebljavani i drugi kodovi. ==Historija== Lev je uvela [[1881]]. [[Bugarska narodna banka]] koja je osnovana 1879.<ref>[http://www.bnb.bg/AboutUs/AUAboutBNB/AUHistory/AUH130YearsBNB/index.htm 135 Years History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716145815/http://www.bnb.bg/AboutUs/AUAboutBNB/AUHistory/AUH130YearsBNB/index.htm |date=16. 7. 2015 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica; pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref> Ovo je prva valuta u Bugarskoj nakon nezavisnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kurs leva je uvijek bio vezan za druge valute. Od 1940. lev je bio vezan za vrijednost [[Zlato|zlata]] ([[zlatni standard]]). Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vezao se za [[marka njemačkog rajha|marku njemačkog rajha]]. Kasnije tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] lev se vezao za kurs [[ruska rublja|ruske rublje]] a kasnije i [[američki dolar|američkog dolara]]. Vezanost za dolar postojala je do 1997, mada je odnos često mijenjan. Od 1997. ostaje vezan za [[njemačka marka|njemačku marku]] do uvođenja eura 1999. Lev je bio vezan za [[euro]] u fiksnom odnosu od 1 lev : 0,51129 eura.<ref name="finanzen">[http://www.finanzen.net/devisen/euro-lew-kurs Kurs euro-lev sa]''finanzen.net'', pristupljeno 4.9.2015 {{de simbol}}</ref> ==Novčanice i kovanice== Danas se koriste novčanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 leva kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 stotinki, te od 1 leva. Današnje novčanice su 4 serija od prvog izdavanja. Aktuelno kovanice od 1, 2, 5, 10, 20, i 50 stotinki se mijenjaju novčanicama.<ref name="finanzen"/> === Novčanice <ref>[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACNotesCurrency/index.htm Novčanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822205956/http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACNotesCurrency/index.htm |date=22. 8. 2015 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref>=== {| class="prettytable" width="98%" !rowspan="2"| vrijednost !!rowspan="2"| razmjer !!rowspan="2"| boja !!colspan="3"| opis !!rowspan="2"| tiskanje |- ! prednja strana !! zadnja strana !! vodeni žig |- | 1 lev | 112 × 60&nbsp;mm | crven | [[Jovan Rilski]] | Manastir u Rili |rowspan="7"| lav | 1999 |- | 2 leva | 116 × 64&nbsp;mm | ibolya | [[Pajsij Hilendarski]] | detalj jednog slike od Pajsija Hilendarskija | 1999, 2005 |- | 5 leva | 121 × 67&nbsp;mm | crven | [[Ivan Milev]] | detalj jednog slike od Ivana Mileva |rowspan="2"| 1999 |- | 10 leva | 126 × 70&nbsp;mm | zelen | [[Petar Beron]] | astronomski instrument |- | 20 leva | 131 × 73&nbsp;mm | plav | [[Stefan Stambolov]] | Parlament u Sofiji | 1999, 2007 |- | 50 leva | 136 × 76&nbsp;mm | smeđ | [[Penčo Slavejkov]] | detalj jednog pjesme Penča Slavejkova | 1999, 2006 |- | 100 leva | 141 × 79&nbsp;mm | zelen | [[Aleko Konstantinov]] | detalj jednog slike od Aleka Konstantinova | 2003 |} === Kovanica <ref>[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACCoinsCurrency/index.htm Kovanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160429190526/http://bnb.bg/NotesAndCoins/NACCoinsCurrency/index.htm |date=29. 4. 2016 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref>=== {| class="prettytable" width="98%" !vrijednost!! prečnik!! težina !! materijal !! prednja strana !! zadnja strana |- |1 stotinka || 16&nbsp;mm || 1,8 g || rowspan="3"| aluminij, nikl, bakar || rowspan="7"| vrijednost sa slovima is brojom, 12 zvijezde || rowspan="6"| konjanik |- |2 stotink || 18&nbsp;mm || 2,5 g |- |5 stotinka || 20&nbsp;mm || 3,5 g |- |10 stotinka || 18.5&nbsp;mm || 3 g || rowspan="3"| bakar, nikl, |- |20 stotinka || 20.5&nbsp;mm || 4 g |- |50 stotinka || 22.5&nbsp;mm || 5 g |- |1 lev || 24.5&nbsp;mm || 7 g || ? || Sv. Ivan Rilski |} ==Kodovi== *BGL - za vrijednosti prije denominacije iz [[1999]]. *BGK - za vrijednosti prije denominacije iz [[1962]]. *BGJ - za vrijednosti prije denominacije iz [[1952]]. godine ==Trenutni valutni kurs Bugarski lev== {{Valutni kurs |BGN}} == Također pogledajte == * [[Rumunski lej]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Money of Bulgaria}} * [http://www.bnb.bg/ Bugarska narodna banka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170329094844/http://www.bnb.bg/ |date=29. 3. 2017 }} {{bg simbol}} {{en simbol}} {{Evropske valute}} {{Bugarska po temama}} {{stub-ekon}} [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Evropske valute]] [[Kategorija:Ekonomija Bugarske]] [[Kategorija:Valute u optjecaju]] [[Kategorija:Valute vezane za euro]] [[Kategorija:Valute uvedene u 1880.]] [[Kategorija:Valute povučene u 2025.]] [[Kategorija:Fiksni devizni kurs]] 9bhy8x6hzhmtr0p9ym1kzl1okojnmip Bosanska srednjovjekovna pismenost 0 37440 3922844 3917516 2026-08-30T02:32:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922844 wikitext text/x-wiki {{Prebaciti|U članak o historiji BIH}} [[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|mini|252x252piksel|[[Humačka ploča]] - staroslavenski natpis na [[Kamen|kamenoj ploči]] napisan [[Bosančica|bosančicom]]]] Pisani dokumenti iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pisani su ili na narodnom starobosanskom jeziku, ili na [[Staroslavenski jezik|crkvenoslavenskom/staroslavenskom jeziku]] bosanske redakcije.<ref>Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 126, Sarajevo: STAV, IUS</ref> Na području [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] koristila su se četiri pisma: [[Latinica|latinsko]], [[Grčko pismo|grčko]], [[Ćirilica|ćirilićno]] i [[Glagoljica|glagoljično]]. Grčko pismo je najviše tragova ostavilo na području, koji su prisutni sve do 15. stoljeća, dok je latinsko pismo uglavnom bilo prisutno na prostoru [[Bosna (zemlja)|Bosne]].<ref>Čopra, Zerina, (2019), ''[https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/18_19/kbh/Zerina-Copra.pdf Književnost i kultura srednjovjekovne Bosne u istraživačkom i publicističkom djelu Maka Dizdara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221121164417/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/18_19/kbh/Zerina-Copra.pdf |date=21. 11. 2022 }}'', str. 14, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet</ref> Latiničko pismo je pronađeno najviše u crkvenim natpisima, pečatima bosanskih vladara ili nadgrobnim pločama kraljeva. Najstarijim sačuvanim bosanskim natpisom smatra se [[Humačka ploča]],<ref>Deretić, Jovan (1983). ''Историја српске књижевности,'' str. 53</ref> upisana u kamenu ploču nekad između 10. i 12. stoljeća, što znači da je vjerovatno prethodila [[Povelja Kulina bana|Povelji Kulina bana]], napisana 29. augusta 1189. godine. Povelja Kulina bana predstavlja najstariji dosad pronađeni dokument na domaćem jeziku kod svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] i jedan od najznačajnijih dokumenata u historiji bosanskog srednjovjekovlja.<ref>Kurtović, Lalić, Dautović, Nakaš, Župarić, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 33, Sarajevo: Mladinska knjiga</ref> Povelja je također najstariji sačuvani diplomatski dokument srednjovjekovne Bosne.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://vkbi.ba/?p=4131|title=ZNAČAJ POVELJE KULINA BANA – rodni list bosanske državnosti|language=bs-BA|access-date=21. 11. 2022}}</ref> Napisana je [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]] i bosanskim pismom [[Bosančica|bosančicom]].<ref name=":0" /><ref>Bulić, Refik, (1999), ''Bosanski jezik u praksi i normi,'' str. 44</ref><ref>Halilović, Senahid, (1991), ''Bosanski jezik'', str. 227, Biblioteka Ključanin</ref><ref>Bulić, Refik, (2001), ''Bosanski jezik: jezičko-pravopisni priručnik za učenike osnovih i srednih škola,'' str. 50</ref><ref>Ibrahimagić, Omer, (2001), ''Serb denial of Bosnia and Bosniaks'', str. 1, Magistrat</ref><ref>Helen Walasek, contributions by Richard Carlton, Amra Hadžimuhamedović, Valery Perry, Tina Wik, (2016), ''Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage'', str. 324</ref><ref>Bugarski, Ranko'','' Hawkesworth, Celia (2004)'', Language in the Former Yugoslav Lands,'' str. 129, Slavica Publishers</ref> [[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|mini|[[Povelja Kulina bana]] - napisana bosančicom 1189. godine]] Pisani dokumenti su bili pretežno crkveni, a pismenost se kretala oko [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i drugih vjerskih, diplomatskih i trgovačkih tekstova, zasnovanih na starom obliku [[Štokavsko narječje|štokavskog dijalekta]], [[Ijekavski govor|ijekavskog dijalekta]], staroslavenskog uz upotrebu bosančice i u manjoj mjeri glagoljice. Specifičnost ovog perioda u historiji Bosne i Hercegovine su pisani spomenici u obliku [[stećak]]a. Pisano je specifičnim tipom ćirilice koja ima određene razlike prema ostalim ćirilićkim pismima na slavenskim prostorima. Bosančica u grafijskom pogledu je zadržala neke specifičnosti koje su karakteristične za glagoljicu i iz nje proizlaze, što se u prvom redu odnosi na glagoljici blizak bosanični brojni sistem te posebne pravopisne odlike, pogotovo izvorna upotreba slova đerv. U kasnije reformiranoj ćirilici na osnovu ovog slova će nastati ćirilična slova đ i ć. Bosanska ćirilica je konzervativnija u odnosu na srpsku ćirilicu, i ova dva pisma se razlikuju po ortografskom maniru.<ref>Kuna, Herta, (2008), ''Srednjovjekovna bosanska književnost'', str. 64-66, Forum Bosnae, Sarajevo</ref><ref>Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 129, Sarajevo</ref> [[Petar Đorđić]], autor ''Istorije srpske ćirilice'', govoreći o bosančici ističe: "''Posebne političke kulturne, a naročito konfesionalne prilike u bosanskoj državi od njezina postanka do njezina nestanka odrazile su se i na specifičan razvitak pismenosti i samoga pisma. Bosanski knjiški rukopisi većinom se razliku od većine rukopisa sa raškog područja još i opštim izgledom slovnih figura''.<ref>Đorđić, Petar, (1990), ''Istorija srpske ćirilice: paleografsko-filološki prilozi'', Treće izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd</ref> U ovo pismo se ubraja nekoliko podvrsta pisma: ''bosanski brzopis - bosančicu, bosansku minuskulu'' i ''bosansko lapidarno pismo''.<ref>Nakaš, Lejla, (2011), ''Bosanska ćirilička pisma'', str. 18, Međunarodni forum Bosnae, Sarajevo</ref> == Pozadina == Ovakvi srednjovjekovni spisi, pronađeni na području Bosne i Hercegovine, kao i na dijelovima [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Stara Hercegovina|Stare Hercegovine]], kruže se oko [[Liturgijska književnost|liturgijske književnosti]], kao što su [[Divoševo evanđelje]], [[Grškovićeva glosa]], [[Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića|Hrvojev misal]], [[Hvalov zbornik]], [[Mletačka apokalipsa]], [[Čajničko evanđelje]]. [[Rukopisi Crkve bosanske]] su važan dio pisanog stvaralaštva ovog perioda. Neki od ovih rukopisa imaju neke [[Ikonografija|ikonografske]] elemente koji nisu u skladu s navodnom teološkom doktrinom [[Kršćanstvo|kršćana]], poput [[Blagovijest]]i, [[Isusovo razapinjanje|Isusovog razapinjanja]] i [[Isusovo uzašašće|Isusovog uzašašća]]. Sve važne crkvene knjige, kao što su [[Nikoljsko evanđelje]], [[Srečkovićevo evanđelje]], Hvalov zbornik, [[Radosavljev zbornik]]<ref>Anica Nazor (2008). "[https://www.bib.irb.hr/339513 Radosavljeva bosanska knjiga. Zbornik krstjanina Radosava]". ''Forum Bosnae'' (in Croatian). '''42''': 5–149</ref>, zasnovane su na glagoljskim crkvenim knjigama.<ref name="Donia, Robert J. 1994">Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''. Hurst.</ref> == Djela == <gallery mode="packed-hover" heights="100"> Datoteka:Humacka ploca.jpg|Humačka ploča Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|Povelja Kulina bana Datoteka:Hrvoje's missal 1.jpg|Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića Datoteka:Hvalov zbornik1.jpg|Hvalov zbornik Datoteka:Batalovof2.jpg|[[Batalovo evanđelje]] Datoteka:Divoševo Jevanđelje.png|Divoševo evanđelje Datoteka:Kočerinska ploča.jpg|[[Natpis Vignja Miloševića]] (Kočerinska ploča) </gallery> === Pisma === Grčko pismo je najviše tragova ostavilo na području [[Hum]]a, a latinično na raznim dijelovima Bosne u crkvenim natpisima, pečatima bosanskih vladara ili nadgrobnim pločama kraljeva. Glagoljica je posebno bila prisutna u 12. stoljeću, iz kojeg perioda su i [[Grškovićev odlomak|Grškovićev]] i [[Mihanovićev odlomak]]. Oba ova odlomak su pisana poluoblom glagoljicom, prelaznim pismom koje se ponekad naziva i bosanska glagoljica. Nakon 12. stoljeća prestaje pisanje na glagoljici i počinje značajna upotreba ćirilice, međutim na nekim ćiriličnim djelima postoje i glagoljični komentari pisani po [[margina]]ma. Osim toga smatra se da je glagoljica ostala u upotrebi kao crkveno pismo [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i da su skoro svi ćirilični spomenici prepisivani sa glagoljskih predložaka. Ćirilično pismo je u ovom periodu bilo značajno rasprostranjeno. Ćirilica se počinje koristiti ubrzo nakon njenog osnivanja, čemu je svjedok natpis na Humačkoj ploči u Hercegovini s kraja 10. stoljeća. Zbog raznovrsnosti i brojnosti ovih spomenika moguće ih je podijeliti u nekoliko grupa: * crkveni rukopisi - pisani [[staroslavenski jezik|staroslavenskim jezikom]] sa elementima narodnog govora. Uključuju i nekanonske tekstove poput [[apokrifni tekstovi|apokrifa]] i molitvi, te zapise na marginama rukopisa, natpise na [[stećak|stećcima]]. * povelje i pisma - njeguju autohtonu crtu narodnog izraza. Pisani su u diplomatske svrhe. * lijepa književnost - postoji samo par dijela iz ovog doba. Pisana je na zadovoljstvo vladara. Većinom se svodi samo na prevodilačku djelatnost. === Natpisi === Natpisi se najviše pojavljuju na [[Stećak|stećcima]], a zatim na crkvenim građevinama, sudačkim stolicama, [[mauzolej]]ima, kaznenim pločama i sl. Forma zapisa je bila strogo određena. Obično počinju natpisom "A nek se zna..." ili "A se leži..." Pisac [[epitaf]]a je obično nepotpisan, ali postoje i slučajevi kada su upisivali svoje vlastito ime. Najstariji ovakvi natpisi potiču sa područja [[Hum]]a (kraj 10. stoljeća), središnje Bosne (većinom 12. stoljeća) i Vidoške, današnji [[Stolac]] (početak 13. stoljeća ali kontinuiran rad sve do 15. stoljeća). Poznata imena klesara ovih natpisa uključuju: ''Prodan, Miogost, Veseoko Kukulamović, Vukašin, Bratjen, Semorad, Grubač, Nikola Dragojević, Dragoje dijak, Ugarak'', i drugi.[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|mini|250x250piksel|Humačka ploča]] [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog 0.jpg|mini|248x248piksel|Ploča Kulina bana]] [[Datoteka:Kočerinska ploča.jpg|mini|Kočerinska ploča]] ====Humačka ploča==== {{Glavni|Humačka ploča}} Humačka ploča je staroslavenski [[epigraf]] u obliku kamene ploče, ispisan [[Bosančica|bosanskom ćirilicom]],<ref name=":1">Deretić, Jovan (1983). ''Историја српске књижевности''. str. 53, Нолит.</ref><ref name=":2">Bogićević, Vojislav (1975). ''Pismenost u Bosni i Hercegovini: od Pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine''. Veselin Masleša.</ref> i uklesan u kamenu ploču. Smatra se da je nastao između 10. i 12. stoljeća, što ga čini najstarijim sačuvanim bosanskim tekstom,<ref name=":1" /> starijim čak i od Povelje bana Kulina. To je najstariji ćirilični epigraf pronađen u Bosni i Hercegovini,<ref>Vego, Marko (1956). "Humačka ploča". ''Glasnik Zemaljskog muzeja''. Sarajevo. '''11''': 41–61.</ref> i pronađen je u selu [[Humac (Ljubuški)|Humac]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]].<ref name=":2" /> Ploča nikada nije bila precizno datirana. [[Arheologija|Arheolog]] [[Marko Vego]] ploču datira na kraj 10. ili početak 11. stoljeća,<ref>Naučni sastanak slavista u Vukove dane (1989). ''Referati i saopštenja''. Vol. 19. str. 33.</ref> isto datiranje je predložio [[Lingvistika|lingvista]] [[Jovan Deretić]],<ref>Deretić, Jovan (2001). ''Kratka istorija srpske književnosti'', str. 13, Svetovi.</ref> dok ju je historičar [[Dimitrije Bogdanović]] datirao na početak 12. stoljeća.<ref>Dimitrije Bogdanović (1997). ''Studije iz srpske srednjovekovne književnosti''. Srpska književna zadruga. str. 131</ref> Tekst ploče govori o činu podizanja crkve Krsmira (također preveden Uskrsimir ili Krešimir) i njegove supruge Pavice, koja je posvećena [[Arhanđeo Mihailo|Arhanđelu Mihailu]]. Ploča je četvorougaonog oblika, 68x60x15 cm, a natpis je uklesan u obliku četvorougla ćiriličnim pismom među kojima se može identifikovati pet glagoljskih slova. Prvi je to primijetio jedan francuski diplomata u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]].<ref>''[https://books.google.ba/books?id=EhwXAQAAMAAJ&redir_esc=y Balcanica]''. Balkanološki institut. 1971. str. 380.</ref> Ploča se danas čuva u mjesnom muzeju Franjevačkog samostana u Humcu gdje je i pronađena.<ref>Vego, Marko (1962). "Humac". ''Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine''. Vol. 1. Sarajevo: Zemaljski muzej. str. 31.</ref> ====Ploča Kulina bana==== Ploča Kulina bana je crkveni natpis bana Kulina iz oko 1185. godine, pronađen kod [[Visoko]]g, a danas se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.]]<ref>Vladimir Ćorović (1999). ''[https://books.google.ba/books?id=qoegAAAACAAJ&redir_esc=y Bosnia i Herzegovina]''. Ars Libri</ref> ''[[Ploča župana Grda]]'' je najstariji datirani stećak sa natpisom koji pripada trebinjskom županu Grdi iz sredine 12. stoljeća. Historičari ga povezuju sa županom Grdešom, kojeg bizantijski pisac [[Jovan Kinam]] spominje 1150. godine među uglednim plemićima na strani [[Raška|Rašana]] (Dalmatinaca, kako ih naziva Kinam) u bici na [[Tara (rijeka)|Tari]] protiv [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]].<ref>{{Cite web|url=https://slobodnahercegovina.com/ploca-zupana-grda-epitaf-koji-potvrdjuje-900-godina-cirilicnog-identiteta/|title=Слободна Херцеговина » ПЛОЧА ЖУПАНА ГРДА: Епитаф који потврђује 900 година ћириличног идентитета|language=sr-RS|access-date=21. 11. 2022}}</ref> ====Natpis Vignja Miloševića==== [[Natpis Vignja Miloševića]] je nadgrobni spomenik Vignja Miloševića donesen s [[Kočerinsko polje|Kočerinskoga polja]] 1872. godine i uzidan u Župni dvor u Kočerinu, a 1927. godine, kad je izgrađen novi Župni dvor i ploča je prenesena tamo. Visina ploče je 137 centimetara, a širina nejednaka: 50 centimetara, 49 centimetra i 53 centimetra. Otkriven je 1983. godine na nekropoli Lipovac, u selu [[Kočerin]], kod [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]],<ref name=":3">Šefik Bešlagić, ''Leksikon stećaka''. 2004</ref><ref name=":4">{{Cite web|url=http://www.post.ba/enMarka.php?idMarke=77|title=Hrvatska pošta Mostar|date=25. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=22. 11. 2022|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425231143/http://www.post.ba/enMarka.php?idMarke=77|url-status=bot: unknown}}</ref> gdje je danas izložen u župnim prostorijama u Kočerinu.<ref name=":4" /> Ploča sadrži 25 redova skripte, sa 9-15 znakova u svakom redu. Ima ukupno 300 znakova i predstavlja najveći poznati tekst na bosančici,<ref name=":4" /><ref>Šimić, Marinka (2004). "Jezik i pismo Kočerinske ploče (The Language and Script of Table from Kočerin)". ''Vitko: časopis Matice hrvatske Široki Brijeg''. '''III''' (4): 5.</ref> i prikazuje veliki broj [[ligatura]].<ref name=":3" /> Pisana je [[Štokavsko narječje|štokavskim]] [[Ikavski govor|ikavskim dijalektom]], bez nazalnih samoglasnika, jednoslojnim pismom, sa očiglednim uticajem glagoljice.<ref name=":5">Mateo Žagar, 2011, review of ''Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine''.</ref> Izraz ''svetago'' pokazuje uticaj iz [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslovenskog]], ali ostatak natpisa je u svojoj [[Morfologija (lingvistika)|morfologiji]] oslobođen crkvenoslovenizama.<ref name=":5" /> Tekst govori kako je Viganj Milošević služio pet bosanskih vladara, banu [[Stjepan II Kotromanić|Stjepanu]], kralju [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku]], kralju [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Dabiši]], kraljici [[Jelena Gruba|Grubi]] i kralju [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Ostoji]], a završava se porukom: ''имолꙋвасьненаст ꙋпаитенамеѣсмь билькаковиесте виꙉетебитикако вьсмьѣ'' (''I molim te ne gazi me jer sam bio kao ti i bit ćeš kao ja'').<ref name=":3" /> === Natpisi na stećcima === [[Datoteka:Grd3.jpg|mini|277x277piksel|Natpis na stećku Grdeše iz 12. stoljeća, smatra se najstarijim pronađenim.<ref>Lovrenović, Dubravko (2013). ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka,'' str. 62</ref>]] [[Natpisi na stećcima]] predstavljaju jedan od najorginalnijih tokova pisane riječi narodnoga jezika na području koje pokriva sadašnja [[Bosna i Hercegovina]]. [[Lapidarna pismenost]] se razvija tokom čitavog srednjeg vijeka, počevši od kraja 10. ili početka 11. ([[Humačka ploča]]), pa sve do 15. stoljeća, a nastavlja se i u doba [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske vladavine]].<ref>"Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Doba srednjovjekovne bosanske države u: KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". ''Veselin Masleša, Sarajevo, 1966''.</ref> Po raznim brojanjima, [[stećak]]a ima oko 60.000, no onih s natpisima je daleko manji broj. [[Marko Vego]] je u svojoj reprezentativnoj zbirci [[Epigrafika|epigrafike]] naveo oko 400 natpisa.<ref>Marko Vego, ''Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine'', knj. I, Sarajevo, 1962.</ref> Manji je broj iz 12. i 13., dok je većina iz 14. i 15. stoljeća. Osim najstarijih, najveći je dio pisan [[Bosančica|bosančicom]], a gnomskim iskazima o životu i ljudskoj sudbini neki dosižu i umjetničku vrijednost (koja je inspirirala [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]], bosanskohercegovačkog pjesnika i sastavljača antologije starih bosanskih tekstova).<ref>Marko Vego: "[https://www.scribd.com/fullscreen/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, br.211]{{Mrtav link}}". ''Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1964''.</ref> Natpisi su pisani strogo utvrđenim pravilima i dostojanstvenim stilom. Oni daju odgovore na pitanje odnosa između onoga što se smatra klasičnom redakcijom [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]] i onog što se smatra jezikom nadgrobnih spomenika. Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - [[Ikavica|ikavski]] (rjeđe [[Jekavica|jekavski]]), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), te određeni broj crkvenoslavizama. Dakle, i u jeziku ovih natpisa dolazi do diferenciranja, ali isto tako je očita teritorijalna međudijalekatska ujednačenost u rasponu od nekoliko vjekova na jezičkom i palografskom nivou, što svjedoči o pisanom maniru srednjovjekovnog [[Bosanski jezik|bosanskog književnog jezika]] koji je razvijen zaključno sa 15. stoljećom. Stećci u sebi sadrže ponajviše elemenata književnog govorenja – više negoli u administrativnoj pismenosti. Takva tradicija nastavlja se i u osmansko doba kao lapidarna pismenost i pisani jezik upravo ima svoj kontinuitet u lapidarnosti pisanog jezika, jer ona sama po sebi nikad nije mogla spadati u [[književnost]], jer klesanje u [[kamen]]u se ne poima kao književni rad. Dakle, srednjovjekovna lapidarana pismenost nastavlja se kroz čitav osmanski period, jednako kao i srednjovjekovna administrativna pismenost koja se nastavlja kroz [[Bosanska krajina|krajišnička]] pisma. Ipak, za razliku od krajišničkih pisama koja se dosljedno pišu na svome jeziku i na grafiji tog prostora, osmanska epigrafika ogleda se u pisanju na [[Arapski jezik|arapskom]] i [[Turski jezik|turskom jeziku]] na izvornom arapskom pismu. === Dokumenti === [[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|mini|200p|Povelja Kulina bana napisana na [[bosančica|bosančici]]]] ====Povelja Kulina bana==== {{glavni|Povelja Kulina bana}} Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument napisan na starobosanskom jeziku i predstavlja najstarije djelo napisano bosanskom ćirilicom (bosančicom) i jednim od najstarijih pisanih državnih dokumenata u regionu.<ref name=":6">Suarez, S.J., Michael F.; Woudhuysen, H.R. (2013). "The History of the Book in the Balkans". ''The Book: A Global History''. Oxford University Press. str. 506–07</ref> Napisan je 29. avgusta 1189. godine kao trgovački ugovor između [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Prema povelji, bosanski ban [[Kulin ban|Kulin]] obećava knezu Krvašu i svim Dubrovčanima punu slobodu kretanja i trgovine širom svoje zemlje. Povelja je napisana na dva jezika: [[Latinski jezik|latinskom]] i starom obliku [[Štokavsko narječje|štokavskog dijalekta]], pri čemu je štokavski dio slobodni prijevod latinskog originala.<ref>Amira Turbić-Hadžagić, Bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. stoljeća), – u ''Bosanski jezik'', časopis za kulturu bosankoga književnog jezika br. 4, Tuzla, 2005.</ref> Pisar se zvao Radoje, a pismo je bosanska ćirilica (bosančica).<ref name=":6" /> Od posebnog je interesa i za lingviste i za historičare. Jezik povelje je potpuno oslobođen crkvenoslovenskog uticaja i odražava nekoliko važnih fonoloških promjena koje su se dogodile u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] do 12. stoljeća:<ref>Dženeta Jukan (2009), ''Jezik Povelje Kulina bana'', Diplomski rad, str. 13</ref> Kopija iz [[Sankt Peterburg]]s se u literaturi obično naziva "originalom" (ili kopija A), a kopije koje se čuvaju u [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkom arhivu]] kao "mlađi primjerak" (ili kopija B) i "stariji primjerak" (ili kopija C). Isprva se smatralo da je kopija iz Sankt Peterburga, koja je prva objavljena i proučavana, original, a drugi su mnogo mlađi primjerci (npr. [[Milan Rešetar]] je primjerke B i C datirao u drugu polovinu 13. stoljeća), ali je to dovedeno u pitanje kasnijim analizama. Prema studiji Josipa Vrane, dokaz da kopija A predstavlja original ostaje u najboljem slučaju neuvjerljiv, a prema komparativnoj analizi ta kopija predstavlja samo idejni nacrt povelje prema kojoj je napisan pravi original. Kopije B i C su nezavisne kopije pravog originala, koji se razlikovao od kopije A.<ref name=":7">Vrana, Josip (1966), "[https://hrcak.srce.hr/file/21483 Da li je sačuvan original isprave Kulina bana, Paleografijsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221122165758/https://hrcak.srce.hr/file/21483 |date=22. 11. 2022 }}", ''Radovi Staroslavenskog Instituta'' (in Croatian), Old Church Slavonic Institute, '''2''': str. 53-54</ref> [[Paleografska]] analiza pokazuje da su sva tri primjerka povelje napisana u približno istom periodu na prijelazu iz 12. stoljeća, te da njihovi pisari predstavljaju istu pisarsku tradiciju. Njihov rukopis se s jedne strane odnosi na savremene ćiriličke spomenike, a s druge strane odražava uticaj zapadnjačke, latinske kulture. Takve kulturne i književne prilike postojale su u tom periodu na području koje je obuhvaćalo Dubrovačku regiju.<ref name=":7" /> Primjerak A vjerojatno, a primjerci B i C sa sigurnošću potječu od pisara koji je živio i školovao se u Dubrovniku i okolini.<ref name=":7" /> [[Datoteka:Batalovof2.jpg|mini|Batalovo evanđelje]] Jezička analiza, međutim, ne ukazuje na bilo kakve specifične karakteristike dubrovačkog govora, ali pokazuje da jezik povelje ima zajedničke crte s dubrovačkim dokumentima iz prve polovine 13. stoljeća, odnosno onima u kojima su sudjelovale dubrovačke pisarske službe. S obzirom na to da su dubrovački delegati sudjelovali u izradi njihovog primjerka, sve ukazuje na to da je pisar iz dubrovačkog kraja morao sudjelovati u izradi teksta primjerka A. Međutim, da je konačni tekst napisan na dvoru bana Kulina dokazuje i način na koji je datum napisan: korištenjem ''odь rožьstva xristova'', a ne tipičnim dubrovačkim izrazom iz prve polovine 13. stoljeća ''lěto uplьšteniě''.<ref name=":7" /> ====Batalovo evanđelje==== Batalovo evanđelje je rukopis pripadnika Crkve bosanske. Nastalo je 1393. godine.<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 202, Tuzla: Društvo studenata Demus</ref> Pisar ([[dijak]]) [[Stanko Kromirijanin]] prepisao je ovo evanđelje za bosanskog velmožu [[Tepčija|tepčiju]] [[Batalo|Batala Šantića]]. Očuvana su četiri lista koja se nalaze u Nacionalnoj biblioteci u [[Sankt Petersburg]]u. Na trećem listu pisac navodi da je prepisao evanđelje za tepčiju Batala, koje je bilo ukrašeno, te vrijeme njegovog završetka koje se desilo 1393. godine dvije godine poslije smrti kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka]] a u doba kralja [[Stjepan Dabiša|Dabiše]].<ref>“В' име оца и сина и светаго духа. Сеи книге направи тепачија Батало своим' дијаком' Стан'ком Кромиријанином' и оковав' е сребром' и златом' и одлив' кросницоми и приказа е стар'цу Радину. А написаше се сие книге у дни крала Дабише од' ројенија С(и)на Б(о)жија 1393 лито, по умр'ти крала Твр'тка друго лито“, Đorđe Sp. Radojičić, Odlomak bogomilskog jevanđelja bosanskog tepačije Batala iz 1393 godine. Izvestija na Instituta za balgarska istorija 14-15, Sofija, 1964, 495-507;Franjo Šanjek, Bosansko - humski krstjani u povijesnim vrelima (13. - 15. st.), Barbat, Zagreb, 2003, 356</ref> Iz očuvanog dijela teksta saznaje se da je tepčija Batalo držao grad [[Toričan]], župu [[Sana (župa)|Sanu]] i da je bip oženjen Resom, sestrom velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]].<ref>„Сеи справи књиге тепачија Батало, кои бише много славан' кои др'жаше Торичан и Лашву, а за ним' бише госпоја Реса. Вукца вое(вод)е кћи: А бише он един' брат'и вое(во)да босан'ски, а други кнез' босан'ски, а трети бан' хр'ватски. А тада Батало тепачија др'жаше Сану и гредише му на возиницих' вино ис Кремене у Торичан', а он' бише много доб'р добрим' људем' и много славан' добрим' кр'стијан'м и зато га Б(ог)' множаше у вики вјеком'. Ам(и)н'.“ Đ. Sp. Radojičić, Odlomak bogomilskog jevanđelja bosanskog tepačije Batala iz 1393 godine. Izvestija na Instituta za balgarska istorija 14-15, Sofija, 1964, 495-507</ref> Na drugoj stranici dopisana su dva niza imena onih „koji su se narekli u red Crkve“ prije i poslije [[Rastudije|Rastudija]]. To je tzv. „Red gospodina Rastudija“ koji se shvata kao popis imena onih koji su upravljali [[Crkva bosanska|Crkvom bosanskom]] prije i poslije Rastudija.<ref>Aleksandar Solovjev, Vjersko učenje bosanske crkve, Zagreb 1948, 33</ref> === Liturgijske knjige === [[Datoteka:Hrvoje's missal 1.jpg|mini|Hrvojev misal]] ====Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića==== [[Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića|Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinić]]<nowiki/>a je liturgijska knjiga koju je u [[Split]]u napisao domaći [[Kaligrafija|kaligraf]] i glagoljaš Butko 1404. godine za [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] negdje oko 1403.-1404.<ref>{{Cite web|url=http://www.danstopicals.com/hvalovzbornik.htm|title=Hrvoje Vukčić Hrvatinić ~ 1350-1416|website=www.danstopicals.com|access-date=22. 11. 2022}}</ref> Ovaj glagoljski [[misal]] predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika [[Kultura srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovne bosanske kulture]]. Najbogatiji je i najljepše iluminiran [[Glagoljica|glagoljski rukopis]], a pisan je za crkvu [[Sveti Mihovil|svetog Mihovila]] u Splitu, o čemu svjedoči i jedna velika minijatura tog sveca. Rukopis je po narudžbi splitskog hercega Hrvoja, vjerovatno između [[1404]]. i [[1407]]., sastavio pop glagoljaš Butko, i on se sastoji od 247 pergamentskih listova, na kojima su iscrtane 94 [[Minijatura|minijature]] i oko 380 raskošnih [[Inicijali|inicijala]]. Misal je knjiga u kojoj su sakupljene misne molitve i pjevanja, tj. tekstovi neophodni za izvođenje katoličkog bogosluženja. [[Iluminacije]] ovog misala upućuju na to da je izrađen na području gdje su se uspješno ispreplitali uticaji [[bizant]]ske i rimske umjetnosti. Kalendar koji se u njemu nalazi ukrašen je [[alegorija]]ma mjeseci i prikazom svakodnevnih aktivnosti. Inicijali u rukopisu su iscrtani sa lisnatim viticama, glavama apostola i predstavama [[Isus Krist|Isusa]]. Osnovne boje svih predstava su crvena, zelena i plava, sa pozlatom na nekim mjestima. Najvažnija minijature ovog misala je ipak ona na kojoj je prikazan herceg Hrvoje na bijelom konju, u maniru tadašnjih [[vitez]]ova. Pored ove iluminacije značajna je i predstava hercegovog [[grb]]a. ==== Čajničko evanđelje ==== Čajničko evanđelje je najstarije [[evanđelje]] napisano u srednjovjekovnoj Bosni koji je datirano početkom 15. stoljeća. Pripadalo je vjerovatno bosanskoj plemićkoj porodici [[Pavlovići|Pavlovića]], i jedino je srednjovjekovno bosansko evanđelje sačuvano u zemlji do danas. Analizirajući jezične karakteristike i njegov ijekavski dijalekt, sigurno je da potiče iz ijekavske istočne Bosne. Kodeks je pisan [[Stenografija|stenografijom]], sa poluustavom bosanskog tipa. U pisanju se smjenjivalo pet glavnih pisara, koji su kontinuirano ispisivali tekst. Kodeks je prepisan sa tri različita predloška. Čajničko evanđelje je [[četvoroevanđelje]], a sačuvani su samo dijelovi [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]], [[Evanđelje po Marku|Marka]] i veći dio [[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]. [[Evanđelje po Jovanu]], početak i kraj rukopisa, te izvjestan broj stranica u sredini su u cjelosti izgubljeni tako da u sadašnjem stanju rukopis ima 167 stranica. Kodeks je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Čuva se u [[Manastir Uspenja Presvete Bogorodice Čajničke|Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog]] u [[Čajniče|Čajniču]].<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3724|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=22. 11. 2022|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331081718/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3724|url-status=dead}}</ref><ref>Ramić-Kunić, Erma (2016). "[https://www.ceeol.com/search/viewpdf?id=522954 LEKSIČKE RAZLIKE IZMEĐU ČAJNIČKOG I VRUTOČKOG EVANĐELJA U EVANĐELJU PO MATEJU]". ''Književni jezik'' (1–2): 7–31.</ref> ==== Divoševo evanđelje ==== Divoševo evanđelje je rukopis pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]].<ref>{{Cite web|url=http://miruhbosne.com/tragom-pisane-bastine-bih-rukopisi-crkve-bosanske/|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske -|date=7. 2. 2015|language=bs-BA|access-date=22. 11. 2022}}</ref> Evanđelje se naziva po naručiocu, usorskom vlastelinu [[Divoš Tihoradić|Divošu Tihoradiću]], koji je živio u prvoj polovini 14. vijeka. [[Rukopis]] je sastavljen na čvrstom [[pergament]]u, formata 16,5x22,5&nbsp;cm. Nema korica, te nedostaje početak i kraj. Tekst je pisan tamnokestenjastim [[mastilo]]m, a počeci poglavlja crvenim mastilom. Ime naručioca Divoša Tihoradića zabilježeno je na [[Folija|foliji]] 5 verso, 42 verso 132 i 182, pa se njegova izrada povezuje sa prvom polovinom 14. vijeka. Pored naručioca, bosansko porijeklo rukopisa utvrđuje se po ukrasu, obliku slova i jeziku. Sličan je ostalim bosanskim pergamentnim evanđeljima ([[Manojlovo evanđelje|Manojlovom]], [[Mostarsko evanđelje|Mostarskom]], [[Čajničko evanđelje|Čajničkom]], [[Vrutočko evanđelje|Vrutočkom]], [[Kopitarovo evanđelje|Kopitarovom]], [[Bosansko evanđelje Narodne biblioteke u Beogradu|Bosanskom evanđelju Narodne biblioteke u Beogradu]] i odlomcima [[Giljferdingovo bosansko evanđelje|Giljferdingovog bosanskog evanđelja]]. Divoševo evanđelje izdvaja se ljepotom slikanog [[ukras]]a. Sadrži preko 60 [[inicijal]]a (uglavnom čovjek, životinja, traka i biljka) i jednu [[Zastavica|zastavicu]]. Po nekim autorima ono je glavni spomenik [[Bosansko minijaturno slikarstvo|bosanskog minijaturnog slikarstva]].<ref>Jelica Đurić – Rajka Ivanišević, "Jevanđelje Divoša Tihoradića", ''Zbornik radova Vizantološkog instituta 7'', Beograd 1961, 154-155</ref> === Tri bosanske apokalipse === ==== Radosavljev zbornik==== Radosavljev zbornik je srednjovjekovni bosanski rukopis pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Napisao ga je krstjanin Radosav krstjaninu Gojsavu u vrijeme vladavine bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]] (1443-1461).<ref name="Jalimam, Salih 2002">Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 200-201, Tuzla: Društvo studenata Demus</ref> Pripada bosanskoj redakciji [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]].<ref>Alen Kalajdžija, Radosavljeva bosanska knjiga. ''Zbornika krstjanina Radosava'', Međunarodni Forum ''Bosna'', Sarajevo, 2008; priredila: Anica Nazor", Istraživanja 04, str. 216</ref> Radosavljev zbornik je jedinstven po svome sadržaju i po rasporedu teksta i iluminacija, a naročito prema jezičnim obilježjima. Rukopis je bogato ukrašen s ljudskim i životinjskim figurama upletenim u ornamentu, sa slikom krstjanina Radosava, bez slike svetaca, anđela ili lica Svete Trojice iako Apokalipsa sadrži i zahtijeva ovakve ilustracije. Radosavljev zbornik sadrži [[Apokalipsa|Apokalipsu]], [[Oče naš|Očenaš]], ispod kojega je ispisana [[Glagoljica|glagoljska]] azbuka, početak [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelja po Ivanu]], pisarov kolofon, i dio Pavlove poslanice Titu II, 12-13, napisan [[Glagoljica|glagoljicom]] (dva puta - rukom Radosava, i kasnije drugom rukom<ref>Nazor, Anica, (2005), "Rukopisi Crkve bosanske", u: Šanjek, ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo-Zagreb, str. 558</ref>). Na posljednjem listu napisani su neki [[Ćirilica|ćirilični]] zapisi. U Radosavljevom zborniku Apokalipsa se nalazi na početku, prije Evanđelja po Ivanu za razliku od [[Mletački zbornik|Mletačkog]] i [[Hvalov zbornik|Hvalova zbornika]] gdje se Apokalipsa nalazi poslije Evanđelja.<ref name="Jalimam, Salih 2002"/><ref>Šimić, M. (2008). 'Radosavljeva bosanska knjiga, Zbornik Krstjanina Radosava, priredila Anica NAZOR, Forum Bosnae 42/08, Sarajevo 2008.', ''Slovo'', (58), str. 372-375.</ref> ====Mletačka apokalipsa==== Mletačka apokalipsa nastala je krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Tačno datiranje nikada nije utvrđeno zbog prekida i praznina u rukopisu, sa nedostatkom [[kolofon]]a, koji je vjerovatno postojao, što znači da je autor nepoznat. Približno datiranje zasniva se na paleografskoj i lingvističkoj analizi rukopisa. Vrlo je sličan [[Hvalov zbornik|Hvalovom kodeksu]] u smislu jezika, ali još više u pogledu pojedinačnih poglavlja i njihovog rasporeda. Rukopis se prvi put spominje 1719. godine, a 1794. ga je već proučavao [[Josef Dobrowsky]], koji je opisao njegov sadržaj. Rukopis je napisan ljepše i čitljivije od Hvalovog, a slova su nešto veća. Čuva se u [[Venecija|Veneciji]] u [[Biblioteka Svetog Marka|Biblioteci Svetog Marka]].<ref>Jurić-Kappel, Jagoda (2002). "[https://www.jstor.org/stable/24749586 Bosanske apokalipse u svome (južno)slavenskom kontekstu]". ''Wiener Slavistisches Jahrbuch''. '''48''': 75–94.</ref> [[Datoteka:Hvalov zbornik1.jpg|mini|Hvalov zbornik]] ==== Hvalov zbornik==== Hvalov zbornik je bosanski ćirilični<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26771|title=Hvalov zbornik {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=22. 11. 2022}}</ref><ref>Mateo Žagar (2017). "BOSANČICA DIVKOVIĆEVIH IZDANJA IZMEĐU USTAVA, MINUSKULE I BRZOPISA". ''[https://www.ceeol.com/search/book-detail?id=595531 Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Matija Divković i kultura pisane riječi I]'' (html, pdf). Franjevačka teologija Sarajevo. str. 161, icw. footnote 27</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevno.ba/vijesti/nase-kulturno-blago-glagoljski-misal-pisan-za-velikog-hrvoja-vukcica-127876/|title=NAŠE KULTURNO BLAGO: Glagoljski misal pisan za velikog Hrvoja Vukčića|last=Dnevno|first=Aca|date=9. 3. 2018|website=Dnevno.ba|access-date=22. 11. 2022|archive-date=22. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221122183257/https://www.dnevno.ba/vijesti/nase-kulturno-blago-glagoljski-misal-pisan-za-velikog-hrvoja-vukcica-127876/|url-status=dead}}</ref> rukopis od 353 stranice, napisan u Splitu 1404. godine, za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Iluminirali su ga gotički umjetnici s [[Dalmacija|dalmatinskog primorja]].<ref>Basler, Đuro, (1987),''[https://books.google.ba/books?id=W6OfAAAAMAAJ&redir_esc=y The Art treasures of Bosnia and Herzegovina],'' Svjetlost.</ref> Napisao ga je krstjanin Hval bosančicom ikavskim naglaskom, a ukrašena je minijaturama i drugim likovnim elementima.<ref>Fine, John V. A. (5 February 2010). ''When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods''. University of Michigan Press.</ref> Kodeks sadrži dijelove [[Biblija|Biblije]], himne i kratke teološke tekstove, a prepisan je iz originalnog glagoljskog teksta, što je vidljivo i iz glagoljskih slova koja se nalaze na dva mjesta u knjizi. Kodeks je jedan od najpoznatijih rukopisa Crkve bosanske, u kojem postoje neki ikonografski elementi koji nisu u skladu s navodnim teološkim naukom kršćana (Blagovještenje, Raspeće i Uznesenje).<ref name="Donia, Robert J. 1994"/> Nove analize stila i slikarskih tehnika pokazuju da su ih ispisala najmanje dva minijaturista. Jedan slikar je slikao na plavoj podlozi, a drugi na zlatnoj podlozi u kojoj su minijature smeštene u bogat arhitektonski okvir. Kodeks se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u [[Bolonja|Bolonji]], Italija.<ref>Jurić-Kappel, Jagoda (2002). "Bosanske apokalipse u svome (južno)slavenskom kontekstu". ''Wiener Slavistisches Jahrbuch''. '''48''': 75–94.</ref> == Manuskripti == Manuskripti uključuju povelje, darovnice i pisma državne kancelarije, oblasnih gospodara i pojedinaca. Pisani su u periodu od Povelje Kulina bana 1189, do povelje posljednjeg bosanskog bana Stjepana Tomaševića iz 1461. Većinom su to poetski nenadahnuti spisi krutih književnih formi, ali i u njima je moguće naći individualne izraze pojedinca. Značajna su pisma [[knez Črnomir|kneza Črnomira]] u kojima se gnjevno govori o postupcima [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Povelja [[ban Stjepan II|bana Stjepana II]] i njegovog brata Vladislava odlikuju se bogatstvom naracije. Opisi junačkih djela Vlatka Vukosavića koje su njih dvojica napisali podsjećaju na opise deseteračkih narodnih pjesama koje su nastale mnogo kasnije. Jednim od najljepših naših tekstova srednjeg vijeka smatra se i darovnica [[kralj Dabiša|kralja Dabiše]] Vojvodi Hrvoje Vukčiću Hrvatiniću iz [[1392]] koja se ističe poetskim nadahnućem i rječitošću. == Reference == {{Refspisak|}} == Također pogledajte == *[[Historija srednjovjekovne Bosne]] *[[Povelja Kulina bana]] *[[Bilinopoljska izjava]] == Vanjski linkovi == * [http://hrcak.srce.hr/file/77799 http://hrcak.srce.hr/ Pregled knjige: Herta Kuna: Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo, Forum Bosnae, 2008., 383 str.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103080143/https://hrcak.srce.hr/file/77799 |date=3. 11. 2018 }} (pdf) (hr) {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} 8b5llmcg3geljfze0owipr93vqx9t76 Razgovor o šablonu:ZD 11 39172 3922747 3913147 2026-08-29T15:21:37Z GoodBosnian 170315 /* Zahtjev za izmjenu, 29. august 2026 */ novi odlomak 3922747 wikitext text/x-wiki ==Upozorenje!== Zbog ograničenja u softwareu koji pokreće wikipediju u člancima gdje se pojavljuje više puta (uglavnom 20 i više) šablon ZD se ne prikazuje pravilno ili se uopšte ne prikazuje. Stoga je kao zamjena kreiran niz šablona (ZD-A, ZD-B itd.) koje možete naći u slijedećoj kategoriji: [[:Kategorija:Šabloni za zastave]] Za sve nove članke u kojima se ukaže potreba za zastavicom koristite isključivo šablone iz gore navedene kategorije. Hvala. --[[Korisnik:Adnan|Adnan]] 14:07, 22 januar 2008 (CET) :Kako smo prešli na Modul, nema više zastava u člancima koji koriste ovaj šablon --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 13:38, 27 mart 2013 (CET) ==Kôd== {| cellpadding=2 cellspacing=2 class="sortable" width="100%" |- bgcolor=#cccccc ! width="30%" align="center" | Država ! width="20%" align="center" | Kôd 1 ! width="40%" align="center" | Kôd 2 ! width="10%" align="center" | Izgled |-align="center" <!------------------------------A------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>A</big>''' |-align="center" | [[Abhazija]] || '''<nowiki>{{ZD|ABH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Abhazija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Abkhazia.svg|20px|Abhazija]] |-align="center" | [[Američka Djevičanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|ADO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Američka Djevičanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_United_States_Virgin_Islands.svg|20px|Američka Djevičanska ostrva]] |-align="center" | [[Afganistan]] || '''<nowiki>{{ZD|AFG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Afganistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|20px|Afganistan]] |-align="center" | [[Ålandska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|ALA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ålandska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Åland.svg|20px|Ålandska ostrva]] |-align="center" | [[Albanija]] || '''<nowiki>{{ZD|ALB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Albanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Albania.svg|20px|Albanija]] |-align="center" | [[Alderney]] || '''<nowiki>{{ZD|ALDE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Alderney}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Alderney.svg|20px|Alderney]] |-align="center" | [[Alžir]] || '''<nowiki>{{ZD|ALŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Alžir}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|20px|Alžir]] |-align="center" | [[Američka Samoa]] || '''<nowiki>{{ZD|AMS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Američka Samoa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of American Samoa.svg|20px|Američka Samoa]] |-align="center" | [[Andora]] || '''<nowiki>{{ZD|AND}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Andora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20px|Andora]] |-align="center" | [[Andaluzija]] || '''<nowiki>{{ZD|ANDA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Andaluzija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Bandera de Andalucía.png|20px|Andaluzija]] |-align="center" | [[Angola]] || '''<nowiki>{{ZD|ANG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Angola}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Angola.svg|20px|Angola]] |-align="center" | [[Angvila]] || '''<nowiki>{{ZD|ANV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Angvila}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|20px|Angvila]] |-align="center" | [[Argentina]] || '''<nowiki>{{ZD|ARG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Argentina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px|Argentina]] |-align="center" | [[Armenija]] || '''<nowiki>{{ZD|ARM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Armenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|20px|Armenija]] |-align="center" | [[Armenska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|ARM SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Armenska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Armenian SSR.svg|20px|Armenska SSR]] |-align="center" | [[Aruba]] || '''<nowiki>{{ZD|ARU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Aruba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|20px|Aruba]] |-align="center" | [[Antigva i Barbuda]] || '''<nowiki>{{ZD|ATG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Antigva i Barbuda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Antigua_and_Barbuda.svg|20px|Antigva i Barbuda]] |-align="center" | [[Austro-Ugarska]] || '''<nowiki>{{ZD|A-U}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Austro-Ugarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px|Austro-Ugarska]] |-align="center" | [[Australija]] || '''<nowiki>{{ZD|AUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Australija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px|Australija]] |-align="center" | [[Austrija]] || '''<nowiki>{{ZD|AUT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Austrija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px|Austrija]] |-align="center" | [[Azerbejdžan]] || '''<nowiki>{{ZD|AZE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Azerbejdžan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px|Azerbejdžan]] |-align="center" | [[Azerska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|AZE SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Azerska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Azerbaijan SSR.svg|20px|Azerska SSR]] |- <!------------------------------B------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>B</big>''' |-align="center" | [[Bahami]] || '''<nowiki>{{ZD|BAH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bahami}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|20px|Bahami]] |-align="center" | [[Bahrein]] || '''<nowiki>{{ZD|BHR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bahrein}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|20px|Bahrein]] |-align="center" | [[Bangladeš]] || '''<nowiki>{{ZD|BAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bangladeš}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|20px|Bangladeš]] |-align="center" | [[Barbados]] || '''<nowiki>{{ZD|BAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Barbados}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|20px|Barbados]] |-align="center" | [[Baskija]] || '''<nowiki>{{ZD|BAS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Baskija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Basque_Country.svg|20px|Baskija]] |-align="center" | [[Belgija]] || '''<nowiki>{{ZD|BEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Belgija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px|Belgija]] |-align="center" | [[Belize]] || '''<nowiki>{{ZD|BLZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Belize}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belize.svg|20px|Belize]] |-align="center" | [[Benin]] || '''<nowiki>{{ZD|BEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Benin}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Benin.svg|20px|Benin]] |-align="center" | [[Bermuda]] || '''<nowiki>{{ZD|BER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bermuda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|20px|Bermuda]] |-align="center" | [[Bosna i Hercegovina]] || '''<nowiki>{{ZD|BIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Bosna i Hercegovina]] |-align="center" | [[Bjelorusija]] || '''<nowiki>{{ZD|BJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bjelorusija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20px|Bjelorusija]] |-align="center" | [[Bjeloruska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|BJE SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bjeloruska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Byelorussian SSR.svg|20px|Bjeloruska SSR]] |-align="center" | [[Bocvana]] || '''<nowiki>{{ZD|BOC}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|BOT}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Bocvana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|20px|Bocvana]] |-align="center" | [[Bolivija]] || '''<nowiki>{{ZD|BOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bolivija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|20px|Bolivija]] |-align="center" | [[Bonaire]] || '''<nowiki>{{ZD|BONA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bonaire}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bonaire.svg|20px|Bonaire]] |-align="center" | [[Britanska Djevičanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|BRIT DJEV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Britanska Djevičanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_British_Virgin_Islands.svg|20px|Britanska Djevičanska ostrva]] |-align="center" | [[Božićno ostrvo]] || '''<nowiki>{{ZD|BŽĆ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Božićni otok}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Christmas_Island.svg|20px|Božićni otok]] |-align="center" | [[Britanski teritorij Indijskog okeana]] || '''<nowiki>{{ZD|BIOT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Britanski teritorij Indijskog okeana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_British_Indian_Ocean_Territory.svg|20px|Britanski teritorij Indijskog okeana]] |-align="center" | [[Brazil]] || '''<nowiki>{{ZD|BRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Brazil}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] |-align="center" | [[Brunej]] || '''<nowiki>{{ZD|BRU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Brunej}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|20px|Brunej]] |-align="center" | [[Bugarska]] || '''<nowiki>{{ZD|BUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bugarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|20px|Bugarska]] |-align="center" | [[Burkina Faso]] || '''<nowiki>{{ZD|BUF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Burkina Faso}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|20px|Burkina Faso]] |-align="center" | [[Burundi]] || '''<nowiki>{{ZD|BUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Burundi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|20px|Burundi]] |-align="center" | [[Butan]] || '''<nowiki>{{ZD|BUT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Butan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|20px|Butan]] |- <!------------------------------C------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>C</big>''' |-align="center" | [[Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|20px|Crna Gora]] |-align="center" | [[Curaçao]] || '''<nowiki>{{ZD|CUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Curaçao}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Curaçao.svg|20px|Curaçao]] |- <!------------------------------ĆČ------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>ĆČ</big>''' |-align="center" | [[Čad]] || '''<nowiki>{{ZD|ČAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čad}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Chad.svg|20px|Čad]] |-align="center" | [[Češka]] || '''<nowiki>{{ZD|ČEŠ}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|ČEH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Češka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|20px|Češka]] |-align="center" | [[Čehoslovačka]] || '''<nowiki>{{ZD|ČSSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čehoslovačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|20px|Čehoslovačka]] |-align="center" | [[Čile]] || '''<nowiki>{{ZD|ČIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čile}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|20px|Čile]] |- <!------------------------------D------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>D</big>''' |-align="center" | [[Danska]] || '''<nowiki>{{ZD|DAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Danska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20px|Danska]] |-align="center" | [[Dominika]] || '''<nowiki>{{ZD|DMN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Dominika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|20px|Dominika]] |-align="center" | [[Dominikanska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|DOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Dominikanska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|20px|Dominikanska Republika]] |-align="center" | [[Demokratska Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|DR KONGO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Demokratska Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Democratic_Republic_of_the_Congo.svg|20px|Demokratska Republika Kongo]] |- <!------------------------------ĐDž------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>ĐDž</big>''' |-align="center" | [[Džibuti]] || '''<nowiki>{{ZD|DŽI}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|DJI}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Džibuti}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|20px|Džibuti]] |- <!------------------------------E------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>E</big>''' |-align="center" | [[Egipat]] || '''<nowiki>{{ZD|EGI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Egipat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px|Egipat]] |-align="center" | [[Ekvatorijalna Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|EKG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ekvatorijalna Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|20px|Ekvatorijalna Gvineja]] |-align="center" | [[Ekvador]] || '''<nowiki>{{ZD|EKV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ekvador}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|20px|Ekvador]] |-align="center" | [[Engleska]] || '''<nowiki>{{ZD|ENG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Engleska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px|Engleska]] |-align="center" | [[Eritreja]] || '''<nowiki>{{ZD|ERI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Eritreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|20px|Eritreja]] |-align="center" | [[Estonija]] || '''<nowiki>{{ZD|EST}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Estonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|20px|Estonija]] |-align="center" | [[Estonska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|EST SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Estonska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Estonian SSR.svg|20px|Estonska SSR]] |-align="center" | [[Etiopija]] || '''<nowiki>{{ZD|ETI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Etiopija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|20px|Etiopija]] |-align="center" | [[Evropska unija]] || '''<nowiki>{{ZD|EU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Evropska unija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Europe.svg|20px|EU]] |- <!------------------------------F------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>F</big>''' |-align="center" | [[Falklandska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|FAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Falklandska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Falkland Islands.svg|20px|Falklandska ostrva]] |-align="center" | [[Farska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|FAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Farska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|20px|Farska ostrva]] |-align="center" | [[Francuska]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska]] |-align="center" | [[Francuski južni i antarktički teritoriji]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA JTER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuski južni i antarktički teritoriji}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_French_Southern_and_Antarctic_Lands.svg|20px|Francuski južni i antarktički teritoriji]] |-align="center" | [[Francuska Gijana]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA GIJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska Gijana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska Gijana]] |-align="center" | [[Francuska Polinezija]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA POL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska Polinezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_French_Polynesia.svg|20px|Francuska Polinezija]] |-align="center" | [[Slobodna Država Francuska]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA SLOB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slobodna Država Francuska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Free France 1940-1944.svg|20px|Slobodna Država Francuska]] |-align="center" | [[Fidži]] || '''<nowiki>{{ZD|FIDŽ}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|FIJ}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Fidži}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|20px|Fidži]] |-align="center" | [[Filipini]] || '''<nowiki>{{ZD|FIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Filipini}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|20px|Filipini]] |-align="center" | [[Finska]] || '''<nowiki>{{ZD|FIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Finska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|20px|Finska]] |-align="center" | [[Frøya]] || '''<nowiki>{{ZD|FER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Frøya}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Froya.png|20px|Frøya]] |- <!------------------------------G------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>G</big>''' |-align="center" | [[Gabon]] || '''<nowiki>{{ZD|GAB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gabon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|20px|Gabon]] |-align="center" | [[Gambija]] || '''<nowiki>{{ZD|GAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|20px|Gambija]] |-align="center" | [[Gana]] || '''<nowiki>{{ZD|GAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|20px|Gana]] |-align="center" | [[Gibraltar]] || '''<nowiki>{{ZD|GIB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gibraltar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|20px|Gibraltar]] |-align="center" | [[Grčka]] || '''<nowiki>{{ZD|GRČ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grčka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] |-align="center" | [[Grenada]] || '''<nowiki>{{ZD|GRE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grenada}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|20px|Grenada]] |-align="center" | [[Grenland]] || '''<nowiki>{{ZD|GRL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grenland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greenland.svg|border|20px|Grenland]] |-align="center" | [[Gruzija]] || '''<nowiki>{{ZD|GRU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gruzija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|20px|Gruzija]] |-align="center" | [[Gruzijska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|GRU SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gruzijska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Georgian SSR.svg|20px|Gruzijska SSR]] |-align="center" | [[Gvadalupa]] || '''<nowiki>{{ZD|GVAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvadalupa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Guadeloupe_%28local%29.svg|20px|Gvadalupa]] |-align="center" | [[Guam]] || '''<nowiki>{{ZD|GUAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Guam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guam.svg|20px|Guam]] |-align="center" | [[Guernsey]] || '''<nowiki>{{ZD|GUER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Guernsey}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guernsey.svg|20px|Guernsey]] |-align="center" | [[Gvatemala]] || '''<nowiki>{{ZD|GUA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvatemala}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|20px|Gvatemala]] |-align="center" | [[Gvajana]] || '''<nowiki>{{ZD|GVA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvajana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|20px|Gvajana]] |-align="center" | [[Gvineja-Bisau]] || '''<nowiki>{{ZD|GVB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvineja-Bisau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|20px|Gvineja-Bisau]] |-align="center" | [[Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|GVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|20px|Gvineja]] |- <!------------------------------H------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>H</big>''' |-align="center" | [[Habsburg]] || '''<nowiki>{{ZD|HAB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Habsburg}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|20px|Habsburg]] |-align="center" | [[Haiti]] || '''<nowiki>{{ZD|HAI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Haiti}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|20px|Haiti]] |-align="center" | [[Herm]] || '''<nowiki>{{ZD|HERM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Herm}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Herm.svg|20px|Herm]] |-align="center" | [[Holandija]] || '''<nowiki>{{ZD|HOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Holandija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px|Holandija]] |-align="center" | [[Holandski Antili]] || '''<nowiki>{{ZD|HOL ANT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Holandski Antili}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Netherlands_Antilles.svg|20px|Holandski Antili]] |-align="center" | [[Honduras]] || '''<nowiki>{{ZD|HON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Honduras}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Honduras (2022–present).svg|20px|Honduras]] |-align="center" | [[Hong Kong]] || '''<nowiki>{{ZD|HK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Hong Kong}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|20px|Hong Kong]] |-align="center" | [[Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|HRV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] |- <!------------------------------I------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>I</big>''' |-align="center" | [[Indija]] || '''<nowiki>{{ZD|IND}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Indija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of India.svg|20px|Indija]] |-align="center" | [[Indonezija]] || '''<nowiki>{{ZD|INDN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Indonezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|20px|Indonezija]] |-align="center" | [[Irak]] || '''<nowiki>{{ZD|IRK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Irak}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|20px|Irak]] |-align="center" | [[Iran]] || '''<nowiki>{{ZD|IRN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Iran}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|20px|Iran]] |-align="center" | [[Irska]] || '''<nowiki>{{ZD|IRS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Irska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20px|Irska]] |-align="center" | [[Island]] || '''<nowiki>{{ZD|ISL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Island}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|20px|Island]] |-align="center" | [[Istočni Timor]] || '''<nowiki>{{ZD|IST T}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Istočni Timor}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|20px|Istočni Timor]] |-align="center" | [[Italija]] || '''<nowiki>{{ZD|ITA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Italija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] |-align="center" | [[Izrael]] || '''<nowiki>{{ZD|IZR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Izrael}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|20px|Izrael]] |- <!------------------------------J------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>J</big>''' |-align="center" | [[Jamajka]] || '''<nowiki>{{ZD|JAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jamajka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|20px|Jamajka]] |-align="center" | [[Japan]] || '''<nowiki>{{ZD|JAP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Japan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Japan.svg|20px|Japan]] |-align="center" | [[Japansko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|JAPC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Japansko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Naval Ensign of Japan.svg|20px|Japansko carstvo]] |-align="center" | [[Jersey]] || '''<nowiki>{{ZD|JER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jersey}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jersey.svg|20px|Jersey]] |-align="center" | [[Južnoafrička Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|JAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južnoafrička Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|20px|Južnoafrička Republika]] |-align="center" | [[Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|20px|Jemen]] |-align="center" | [[Južni Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|J JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južni Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px|Južni Jemen]] |-align="center" | [[Sjeverni Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|S JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverni Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Yemen Arab Republic.svg|20px|Sjeverni Jemen]] |-align="center" | [[Južna Osetija]] || '''<nowiki>{{ZD|J OSE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Osetija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|20px|Južna Osetija]] |-align="center" | [[Južni Sudan]] || '''<nowiki>{{ZD|J SUD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južni Sudan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the SPLAM.svg|20px|Južni Sudan]] |-align="center" | [[Južna Koreja]] || '''<nowiki>{{ZD|JKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Koreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|20px|Južna Koreja]] |-align="center" | [[Jordan]] || '''<nowiki>{{ZD|JOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jordan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|20px|Jordan]] |-align="center" | [[Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|JUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|Jugoslavija]] |-align="center" | [[Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|JGJSO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South_Georgia_and_the_South_Sandwich_Islands.svg|20px|Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva]] |- <!------------------------------K------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>K</big>''' |-align="center" | [[Kraljevina Italija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr ITA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Italija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Italy_%281861-1946%29.svg|20px|Kraljevina Italija]] |-align="center" | [[Kraljevina Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia (1882-1918).svg|border|20px|Kraljevina Srbija]] |-align="center" | [[Kraljevina Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Montenegro.svg|border|20px|Kraljevina Crna Gora]] |-align="center" | [[Kraljevina Rumunija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr RUM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Rumunija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px|Kraljevina Rumunija]] |-align="center" | [[Kraljevina Grčka]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr GRČ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Grčka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greece (1828-1978).svg|20px|Kraljevina Grčka]] |-align="center" | [[Kraljevina Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|KJUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|20px|Kraljevina Jugoslavija]] |-align="center" | [[Kajmanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KAJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kajmanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Cayman_Islands.svg|20px|Kajmanska ostrva]] |-align="center" | [[Kamerun]] || '''<nowiki>{{ZD|KAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kamerun}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|20px|Kamerun]] |-align="center" | [[Kanada]] || '''<nowiki>{{ZD|KAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kanada}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Canada (Pantone).svg|20px|Kanada]] |-align="center" | [[Katalonija]] || '''<nowiki>{{ZD|KATL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Katalonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Catalonia.svg|20px|Katalonija]] |-align="center" | [[Katar]] || '''<nowiki>{{ZD|KAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Katar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|20px|Katar]] |-align="center" | [[Kazahstan]] || '''<nowiki>{{ZD|KAZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kazahstan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|20px|Kazahstan]] |-align="center" | [[Kazačka SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|KAZ SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kazačka SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kazakh SSR.svg|20px|Kazačka SSR]] |-align="center" | [[Kenija]] || '''<nowiki>{{ZD|KEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|20px|Kenija]] |-align="center" | [[Kina]] || '''<nowiki>{{ZD|KIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|Kina]] |-align="center" | [[Kipar]] || '''<nowiki>{{ZD|KIP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kipar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|20px|Kipar]] |-align="center" | [[Kirgistan]] || '''<nowiki>{{ZD|KIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kirgistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|20px|Kirgistan]] |-align="center" | [[Kirgiska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|KIR SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kirgiska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kyrgyz SSR.svg|20px|Kirgiska SSR]] |-align="center" | [[Kiribati]] || '''<nowiki>{{ZD|KIRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kiribati}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kiribati.svg|20px|Kiribati]] |-align="center" | [[Kambodža]] || '''<nowiki>{{ZD|KMB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kambodža}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px|Kambodža]] |-align="center" | [[Kolumbija]] || '''<nowiki>{{ZD|KOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kolumbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px|Kolumbija]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1861 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1861}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1861}}</nowiki>''' || [[Datoteka:CSA FLAG 4.3.1861-21.5.1861.svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1863 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1863}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1863}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Confederate National Flag since Mai 1 1863 to Mar 4 1865.svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1865 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1865}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1865}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Confederate States of America (March 4, 1865).svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] - Ratna zastava || '''<nowiki>{{ZD|KONF R}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država - Ratna zastava}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Battle flag of the Confederate States of America (1-1).svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Kokosova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KOK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kokosova ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg|20px|Kokosova ostrva]] |-align="center" | [[Komori]] || '''<nowiki>{{ZD|KOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Komori}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|20px|Komori]] |-align="center" | [[Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|KON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Republic_of_the_Congo.svg|20px|Republika Kongo]] |-align="center" | [[Kostarika]] || '''<nowiki>{{ZD|KOS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kostarika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|20px|Kostarika]] |-align="center" | [[Kosovo]] || '''<nowiki>{{ZD|KOSV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kosovo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|20px|Kosovo]] |-align="center" | [[Kuba]] || '''<nowiki>{{ZD|KUB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kuba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|20px|Kuba]] |-align="center" | [[Kukova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KUK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kukova ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|20px|Kukova ostrva]] |-align="center" | [[Kuvajt]] || '''<nowiki>{{ZD|KUV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kuvajt}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|20px|Kuvajt]] |- <!------------------------------L------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>L</big>''' |-align="center" | [[Latvija]] || '''<nowiki>{{ZD|LAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Latvija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Latvija]] |-align="center" | [[Latvijska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|LAT SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Latvijska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Latvian SSR.svg|20px|Latvijska SSR]] |-align="center" | [[Laos]] || '''<nowiki>{{ZD|LAO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Laos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Laos.svg|20px|Laos]] |-align="center" | [[Lesoto]] || '''<nowiki>{{ZD|LES}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Lesoto}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|20px|Lesoto]] |-align="center" | [[Libanon]] || '''<nowiki>{{ZD|LBN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Libanon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|20px|Libanon]] |-align="center" | [[Libija]] || '''<nowiki>{{ZD|LIB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Libija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Libya.svg|20px|Libija]] |-align="center" | [[Liberija]] || '''<nowiki>{{ZD|LBR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Liberija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|20px|Liberija]] |-align="center" | [[Lihtenštajn]] || '''<nowiki>{{ZD|LIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Lihtenštajn}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|20px|Lihtenštajn]] |-align="center" | [[Litvanija]] || '''<nowiki>{{ZD|LIT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Litvanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px|Litvanija]] |-align="center" | [[Litvanska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|LIT SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Litvanska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lithuanian SSR.svg|20px|Litvanska SSR]] |-align="center" | [[Luksemburg]] || '''<nowiki>{{ZD|LUKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|LUX}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Luksemburg}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|20px|Luksemburg]] |- <!------------------------------M------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>M</big>''' |-align="center" | [[Makedonija]] || '''<nowiki>{{ZD|MAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Makedonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px|Makedonija]] |-align="center" | [[Madagaskar]] || '''<nowiki>{{ZD|MAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Madagaskar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|20px|Madagaskar]] |-align="center" | [[Mađarska]] || '''<nowiki>{{ZD|MAĐ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mađarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px|Mađarska]] |-align="center" | [[Makao]] || '''<nowiki>{{ZD|MAO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Makao}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Macau.svg|20px|Makao]] |-align="center" | [[Malavi]] || '''<nowiki>{{ZD|MLV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malavi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|20px|Malavi]] |-align="center" | [[Maldivi]] || '''<nowiki>{{ZD|MALD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maldivi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|20px|Maldivi]] |-align="center" | [[Malezija]] || '''<nowiki>{{ZD|MALE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|20px|Malezija]] |-align="center" | [[Mali]] || '''<nowiki>{{ZD|MALI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mali}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mali.svg|20px|Mali]] |-align="center" | [[Malta]] || '''<nowiki>{{ZD|MLT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malta}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|20px|Malta]] |-align="center" | [[Ostrvo Man]] || '''<nowiki>{{ZD|MAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Otok Man}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Isle of Mann.svg|20px|Otok Man]] |-align="center" | [[Mandžukuo]] || '''<nowiki>{{ZD|MANDŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mandžukuo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Manchukuo.svg|20px|Mandžukuo]] |-align="center" | [[Maroko]] || '''<nowiki>{{ZD|MAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maroko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px|Maroko]] |-align="center" | [[Maršalova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|MARŠ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maršalovi ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|20px|Maršalova ostrva]] |-align="center" | [[Martinik]] || '''<nowiki>{{ZD|MART}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Martinik}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Martinique.svg|20px|Martinik]] |-align="center" | [[Mauricijus]] || '''<nowiki>{{ZD|MAUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mauricijus}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|20px|Mauricijus]] |-align="center" | [[Mauritanija]] || '''<nowiki>{{ZD|MAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mauritanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|20px|Mauritanija]] |-align="center" | [[Meksiko]] || '''<nowiki>{{ZD|MEKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|MEX}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Meksiko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px|Meksiko]] |-align="center" | [[Mjanmar]] || '''<nowiki>{{ZD|MIA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mjanmar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|20px|Mjanmar]] |-align="center" | [[Mikronezija]] || '''<nowiki>{{ZD|MIK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mikronezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|20px|Mikronezija]] |-align="center" | [[Mletačka Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|MLE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mletačka Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|20px|Mletačka Republika]] |-align="center" | [[Moldavija]] || '''<nowiki>{{ZD|MOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Moldavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px|Moldavija]] |-align="center" | [[Moldavska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|MOL SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Moldavska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Moldavian SSR.svg|20px|Moldavska SSR]] |-align="center" | [[Montserrat]] || '''<nowiki>{{ZD|MONT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Montserrat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|20px|Montserrat]] |-align="center" | [[Monako]] || '''<nowiki>{{ZD|MNK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Monako}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Monaco.svg|border|20px|Monako]] |-align="center" | [[Mongolija]] || '''<nowiki>{{ZD|MNG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mongolija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|20px|Mongolija]] |-align="center" | [[Mozambik]] || '''<nowiki>{{ZD|MOZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mozambik}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|20px|Mozambik]] |- <!------------------------------N------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>N</big>''' |-align="center" | [[Nagorni Karabah]] || '''<nowiki>{{ZD|NAG KAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nagorni Karabah}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nagorno-Karabakh.svg|20px|Nagorni Karabah]] |-align="center" | [[Namibija]] || '''<nowiki>{{ZD|NAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Namibija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|20px|Namibija]] |-align="center" | [[Nauru]] || '''<nowiki>{{ZD|NAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nauru}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nauru.svg|20px|Nauru]] |-align="center" | [[Nezavisna Država Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|NDH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nezavisna Država Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Croatia_Ustasa.svg|20px|Nezavisna Država Hrvatska]] |-align="center" | [[Nepal]] || '''<nowiki>{{ZD|NEP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nepal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|20px|Nepal]] |-align="center" | [[Nigerija]] || '''<nowiki>{{ZD|NIG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nigerija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|20px|Nigerija]] |-align="center" | [[Niger]] || '''<nowiki>{{ZD|NGR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Niger}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Niger.svg|20px|Niger]] |-align="center" | [[Nikaragva]] || '''<nowiki>{{ZD|NIK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nikaragva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|20px|Nikaragva]] |-align="center" | [[Niue]] || '''<nowiki>{{ZD|NIU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Niue}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Niue.svg|20px|Niue]] |-align="center" | [[Norfolk]] || '''<nowiki>{{ZD|NORF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Norfolk}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|20px|Norfolk]] |-align="center" | [[Norveška]] || '''<nowiki>{{ZD|NOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Norveška}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Norway.svg|20px|Norveška]] |-align="center" | [[Novi Brunswick]] || '''<nowiki>{{ZD|N BRUN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Novi Brunswick}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of New Brunswick.svg|20px|Novi Brunswick]] |-align="center" | [[Nova Kaledonija]] || '''<nowiki>{{ZD|N KALE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nova Kaledonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Nova Kaledonija]] |-align="center" | [[Novi Zeland]] || '''<nowiki>{{ZD|NZL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Novi Zeland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|20px|Novi Zeland]] |-align="center" | [[Treći Reich]] || '''<nowiki>{{ZD|NNJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Treći Reich}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20px|Treći Reich]] |-align="center" | [[Njemačka]] || '''<nowiki>{{ZD|NJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px|Njemačka]] |-align="center" | [[Njemačka]] (1933) || '''<nowiki>{{ZD|NJE 1933}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka 1933}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20px|Njemačka]] |-align="center" | [[Njemačko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|NJEC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|Njemačko carstvo]] |-align="center" | [[Njemačka Demokratska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|DRNJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka Demokratska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|20px|Njemačka Demokratska Republika]] |- <!------------------------------O------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>O</big>''' |-align="center" | [[Oman]] || '''<nowiki>{{ZD|OMA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Oman}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|20px|Oman]] |-align="center" | [[Ontario]] || '''<nowiki>{{ZD|ONT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ontario}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ontario.svg|20px|Ontario]] |-align="center" | [[Ostrva Turks i Caicos]] || '''<nowiki>{{ZD|OTC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrva Turks i Caicos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|20px|Ostrva Turks i Caicos]] |-align="center" | [[Ostrvo Orkney]] || '''<nowiki>{{ZD|ORK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrvo Orkney}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Orkney.svg|20px|Ostrvo Orkney]] |-align="center" | [[Ostrvo Man]] || '''<nowiki>{{ZD|OTM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrvo Man}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Isle of Mann.svg|20px|Ostrvo Man]] |-align="center" | [[Obala Slonovače]] || '''<nowiki>{{ZD|OBS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Obala Slonovače}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px|Obala Slonovače]] |-align="center" | [[Osmanlijsko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|OSM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Osmanlijsko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Ottoman Flag.svg|20px|Osmanlijsko carstvo]] |- <!------------------------------P------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>P</big>''' |-align="center" | [[Pakistan]] || '''<nowiki>{{ZD|PAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Pakistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|20px|Pakistan]] |-align="center" | [[Palau]] || '''<nowiki>{{ZD|PALA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Palau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Palau.svg|20px|Palau]] |-align="center" | [[Palestina]] || '''<nowiki>{{ZD|PAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Palestina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px|Palestina]] |-align="center" | [[Panama]] || '''<nowiki>{{ZD|PAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Panama}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|20px|Panama]] |-align="center" | [[Papua Nova Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|PNG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Papua Nova Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|20px|Papua Nova Gvineja]] |-align="center" | [[Paragvaj]] || '''<nowiki>{{ZD|PAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Paragvaj}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px|Paragvaj]] |-align="center" | [[Peru]] || '''<nowiki>{{ZD|PER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Peru}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Peru.svg|20px|Peru]] |-align="center" | [[Pitcairn]] || '''<nowiki>{{ZD|PITC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Pitcairn}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Pitcairn_Islands.svg|20px|Pitcairn]] |-align="center" | [[Poljska]] || '''<nowiki>{{ZD|POLJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Poljska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|20px|Poljska]] |-align="center" | [[Portugal]] || '''<nowiki>{{ZD|POR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Portugal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|Portugal]] |-align="center" | [[Porto Riko]] || '''<nowiki>{{ZD|PUE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Porto Riko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|20px|Porto Riko]] |- <!------------------------------R------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>R</big>''' |-align="center" | [[Réunion]] || '''<nowiki>{{ZD|REU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Réunion}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Réunion]] |-align="center" | [[Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|RKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|20px|Republika Kongo]] |-align="center" | [[Rossov protektorat]] || '''<nowiki>{{ZD|ROSS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rossov protektorat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_New_Zealand.svg|20px|Rossov protektorat]] |-align="center" | [[Ruanda]] || '''<nowiki>{{ZD|RUA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ruanda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|20px|Ruanda]] |-align="center" | [[Rumunija]] || '''<nowiki>{{ZD|RUM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rumunija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px|Rumunija]] |-align="center" | [[Rusija]] || '''<nowiki>{{ZD|RUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rusija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|20px|Rusija]] |-align="center" | [[Ruska SFSR]] || '''<nowiki>{{ZD|RUS SFSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ruska SFSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|20px|Ruska SFSR]] |-align="center" | [[Rusko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|RUSC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rusko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russia (1914–1917).svg|border|20px|Rusko carstvo]] |- <!------------------------------S------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>S</big>''' |-align="center" | [[Saba]] || '''<nowiki>{{ZD|SABA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Saba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Saba.svg|20px|Saba]] |-align="center" | [[Sjedinjene Američke Države]] || '''<nowiki>{{ZD|SAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjedinjene Američke Države}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px|SAD]] |-align="center" | [[Salvador]] || '''<nowiki>{{ZD|SAL}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|SALV}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Salvador}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|20px|Salvador]] |-align="center" | [[Samoa]] || '''<nowiki>{{ZD|SAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Samoa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|20px|Samoa]] |-align="center" | [[San Marino]] || '''<nowiki>{{ZD|SMR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|San Marino}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|20px|San Marino]] |-align="center" | [[Sark]] || '''<nowiki>{{ZD|SARK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sark}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Sark.svg|20px|Sark]] |-align="center" | [[SR Njemačka]] || '''<nowiki>{{ZD|SRNJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Njemačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px|SR Njemačka]] |-align="center" | [[Saudijska Arabija]] || '''<nowiki>{{ZD|SAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Saudijska Arabija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|20px|Saudijska Arabija]] |-align="center" | [[Scilly]] || '''<nowiki>{{ZD|SCIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Scilly}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Scillonian_Cross.png|20px|Scilly]] |-align="center" | [[Sejšeli]] || '''<nowiki>{{ZD|SEJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sejšeli}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|20px|Sejšeli]] |-align="center" | [[Senegal]] || '''<nowiki>{{ZD|SEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Senegal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|20px|Senegal]] |-align="center" | [[Sijera Leone]] || '''<nowiki>{{ZD|S LEO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sijera Leone}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|20px|Sijera Leone]] |-align="center" | [[Singapur]] || '''<nowiki>{{ZD|SIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Singapur}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|20px|Singapur]] |-align="center" | [[Sirija]] || '''<nowiki>{{ZD|SIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sirija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Syria.svg|20px|Sirija]] |-align="center" | [[Sjeverna Irska]] || '''<nowiki>{{ZD|SJI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverna Irska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Ulster banner.svg|20px|Sjeverna Irska]] |-align="center" | [[Sjeverna Koreja]] || '''<nowiki>{{ZD|SJKOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverna Koreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|20px|Sjeverna Koreja]] |-align="center" | [[Sjeverni Kipar]] || '''<nowiki>{{ZD|SJK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverni Kipar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|20px|Sjeverni Kipar]] |-align="center" | [[Sjevernomarijanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|SJM O}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjevernomarijanski ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Northern Mariana Islands.svg|20px|Sjevernomarijanski ostrva]] |-align="center" | [[Slovačka]] || '''<nowiki>{{ZD|SLK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|20px|Slovačka]] |-align="center" | [[Slovačka]] u Drugom svjetskom ratu || '''<nowiki>{{ZD|SLK2}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovačka2}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|border|20px|Slovačka]] |-align="center" | [[Slovenija]] || '''<nowiki>{{ZD|SLO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|20px|Slovenija]] |-align="center" | [[Solomonska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|SOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Solomonska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|20px|Solomonska ostrva]] |-align="center" | [[Somalija]] || '''<nowiki>{{ZD|SOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Somalija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|20px|Somalija]] |-align="center" | [[Somaliland]] || '''<nowiki>{{ZD|SOML}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Somaliland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Somaliland.svg|20px|Somaliland]] |-align="center" | [[Srbija i Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|SCG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Srbija i Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20px|Srbija i Crna Gora]] |-align="center" | [[Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|20px|Srbija]] |-align="center" | [[Nedićeva Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRB NED}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nedićeva Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia, 1941-1944.svg|border|20px|Nedićeva Srbija]] |-align="center" | [[Centralna Afrička Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|CAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Centralna Afrička Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|20px|Centralna Afrička Republika]] |-align="center" | [[SR Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20px|SR Jugoslavija]] |-align="center" | [[Savezne Države Mikronezije]] || '''<nowiki>{{ZD|SDM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Savezne Države Mikronezije}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|20px|Savezne Države Mikronezije]] |-align="center" | [[SR Bosna i Hercegovina]] || '''<nowiki>{{ZD|SR BIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Bosna i Hercegovina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|20px|SR Bosna i Hercegovina]] |-align="center" | [[SR Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|SR CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Montenegro.svg|border|20px|SR Crna Gora]] |-align="center" | [[SR Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|SR HRV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Croatia.svg|20px|SR Hrvatska]] |-align="center" | [[SR Makedonija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR MAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Makedonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|20px|SR Makedonija]] |-align="center" | [[SR Slovenija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR SLO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Slovenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovenia (1945-1991).svg|20px|SR Slovenija]] |-align="center" | [[SR Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Serbia.svg|border|20px|SR Srbija]] |-align="center" | [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|SSSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px|Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] |-align="center" | [[Sudan]] || '''<nowiki>{{ZD|SUD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sudan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|20px|Sudan]] |-align="center" | [[Surinam]] || '''<nowiki>{{ZD|SUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Surinam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|20px|Surinam]] |-align="center" | [[Svazi]] || '''<nowiki>{{ZD|SVA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Svazi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|20px|Svazi]] |-align="center" | [[Sveti Eustasius]] || '''<nowiki>{{ZD|SV EUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Eustasius}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sint Eustatius.svg|20px|Sveti Eustasius]] |-align="center" | [[Sveta Helena]] || '''<nowiki>{{ZD|SV HEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveta Helena}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Helena.svg|20px|Sveta Helena]] |-align="center" | [[Sveti Kristofor i Nevis]] || '''<nowiki>{{ZD|SV KIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Kristofor i Nevis}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|20px|Sveti Kristofor i Nevis]] |-align="center" | [[Sveta Lucija]] || '''<nowiki>{{ZD|SV LUC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveta Lucija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|20px|Sveta Lucija]] |-align="center" | [[Sveti Petar i Mikelon]] || '''<nowiki>{{ZD|SV PIM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Petar i Mikelon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Saint-Pierre_and_Miquelon.svg|20px|Sveti Petar i Mikelon]] |-align="center" | [[Sveti Toma i Princip]] || '''<nowiki>{{ZD|SV TIP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Toma i Princip}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|20px]] |-align="center" | [[Sveti Vincent i Grenadini]] || '''<nowiki>{{ZD|SV VIG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Vincent i Grenadini}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint_Vincent_and_the_Grenadines.svg|20px|Sveti Vincent i Grenadini]] |-align="center" | [[Sveto Rimsko Carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|SRC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveto rimsko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg|20px|Sveto rimsko carstvo]] |-align="center" | [[Svijet]] || '''<nowiki>{{ZD|SVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Svijet}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Map projection-Eckert IV.png|20px|Svijet]] |- <!------------------------------Š------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>Š</big>''' |-align="center" | [[Škotska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Škotska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px|Škotska]] |-align="center" | [[Španija]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Španija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španija]] |-align="center" | [[Druga Španska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA2}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Druga Španska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20px|Druga Španska Republika]] |-align="center" | [[Francova Španija]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA FRANCO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francova Španija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|20px|Francova Španija]] |-align="center" | [[Šri Lanka]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Šri Lanka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|20px|Šri Lanka]] |-align="center" | [[Švedska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠVE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Švedska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px|Švedska]] |-align="center" | [[Švicarska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Švicarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|Švicarska]] |- <!------------------------------T------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>T</big>''' |-align="center" | [[Tadžikistan]] || '''<nowiki>{{ZD|TADŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tadžikistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|20px|Tadžikistan]] |-align="center" | [[Tadžikska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|TADŽ SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tadžikska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tajik SSR.svg|20px|Tadžikska SSR]] |-align="center" | [[Tajvan]] || '''<nowiki>{{ZD|TAJV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tajvan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|20px|Tajvan]] |-align="center" | [[Tajland]] || '''<nowiki>{{ZD|TAJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tajland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|20px|Tajland]] |-align="center" | [[Tanzanija]] || '''<nowiki>{{ZD|TAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tanzanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|20px|Tanzanija]] |-align="center" | [[Teksas]] || '''<nowiki>{{ZD|TEKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|TEX}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Teksas}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Texas.svg|20px|Teksas]] |-align="center" | [[Tiringija]] || '''<nowiki>{{ZD|TIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tiringija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Thuringia.svg|20px|Tiringija]] |-align="center" | [[Tokelau]] || '''<nowiki>{{ZD|TKL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tokelau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tokelau.svg|20px|Tokelau]] |-align="center" | [[Togo]] || '''<nowiki>{{ZD|TOG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Togo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|20px|Togo]] |-align="center" | [[Tonga]] || '''<nowiki>{{ZD|TON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tonga}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|20px|Tonga]] |-align="center" | [[Transistria]] || '''<nowiki>{{ZD|TRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Transistria}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Transnistria_State_Flag.svg|20px|Transistria]] |-align="center" | [[Trinidad i Tobago]] || '''<nowiki>{{ZD|TRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Trinidad i Tobago}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|20px|Trinidad i Tobago]] |-align="center" | [[Transilvanija]] || '''<nowiki>{{ZD|TRAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Transilvanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Transylvania before 1918.jpg|20px|Transilvanija]] |-align="center" | [[Tunis]] || '''<nowiki>{{ZD|TUN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tunis}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|20px|Tunis]] |-align="center" | [[Turkmenistan]] || '''<nowiki>{{ZD|TKM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turkmenistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|20px|Turkmenistan]] |-align="center" | [[Turkmenska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|TKM SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turkmenska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic (1974–1991), Flag of Turkmenistan (1991–1992).svg|20px|Turkmenska SSR]] |-align="center" | [[Turska]] || '''<nowiki>{{ZD|TUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]] |-align="center" | [[Tuvalu]] || '''<nowiki>{{ZD|TUV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tuvalu}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|20px|Tuvalu]] |-align="center" | [[Ostrva Turks i Caicos]] || '''<nowiki>{{ZD|OTIC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrva Turks i Caicos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|20px|Ostrva Turks i Caicos]] |- <!------------------------------U------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>U</big>''' |-align="center" | [[Uganda]] || '''<nowiki>{{ZD|UGA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uganda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|20px|Uganda]] |-align="center" | [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || '''<nowiki>{{ZD|UAE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|20px|Ujedinjeni Arapski Emirati]] |-align="center" | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|UK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |-align="center" | [[Ujedinjeni narodi]] || '''<nowiki>{{ZD|UN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeni narodi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|20px|Ujedinjeni narodi]] |-align="center" | [[Ukrajina]] || '''<nowiki>{{ZD|UKR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ukrajina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|Ukrajina]] |-align="center" | [[Ukrajinska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|UKR SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ukrajinska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|20px|Ukrajinska SSR]] |-align="center" | [[Urugvaj]] || '''<nowiki>{{ZD|URU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Urugvaj}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|20px|Urugvaj]] |-align="center" | [[Uzbekistan]] || '''<nowiki>{{ZD|UZB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uzbekistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px|Uzbekistan]] |-align="center" | [[Uzbečka SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|UZB SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uzbečka SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uzbek SSR.svg|20px|Uzbečka SSR]] |- <!------------------------------V------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>V</big>''' |-align="center" | [[Vanuatu]] || '''<nowiki>{{ZD|VAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vanuatu}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|20px|Vanuatu]] |-align="center" | [[Vatikan]] || '''<nowiki>{{ZD|VAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vatikan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Vatican City.svg|border|20px|Vatikan]] |-align="center" | [[Vijetnam]] || '''<nowiki>{{ZD|VIJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vijetnam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|20px|Vijetnam]] |-align="center" | [[Venezuela]] || '''<nowiki>{{ZD|VEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Venezuela}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|20px|Venezuela]] |-align="center" | [[Vojvodina]] || '''<nowiki>{{ZD|VOJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vojvodina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vojvodina.svg|20px|Vojvodina]] |- <!------------------------------W------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>W</big>''' |-align="center" | [[Wales]] || '''<nowiki>{{ZD|WAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Wales}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|20px|Wales]] |-align="center" | [[Wallis i Fortuna]] || '''<nowiki>{{ZD|WIF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Wallis i Fortuna}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|20px|Wallis i Fortuna]] |- <!------------------------------Z------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>Z</big>''' |-align="center" | [[Zambija]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|20px|Zambija]] |-align="center" | [[Zapadna Sahara]] || '''<nowiki>{{ZD|Z SAH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zapadna Sahara}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Western Sahara.svg|20px|Zapadna Sahara]] |-align="center" | [[Zair]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zair}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zaire.svg|20px|Zair]] |-align="center" | [[Zambija]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|20px|Zambija]] |-align="center" | [[Zelenortska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|ZEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zelenortska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cape Verde (10-17).svg|20px|Zelenortska Republika]] |-align="center" | [[Zimbabve]] || '''<nowiki>{{ZD|ZIM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zimbabve}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|20px|Zimbabve]] |} == Zahtjev za izmjenu, 29. august 2026 == Potrebno promijeniti zastavu Palestine. Trenutno stoji zastava UK ako se doda <nowiki>{{ZD|PAL}}</nowiki>. Primjer {{ZD|PAL}}, kao i na stranici [[Spisak država po površini]].--[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 17:21, 29 august 2026 (CEST) jt6hiseos22eryx26m9ot0th53bvtie 3922862 3922747 2026-08-30T06:33:55Z Srđan 73336 /* Zahtjev za izmjenu, 29. august 2026 */ odgovor 3922862 wikitext text/x-wiki ==Upozorenje!== Zbog ograničenja u softwareu koji pokreće wikipediju u člancima gdje se pojavljuje više puta (uglavnom 20 i više) šablon ZD se ne prikazuje pravilno ili se uopšte ne prikazuje. Stoga je kao zamjena kreiran niz šablona (ZD-A, ZD-B itd.) koje možete naći u slijedećoj kategoriji: [[:Kategorija:Šabloni za zastave]] Za sve nove članke u kojima se ukaže potreba za zastavicom koristite isključivo šablone iz gore navedene kategorije. Hvala. --[[Korisnik:Adnan|Adnan]] 14:07, 22 januar 2008 (CET) :Kako smo prešli na Modul, nema više zastava u člancima koji koriste ovaj šablon --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 13:38, 27 mart 2013 (CET) ==Kôd== {| cellpadding=2 cellspacing=2 class="sortable" width="100%" |- bgcolor=#cccccc ! width="30%" align="center" | Država ! width="20%" align="center" | Kôd 1 ! width="40%" align="center" | Kôd 2 ! width="10%" align="center" | Izgled |-align="center" <!------------------------------A------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>A</big>''' |-align="center" | [[Abhazija]] || '''<nowiki>{{ZD|ABH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Abhazija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Abkhazia.svg|20px|Abhazija]] |-align="center" | [[Američka Djevičanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|ADO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Američka Djevičanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_United_States_Virgin_Islands.svg|20px|Američka Djevičanska ostrva]] |-align="center" | [[Afganistan]] || '''<nowiki>{{ZD|AFG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Afganistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|20px|Afganistan]] |-align="center" | [[Ålandska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|ALA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ålandska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Åland.svg|20px|Ålandska ostrva]] |-align="center" | [[Albanija]] || '''<nowiki>{{ZD|ALB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Albanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Albania.svg|20px|Albanija]] |-align="center" | [[Alderney]] || '''<nowiki>{{ZD|ALDE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Alderney}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Alderney.svg|20px|Alderney]] |-align="center" | [[Alžir]] || '''<nowiki>{{ZD|ALŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Alžir}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|20px|Alžir]] |-align="center" | [[Američka Samoa]] || '''<nowiki>{{ZD|AMS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Američka Samoa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of American Samoa.svg|20px|Američka Samoa]] |-align="center" | [[Andora]] || '''<nowiki>{{ZD|AND}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Andora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20px|Andora]] |-align="center" | [[Andaluzija]] || '''<nowiki>{{ZD|ANDA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Andaluzija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Bandera de Andalucía.png|20px|Andaluzija]] |-align="center" | [[Angola]] || '''<nowiki>{{ZD|ANG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Angola}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Angola.svg|20px|Angola]] |-align="center" | [[Angvila]] || '''<nowiki>{{ZD|ANV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Angvila}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Anguilla.svg|20px|Angvila]] |-align="center" | [[Argentina]] || '''<nowiki>{{ZD|ARG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Argentina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px|Argentina]] |-align="center" | [[Armenija]] || '''<nowiki>{{ZD|ARM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Armenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|20px|Armenija]] |-align="center" | [[Armenska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|ARM SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Armenska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Armenian SSR.svg|20px|Armenska SSR]] |-align="center" | [[Aruba]] || '''<nowiki>{{ZD|ARU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Aruba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|20px|Aruba]] |-align="center" | [[Antigva i Barbuda]] || '''<nowiki>{{ZD|ATG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Antigva i Barbuda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Antigua_and_Barbuda.svg|20px|Antigva i Barbuda]] |-align="center" | [[Austro-Ugarska]] || '''<nowiki>{{ZD|A-U}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Austro-Ugarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px|Austro-Ugarska]] |-align="center" | [[Australija]] || '''<nowiki>{{ZD|AUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Australija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px|Australija]] |-align="center" | [[Austrija]] || '''<nowiki>{{ZD|AUT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Austrija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px|Austrija]] |-align="center" | [[Azerbejdžan]] || '''<nowiki>{{ZD|AZE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Azerbejdžan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px|Azerbejdžan]] |-align="center" | [[Azerska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|AZE SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Azerska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Azerbaijan SSR.svg|20px|Azerska SSR]] |- <!------------------------------B------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>B</big>''' |-align="center" | [[Bahami]] || '''<nowiki>{{ZD|BAH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bahami}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|20px|Bahami]] |-align="center" | [[Bahrein]] || '''<nowiki>{{ZD|BHR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bahrein}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|border|20px|Bahrein]] |-align="center" | [[Bangladeš]] || '''<nowiki>{{ZD|BAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bangladeš}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|20px|Bangladeš]] |-align="center" | [[Barbados]] || '''<nowiki>{{ZD|BAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Barbados}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|20px|Barbados]] |-align="center" | [[Baskija]] || '''<nowiki>{{ZD|BAS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Baskija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Basque_Country.svg|20px|Baskija]] |-align="center" | [[Belgija]] || '''<nowiki>{{ZD|BEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Belgija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px|Belgija]] |-align="center" | [[Belize]] || '''<nowiki>{{ZD|BLZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Belize}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belize.svg|20px|Belize]] |-align="center" | [[Benin]] || '''<nowiki>{{ZD|BEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Benin}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Benin.svg|20px|Benin]] |-align="center" | [[Bermuda]] || '''<nowiki>{{ZD|BER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bermuda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bermuda.svg|20px|Bermuda]] |-align="center" | [[Bosna i Hercegovina]] || '''<nowiki>{{ZD|BIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Bosna i Hercegovina]] |-align="center" | [[Bjelorusija]] || '''<nowiki>{{ZD|BJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bjelorusija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20px|Bjelorusija]] |-align="center" | [[Bjeloruska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|BJE SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bjeloruska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Byelorussian SSR.svg|20px|Bjeloruska SSR]] |-align="center" | [[Bocvana]] || '''<nowiki>{{ZD|BOC}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|BOT}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Bocvana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|20px|Bocvana]] |-align="center" | [[Bolivija]] || '''<nowiki>{{ZD|BOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bolivija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|20px|Bolivija]] |-align="center" | [[Bonaire]] || '''<nowiki>{{ZD|BONA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bonaire}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bonaire.svg|20px|Bonaire]] |-align="center" | [[Britanska Djevičanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|BRIT DJEV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Britanska Djevičanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_British_Virgin_Islands.svg|20px|Britanska Djevičanska ostrva]] |-align="center" | [[Božićno ostrvo]] || '''<nowiki>{{ZD|BŽĆ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Božićni otok}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Christmas_Island.svg|20px|Božićni otok]] |-align="center" | [[Britanski teritorij Indijskog okeana]] || '''<nowiki>{{ZD|BIOT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Britanski teritorij Indijskog okeana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_British_Indian_Ocean_Territory.svg|20px|Britanski teritorij Indijskog okeana]] |-align="center" | [[Brazil]] || '''<nowiki>{{ZD|BRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Brazil}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|Brazil]] |-align="center" | [[Brunej]] || '''<nowiki>{{ZD|BRU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Brunej}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|20px|Brunej]] |-align="center" | [[Bugarska]] || '''<nowiki>{{ZD|BUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Bugarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|20px|Bugarska]] |-align="center" | [[Burkina Faso]] || '''<nowiki>{{ZD|BUF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Burkina Faso}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|20px|Burkina Faso]] |-align="center" | [[Burundi]] || '''<nowiki>{{ZD|BUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Burundi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Burundi.svg|20px|Burundi]] |-align="center" | [[Butan]] || '''<nowiki>{{ZD|BUT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Butan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|20px|Butan]] |- <!------------------------------C------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>C</big>''' |-align="center" | [[Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|20px|Crna Gora]] |-align="center" | [[Curaçao]] || '''<nowiki>{{ZD|CUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Curaçao}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Curaçao.svg|20px|Curaçao]] |- <!------------------------------ĆČ------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>ĆČ</big>''' |-align="center" | [[Čad]] || '''<nowiki>{{ZD|ČAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čad}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Chad.svg|20px|Čad]] |-align="center" | [[Češka]] || '''<nowiki>{{ZD|ČEŠ}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|ČEH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Češka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|20px|Češka]] |-align="center" | [[Čehoslovačka]] || '''<nowiki>{{ZD|ČSSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čehoslovačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|20px|Čehoslovačka]] |-align="center" | [[Čile]] || '''<nowiki>{{ZD|ČIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Čile}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|20px|Čile]] |- <!------------------------------D------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>D</big>''' |-align="center" | [[Danska]] || '''<nowiki>{{ZD|DAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Danska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20px|Danska]] |-align="center" | [[Dominika]] || '''<nowiki>{{ZD|DMN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Dominika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Dominica.svg|20px|Dominika]] |-align="center" | [[Dominikanska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|DOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Dominikanska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|border|20px|Dominikanska Republika]] |-align="center" | [[Demokratska Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|DR KONGO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Demokratska Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Democratic_Republic_of_the_Congo.svg|20px|Demokratska Republika Kongo]] |- <!------------------------------ĐDž------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>ĐDž</big>''' |-align="center" | [[Džibuti]] || '''<nowiki>{{ZD|DŽI}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|DJI}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Džibuti}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|20px|Džibuti]] |- <!------------------------------E------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>E</big>''' |-align="center" | [[Egipat]] || '''<nowiki>{{ZD|EGI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Egipat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px|Egipat]] |-align="center" | [[Ekvatorijalna Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|EKG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ekvatorijalna Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|20px|Ekvatorijalna Gvineja]] |-align="center" | [[Ekvador]] || '''<nowiki>{{ZD|EKV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ekvador}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|20px|Ekvador]] |-align="center" | [[Engleska]] || '''<nowiki>{{ZD|ENG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Engleska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px|Engleska]] |-align="center" | [[Eritreja]] || '''<nowiki>{{ZD|ERI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Eritreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|20px|Eritreja]] |-align="center" | [[Estonija]] || '''<nowiki>{{ZD|EST}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Estonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|20px|Estonija]] |-align="center" | [[Estonska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|EST SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Estonska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Estonian SSR.svg|20px|Estonska SSR]] |-align="center" | [[Etiopija]] || '''<nowiki>{{ZD|ETI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Etiopija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|20px|Etiopija]] |-align="center" | [[Evropska unija]] || '''<nowiki>{{ZD|EU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Evropska unija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Europe.svg|20px|EU]] |- <!------------------------------F------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>F</big>''' |-align="center" | [[Falklandska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|FAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Falklandska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Falkland Islands.svg|20px|Falklandska ostrva]] |-align="center" | [[Farska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|FAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Farska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Faroe Islands.svg|border|20px|Farska ostrva]] |-align="center" | [[Francuska]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska]] |-align="center" | [[Francuski južni i antarktički teritoriji]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA JTER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuski južni i antarktički teritoriji}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_French_Southern_and_Antarctic_Lands.svg|20px|Francuski južni i antarktički teritoriji]] |-align="center" | [[Francuska Gijana]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA GIJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska Gijana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska Gijana]] |-align="center" | [[Francuska Polinezija]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA POL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francuska Polinezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_French_Polynesia.svg|20px|Francuska Polinezija]] |-align="center" | [[Slobodna Država Francuska]] || '''<nowiki>{{ZD|FRA SLOB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slobodna Država Francuska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Free France 1940-1944.svg|20px|Slobodna Država Francuska]] |-align="center" | [[Fidži]] || '''<nowiki>{{ZD|FIDŽ}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|FIJ}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Fidži}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Fiji.svg|20px|Fidži]] |-align="center" | [[Filipini]] || '''<nowiki>{{ZD|FIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Filipini}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|20px|Filipini]] |-align="center" | [[Finska]] || '''<nowiki>{{ZD|FIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Finska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|20px|Finska]] |-align="center" | [[Frøya]] || '''<nowiki>{{ZD|FER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Frøya}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Froya.png|20px|Frøya]] |- <!------------------------------G------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>G</big>''' |-align="center" | [[Gabon]] || '''<nowiki>{{ZD|GAB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gabon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|20px|Gabon]] |-align="center" | [[Gambija]] || '''<nowiki>{{ZD|GAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|20px|Gambija]] |-align="center" | [[Gana]] || '''<nowiki>{{ZD|GAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|20px|Gana]] |-align="center" | [[Gibraltar]] || '''<nowiki>{{ZD|GIB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gibraltar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Gibraltar.svg|20px|Gibraltar]] |-align="center" | [[Grčka]] || '''<nowiki>{{ZD|GRČ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grčka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] |-align="center" | [[Grenada]] || '''<nowiki>{{ZD|GRE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grenada}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|20px|Grenada]] |-align="center" | [[Grenland]] || '''<nowiki>{{ZD|GRL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Grenland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greenland.svg|border|20px|Grenland]] |-align="center" | [[Gruzija]] || '''<nowiki>{{ZD|GRU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gruzija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|border|20px|Gruzija]] |-align="center" | [[Gruzijska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|GRU SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gruzijska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Georgian SSR.svg|20px|Gruzijska SSR]] |-align="center" | [[Gvadalupa]] || '''<nowiki>{{ZD|GVAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvadalupa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Guadeloupe_%28local%29.svg|20px|Gvadalupa]] |-align="center" | [[Guam]] || '''<nowiki>{{ZD|GUAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Guam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guam.svg|20px|Guam]] |-align="center" | [[Guernsey]] || '''<nowiki>{{ZD|GUER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Guernsey}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guernsey.svg|20px|Guernsey]] |-align="center" | [[Gvatemala]] || '''<nowiki>{{ZD|GUA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvatemala}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|20px|Gvatemala]] |-align="center" | [[Gvajana]] || '''<nowiki>{{ZD|GVA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvajana}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|20px|Gvajana]] |-align="center" | [[Gvineja-Bisau]] || '''<nowiki>{{ZD|GVB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvineja-Bisau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|20px|Gvineja-Bisau]] |-align="center" | [[Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|GVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|20px|Gvineja]] |- <!------------------------------H------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>H</big>''' |-align="center" | [[Habsburg]] || '''<nowiki>{{ZD|HAB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Habsburg}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|20px|Habsburg]] |-align="center" | [[Haiti]] || '''<nowiki>{{ZD|HAI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Haiti}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|20px|Haiti]] |-align="center" | [[Herm]] || '''<nowiki>{{ZD|HERM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Herm}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Herm.svg|20px|Herm]] |-align="center" | [[Holandija]] || '''<nowiki>{{ZD|HOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Holandija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px|Holandija]] |-align="center" | [[Holandski Antili]] || '''<nowiki>{{ZD|HOL ANT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Holandski Antili}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Netherlands_Antilles.svg|20px|Holandski Antili]] |-align="center" | [[Honduras]] || '''<nowiki>{{ZD|HON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Honduras}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Honduras (2022–present).svg|20px|Honduras]] |-align="center" | [[Hong Kong]] || '''<nowiki>{{ZD|HK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Hong Kong}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|20px|Hong Kong]] |-align="center" | [[Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|HRV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] |- <!------------------------------I------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>I</big>''' |-align="center" | [[Indija]] || '''<nowiki>{{ZD|IND}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Indija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of India.svg|20px|Indija]] |-align="center" | [[Indonezija]] || '''<nowiki>{{ZD|INDN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Indonezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|border|20px|Indonezija]] |-align="center" | [[Irak]] || '''<nowiki>{{ZD|IRK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Irak}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|20px|Irak]] |-align="center" | [[Iran]] || '''<nowiki>{{ZD|IRN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Iran}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|20px|Iran]] |-align="center" | [[Irska]] || '''<nowiki>{{ZD|IRS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Irska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20px|Irska]] |-align="center" | [[Island]] || '''<nowiki>{{ZD|ISL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Island}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|20px|Island]] |-align="center" | [[Istočni Timor]] || '''<nowiki>{{ZD|IST T}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Istočni Timor}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|20px|Istočni Timor]] |-align="center" | [[Italija]] || '''<nowiki>{{ZD|ITA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Italija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] |-align="center" | [[Izrael]] || '''<nowiki>{{ZD|IZR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Izrael}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|20px|Izrael]] |- <!------------------------------J------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>J</big>''' |-align="center" | [[Jamajka]] || '''<nowiki>{{ZD|JAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jamajka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|20px|Jamajka]] |-align="center" | [[Japan]] || '''<nowiki>{{ZD|JAP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Japan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Japan.svg|20px|Japan]] |-align="center" | [[Japansko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|JAPC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Japansko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Naval Ensign of Japan.svg|20px|Japansko carstvo]] |-align="center" | [[Jersey]] || '''<nowiki>{{ZD|JER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jersey}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jersey.svg|20px|Jersey]] |-align="center" | [[Južnoafrička Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|JAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južnoafrička Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|20px|Južnoafrička Republika]] |-align="center" | [[Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|20px|Jemen]] |-align="center" | [[Južni Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|J JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južni Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px|Južni Jemen]] |-align="center" | [[Sjeverni Jemen]] || '''<nowiki>{{ZD|S JEM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverni Jemen}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Yemen Arab Republic.svg|20px|Sjeverni Jemen]] |-align="center" | [[Južna Osetija]] || '''<nowiki>{{ZD|J OSE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Osetija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|20px|Južna Osetija]] |-align="center" | [[Južni Sudan]] || '''<nowiki>{{ZD|J SUD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južni Sudan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the SPLAM.svg|20px|Južni Sudan]] |-align="center" | [[Južna Koreja]] || '''<nowiki>{{ZD|JKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Koreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|20px|Južna Koreja]] |-align="center" | [[Jordan]] || '''<nowiki>{{ZD|JOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jordan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|20px|Jordan]] |-align="center" | [[Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|JUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|Jugoslavija]] |-align="center" | [[Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|JGJSO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of South_Georgia_and_the_South_Sandwich_Islands.svg|20px|Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva]] |- <!------------------------------K------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>K</big>''' |-align="center" | [[Kraljevina Italija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr ITA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Italija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Italy_%281861-1946%29.svg|20px|Kraljevina Italija]] |-align="center" | [[Kraljevina Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia (1882-1918).svg|border|20px|Kraljevina Srbija]] |-align="center" | [[Kraljevina Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Montenegro.svg|border|20px|Kraljevina Crna Gora]] |-align="center" | [[Kraljevina Rumunija]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr RUM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Rumunija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px|Kraljevina Rumunija]] |-align="center" | [[Kraljevina Grčka]] || '''<nowiki>{{ZD|Kr GRČ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Grčka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Greece (1828-1978).svg|20px|Kraljevina Grčka]] |-align="center" | [[Kraljevina Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|KJUG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|20px|Kraljevina Jugoslavija]] |-align="center" | [[Kajmanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KAJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kajmanska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Cayman_Islands.svg|20px|Kajmanska ostrva]] |-align="center" | [[Kamerun]] || '''<nowiki>{{ZD|KAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kamerun}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|20px|Kamerun]] |-align="center" | [[Kanada]] || '''<nowiki>{{ZD|KAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kanada}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Canada (Pantone).svg|20px|Kanada]] |-align="center" | [[Katalonija]] || '''<nowiki>{{ZD|KATL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Katalonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Catalonia.svg|20px|Katalonija]] |-align="center" | [[Katar]] || '''<nowiki>{{ZD|KAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Katar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|border|20px|Katar]] |-align="center" | [[Kazahstan]] || '''<nowiki>{{ZD|KAZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kazahstan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|20px|Kazahstan]] |-align="center" | [[Kazačka SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|KAZ SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kazačka SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kazakh SSR.svg|20px|Kazačka SSR]] |-align="center" | [[Kenija]] || '''<nowiki>{{ZD|KEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|20px|Kenija]] |-align="center" | [[Kina]] || '''<nowiki>{{ZD|KIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|Kina]] |-align="center" | [[Kipar]] || '''<nowiki>{{ZD|KIP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kipar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|border|20px|Kipar]] |-align="center" | [[Kirgistan]] || '''<nowiki>{{ZD|KIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kirgistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|20px|Kirgistan]] |-align="center" | [[Kirgiska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|KIR SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kirgiska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kyrgyz SSR.svg|20px|Kirgiska SSR]] |-align="center" | [[Kiribati]] || '''<nowiki>{{ZD|KIRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kiribati}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kiribati.svg|20px|Kiribati]] |-align="center" | [[Kambodža]] || '''<nowiki>{{ZD|KMB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kambodža}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px|Kambodža]] |-align="center" | [[Kolumbija]] || '''<nowiki>{{ZD|KOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kolumbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px|Kolumbija]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1861 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1861}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1861}}</nowiki>''' || [[Datoteka:CSA FLAG 4.3.1861-21.5.1861.svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1863 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1863}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1863}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Confederate National Flag since Mai 1 1863 to Mar 4 1865.svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] 1865 || '''<nowiki>{{ZD|KONF 1865}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država 1865}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Confederate States of America (March 4, 1865).svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Konfederacija Američkih Država]] - Ratna zastava || '''<nowiki>{{ZD|KONF R}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Konfederacija Američkih Država - Ratna zastava}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Battle flag of the Confederate States of America (1-1).svg|20px|Konfederacija Američkih Država]] |-align="center" | [[Kokosova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KOK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kokosova ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg|20px|Kokosova ostrva]] |-align="center" | [[Komori]] || '''<nowiki>{{ZD|KOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Komori}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|20px|Komori]] |-align="center" | [[Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|KON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the_Republic_of_the_Congo.svg|20px|Republika Kongo]] |-align="center" | [[Kostarika]] || '''<nowiki>{{ZD|KOS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kostarika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|20px|Kostarika]] |-align="center" | [[Kosovo]] || '''<nowiki>{{ZD|KOSV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kosovo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|20px|Kosovo]] |-align="center" | [[Kuba]] || '''<nowiki>{{ZD|KUB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kuba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|20px|Kuba]] |-align="center" | [[Kukova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|KUK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kukova ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|20px|Kukova ostrva]] |-align="center" | [[Kuvajt]] || '''<nowiki>{{ZD|KUV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Kuvajt}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|20px|Kuvajt]] |- <!------------------------------L------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>L</big>''' |-align="center" | [[Latvija]] || '''<nowiki>{{ZD|LAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Latvija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Latvija]] |-align="center" | [[Latvijska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|LAT SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Latvijska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Latvian SSR.svg|20px|Latvijska SSR]] |-align="center" | [[Laos]] || '''<nowiki>{{ZD|LAO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Laos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Laos.svg|20px|Laos]] |-align="center" | [[Lesoto]] || '''<nowiki>{{ZD|LES}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Lesoto}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|20px|Lesoto]] |-align="center" | [[Libanon]] || '''<nowiki>{{ZD|LBN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Libanon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|20px|Libanon]] |-align="center" | [[Libija]] || '''<nowiki>{{ZD|LIB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Libija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Libya.svg|20px|Libija]] |-align="center" | [[Liberija]] || '''<nowiki>{{ZD|LBR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Liberija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|20px|Liberija]] |-align="center" | [[Lihtenštajn]] || '''<nowiki>{{ZD|LIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Lihtenštajn}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|20px|Lihtenštajn]] |-align="center" | [[Litvanija]] || '''<nowiki>{{ZD|LIT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Litvanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px|Litvanija]] |-align="center" | [[Litvanska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|LIT SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Litvanska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Lithuanian SSR.svg|20px|Litvanska SSR]] |-align="center" | [[Luksemburg]] || '''<nowiki>{{ZD|LUKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|LUX}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Luksemburg}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|20px|Luksemburg]] |- <!------------------------------M------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>M</big>''' |-align="center" | [[Makedonija]] || '''<nowiki>{{ZD|MAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Makedonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px|Makedonija]] |-align="center" | [[Madagaskar]] || '''<nowiki>{{ZD|MAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Madagaskar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|border|20px|Madagaskar]] |-align="center" | [[Mađarska]] || '''<nowiki>{{ZD|MAĐ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mađarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px|Mađarska]] |-align="center" | [[Makao]] || '''<nowiki>{{ZD|MAO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Makao}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Macau.svg|20px|Makao]] |-align="center" | [[Malavi]] || '''<nowiki>{{ZD|MLV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malavi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|20px|Malavi]] |-align="center" | [[Maldivi]] || '''<nowiki>{{ZD|MALD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maldivi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|20px|Maldivi]] |-align="center" | [[Malezija]] || '''<nowiki>{{ZD|MALE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|20px|Malezija]] |-align="center" | [[Mali]] || '''<nowiki>{{ZD|MALI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mali}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mali.svg|20px|Mali]] |-align="center" | [[Malta]] || '''<nowiki>{{ZD|MLT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Malta}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|20px|Malta]] |-align="center" | [[Ostrvo Man]] || '''<nowiki>{{ZD|MAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Otok Man}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Isle of Mann.svg|20px|Otok Man]] |-align="center" | [[Mandžukuo]] || '''<nowiki>{{ZD|MANDŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mandžukuo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Manchukuo.svg|20px|Mandžukuo]] |-align="center" | [[Maroko]] || '''<nowiki>{{ZD|MAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maroko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px|Maroko]] |-align="center" | [[Maršalova ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|MARŠ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Maršalovi ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|20px|Maršalova ostrva]] |-align="center" | [[Martinik]] || '''<nowiki>{{ZD|MART}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Martinik}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Martinique.svg|20px|Martinik]] |-align="center" | [[Mauricijus]] || '''<nowiki>{{ZD|MAUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mauricijus}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|20px|Mauricijus]] |-align="center" | [[Mauritanija]] || '''<nowiki>{{ZD|MAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mauritanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|20px|Mauritanija]] |-align="center" | [[Meksiko]] || '''<nowiki>{{ZD|MEKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|MEX}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Meksiko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px|Meksiko]] |-align="center" | [[Mjanmar]] || '''<nowiki>{{ZD|MIA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mjanmar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|20px|Mjanmar]] |-align="center" | [[Mikronezija]] || '''<nowiki>{{ZD|MIK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mikronezija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|20px|Mikronezija]] |-align="center" | [[Mletačka Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|MLE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mletačka Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|20px|Mletačka Republika]] |-align="center" | [[Moldavija]] || '''<nowiki>{{ZD|MOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Moldavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px|Moldavija]] |-align="center" | [[Moldavska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|MOL SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Moldavska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Moldavian SSR.svg|20px|Moldavska SSR]] |-align="center" | [[Montserrat]] || '''<nowiki>{{ZD|MONT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Montserrat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|20px|Montserrat]] |-align="center" | [[Monako]] || '''<nowiki>{{ZD|MNK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Monako}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Monaco.svg|border|20px|Monako]] |-align="center" | [[Mongolija]] || '''<nowiki>{{ZD|MNG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mongolija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|20px|Mongolija]] |-align="center" | [[Mozambik]] || '''<nowiki>{{ZD|MOZ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Mozambik}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|20px|Mozambik]] |- <!------------------------------N------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>N</big>''' |-align="center" | [[Nagorni Karabah]] || '''<nowiki>{{ZD|NAG KAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nagorni Karabah}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nagorno-Karabakh.svg|20px|Nagorni Karabah]] |-align="center" | [[Namibija]] || '''<nowiki>{{ZD|NAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Namibija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|20px|Namibija]] |-align="center" | [[Nauru]] || '''<nowiki>{{ZD|NAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nauru}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nauru.svg|20px|Nauru]] |-align="center" | [[Nezavisna Država Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|NDH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nezavisna Država Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Croatia_Ustasa.svg|20px|Nezavisna Država Hrvatska]] |-align="center" | [[Nepal]] || '''<nowiki>{{ZD|NEP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nepal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|20px|Nepal]] |-align="center" | [[Nigerija]] || '''<nowiki>{{ZD|NIG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nigerija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|20px|Nigerija]] |-align="center" | [[Niger]] || '''<nowiki>{{ZD|NGR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Niger}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Niger.svg|20px|Niger]] |-align="center" | [[Nikaragva]] || '''<nowiki>{{ZD|NIK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nikaragva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|20px|Nikaragva]] |-align="center" | [[Niue]] || '''<nowiki>{{ZD|NIU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Niue}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Niue.svg|20px|Niue]] |-align="center" | [[Norfolk]] || '''<nowiki>{{ZD|NORF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Norfolk}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|20px|Norfolk]] |-align="center" | [[Norveška]] || '''<nowiki>{{ZD|NOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Norveška}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Norway.svg|20px|Norveška]] |-align="center" | [[Novi Brunswick]] || '''<nowiki>{{ZD|N BRUN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Novi Brunswick}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of New Brunswick.svg|20px|Novi Brunswick]] |-align="center" | [[Nova Kaledonija]] || '''<nowiki>{{ZD|N KALE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nova Kaledonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Nova Kaledonija]] |-align="center" | [[Novi Zeland]] || '''<nowiki>{{ZD|NZL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Novi Zeland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|20px|Novi Zeland]] |-align="center" | [[Treći Reich]] || '''<nowiki>{{ZD|NNJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Treći Reich}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20px|Treći Reich]] |-align="center" | [[Njemačka]] || '''<nowiki>{{ZD|NJE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px|Njemačka]] |-align="center" | [[Njemačka]] (1933) || '''<nowiki>{{ZD|NJE 1933}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka 1933}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20px|Njemačka]] |-align="center" | [[Njemačko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|NJEC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|Njemačko carstvo]] |-align="center" | [[Njemačka Demokratska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|DRNJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Njemačka Demokratska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|20px|Njemačka Demokratska Republika]] |- <!------------------------------O------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>O</big>''' |-align="center" | [[Oman]] || '''<nowiki>{{ZD|OMA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Oman}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Oman.svg|border|20px|Oman]] |-align="center" | [[Ontario]] || '''<nowiki>{{ZD|ONT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ontario}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ontario.svg|20px|Ontario]] |-align="center" | [[Ostrva Turks i Caicos]] || '''<nowiki>{{ZD|OTC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrva Turks i Caicos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|20px|Ostrva Turks i Caicos]] |-align="center" | [[Ostrvo Orkney]] || '''<nowiki>{{ZD|ORK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrvo Orkney}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Orkney.svg|20px|Ostrvo Orkney]] |-align="center" | [[Ostrvo Man]] || '''<nowiki>{{ZD|OTM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrvo Man}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Isle of Mann.svg|20px|Ostrvo Man]] |-align="center" | [[Obala Slonovače]] || '''<nowiki>{{ZD|OBS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Obala Slonovače}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px|Obala Slonovače]] |-align="center" | [[Osmanlijsko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|OSM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Osmanlijsko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Ottoman Flag.svg|20px|Osmanlijsko carstvo]] |- <!------------------------------P------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>P</big>''' |-align="center" | [[Pakistan]] || '''<nowiki>{{ZD|PAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Pakistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|20px|Pakistan]] |-align="center" | [[Palau]] || '''<nowiki>{{ZD|PALA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Palau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Palau.svg|20px|Palau]] |-align="center" | [[Palestina]] || '''<nowiki>{{ZD|PAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Palestina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px|Palestina]] |-align="center" | [[Panama]] || '''<nowiki>{{ZD|PAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Panama}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Panama.svg|border|20px|Panama]] |-align="center" | [[Papua Nova Gvineja]] || '''<nowiki>{{ZD|PNG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Papua Nova Gvineja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|20px|Papua Nova Gvineja]] |-align="center" | [[Paragvaj]] || '''<nowiki>{{ZD|PAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Paragvaj}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px|Paragvaj]] |-align="center" | [[Peru]] || '''<nowiki>{{ZD|PER}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Peru}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Peru.svg|20px|Peru]] |-align="center" | [[Pitcairn]] || '''<nowiki>{{ZD|PITC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Pitcairn}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_the_Pitcairn_Islands.svg|20px|Pitcairn]] |-align="center" | [[Poljska]] || '''<nowiki>{{ZD|POLJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Poljska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|20px|Poljska]] |-align="center" | [[Portugal]] || '''<nowiki>{{ZD|POR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Portugal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|Portugal]] |-align="center" | [[Porto Riko]] || '''<nowiki>{{ZD|PUE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Porto Riko}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|20px|Porto Riko]] |- <!------------------------------R------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>R</big>''' |-align="center" | [[Réunion]] || '''<nowiki>{{ZD|REU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Réunion}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Réunion]] |-align="center" | [[Republika Kongo]] || '''<nowiki>{{ZD|RKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Republika Kongo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|20px|Republika Kongo]] |-align="center" | [[Rossov protektorat]] || '''<nowiki>{{ZD|ROSS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rossov protektorat}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_New_Zealand.svg|20px|Rossov protektorat]] |-align="center" | [[Ruanda]] || '''<nowiki>{{ZD|RUA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ruanda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|20px|Ruanda]] |-align="center" | [[Rumunija]] || '''<nowiki>{{ZD|RUM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rumunija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px|Rumunija]] |-align="center" | [[Rusija]] || '''<nowiki>{{ZD|RUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rusija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|20px|Rusija]] |-align="center" | [[Ruska SFSR]] || '''<nowiki>{{ZD|RUS SFSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ruska SFSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|20px|Ruska SFSR]] |-align="center" | [[Rusko carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|RUSC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Rusko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russia (1914–1917).svg|border|20px|Rusko carstvo]] |- <!------------------------------S------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>S</big>''' |-align="center" | [[Saba]] || '''<nowiki>{{ZD|SABA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Saba}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Saba.svg|20px|Saba]] |-align="center" | [[Sjedinjene Američke Države]] || '''<nowiki>{{ZD|SAD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjedinjene Američke Države}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px|SAD]] |-align="center" | [[Salvador]] || '''<nowiki>{{ZD|SAL}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|SALV}}</nowiki>'''|| '''<nowiki>{{ZD|Salvador}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|20px|Salvador]] |-align="center" | [[Samoa]] || '''<nowiki>{{ZD|SAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Samoa}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|20px|Samoa]] |-align="center" | [[San Marino]] || '''<nowiki>{{ZD|SMR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|San Marino}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|border|20px|San Marino]] |-align="center" | [[Sark]] || '''<nowiki>{{ZD|SARK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sark}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Sark.svg|20px|Sark]] |-align="center" | [[SR Njemačka]] || '''<nowiki>{{ZD|SRNJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Njemačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px|SR Njemačka]] |-align="center" | [[Saudijska Arabija]] || '''<nowiki>{{ZD|SAU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Saudijska Arabija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|20px|Saudijska Arabija]] |-align="center" | [[Scilly]] || '''<nowiki>{{ZD|SCIL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Scilly}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Scillonian_Cross.png|20px|Scilly]] |-align="center" | [[Sejšeli]] || '''<nowiki>{{ZD|SEJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sejšeli}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|20px|Sejšeli]] |-align="center" | [[Senegal]] || '''<nowiki>{{ZD|SEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Senegal}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|20px|Senegal]] |-align="center" | [[Sijera Leone]] || '''<nowiki>{{ZD|S LEO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sijera Leone}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|20px|Sijera Leone]] |-align="center" | [[Singapur]] || '''<nowiki>{{ZD|SIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Singapur}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|border|20px|Singapur]] |-align="center" | [[Sirija]] || '''<nowiki>{{ZD|SIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sirija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Syria.svg|20px|Sirija]] |-align="center" | [[Sjeverna Irska]] || '''<nowiki>{{ZD|SJI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverna Irska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Ulster banner.svg|20px|Sjeverna Irska]] |-align="center" | [[Sjeverna Koreja]] || '''<nowiki>{{ZD|SJKOR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverna Koreja}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|20px|Sjeverna Koreja]] |-align="center" | [[Sjeverni Kipar]] || '''<nowiki>{{ZD|SJK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjeverni Kipar}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|20px|Sjeverni Kipar]] |-align="center" | [[Sjevernomarijanska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|SJM O}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sjevernomarijanski ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Northern Mariana Islands.svg|20px|Sjevernomarijanski ostrva]] |-align="center" | [[Slovačka]] || '''<nowiki>{{ZD|SLK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovačka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|20px|Slovačka]] |-align="center" | [[Slovačka]] u Drugom svjetskom ratu || '''<nowiki>{{ZD|SLK2}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovačka2}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|border|20px|Slovačka]] |-align="center" | [[Slovenija]] || '''<nowiki>{{ZD|SLO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Slovenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|20px|Slovenija]] |-align="center" | [[Solomonska ostrva]] || '''<nowiki>{{ZD|SOL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Solomonska ostrva}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|20px|Solomonska ostrva]] |-align="center" | [[Somalija]] || '''<nowiki>{{ZD|SOM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Somalija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|20px|Somalija]] |-align="center" | [[Somaliland]] || '''<nowiki>{{ZD|SOML}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Somaliland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Somaliland.svg|20px|Somaliland]] |-align="center" | [[Srbija i Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|SCG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Srbija i Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20px|Srbija i Crna Gora]] |-align="center" | [[Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|20px|Srbija]] |-align="center" | [[Nedićeva Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRB NED}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Nedićeva Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia, 1941-1944.svg|border|20px|Nedićeva Srbija]] |-align="center" | [[Centralna Afrička Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|CAR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Centralna Afrička Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|20px|Centralna Afrička Republika]] |-align="center" | [[SR Jugoslavija]] || '''<nowiki>{{ZD|SRJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Jugoslavija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20px|SR Jugoslavija]] |-align="center" | [[Savezne Države Mikronezije]] || '''<nowiki>{{ZD|SDM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Savezne Države Mikronezije}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|20px|Savezne Države Mikronezije]] |-align="center" | [[SR Bosna i Hercegovina]] || '''<nowiki>{{ZD|SR BIH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Bosna i Hercegovina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|20px|SR Bosna i Hercegovina]] |-align="center" | [[SR Crna Gora]] || '''<nowiki>{{ZD|SR CG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Crna Gora}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Montenegro.svg|border|20px|SR Crna Gora]] |-align="center" | [[SR Hrvatska]] || '''<nowiki>{{ZD|SR HRV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Hrvatska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Croatia.svg|20px|SR Hrvatska]] |-align="center" | [[SR Makedonija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR MAK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Makedonija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|20px|SR Makedonija]] |-align="center" | [[SR Slovenija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR SLO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Slovenija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Slovenia (1945-1991).svg|20px|SR Slovenija]] |-align="center" | [[SR Srbija]] || '''<nowiki>{{ZD|SR SRB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|SR Srbija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of SR Serbia.svg|border|20px|SR Srbija]] |-align="center" | [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|SSSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px|Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] |-align="center" | [[Sudan]] || '''<nowiki>{{ZD|SUD}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sudan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|20px|Sudan]] |-align="center" | [[Surinam]] || '''<nowiki>{{ZD|SUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Surinam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|20px|Surinam]] |-align="center" | [[Svazi]] || '''<nowiki>{{ZD|SVA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Svazi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|20px|Svazi]] |-align="center" | [[Sveti Eustasius]] || '''<nowiki>{{ZD|SV EUS}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Eustasius}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sint Eustatius.svg|20px|Sveti Eustasius]] |-align="center" | [[Sveta Helena]] || '''<nowiki>{{ZD|SV HEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveta Helena}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Helena.svg|20px|Sveta Helena]] |-align="center" | [[Sveti Kristofor i Nevis]] || '''<nowiki>{{ZD|SV KIN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Kristofor i Nevis}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|20px|Sveti Kristofor i Nevis]] |-align="center" | [[Sveta Lucija]] || '''<nowiki>{{ZD|SV LUC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveta Lucija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|20px|Sveta Lucija]] |-align="center" | [[Sveti Petar i Mikelon]] || '''<nowiki>{{ZD|SV PIM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Petar i Mikelon}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag_of_Saint-Pierre_and_Miquelon.svg|20px|Sveti Petar i Mikelon]] |-align="center" | [[Sveti Toma i Princip]] || '''<nowiki>{{ZD|SV TIP}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Toma i Princip}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|20px]] |-align="center" | [[Sveti Vincent i Grenadini]] || '''<nowiki>{{ZD|SV VIG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveti Vincent i Grenadini}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Saint_Vincent_and_the_Grenadines.svg|20px|Sveti Vincent i Grenadini]] |-align="center" | [[Sveto Rimsko Carstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|SRC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Sveto rimsko carstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg|20px|Sveto rimsko carstvo]] |-align="center" | [[Svijet]] || '''<nowiki>{{ZD|SVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Svijet}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Map projection-Eckert IV.png|20px|Svijet]] |- <!------------------------------Š------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>Š</big>''' |-align="center" | [[Škotska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠKO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Škotska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|20px|Škotska]] |-align="center" | [[Španija]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Španija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španija]] |-align="center" | [[Druga Španska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA2}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Druga Španska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20px|Druga Španska Republika]] |-align="center" | [[Francova Španija]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠPA FRANCO}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Francova Španija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|20px|Francova Španija]] |-align="center" | [[Šri Lanka]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Šri Lanka}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|20px|Šri Lanka]] |-align="center" | [[Švedska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠVE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Švedska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px|Švedska]] |-align="center" | [[Švicarska]] || '''<nowiki>{{ZD|ŠVI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Švicarska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|Švicarska]] |- <!------------------------------T------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>T</big>''' |-align="center" | [[Tadžikistan]] || '''<nowiki>{{ZD|TADŽ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tadžikistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|20px|Tadžikistan]] |-align="center" | [[Tadžikska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|TADŽ SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tadžikska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tajik SSR.svg|20px|Tadžikska SSR]] |-align="center" | [[Tajvan]] || '''<nowiki>{{ZD|TAJV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tajvan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|20px|Tajvan]] |-align="center" | [[Tajland]] || '''<nowiki>{{ZD|TAJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tajland}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|20px|Tajland]] |-align="center" | [[Tanzanija]] || '''<nowiki>{{ZD|TAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tanzanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|20px|Tanzanija]] |-align="center" | [[Teksas]] || '''<nowiki>{{ZD|TEKS}}</nowiki>''' ili '''<nowiki>{{ZD|TEX}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Teksas}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Texas.svg|20px|Teksas]] |-align="center" | [[Tiringija]] || '''<nowiki>{{ZD|TIR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tiringija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Thuringia.svg|20px|Tiringija]] |-align="center" | [[Tokelau]] || '''<nowiki>{{ZD|TKL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tokelau}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tokelau.svg|20px|Tokelau]] |-align="center" | [[Togo]] || '''<nowiki>{{ZD|TOG}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Togo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|20px|Togo]] |-align="center" | [[Tonga]] || '''<nowiki>{{ZD|TON}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tonga}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tonga.svg|20px|Tonga]] |-align="center" | [[Transistria]] || '''<nowiki>{{ZD|TRA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Transistria}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Transnistria_State_Flag.svg|20px|Transistria]] |-align="center" | [[Trinidad i Tobago]] || '''<nowiki>{{ZD|TRI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Trinidad i Tobago}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|20px|Trinidad i Tobago]] |-align="center" | [[Transilvanija]] || '''<nowiki>{{ZD|TRAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Transilvanija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Transylvania before 1918.jpg|20px|Transilvanija]] |-align="center" | [[Tunis]] || '''<nowiki>{{ZD|TUN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tunis}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|20px|Tunis]] |-align="center" | [[Turkmenistan]] || '''<nowiki>{{ZD|TKM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turkmenistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|20px|Turkmenistan]] |-align="center" | [[Turkmenska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|TKM SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turkmenska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic (1974–1991), Flag of Turkmenistan (1991–1992).svg|20px|Turkmenska SSR]] |-align="center" | [[Turska]] || '''<nowiki>{{ZD|TUR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Turska}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]] |-align="center" | [[Tuvalu]] || '''<nowiki>{{ZD|TUV}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Tuvalu}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|20px|Tuvalu]] |-align="center" | [[Ostrva Turks i Caicos]] || '''<nowiki>{{ZD|OTIC}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ostrva Turks i Caicos}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Turks and Caicos Islands.svg|20px|Ostrva Turks i Caicos]] |- <!------------------------------U------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>U</big>''' |-align="center" | [[Uganda]] || '''<nowiki>{{ZD|UGA}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uganda}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|20px|Uganda]] |-align="center" | [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || '''<nowiki>{{ZD|UAE}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|20px|Ujedinjeni Arapski Emirati]] |-align="center" | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || '''<nowiki>{{ZD|UK}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |-align="center" | [[Ujedinjeni narodi]] || '''<nowiki>{{ZD|UN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ujedinjeni narodi}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|20px|Ujedinjeni narodi]] |-align="center" | [[Ukrajina]] || '''<nowiki>{{ZD|UKR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ukrajina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|Ukrajina]] |-align="center" | [[Ukrajinska SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|UKR SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Ukrajinska SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|20px|Ukrajinska SSR]] |-align="center" | [[Urugvaj]] || '''<nowiki>{{ZD|URU}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Urugvaj}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|20px|Urugvaj]] |-align="center" | [[Uzbekistan]] || '''<nowiki>{{ZD|UZB}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uzbekistan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px|Uzbekistan]] |-align="center" | [[Uzbečka SSR]] || '''<nowiki>{{ZD|UZB SSR}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Uzbečka SSR}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Uzbek SSR.svg|20px|Uzbečka SSR]] |- <!------------------------------V------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>V</big>''' |-align="center" | [[Vanuatu]] || '''<nowiki>{{ZD|VAN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vanuatu}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|20px|Vanuatu]] |-align="center" | [[Vatikan]] || '''<nowiki>{{ZD|VAT}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vatikan}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of the Vatican City.svg|border|20px|Vatikan]] |-align="center" | [[Vijetnam]] || '''<nowiki>{{ZD|VIJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vijetnam}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|20px|Vijetnam]] |-align="center" | [[Venezuela]] || '''<nowiki>{{ZD|VEN}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Venezuela}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|20px|Venezuela]] |-align="center" | [[Vojvodina]] || '''<nowiki>{{ZD|VOJ}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Vojvodina}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Vojvodina.svg|20px|Vojvodina]] |- <!------------------------------W------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>W</big>''' |-align="center" | [[Wales]] || '''<nowiki>{{ZD|WAL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Wales}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Wales.svg|border|20px|Wales]] |-align="center" | [[Wallis i Fortuna]] || '''<nowiki>{{ZD|WIF}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Wallis i Fortuna}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Wallis and Futuna.svg|20px|Wallis i Fortuna]] |- <!------------------------------Z------------------------------> ! bgcolor=#E8E8E8 colspan="4" align="center" | '''<big>Z</big>''' |-align="center" | [[Zambija]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|20px|Zambija]] |-align="center" | [[Zapadna Sahara]] || '''<nowiki>{{ZD|Z SAH}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zapadna Sahara}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Western Sahara.svg|20px|Zapadna Sahara]] |-align="center" | [[Zair]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAI}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zair}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zaire.svg|20px|Zair]] |-align="center" | [[Zambija]] || '''<nowiki>{{ZD|ZAM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zambija}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|20px|Zambija]] |-align="center" | [[Zelenortska Republika]] || '''<nowiki>{{ZD|ZEL}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zelenortska Republika}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Cape Verde (10-17).svg|20px|Zelenortska Republika]] |-align="center" | [[Zimbabve]] || '''<nowiki>{{ZD|ZIM}}</nowiki>''' || '''<nowiki>{{ZD|Zimbabve}}</nowiki>''' || [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|20px|Zimbabve]] |} == Zahtjev za izmjenu, 29. august 2026 == Potrebno promijeniti zastavu Palestine. Trenutno stoji zastava UK ako se doda <nowiki>{{ZD|PAL}}</nowiki>. Primjer {{ZD|PAL}}, kao i na stranici [[Spisak država po površini]].--[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 17:21, 29 august 2026 (CEST) :Stoji zastava Mandatne Palestine jer je skraćenica za to PAL. Za današnju skraćenica je PLE. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:33, 30 august 2026 (CEST) kjq2cb4yugg2eydzwj5979uav2kfxx4 87. p. n. e. 0 39723 3922715 3651002 2026-08-29T12:27:37Z Palapa 383 3922715 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|87}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''87. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Oktavija i Cine''' i '''Druga godina Houyuana'''.'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' Oznaka 87. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. [[Datoteka:Han_map.jpg|mini|[[Dinastija Han]] 87. godine prije nove ere (provincije su smeđe)]] == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 87. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Gaj Valerijus [[Katul]], rimski liričar (+ [[54. p. n. e.]]) == [[Smrt|Umrli]] == * [[Pompej Strabon|Gnej Pompej Strabon]] {{Commonscat|87 BC}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} aulv9xhclpm0aa1tt6u99x1zu66pnto 216. p. n. e. 0 39855 3922723 3655589 2026-08-29T13:10:07Z Palapa 383 3922723 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|216}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Battle_of_Cannae,_215_BC_-_Initial_Roman_attack.png|mini|[[Bitka kod Kane]]: Rimski napad (crveno).]] [[Datoteka:Battle_cannae_destruction.png|mini|Uništenje rimske vojske (crveno).]] Godina '''216. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Varona i Paula<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 538. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ). Oznaka 216. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == * [[Bitka kod Kane]] == 216. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|216 BC}} ptv4z4nterpz5du0kxa3syrfc8fb2u2 217. p. n. e. 0 39856 3922724 3651382 2026-08-29T13:15:48Z Palapa 383 3922724 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|217}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''217. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Geminusa i Flaminija/Regula<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 537. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 217. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. [[Datoteka:Battle_of_lake_trasimene.gif|lijevo|mini|212x212piksel|Bitka kod Trazimenskog jezera]] == Događaji == * [[24. juni]] - [[Bitka kod Trazimenskog jezera]] == 217. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|217 BC}} dpvupvqey6n76v89dzwz9fixj5ilxl8 1030-e p. n. e. 0 43032 3922797 2861887 2026-08-29T19:01:06Z Palapa 383 /* Ličnosti */ 3922797 wikitext text/x-wiki {{Decenija PNE|104}} 1030-e godine prije nove ere je decenija koja je trajala od 1039. p. n. e. do 1030. p. n. e. == Događaji == * [[1039. p. n. e.]] — [[Amenemnisu|Neferkare Amenemnisu]], [[monarh|kralj]] [[Historija Egipta|Egipta]], umire. * 1031- p. n. e.-[[Šalmanasar II]] postaje [[kralj Asirije]]. == Ličnosti == *[[1037. p. n. e.]] - rođen [[Davud|David]] === Rođeni === {{Proširiti sekciju}} === Umrli === {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} ky7kdqri2bch56e0iezk1ue0f15kxkx Zastava Kirgistana 0 57077 3922732 3652128 2026-08-29T13:55:42Z Palapa 383 3922732 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|mini|250px|Zastava Kirgistana do 20. decembra 2023.]] [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|mini|250px|Nova zastava usvojena 20. decembra 2023, s ispravljenim zrakama Sunca i modificiranim prućem]] '''Zastava [[Kirgistan]]a''' usvojena je 3. marta 1992. Zastava je crvene boje, a na njenoj je sredini [[Sunce]] sa 40 krakova koji predstavljaju 40 kirgiskih plemena; na prednjoj strani zastave zrake sunca kreću se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dok sa stražnje strane zastave zrake idu u smjeru kazaljke sata. Prekriženo pruće unutar sunca predstavlja pogled iz unutrašnjosti [[Jurta|jurte]] prema nebu. Dana 20. decembra 2023. u državnom parlamentu usvojen je prijedlog da se zrake Sunca isprave radi izbjegavanja pretpostavljene sličnosti sa [[suncokret]]om, koji u kirgiskoj kulturi može predstavljati "prevrtljivu i servilnu osobu voljnu promijeniti lojalnost nekome radi vlastitih interesa".<ref>{{Cite news |date= 29. 11. 2023 |title= Kyrgyzstan moves to rid national flag of likeness to 'fickle' sunflower |language=[[engleski jezik|engleski]] |work= [[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-moves-rid-national-flag-likeness-fickle-sunflower-2023-11-29/ |access-date= 29. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date= 20. 12. 2023 |title= Парламент Киргизии одобрил изменение солнца на государственном флаге |url= https://www.kommersant.ru/doc/6412438 |access-date= 20. 12. 2023 |work= [[Komersant]] |language=[[ruski jezik|ruski]]}}</ref> == Zastava Kirgiske SSR == [[Datoteka:Flag_of_the_Kirghiz_Soviet_Socialist_Republic_(1952–1991);_Flag_of_Kyrgyzstan_(1991–1992).svg|desno|mini|250x250piksel|Zastava Kirgiške SSR]] '''Zastava [[Kirgiška SSR|Kirgiške SSR]]''' je usvojena [[22. decembar|22. decembra]] [[1952]]. godine. Zastava je bila u upotrebi do [[1991]]. kada je zamijenjena [[Zastava Kirgistana|zastavom Kirgistana]]. == Također pogledajte == * [[Grb Kirgistana]] * [[Zastava Kirgiske SSR]] == Reference == {{refspisak}} {{Zastave Azije}} {{Commonscat|Flags of Kyrgyzstan}} [[Kategorija:Zastave država|Kirgistan]] [[Kategorija:Kirgistan]] 3m0awny3admbex2wn5c8g3sqar6fznj Zastava Namibije 0 57083 3922735 2469183 2026-08-29T14:03:31Z Palapa 383 3922735 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|mini|desno|200px|Zastava Namibije. Nacionalna zastava koja se sastoji od dijagonalnih pruga plave, crvene i zelene boje razdvojenih užim bijelim prugama. U gornjem uglu je zlatno sunce. Omjer širine i dužine zastave je 2 prema 3.]] '''[[Zastava]] [[Namibija|Namibije]]'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-Namibia|title=Flag of Namibia {{!}} History, Meaning & Colors {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2026-08-29}}</ref> usvojena je [[21. mart]]a [[1990]]. godine, kad je Namibija postala nezavisna država. Boje na zastavi uzete su sa zastave [[SWAPO]]-a (''South West African People's Organization''; ''Jugozapadna afrička narodna organizacija''), pokreta koji se borio za nezavisnost. Zastava postoji od [[1971]]., a njene boje [[plava]], [[crvena]] i [[zelena]] glavne su boje [[Ovambo]] naroda, najbrojnije etničke grupe. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Afrike}} {{Commonscat|Flags of Namibia}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Namibija]] [[Kategorija:Namibija]] 3fnn73v6c8ovr8dx7wscb4iao8jfc6p Korisnik:AnToni 2 60168 3922763 3922696 2026-08-29T16:52:22Z AnToni 2325 3922763 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik muškarac}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik diplomirani inženjer|mašinstva|Mehanička tehnologija drveta}} {{Korisnik pisac}} {{Korisnik filatelist}} {{Korisnik numizmatičar}} {{Korisnik registrovan|dan=9|mjes=3|god=2007}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Korisnik Wikipedia birokrata}} {{Korisnik šahista}} {{Korisnik biatlonac}} {{Projekt Afrika}} {{Azijski mjesec|2017}} {{Azijski mjesec|2020}} {{Azijski mjesec|2021}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{Feminizam i folklor|2022}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{CEE Proljeće|2021}} {{CEE Proljeće|2022}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{CEE Proljeće|2026}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2022}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2023}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{Male države i teritorije - učesnik|2026}} {{Europride|2022}} {{1000 članaka}} {{Korisnik Austrija}} {{Korisnik bs-4}} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik sl-1}} {{Korisnik mk-1}} {{Korisnik de-3}} {{kutijadno}} == Za uraditi == * [[:de:Vorlage:Infobox Biathlon- und Langlaufstadion|IK biatlonska staza ;-)]] === AWB === * Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev * Sergej Buligin * Godine * Aleksandar Popov == Korisni linkovi == * [http://www.popboks.com/dzuboks/dzubrowser.html Arhiva - časopis Džuboks] * [http://secanja.com/ Sećanja - film, muzika biše Jugoslavije] * [http://www.digitalna.nb.rs/ Digitalna narodna biblioteka Srbije] * [http://www.dlib.si/ Digitalna knjižnica Slovenije] * [http://hbl.lzmk.hr/ Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon] * [https://austria-forum.org/af/AEIOU AEIOU] * [https://dizbi.hazu.hr/a/ Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti] ==Probne stranice== * [[Korisnik:AnToni/test|Proba1 - Grupa sa 6 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test1|Proba2 - Grupa sa 5 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test2|Biatlonci]] * [[Korisnik:AnToni/test3|Proba4 - Grupa sa 8 timova]] * [[Korisnik:AnToni/test4|Proba5 - Metro Pariz linija 1]] * [[Korisnik:AnToni/test5|Proba6 - Gradovi u Okrugu Q, Alabama]] * [[Korisnik:AnToni/test6|Proba7 - Filatelistička tabela]] * [[Korisnik:AnToni/test7|Proba7 - Oscar]] * [[Korisnik:AnToni/test8|Proba9 - Popis u Srbiji po općinama]] * [[Korisnik:AnToni/test9|Proba10 - MC FBIH]] * [[Korisnik:AnToni/ToDo]] * [[Korisnik:AnToni/Azijski mjesec]] == Odabrani članci== Članci na kojima sam radio i koji su izabrani za [[Wikipedia:Odabrani članci|odabrani članak]] mjeseca: * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Adolf Eichmann]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Štajerska (pokrajina)]] * [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Pariz]] == Statistike 1. oktobar 2013. == * Ukupno izmjena: * [http://tools.wikimedia.de/~escaladix/larticles/larticles.php?user=Toni&lang=bs Brojač započetih članaka] ==='''bs.wikipedia''' je na 69. mjestu po broju članaka=== * [http://s23.org/wikistats/wikipedias_html.php Međunarodna statistika] * [[Korisnik:Emijrp/List of Wikipedians by number of edits|Statistika]] ==Nagrade koje dodjeljujem== <gallery> Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za rad na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 5.png|Nagrada za izuzetan rad na bs.wikipediji </gallery> ==''Nagrade za neprimjeran rad''== Ove se nagrade dodjeljuju korisnicima na bs.wikipediji, koji zbog kvaliteta svojih članaka zavrijeđuju [[Porto marke|doplatnu marku]] <gallery> Datoteka:Toni nagrada 2.png|Nagrada za nerazumljiv i nečitak članak na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 4.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak i dosadan članak na bs.wikipediji Datoteka:Toni nagrada 6.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak, dosadan i nekoristan članak na bs.wikipediji </gallery> ==Odlikovanja== <gallery> Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]] Datoteka:Demicx Odlikovanje 3.0.png|Odlikovanje za rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Eo circle grey white letter-k.svg|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za pohvalan doprinos Wikipediji Datoteka:Wikimedalja_vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Feather.jpg|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (januar '08)</small> Datoteka:C3r4 nagrada.png|CERminatorova nagrada za doprinos u oblasti [[sport]]a Datoteka:Lilie 2 honor.png|Za sveukupni rad na bs.wiki Datoteka:Demicx Odlikovanje 2.0.png|Odlikovanje za doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku Datoteka:Starstampedbinding.jpg|<small>Nagrada za održano obećanje (filatelija u Bahreinu i Gvatemali), dopunu članaka koje nisam dovršio i austrijske gradove, sela i Bezirke, pomoć oko Srbije itd.itd.<center> Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Datoteka:Edinova-nagrada_kategorije.png|Za ogroman posao obavljen sa kategorijama Datoteka:Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha Datoteka:Golden star alert.svg|<small><center>za '''uzvičnike''' na stranicama za razgovor</center></small> SMirC-Barnstar.svg|<center><small>'''''Za sveukupnu pomoć<br />korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]</small> Edinova-nagrada_projekti.png|<center>Rad na projektu<br />[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]]</center> Biathlon pictogram.svg|Za neizmjeran doprinos u oblasti biatlona Water polo pictogram.svg|Za bacanje šlaufa za spašavanje člancima o vaterpolu na OI Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (oktobar 2015) <br /> '''''"[[Svjetski kup u biatlonu]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (decembar 2017) <br /> '''''"[[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]"'''''</small> </gallery> [[Kategorija:Wikipedia:Administratori]] ekx7eof86232xyvgmbzeu8hqad3s813 Svjetski rekordi u atletici 0 64743 3922873 3916473 2026-08-30T08:47:37Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922873 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bolt200.jpg|mini|desno|[[Usain Bolt]] iz [[Jamajka|Jamajke]] istrčava bivši svjetski rekord na [[200 metara|200 m]] (19.30 s)]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1986-0608-300, Jürgen Schult.jpg|mini|desno|[[Jürgen Schult]] pored oznake za njegov svjetski rekord u [[bacanje diska|bacanju diska]] (1986)]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1984-0402-025, Marita Koch.jpg|mini|desno|Atletičarke iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] [[Doping u Istočnoj Njemačkoj|kontroverzno]] su postavile brojne svjetske rekorde tokom 1970-ih i 1980-ih. Svjetska rekorderka [[Marita Koch]] i dalje tvrdi da je čista iako neki objavljeni vladini dosjei navode njenu upotrebu dopinga.<ref>{{cite web |title=Athletics: Under the microscope |last=Turnbull |first=Simon |url=http://www.independent.co.uk/sport/general/athletics-under-the-microscope-512105.html |publisher=[[The Independent]] |date=23. 10. 2005 |access-date=16. 7. 2009 |archive-date=28. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080428000236/http://www.independent.co.uk/sport/general/athletics-under-the-microscope-512105.html |url-status=bot: unknown }}</ref>]] '''Svjetski rekordi u atletici''' jesu najbolji postignuti rezultati [[atletika|atletičara]] u pojedinim disciplinama potvrđeni od [[Međunarodna atletska federacija|Međunarodne atletske federacije]]. Rekordi se bilježe u svim [[Atletika na Olimpijskim igrama|olimpijskim disciplinama]] i nekim drugim. Neslužbene rekorde u nekim drugim disciplinama prate i bilježe atletski [[statistika|statističari]]. Kriteriji koji se moraju ispuniti za ratifikaciju primjenjuju se na državne ili druge rekorde manjeg nivoa, kao i na rezultate priložene kao kvalifikacijske norme za stjecanje prava nastupa na velikim takmičenjima, poput [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Među kriterije spadaju sljedeće stvari: * Dimenzije staze i korištena oprema moraju biti po standardima. U cestovnim disciplinama staza mora biti precizno izmjerena od strane certificiranog mjerioca. * Rezultat mora biti postignut u jednospolnoj utrci osim u cestovnim disciplinama ([[cestovno trčanje]] i [[brzo hodanje]]).<ref group=n>Pravilo 260, dio 18. IAAF-ova PRAVILA TAKMIČENJA 2008.</ref> * U utrkama štafeta svi članovi jedne štafete moraju biti iz iste države. * Tzv. "zečevi" (trkači koji imaju zadatak da postave određeni tempo u utrci) dozvoljeni su, ali pod uvjetom da nisu zaobiđeni za cio krug; zaobiđeni trkači moraju propustiti druge da prođu. * [[Testiranje na droge]] odmah nakon takmičenja sada se zahtijeva u svrhu ratifikacije rekorda. Rekordi postignuti prije uvođenja ovog zahtjeva i dalje su važeći. Takmičarima koji prođu ovaj trenutni test, ali kod kojih se kasnije otkrije prisustvo nedozvoljenih supstanci rekordi se poništavaju. * U trkačkim disciplinama do 200 m i horizontalnim skakačkim disciplinama dozvoljava se [[pomoć vjetra]] do brzine vjetra od 2,0&nbsp;m/s. U [[desetoboj]]u i [[sedmoboj]]u brzina povoljnog vjetra mora biti manja od 2,0&nbsp;m/s u svim dotičnim disciplinama, a maksimalna može biti do 4,0&nbsp;m/s u bilo kojoj disciplini. * U trkačkim disciplinama do 800 m obavezni su [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] i [[fotofiniš]]. * Ne postoje ograničenja za [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]; budući da rjeđa [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] ili veća nadmorska visina omogućuju manji [[otpor zraka]], lokacije poput [[Mexico City]]ja ili [[Sestriere]]a bile su mjesta gdje su postavljani rekordi u sprinterskim i skakačkim disciplinama. (Pogledajte članak [[Efekti velike nadmorske visine na čovjeka]].) Rekordi postignuti na ovakvim lokacijama često imaju oznaku "A" ({{jez-en|altitude}} = ''visina'') iako ih to ne diskvalificira kao rekorde. U ovakvim okolnostima statističari prate i "najbolji rezultat na nivou mora". [[Dugoprugaške utrke]] na većim nadmorskim visinama, s manje [[kisik]]a, idu na štetu takmičara. * U cestovnim disciplinama staza ne mora biti [[krug]], ali ukupna visinska razlika između starta i cilja ne smije biti veća od 1:1000, tj. 1 m/km. Također, startna i ciljna tačka staze, izmjerene uzduž teoretske prave linije između njih, ne smiju biti udaljene više od 50% dužine utrke. == Na otvorenom == {{div col}} {{legenda|#CEF6F5|''Čeka na ratifikaciju''|border=solid 1px #AAAAAA}} <small>rm = ručno mjerenje</small> <br> <small>+ = u sklopu duže utrke</small> <br> <small>A = ostvaren na većoj nadmorskoj visini</small> <br> <small>PS = prevelika staza </small> <br> <small>X = poništen zbog dopinga </small> <br> <small># = nije službeno ratificiran od [[IAAF]]-a </small> <br> <small>p = uz pomoć na stazi, prema IAAF-ovom pravilu 260.28</small> <br> <small>proc = procjena </small> <br> <small>(d) = dvoranski rekord </small> {{div col end}} === Muškarci === {|class="wikitable" style="font-size:90%; width: 100%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m - muškarci|razvoj]])</small> |9.58 <small>(+0,9&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="mulkeen-men-200" />{{YouTube|By1JQFxfLMM}} |- |[[200 metara|200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m - muškarci|razvoj]]) </small> |19.19 <small>(−0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |20. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="mulkeen-men-200">{{Cite news|first=Jon|last=Mulkeen|title=Bolt, again, and again! 19.19 World record in Berlin|url=http://berlin.iaaf.org/news/kind=100/newsid=53678.html|publisher=IAAF|date=20. 8. 2009|access-date=21. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090821164903/http://berlin.iaaf.org/news/kind%3D100/newsid%3D53678.html|archive-date=21. 8. 2009|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|88vaihR8DnI}} |- |[[400 metara|400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m - muškarci|razvoj]])</small> |43.03 |{{ZD|JAR}} [[Wayde van Niekerk]] |14. 8. 2016. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016.|Olimpijske igre]] |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite web|title=Report: Men's 400m final – Rio 2016 Olympic Games|url=http://www.iaaf.org/news/report/rio-2016-olympic-games-men-400m-final|publisher=[[IAAF]]|date=15. 8. 2016 |access-date=15. 8. 2016}}</ref> |- |[[800 metara|800 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m#Muškarci|razvoj]])</small> |1:40.91 |{{ZD|KEN}} [[David Rudisha]] |9. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 800 metara (muškarci)|Olimpijske igre]] |{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=800 Metres Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-09-2012/sex=M/discCode=800/combCode=hash/roundCode=f/results.html#detM_800_hash_f|publisher=IAAF|date=9. 8. 2012|access-date=9. 8. 2012}}</ref>{{YouTube|YKEOjWEzVGs}} |- |[[1000 metara|1000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m#Muškarci|razvoj]])</small> |2:11.83 |{{ZD|KEN}} [[Emmanuel Wanyonyi]] |10. 7. 2026. |[[Diamond League]] |{{ZD|MON}} [[Monako]] |[https://www.youtube.com/watch?v=tyoRtYr8mdc &#8203;] |- |[[1500 metara|1500 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1500 m#Muškarci (na otvorenom)|razvoj]])</small> |3:26.00 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |14. 7. 1998. |[[Golden Gala]] |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |{{YouTube|tyoRtYr8mdc}} |- |[[Milja (atletika)|Milja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1 milju#Muškarci|razvoj]])</small> |3:43.13 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |7. 7. 1999. |[[Golden Gala]] |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |{{YouTube|XvCsj7eJKKA}} |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 metara|2000 m]] |4:44.79 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |7. 9. 1999. |[[ISTAF]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m - muškarci|razvoj]])</small> |7:20.67 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |1. 9. 1996. |[[Atletski miting u Rietiju|Miting u Rietiju]] |{{ZD|ITA}} [[Rieti]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m|razvoj]])</small> |12:37.35 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |31. 5. 2004. |[[Fanny Blankers-Koen Games]] |{{ZD|NIZ}} [[Hengelo]] |{{YouTube|QSSBtxvd5BI}} |- |[[10.000 metara|10.000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m#Muškarci|razvoj]])</small> |26:17.53 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |26. 8. 2005. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|vJ3VSwZx6fs}} |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |26:44 |{{ZD|KEN}} [[Leonard Patrick Komon]] |26. 9. 2010. |[[Utrecht Singelloop|Singelloop]] |{{ZD|NIZ}} [[Utrecht]] |<ref>{{cite news|title=Komon smashes through 27-minute barrier with 26:44 run in Utrecht 10Km|url=http://www.iaaf.org/news/news/komon-smashes-through-27-minute-barrier-with?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Komon%20smashes%20through%2027-minute%20barrier%20with%2026:44%20run%20in%20Utrecht%2010Km|publisher=IAAF|date=26. 9. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|15 km]] (cesta) |41:13 |{{ZD|KEN}} [[Leonard Patrick Komon]] |21. 11. 2010. |[[Zevenheuvelenloop]] |{{ZD|NIZ}} [[Nijmegen]] |<ref>{{cite news|title=Komon breaks World 15Km record in Nijmegen|url=http://www.iaaf.org/news/news/komon-breaks-world-15km-record-in-nijmegen-?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Komon%20breaks%20World%2015Km%20record%20in%20Nijmegen%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=[[IAAF]]|date=21. 11. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|20.000 m]] (staza) |56:25.98 + |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |27. 6. 2007. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=20000 Metres Results|url=http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0190040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 6. 2007|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128100917/http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0190040.pdf|archive-date=28. 11. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |55:21 + |{{ZD|ERI}} [[Zersenay Tadese]] |21. 3. 2010. |[[Lisabonski polumaraton]] |{{ZD|POR}} [[Lisabon]] |<ref name="Fernandes">{{cite news|last=Fernandes|first=António Manuel|title=Scorching 58:22 World Half Marathon record by Tadese in Lisbon!|url=http://www.iaaf.org/news/news/scorching-5823-world-half-marathon-record-by-1?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27World%20Half%20Marathon%20record%20by%20Zersenay%20Tadese%20in%20Lisbon!%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=21. 3. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Polumaraton]] <small>([[Polumaraton#Muškarci|razvoj]])</small> |57:30 |{{ZD|ETI}} [[Yomif Kejelcha]] |27. 10. 2024. |Polumaraton u Valenciji |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia]] |<ref>{{Cite web |title=Kejelcha breaks world half marathon record in Valencia {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/kejelcha-world-half-marathon-record-valencia |access-date=27. 10. 2024 |website=worldathletics.org}}</ref>{{YouTube|2I61SsiRA8s}} |- |[[Utrka na 1 sat|1 sat]] <small>([[Utrka na 1 sat#Razvoj svjetskog rekorda (muškarci)|razvoj]])</small> |21.285 m |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |27. 6. 2007. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=One Hour Results|url=http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0510040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 6. 2007|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071129115416/http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0510040.pdf|archive-date=29. 11. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|25.000 m]] (staza) |1:12:25.4 + |{{ZD|KEN}} [[Moses Mosop]] |3. 6. 2011. |[[Prefontaine Classic]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref name=Mosop1/> |- |[[Cestovno trčanje|25 km]] (cesta) |1:11:18 |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |6. 5. 2012. |BIG 25 |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Dennis Kipruto Kimetto Big 25 Result|url=http://berlin25km.r.mikatiming.de/2012/index.php?content=detail&fpid=list&pid=list&id=00001710B45DC10000035F35&lang=DE&event=B25&ageclass=|publisher=www.berlin25km.r.mikatiming.de|date=6. 5. 2012|access-date=6. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite news|title=Kimetto breaks 25km World record in Berlin|url=http://www.iaaf.org/news/news/kimetto-breaks-25km-world-record-in-berlin?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kimetto%20breaks%2025km%20World%20record%20in%20Berlin%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=6. 5. 2012|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|30.000 m]] (staza) |1:26:47.4 |{{ZD|KEN}} [[Moses Mosop]] |3. 6. 2011. |[[Prefontaine Classic]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref name=Mosop1>{{cite news|title=Mosop rips apart World records for 25,000 and 30.000m in Eugene – Samsung Diamond League|url=http://www.iaaf.org/news/news/mosop-rips-apart-world-records-for-25000-and?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Mosop%20rips%20apart%20World%20records%20for%2025,000%20and%2030.000m%20in%20Eugene%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Dave Martin|date=4. 6. 2011|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |rowspan=5|[[Cestovno trčanje|30 km]] (cesta) |1:27:37 + |{{ZD|KEN}} [[Emmanuel Mutai]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Kenyan sets world record at Berlin Marathon|url=http://www.azcentral.com/story/sports/2014/09/28/kenyan-sets-world-record-berlin-marathon/16382575/|publisher=www.azcentral.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 9. 2014}}</ref>{{YouTube|Op2QqjVCxgQ}} |- |1:27:37 + # |{{ZD|ETI}} [[Abera Kuma]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Abera Kuma Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B0000391501&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=29. 9. 2014}}</ref> |- |1:27:37 + X |{{ZD|KEN}} [[Geoffrey Kamworor]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Geoffrey Kipsang Kamworor Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B0000391544&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=29. 9. 2014}}</ref> |- |1:27:36 + # <ref>neslužbeno vrijeme na transponderu 1:27:37</ref> |{{ZD|KEN}} [[Wilfred Kirwa Kigen]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=All-time men's best 30km road race|url=http://www.alltime-athletics.com/m30kroad.htm|publisher=alltime-athletics.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 8. 2015}}</ref> |-style="background:#CEF6F5;" |1:27:13+ |{{ZD|KEN}} [[Eliud Kipchoge]] |24. 4. 2016. |[[Londonski maraton]] |{{ZD|UK}} [[London]] |<ref>{{cite news|title=London Marathon 2016 Results|url=http://results-2016.virginmoneylondonmarathon.com/2016/?pid=leaderboard#|publisher=virginmoneylondonmarathon.com|date=24. 4. 2016|access-date=24. 4. 2016}}</ref> |- |[[Maraton]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u maratonu#Muškarci|razvoj]])</small> |2:02:57<ref group=n name=marathon>Do 2004. godine najbrže vrijeme u maratonu službeno je bilo poznato kao "najbolje vrijeme na svijetu" umjesto "vrijeme svjetskog rekorda" zbog toga što nijedna maratonska staza nije ista. Ova starija terminologija još uvijek se ponekad susreće.</ref> |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1">{{cite news|title=Dennis Kipruto Kimetto Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B00003914FC&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 9. 2014}}</ref>{{YouTube|Op2QqjVCxgQ}} |- |[[Ultramaraton|100 km]] (cesta) |6:13:33 |{{ZD|JAP}} [[Takahiro Sunada]] |21. 6. 1998. | |{{ZD|JAP}} [[Yūbetsu]] | |- |[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama|razvoj]])</small> |7:53.63 |{{ZD|KAT}} [[Saif Saaeed Shaheen]] |3. 9. 2004. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|7b_drNFQrTs}} |- |[[110 m s preponama|110 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 110 m s preponama|razvoj]])</small> |12.80 <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Aries Merritt]] |7. 9. 2012. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Stadion kralja Baldovina|Bruxelles]] |<ref>{{cite web|title=110 Metres Hurdles Results|url=http://www.iaaf.org/records/toplists/hurdles/110-metres-hurdles/outdoor/men/senior|publisher=IAAF|date=7. 9. 2012|access-date=31. 8. 2015}}</ref>{{YouTube|i3yN9G5rJYQ}} |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama - muškarci|razvoj]])</small> |46.78 |{{ZD|SAD}} [[Kevin Young (atletičar)|Kevin Young]] |6. 8. 1992. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1992 - 400 m s preponama (muškarci)|Olimpijske igre]] |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] | |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis - muškarci|razvoj]])</small> |2,45 m |{{ZD|KUB}} [[Javier Sotomayor]] |27. 7. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Salamanca]] |{{YouTube|7n6NhV4CaiU}} |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - muškarci|razvoj]])</small> |6,31 m |{{ZD|SWE}} [[:en:Armand Duplantis|Armand Duplantis]] |12. 3. 2026. |Mondo Classic |{{ZD|SWE}} [[Uppsala]] |[https://www.youtube.com/watch?v=aVuuMmITexw &#8203;] |- |[[Skok u dalj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj#Muškarci|razvoj]])</small> |8,95 m <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Mike Powell (atletičar)|Mike Powell]] |30. 8. 1991. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |{{YouTube|zuqNxHmtBD8}} |- |[[Troskok]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u troskoku#Muškarci|razvoj]])</small> |18,29 m <small>(+1,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|UK}} [[Jonathan Edwards]] |7. 8. 1995. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www2.iaaf.org/results/past/WCH95/data/M/TJ/Rf.html|publisher=IAAF|date=7. 8. 1995|access-date=2. 3. 2011|archive-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005083656/http://www2.iaaf.org/results/past/WCH95/data/M/TJ/Rf.html|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|6OLDzu5TmNc}} |- |[[Bacanje kugle]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle - muškarci|razvoj]])</small> |23,12 m |{{ZD|SAD}} [[Randy Barnes]] |20. 5. 1990. |[[Jack in the Box]] Invitational |{{ZD|SAD}} [[Westwood (Los Angeles)|Westwood]] |<ref>{{cite news|title=Putting It Way Out There|url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1136830/index.htm|publisher=www.sportsillustrated.cnn.com|author=Shelley Smith|date=28. 5. 1990|access-date=31. 8. 2015|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101095245/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1136830/index.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska - muškarci|razvoj]])</small> |74,08 m |{{ZD|NJDR}} [[Jürgen Schult]] |6. 6. 1986. | |{{ZD|NJDR}} [[Neubrandenburg]] | |- |[[Bacanje kladiva]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva - muškarci|razvoj]])</small> |86,74 m |{{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] |30. 8. 1986. |[[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] | |- |[[Bacanje koplja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja - muškarci|razvoj]])</small> |98,48 m <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Železný]] |25. 5. 1996. | |{{ZD|NJE}} [[Jena]] | |- |rowspan=2|[[Desetoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju#Muškarci|razvoj]])</small> |9045 bodova |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] |28–29. 8. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 - desetoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|KIN}} [[Nacionalni stadion (Peking)|Peking]] |<ref>{{cite web | url=http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4875/AT-1500-M-u--0--.RS2.pdf | title=Decathlon Final Results | publisher=IAAF | date=29. 8. 2015 | access-date=29. 8. 2015}}</ref> |- |colspan=7|10.23 <small>(−0,4&nbsp;m/s) (100 m)</small>; 7,88 m <small>(0,0&nbsp;m/s) (dalj)</small>; 14,52 m <small>(kugla)</small>; 2,01 m <small>(vis)</small>; 45.00 <small>(400 m)</small>; 13.69 <small>(−0,2&nbsp;m/s) (110 m prepone)</small>; 43,34 m <small>(disk)</small>; 5,20 m <small>(motka)</small>; 63,63 m <small>(koplje)</small>; 4:17.52 <small>(1500 m)</small> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] (staza) |37:53.09 |{{ZD|ŠPA}} [[Paquillo Fernández]] |27. 7. 2008. | |{{ZD|ŠPA}} [[Santa Cruz de Tenerife]] | |- |[[Brzo hodanje na 10 km|Hodanje 10 km]] (cesta) |37:11 |{{ZD|RUS}} [[Roman Raskazov]] |28. 5. 2000. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] |<ref>{{cite web|title=All-time men's best 10 km road walk|url=http://www.alltime-athletics.com/m10kwok.htm#3|publisher=www.alltime-athletics.com|date= |access-date=2. 3. 2013}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] (staza) |1:17:25.6<ref group=n>Zapravo 1:17:25.5, ali ratificirano kao 1:17:25.6</ref> |{{ZD|MEKS}} [[Bernardo Segura]] |7. 5. 1994. | |{{ZD|NOR}} [[Bergen]] | |- |rowspan=3|[[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje na 20 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km - muškarci|razvoj]])</small> |1:17:16 |{{ZD|RUS}} [[Vladimir Kanajkin]] |29. 7. 2007. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] | |- |1:16:43 #<ref group=n>Nije ratificiran zbog toga što nije bio ispunjen kriterij prisutnosti triju međunarodnih sudija.</ref> |{{ZD|RUS}} [[Sergej Morozov (atletičar)|Sergej Morozov]] |8. 6. 2008. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] | |- |1:16:36 |{{ZD|JAP}} [[Yusuke Suzuki (atletičar)|Yusuke Suzuki]] |15. 3. 2015. |[[Azijsko prvenstvo u brzom hodanju]] |{{ZD|JAP}} [[Nomi (Ishikawa)|Nomi]] |<ref>{{cite news|title=Suzuki Breaks 20km Race Walk World Record|url=http://www.iaaf.org/news/report/yusuke-suzuki-20km-race-walk-world-record-jap?utm_source=social&utm_medium=facebook&utm_campaign=suzuki%20wr|publisher=IAAF|date=15. 3. 2015|access-date=15. 3. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje na 2 sata]] (staza) |29.572 m + |{{ZD|ITA}} [[Maurizio Damilano]] |3. 10. 1992. | |{{ZD|ITA}} [[Cuneo]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 30.000 m]] (staza) |2:01:44.1 |{{ZD|ITA}} [[Maurizio Damilano]] |3. 10. 1992. | |{{ZD|ITA}} [[Cuneo]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 50.000 m]] (staza) |3:35:27.20 |{{ZD|FRA}} [[Yohann Diniz]] |12. 3. 2011. | |{{ZD|FRA}} [[Reims]] |<ref>{{cite news|title=Rolling Stones and champagne accompany World 50.000m race walk track record for Diniz|url=http://www.iaaf.org/news/news/rolling-stones-and-champagne-accompany-world?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Rolling%20Stones%20and%20champagne%20accompany%20World%2050.000m%20race%20walk%20track%20record%20for%20Diniz%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Paul Warburton|date=12. 3. 2011|access-date=31. 8. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje na 50 km|Hodanje 50 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 50 km|razvoj]])</small> |3:32:33 |{{ZD|FRA}} [[Yohann Diniz]] |15. 8. 2014. |[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 - brzo hodanje na 50 km|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] |<ref>{{cite web|title=European Athletics Championships – Men's 50km Race Walk Results|url=http://www.european-athletics.org/competitions/european-athletics-championships/2014/athletics/event/mens-50km-race-walk/phase=atm095100/index.html?v=20140815080012&intcmp|publisher=European Athletics|date=15. 8. 2014|access-date=19. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819222928/http://www.european-athletics.org/competitions/european-athletics-championships/2014/athletics/event/mens-50km-race-walk/phase=atm095100/index.html?v=20140815080012&intcmp|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|N6U5Wk8E1yI}} |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 × 100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 100 m - muškarci|razvoj]])</small> |36.84 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Nesta Carter]]<br>[[Michael Frater]]<br>[[Yohan Blake]]<br>[[Usain Bolt]] |11. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 4 x 100 m (muškarci)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |align=center|<ref>{{cite web|title=4x100 Metres Relay Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-11-2012%2Fsex%3DM%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|publisher=IAAF|date=11. 8. 2012|access-date=31. 8. 2015|archive-date=13. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120813174318/http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-11-2012%2Fsex%3DM%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 200 m - muškarci|razvoj]])</small> |1:18.63 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Nickel Ashmeade]]<br>[[Warren Weir]]<br>[[Jermaine Brown (atletičar)|Jermaine Brown]]<br>[[Yohan Blake]] |24. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014.|SP za štafete]] ||{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite news|title=Jamaica men break 4x200 metre relay record at IAAF World Relays in Nassau - and without Usain Bolt|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/athletics/10854876/Jamaica-men-break-4x200-metre-relay-record-at-IAAF-World-Relays-in-Nassau-and-without-Usain-Bolt.html|publisher=[[The Daily Telegraph]]|author=Simon Hart|date=25. 5. 2014|access-date=25. 5. 2014}}</ref>{{YouTube|Q3voWM-tNto}} |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - muškarci|razvoj]])</small> |2:54.29 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Andrew Valmon]]<br>[[Quincy Watts]]<br>[[Butch Reynolds]]<br>[[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] |22. 8. 1993. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Svjetsko prvenstvo]] ||{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] |<ref group="n">12. augusta 2008. [[IAAF]] je objavio da je poništio svjetski rekord 2:54.20 iz 1998. nakon što je član te štafete [[Antonio Pettigrew]] priznao korištenje [[Hormon rasta|hormona rasta]] i [[EPO]]-a između 1997. i 2003. [https://web.archive.org/web/20080813164049/http://www.iaaf.org/aboutiaaf/news/newsid=46531.html]</ref>{{YouTube|VL4vPXqMe0k}} |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:02.43 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Joseph Mutua]]<br>[[William Yiampoy]]<br>[[Ismael Kombich]]<br>[[Wilfred Bungei]] |25. 8. 2006. |[[Memorijal Van Damme]] ||{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |9:15.50 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kyle Merber]] 2:53.56 ''(1200 m)''<br>[[Brycen Spratling]] 45.95 ''(400 m)''<br>[[Brandon Johnson (atletičar)|Brandon Johnson]] 1:44.75 ''(800 m)''<br>[[Ben Blankenship]] 3:51.24 ''(1600 m)'' |3. 5. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2015 - distance medley relay (muškarci)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's Distance Medley Relay Final Results|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5676/AT-DISMEAD-M-f----.RS6.pdf?v=-2055929315|publisher=IAAF|date=3. 5. 2015|access-date=4. 5. 2015}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 1500 m|4 × 1500 m]] |14:22.22 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Collins Cheboi]]<br>[[Silas Kiplagat]]<br>[[James Kiplagat Magut]]<br>[[Asbel Kiprop]] |25. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014 - 4 x 1500 m (muškarci)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×1500m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/men/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|publisher=IAAF|date=25. 5. 2014|access-date=26. 5. 2014|archive-date=26. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140526013052/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/men/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|55UOdHetyHo}} |- |Maratonska štafeta ([[ekiden]]) |1:57:06 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Josephat Ndambiri]] 13:24 (5&nbsp;km)<br>[[Martin Mathathi]] 27:12 (10&nbsp;km)<br>[[Daniel Mwangi]] 13:59 (5&nbsp;km)<br>[[Mekubo Mogusu]] 27:56 (10&nbsp;km)<br>[[Onesmus Nyerre]] 14:36 (5&nbsp;km)<br>[[John Kariuki]] 19:59 (7,195&nbsp;km) |23. 11. 2005. |[[Chiba Ekiden]] ||{{ZD|JAP}} [[Chiba (grad)|Chiba]] | |} === Žene === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m - žene|razvoj]])</small> |10.49 <small>(0,0&nbsp;m/s)<br>(Vidi [[#100 m (žene)|napomenu]])</small> |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |16. 7. 1988. |[[Američke kvalifikacije u atletici za Olimpijske igre|Američke olimpijske kvalifikacije]] ||{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] | |- |[[200 metara|200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m - žene|razvoj]])</small> |21.34 <small>(+1,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |29. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 200 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] |{{YouTube|o2MGfxwl3WM}} |- |[[400 metara|400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m - žene|razvoj]])</small> |47.60 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |6. 10. 1985. |[[Svjetski atletski kup 1985.|Svjetski kup]] ||{{ZD|AUS}} [[Canberra]] |{{YouTube|WgtI9vIfxtw}} |- |[[800 metara|800 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m#Žene|razvoj]])</small> |1:53.28 |{{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] |26. 7. 1983. | ||{{ZD|SRNJ}} [[München]] | |- |[[1000 metara|1000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m#Žene|razvoj]])</small> |2:28.98 |{{ZD|RUS}} [[Svjetlana Masterkova]] |23. 8. 1996. |[[Memorijal Van Damme]] ||{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|cGCjIgMXWms}} |- |[[1500 metara|1500 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1500 m#Žene (na otvorenom)|razvoj]])</small> |3:50.07 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |17. 7. 2015. ||[[Herculis 2015.|Herculis]] |{{ZD|MNK}} [[Stadion "Louis II"|Monako]] |<ref>{{cite web|title=IAAF Diamond League Monaco - 1500m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re1130040.pdf|publisher=sportresult.com|date=17. 7. 2015|access-date=18. 7. 2015|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101213/http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re1130040.pdf|url-status=dead}}</ref> |- |[[Milja (atletika)|Milja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1 milju#Žene|razvoj]])</small> |4:12.56 |{{ZD|RUS}} [[Svjetlana Masterkova]] |14. 8. 1996 |[[Weltklasse Zürich]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |5:25.36 |{{ZD|IRS}} [[Sonia O'Sullivan]] |8. 7. 1994. | ||{{ZD|UK}} [[Edinburgh]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m - žene|razvoj]])</small> |8:06.11 |{{ZD|KIN}} [[Wang Junxia]] |13. 9. 1993. |[[Kineske nacionalne igre]] ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m#Žene|razvoj]])</small> |14:11.15 |{{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] |6. 6. 2008. |[[Bislett igre]] ||{{ZD|NOR}} [[Oslo]] | |- |[[10.000 metara|10.000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m#Žene|razvoj]])</small> |28:54.14 |{{ZD|KEN}} [[Beatrice Chebet]] |25. 5. 2024. |[[Prefontaine Classic]] ||{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |[https://www.youtube.com/watch?v=_cDSonKY-xw&t=3s &#8203;​] |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |30:21 |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |23. 2. 2003. |[[World's Best 10K]] ||{{ZD|PUE}} [[San Juan (Portoriko)|San Juan]] | |- |[[Cestovno trčanje|15 km]] (cesta) |46:14 + |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2">{{cite news|title=Kiplagat breaks world half-marathon record in Barcelona|url=http://www.iaaf.org/news/report/florence-kiplagat-half-marathon-world-record1|publisher=IAAF|author1=Phil Minshull|author2=Jon Mulkeen|date=15. 2. 2015|access-date=15. 2. 2015}}</ref> |- |[[Utrka na 1 sat]] <small>([[Utrka na 1 sat#Razvoj ženskog svjetskog rekorda|razvoj]])</small> |18.517 m |{{ZD|ETI}} [[Dire Tune]] |12. 6. 2008. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] ||{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |{{YouTube|W6OZPV98Hxo}} |- |[[Dugoprugaške utrke|20.000 m]] (staza) |1:05:26.6 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |3. 9. 2000. | ||{{ZD|NJE}} [[Borgholzhausen]] | |- |[[Cestovno trčanje|20 km]] (cesta) |1:01:54 + |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2"/> |- |[[Polumaraton]] <small>([[Polumaraton#Žene|razvoj]])</small> |1:05:09 |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2"/> |- |[[Dugoprugaške utrke|25.000 m]] (staza) |1:27:05.84 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |21. 9. 2002. | ||{{ZD|NJE}} [[Mengerskirchen]] | |- |[[Cestovno trčanje|25 km]] (cesta) |1:19:53 |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |9. 5. 2010. |BIG 25 ||{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|last=Wenig|first=Jörg|title=Kosgei, Keitany shatter 25Km World records in Berlin – Updated|url=http://www.iaaf.org/news/news/kosgei-keitany-shatter-25km-world-records-in?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kosgei,%20Keitany%20shatter%2025Km%20World%20records%20in%20Berlin%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=9. 5. 2010|access-date=31. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|30.000 m]] |1:45:50.00 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |7. 6. 2003. | ||{{ZD|NJE}} [[Warstein]] | |- |rowspan=2|[[Cestovno trčanje|30 km]] (cesta) |1:38:23 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] ||{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1">{{cite web|title=Liliya Shobukhova Chicago Marathon 2011 Race Result|url=http://results.public.chicagomarathon.com/2011/index.php?content=detail&fpid=list&id=999999107FA3090000078DC1&lang=EN&event=MAR&ageclass=|publisher=Chicago marathon|date=9. 10. 2011|access-date=14. 10. 2011|archive-date=8. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208184211/http://results.public.chicagomarathon.com/2011/index.php?content=detail&fpid=list&id=999999107FA3090000078DC1&lang=EN&event=MAR&ageclass=|url-status=dead}}</ref> |- |1:36:36 + p # |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |13. 4. 2003. |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Maraton]] (mješoviti)<br><small>([[Razvoj svjetskog rekorda u maratonu#Žene|razvoj]])</small> |2:15:25<ref group=n name=marathon/> |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |13. 4. 2003 |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Maraton]] (samo žene) <br><small>(Oba rezultata priznaju se kao službeni svjetski rekord dok se ne sruši vrijeme u mješovitom maratonu.)</small> |2:17:42 |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |17. 4. 2005. |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Ultramaraton|100 km]] (cesta) |6:33:11 |{{ZD|JAP}} [[Tomoe Abe]] |25. 6. 2000. |[[Ultramaraton oko jezera Saroma]] ||{{ZD|JAP}} [[Yūbetsu]] | |- |[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama#Žene|razvoj]])</small> |8:52.78 |{{ZD|BHR}} [[Ruth Jebet]] |27. 8. 2016. |[[Miting Areva]] |{{ZD|FRA}} [[Saint-Denis]] |<ref>{{cite web |title= 3000m Steeplechase Results |url= http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/PARIS2016/PDF_RE1290040.PDF?h=U4gP5NXGThJExOcO3UCDSX0OnMM= |work= sportresult.com |date=27. 8. 2016 |access-date=27. 8. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161017171439/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/PARIS2016/PDF_RE1290040.PDF?h=U4gP5NXGThJExOcO3UCDSX0OnMM%3D |archive-date=17. 10. 2016 |url-status= dead }}</ref> |- |[[100 m s preponama|100 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama|razvoj]])</small> |12.20 <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Kendra Harrison]] |22. 7. 2016 |[[Londonski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=100m Hurdles Results|url=http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/LONDON2016/PDF_RE1250040.PDF?h=55fyt5HsfjkzKROoQdNPSKUR5Z4=|publisher=sportresult.com|date=22. 7. 2016|access-date=22. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160722230651/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/LONDON2016/PDF_RE1250040.PDF?h=55fyt5HsfjkzKROoQdNPSKUR5Z4%3D|archive-date=22. 7. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama - žene|razvoj]])</small> |50.37 |{{ZD|SAD}} [[Sydney McLaughlin-Levrone]] |8. 8. 2024. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2024.|Olimpijske igre]] |{{ZD|FRA}} [[Saint-Denis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=vBJ3H6lzL18 &#8203;] |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis - žene|razvoj]])</small> |2,10 m |{{ZD|UKR|2001}} [[Jaroslava Mahučih]] |7. 7. 2024. |Meeting de Paris ||{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | [https://www.youtube.com/watch?v=P4Gph2C2I94 &#8203;​] |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - žene|razvoj]])</small> |5,06 m |{{ZD|RUS}} [[Jelena Isinbajeva]] |28. 8. 2009. |[[Weltklasse Zürich]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] |[http://www.youtube.com/watch?v=TT_jT0LLUOE video] |- |[[Skok u dalj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj#Žene|razvoj]])</small> |7,52 m <small>(+1,4&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] |11. 6. 1988. |[[Memorijal braće Znamenski]] ||{{ZD|SSSR}} [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]] | |- |[[Troskok]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u troskoku#Žene|razvoj]])</small> |15.50 m <small>(+0,9&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] |10. 8. 1995. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 - troskok (žene)|Svjetsko prvenstvo]] ||{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] |{{YouTube|BH9zsAu6OMQ}} |- |[[Bacanje kugle]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle - žene|razvoj]])</small> |22,63 m |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Lisovska]] |7. 6. 1987. | ||{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] | |- |[[Bacanje diska]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska - žene|razvoj]])</small> |76,80 m |{{ZD|NJDR}} [[Gabriele Reinsch]] |9. 7. 1988. | ||{{ZD|NJDR}} [[Neubrandenburg]] | |- |[[Bacanje kladiva]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva - žene|razvoj]])</small> |82,98 m |{{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] |28. 8. 2016. |Memorijal "Kamila Skolimowska" |{{ZD|POLJ}} [[Varšava]] |<ref>{{cite news |title= Wlodarczyk extends hammer world record in Warsaw |url= https://www.iaaf.org/news/report/anita-wlodarczyk-hammer-world-record-warsaw |work= IAAF |date=28. 8. 2016 |access-date=28. 8. 2016}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja - žene|razvoj]])</small> |72,28 m <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|ČEŠ}} [[Barbora Špotáková]] |13. 9. 2008. |[[Svjetsko atletsko finale 2008.|Svjetsko atletsko finale]] ||{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] |<ref>{{cite web|title=Javelin Throw Results|url=http://www.iaaf.org/documents/pdf/3741/AT-JT-W-f--A--.RS1.pdf|publisher=IAAF|date=13. 9. 2008|access-date=31. 8. 2015|archive-date=23. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121023010456/http://www.iaaf.org/documents/pdf/3741/AT-JT-W-f--A--.RS1.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=2|[[Sedmoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju - žene|razvoj]])</small> |7291 bod <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] |23–24. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - sedmoboj|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] |<ref>{{cite web|title=Women Heptathlon Olympic Games 1988 Seoul (KOR) - 23,24.09|url=http://todor66.com/olim/1988/Athletics/Women_Heptathlon.html|publisher=todor66.com|access-date=12. 8. 2012}}</ref> |- |colspan=5|12.69 <small>(+0,5&nbsp;m/s)</small> ''(100 m prepone)''; 1,86 m ''(vis)''; 15,80 m ''(kugla)''; 22.56 <small>(+1,6&nbsp;m/s)</small> ''(200 m)''; /<br>7,27 m <small>(+0,7&nbsp;m/s)</small> ''(dalj)''; 45,66 m ''(koplje)''; 2:08.51 ''(800 m)'' | |- |rowspan=2|[[Desetoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju#Žene|razvoj]])</small> |8358 boda |{{ZD|LIT}} [[Austra Skujytė]] |14–15. 4. 2005. | ||{{ZD|SAD}} [[Columbia (Missouri)|Columbia]] | |- |colspan=5|12.49 ''(100 m)''; 46,19 m ''(disk)''; 3,10 m ''(motka)''; 48,78 m ''(koplje)''; 57.19 ''(400 m)''; /<br> 14.22 ''(100 m prepone)''; 6.12 m ''(dalj)''; 16.42 m ''(kugla)''; 1.78 m ''(vis)''; 5:15.86 ''(1500 m)'' | |- |rowspan=2|[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] (staza) |41:56.23 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Rjaškina]] |24. 7. 1990. | ||{{ZD|SAD}} [[Seattle]] | |- |41:37.9 # |{{ZD|KIN}} [[Gao Hongmiao]] |7. 4. 1994. | ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |- |[[Brzo hodanje na 10 km|Hodanje 10 km]] (cesta) |41:04 # |{{ZD|RUS}} [[Jelena Nikolajeva]] |20. 4. 1996. | ||{{ZD|RUS}} [[Soči]] |<ref>{{cite web|title=All-time women's best 10000m road race-walk|url=http://www.alltime-athletics.com/w10kwok.htm|publisher=www.alltime-athletics.com|date=|access-date=2. 3. 2013}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] (staza) |1:26:52.3 |{{ZD|RUS}} [[Olimpijada Ivanova]] |6. 9. 2001. | ||{{ZD|AUS}} [[Brisbane]] | |- |[[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km - žene|razvoj]])</small> |1:24:38 |{{ZD|KIN}} [[Liu Hong (atletičarka)|Liu Hong]] |6. 6. 2015. |Gran Premio Cantones |{{ZD|ŠPA}} [[La Coruña]] |<ref>{{cite web|title=Liu breaks 20km race walk world record in La Coruna|url=http://www.iaaf.org/news/report/liu-20km-race-walk-world-record|publisher=IAAF|date=6. 6. 2015|access-date=6. 6. 2015}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 × 100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 100 m - žene|razvoj]])</small> |40.82 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} <br> [[Tianna Madison]]<br>[[Allyson Felix]]<br>[[Bianca Knight]]<br>[[Carmelita Jeter]] |10. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 4 x 100 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=4 × 100m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-10-2012%2Fsex%3DW%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|publisher=IAAF|date=10. 8. 2012|access-date=31. 8. 2015|archive-date=12. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120812135653/http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-10-2012%2Fsex%3DW%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|iQM0btlfO1o}} |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:27.46 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[LaTasha Jenkins]]<br>[[LaTasha Colander-Richardson]]<br>[[Nanceen Perry]]<br>[[Marion Jones]] |29. 4. 2000. |[[Penn Relays]] ||{{ZD|SAD}} [[Philadelphia]] | |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - žene|razvoj]])</small> |3:15.17 |{{ZID|SSSR}}<br>[[Tatjana Ljedovska]]<br>[[Olga Nazarova]]<br>[[Marija Pinjigina]]<br>[[Olga Brizgina]] |1. 10. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 4 x 400 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] | |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:50.17 |{{ZID|SSSR}}<br>[[Nadežda Olizarenko]]<br>[[Ljubov Gurina]]<br>[[Ljudmila Borisova]]<br>[[Irina Podjalovska]] |5. 8. 1984. | ||{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |10:36.50 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Treniere Moser]] 3:18.38 ''(1200 m)''<br>[[Sanya Richards-Ross]] 50.12 ''(400 m)''<br>[[Ajee' Wilson]] 2:00.08 ''(800 m)''<br>[[Shannon Rowbury]] 4:27.92 ''(1600 m)'' |2. 5. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2015 - štafeta s mješovitim udaljenostima (žene)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Women's Distance Medley Relay Final Results|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5676/AT-DISMEAD-W-f----.RS6.pdf?v=502842072|publisher=IAAF|date=2. 5. 2015|access-date=4. 5. 2015}}</ref> |- |[[4 x 1500 m|4 × 1500 m]] |16:33.58 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Mercy Cherono]]<br>[[Faith Kipyegon]]<br>[[Irene Jelagat]]<br>[[Hellen Onsando Obiri]] |24. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014 - 4 x 1500 m (žene)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x800m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/women/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|publisher=IAAF|date=24. 5. 2014|access-date=25. 5. 2014|archive-date=25. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140525232532/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/women/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|460uWBSlx-w}} |- |Maratonska štafeta ([[ekiden]]) |2:11:41 |{{ZID|Kina}}<br>[[Jiang Bo (atletičarka)|Jiang Bo]] 15:42 (5&nbsp;km)<br>[[Dong Yanmei]] 31:36 (10&nbsp;km)<br>[[Zhao Fengdi]] 15:16 (5&nbsp;km)<br>[[Ma Zaijie]] 31:01 (10&nbsp;km)<br>[[Lan Lixin]] 15:50 (5&nbsp;km)<br>[[Li Na (atletičarka)|Li Na]] 22:16 (7,195&nbsp;km) |28. 2. 1998. | ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |} == U dvorani == === Muškarci === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=3|[[50 metara|50 m]] |5.55 X<ref group=n name=Johnson>IAAF je poništio ovo vrijeme nakon što je Johnson priznao da je koristio steroide između 1981. i 1988.</ref> |{{ZD|KAN}} [[Ben Johnson (sprinter)|Ben Johnson]] |31. 1. 1987. | |{{ZD|KAN}} [[Ottawa]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=24. 6. 2011|archive-date=19. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140219032606/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=dead}}</ref> |- |5.56 A |{{ZD|KAN}} [[Donovan Bailey]] |9. 2. 1996. ||[[Bill Cosby]] Invitational |{{ZD|SAD}} [[Reno]] | |- |5.56 #<ref group=n>Nedovoljna ili nepostojeća doping-kontrola</ref> |{{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] |13. 2. 1999. | |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] |<ref name="athleticsweekly1">{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=27. 3. 2011|access-date=1. 9. 2015|archive-date=11. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111080444/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=2|[[60 metara|60 m]] |rowspan=2|6.39 |rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] |3. 2. 1998. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |3. 3. 2001. |[[Dvoransko atletsko prvenstvo SAD-a|Dvoransko prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Atlanta]] | |- |[[200 metara|200 m]] |19.92 |{{ZD|NAM}} [[Frankie Fredericks]] |18. 2. 1996. |[[Meeting Pas de Calais]] |{{ZD|FRA}} [[Liévin]] | |- |[[400 metara|400 m]] |44.57 |{{ZD|SAD}} [[Kerron Clement]] |12. 3. 2005. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] | |- |[[800 metara|800 m]] |1:42.67 |{{ZD|DAN}} [[Wilson Kipketer]] |9. 3. 1997. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 1997.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|FRA}} [[Bercy (dvorana)|Pariz]] | |- |rowspan=2|[[Srednjoprugaške utrke#1000 m|1000 m]] |2:14.96 |{{ZD|DAN}} [[Wilson Kipketer]] |20. 2. 2000. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |-bgcolor=#CEF6F5 |2:14.20 |{{ZD|DŽI}} [[Ayanleh Souleiman]] |17. 2. 2016. |[[Globen Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] |<ref name="auto">{{cite news|title=Dibaba and Souleiman break world indoor records in Stockholm|url=http://www.iaaf.org/news/report/globen-galan-stockholm-2016-dibaba-souleiman|publisher=IAAF|author=Mike Rowbottom|date=17. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}</ref> |- |[[1500 metara|1500 m]] |3:31.18 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |2. 2. 1997. |[[Sparkassen Cup (atletika)|Sparkassen Cup]] |{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] | |- |[[Milja (atletika)|Milja]] |3:48.45 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |12. 2. 1997. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] |7:24.90 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |6. 2. 1998. | |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] |12:49.60 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |20. 2. 2004. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |- |[[50 m s preponama|50 m prepone]] |6.25 |{{ZD|KAN}} [[Mark McKoy]] |5. 3. 1986. | |{{ZD|JAP}} [[Kobe]] | |- |[[60 m s preponama|60 m prepone]] |7.30 |{{ZD|UK}} [[Colin Jackson]] |6. 3. 1994. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] | |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku u vis - muškarci|razvoj]])</small> |2,43 m |{{ZD|KUB}} [[Javier Sotomayor]] |4. 3. 1989. ||[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 1989.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] | |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku s motkom - muškarci|razvoj]])</small> |6,16 m |{{ZD|FRA}} [[Renaud Lavillenie]] |15. 2. 2014. |[[Zvijezde skoka s motkom]] |{{ZD|UKR}} [[Družba (dvorana)|Donjeck]] |<ref name="autogenerated1"/> |- |[[Skok u dalj]] |8,79 m |{{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] |27. 1. 1984. |[[Millrose Games]] |{{ZD|SAD}} [[New York]] | |- |[[Troskok]] |17,92 m<br>(2. i 4. skok u seriji) |{{ZD|FRA}} [[Teddy Tamgho]] |6. 3. 2011. |[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2011 - troskok (muškarci)|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|FRA}} [[Bercy (dvorana)|Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2840040.pdf|publisher=[[Evropska atletska asocijacija|EAA]]|date=6. 3. 2011|access-date=6. 3. 2011|archive-date=6. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806205517/http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2840040.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Tamgho twice (!) triples 17.92m World record twice in Paris as European Indoor Champs conclude|url=http://www.iaaf.org/news/news/tamgho-twice-triples-1792m-world-record-in-pa?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Tamgho%20twice%20%28!%29%20triples%2017.92m%20World%20record%20twice%20in%20Paris%20as%20European%20Indoor%20Champs%20conclude%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Bob Ramsak|date=6. 3. 2011|access-date=1. 9. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje kugle]] |22,66 m |{{ZD|SAD}} [[Randy Barnes]] |20. 1. 1989. |Sunkist Invitational |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] | |- |rowspan=2|[[Sedmoboj]] |6645 bodova |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] |9–10. 3. 2012. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 - sedmoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|TUR}} [[Atletska dvorana Ataköy|Istanbul]] |<ref>{{cite web|title=Heptathlon Results|url=http://iaaf.org/documents/pdf/4665/AT-HEP-M-7--0--.RS2.pdf|publisher=IAAF|date=10. 3. 2012|access-date=1. 9. 2015|archive-date=27. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120827230126/http://iaaf.org/documents/pdf/4665/AT-HEP-M-7--0--.RS2.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |colspan=5|6,79 ''(60 m)''; 8,16 m ''(dalj)'', 14,56 m ''(kugla)''; 2,03 m ''(vis)'' / 7.68 ''(60 m prepone)''; 5,20 m ''(motka)''; 2:32.77 ''(1000 m)'' | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] |18:07.08 |{{ZD|RUS}} [[Mihail Ščenikov]] |14. 2. 1995. |[[Ruska zima (atletika)|Ruska zima]] |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:22.11 |{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Linford Christie]]<br>[[Darren Braithwaite]]<br>[[Ade Mafe]]<br>[[John Regis (atletičar)|John Regis]] |3. 3. 1991. | |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |rowspan=2|[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] |3:02.13 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kyle Clemons]]<br>[[David Verburg]]<br>[[Kind Butler III]]<br>[[Calvin Smith Jr.]] |9. 3. 2014. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014 - 4 x 400 m (muškarci)|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|POLJ}} [[Ergo Arena|Sopot]] |<ref>{{cite web|title=4×400m Relay Results Summary|url=https://iaafmedia.s3.amazonaws.com/competitiondocuments/pdf/4952/AT-4X4-M-f----.RS6.pdf?v=-79661738|publisher=IAAF|date=9. 3. 2014|access-date=10. 3. 2014}}</ref> |- |3:01.96 #<ref group=n>Nedovoljna doping-kontrola; [[IAAF]] je odbacio vrijeme 3:01.96 budući da nakon utrke nije izvršena EPO-analiza.</ref> |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kerron Clement]]<br>[[Wallace Spearmon]]<br>[[Darold Williamson]]<br>[[Jeremy Wariner]] |11. 2. 2006. |Tyson Invitational |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:13.11 |{{ZD|SAD}} US All Stars<br>[[Richard Jones (atletičar)|Richard Jones]] 1:51.01<br>[[David Torrence (atletičar)|David Torrence]] 1:47.46<br>[[Duane Solomon]] 1:47.99<br>[[Erik Sowinski]] 1:46.67 |8. 2. 2014. |[[New Balance dvoranski Grand Prix]] |{{ZD|SAD}} [[Atletski centar "Reggie Lewis"|Roxbury]] |<ref>{{cite web|title=4×800m Relay Results|url=http://www.nbindoorgrandprix.com/events-results/mens-4x800m-relay/|publisher=www.nbindoorgrandprix.com|date=8. 2. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222041803/http://www.nbindoorgrandprix.com/events-results/mens-4x800m-relay/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Records for Cain, USA 4x800 at NBIGP|url=http://www.flotrack.org/coverage/251001-NB-Boston-Indoor-Grand-Prix-2014/article/24886-Records-for-Cain-USA-4x800-at-NBIGP#.UvdKwxzN63Y|publisher=www.flotrack.org|date=8. 2. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228043357/http://www.flotrack.org/coverage/251001-NB-Boston-Indoor-Grand-Prix-2014/article/24886-Records-for-Cain-USA-4x800-at-NBIGP#.UvdKwxzN63Y|archive-date=28. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. !Video |- |[[50 metara|50 m]] |5.96 + |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |9. 2. 1995. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |[[60 metara|60 m]] |6.92 |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |11. 2. 1993.<br>9. 2. 1995. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |[[200 metara|200 m]] |21.87 |{{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] |13. 2. 1993. |[[Meeting Pas de Calais]] |{{ZD|FRA}} [[Liévin]] | |- |[[400 metara|400 m]] |49.26 |{{ZD|NIZ}} [[Femke Bol]] |19. 2. 2023. |[[Dvoransko atletsko prvenstvo Nizozemske]] |{{ZD|NIZ}} [[Apeldoorn]] | |- |[[800 metara|800 m]] |1:55.82 |{{ZD|SLO}} [[Jolanda Čeplak]] |3. 3. 2002. ||[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2002.|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|AUT}} [[Beč]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#1000 m|1000 m]] |2:30.94 |{{ZD|MOZ}} [[Maria Mutola]] |25. 2. 1999. |[[GE Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] | |- |[[1500 metara|1500 m]] |3:55.17 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |1. 2. 2014. |[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Europahalle|Karlsruhe]] |<ref>{{cite news|title=Genzebe Dibaba smashes world indoor 1500m record with 3:55.17 in Karlsruhe|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-world-indoor-1500m-world-recor|publisher=IAAF|author=Phil Minshull, Ed Gordon|date=1. 2. 2014|access-date=2. 2. 2014}}</ref> |- |rowspan=2|[[Milja (atletika)|Milja]] |4:17.14 |{{ZD|RUM}} [[Doina Melinte]] |9. 2. 1990. | |{{ZD|SAD}} [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] | |-bgcolor=#CEF6F5 |4:13.31 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |17. 2. 2016. |[[Globen Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] |<ref name="auto"/> |- |[[3000 metara|3000 m]] |8:16.60 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |6. 2. 2014. |[[XL Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Ericsson Globe|Stockholm]] |<ref>{{cite news|title=FLASH – Dibaba breaks world indoor 3000m record with 8:16.60 in Stockholm|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-world-indoor-3000m-record-stoc|publisher=IAAF|author=|date=6. 2. 2014|access-date=6. 2. 2014}}</ref> |- |[[5000 metara|5000 m]] |14:18.86 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |19. 2. 2015. |[[XL Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Ericsson Globe|Stockholm]] |<ref>{{cite news|title=XL Galan 2015 Complete Results|url=http://88.131.109.178/Friidrott/xlgalan15/Resultat.php|publisher=xlgalan.com|date=19. 2. 2015|access-date=19. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150219235620/http://88.131.109.178/Friidrott/xlgalan15/Resultat.php|archive-date=19. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[50 m s preponama|50 m prepone]] |6.58 |{{ZD|NJDR}} [[Cornelia Oschkenat]] |20. 2. 1988. | |{{ZD|NJDR}} [[Istočni Berlin]] | |- |rowspan=4|[[60 m s preponama|60 m prepone]] |7.68 |{{ZD|ŠVE}} [[Susanna Kallur]] |10. 2. 2008. |[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]] | |- |7.68 X<ref>Narožiljenko pala na doping-testu.</ref> |rowspan=3|{{ZD|RUS}} [[Ljudmila Engquist|Ljudmila Narožiljenko]] |2. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[San Sebastián]] | |- |7.66 X |4. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |7.63 X |4. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[Skok u vis]] |2,10 m |{{ZD|UKR}} [[Jaroslava Mahučih]] |7. 7. 2024. |Meeting de Paris |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | |[https://www.youtube.com/watch?v=P4Gph2C2I94 &#8203;​] |- |rowspan=3|[[Skok s motkom]] |-bgcolor=#CEF6F5 |5,03 m |{{ZD|SAD}} [[Jennifer Suhr]] |30. 1. 2016. |Golden Eagle |{{ZD|SAD}} [[Brockport (New York)|Brockport]] |<ref>{{cite news|title=Jenn Suhr Sets Indoor Pole Vault World Record|url=http://www.flotrack.org/article/39331-jenn-suhr-sets-indoor-pole-vault-world-record|publisher=flotrack.org|date=30. 1. 2016|access-date=31. 1. 2016}}</ref> |- |5,02 m A |{{ZD|SAD}} [[Jennifer Suhr]] |2. 3. 2013. |[[Dvoransko prvenstvo SAD-a u atletici|Prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Albuquerque]] |<ref>{{cite web|title=Pole Vault Results|url=http://www.usatf.org/events/2013/2013USAIndoorTFChampionships/results/Results12-1.htm|publisher=[[USATF]]|date=2. 3. 2013|access-date=3. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130307111047/http://www.usatf.org/events/2013/2013USAIndoorTFChampionships/results/Results12-1.htm|archive-date=7. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> |- |[[Skok u dalj]] |7,37 m |{{ZD|NJDR}} [[Heike Drechsler]] |13. 2. 1988. | |{{ZD|AUT}} [[Beč]] | |- |[[Troskok]] |15,36 m |{{ZD|RUS}} [[Tatjana Lebedjeva]] |6. 3. 2004. ||[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-indoor-championships/10th-iaaf-world-indoor-championships-3226/results/women/triple-jump/final/series#resultheader|publisher=IAAF|date=6. 3. 2004|access-date=1. 9. 2010|archive-date=12. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214417/https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/10th-iaaf-world-indoor-championships-6911964/results/women/triple-jump/final/series?urlSlug=10th-iaaf-world-indoor-championships-3226&phase=final&view=series&sex=women&competitionGroup=world-athletics-indoor-championships&discipline=triple-jump#resultheader|url-status=dead}}</ref> |- |[[Bacanje kugle]] |22,50 m |{{ZD|ČSSR}} [[Helena Fibingerová]] |19. 2. 1977. | |{{ZD|ČSSR}} [[Jablonec na Nisi|Jablonec]] | |- |rowspan=2|[[Petoboj]] |5013 bodova |{{ZD|UKR}} [[Natalija Dobrinska]] |9. 3. 2012. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 - petoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |<ref>{{cite web|title=Pentathlon Results|url=http://www.iaaf.org/Mini/WIC12/News/NewsDetail.aspx?id=63965|publisher=IAAF|date=9. 3. 2012|access-date=9. 3. 2012|archive-date=10. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310143900/http://www.iaaf.org/Mini/WIC12/News/NewsDetail.aspx?id=63965|url-status=dead}}</ref> |- |colspan=5|8.38 ''(60 m prepone)''; 1,84 m ''(vis)''; 16,51 m ''(kugla)''; 6,57 m ''(dalj)''; 2:11.15 ''(800 m)'' | |- |rowspan=2|[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] |11:40.33 |{{ZD|RUM}} [[Claudia Ștef]] |30. 1. 1999. | |{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]] | |- |11:35.34 #<ref group=n>Bez međunarodnih sudija</ref> |{{ZD|IRS}} [[Gillian O'Sullivan]] |15. 2. 2003. | |{{ZD|UK}} [[Belfast]] | |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:32.41 |{{ZID|Rusija}}<br>[[Jekaterina Kondratjeva]]<br>[[Irina Habarova]]<br>[[Julija Pečonkina]]<br>[[Julija Guščina]] |29. 1. 2005. |[[Aviva International Match]] |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] |3:23.37 |{{ZID|Rusija}}<br>[[Julija Guščina]]<br>[[Olga Kotljarova]]<br>[[Olga Zajceva]]<br>[[Olesja Krasnomovec]] |28. 1. 2006. |[[Aviva International Match]] |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |8:06.24 |{{ZD|RUS}} Tim Moskva<br>[[Aleksandra Bulanova]]<br>[[Jekaterina Martinova]]<br>[[Jelena Kofanova]]<br>[[Ana Balakšina]] |18. 2. 2011. |Rusko dvoransko prvenstvo |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite news|title=Women’s World 4x800m Relay record falls in Moscow – Russian indoor champs wrap|url=http://www.iaaf.org/news/news/womens-world-4x800m-relay-record-falls-in-mos?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Women%E2%80%99s%20World%204x800m%20Relay%20record%20falls%20in%20Moscow%20%E2%80%93%20Russian%20indoor%20champs%20wrap%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Nikolaj Dolgopolov, Rostislav Orlov|date=19. 2. 2011|access-date=19. 2. 2011}}</ref> |} == Najbolji rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje svjetske rekorde == Rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje službene svjetske rekorde obično se nazivaju "najbolji rezultat na svijetu". Iako su utrke na udaljenostima mjerenim po [[imperijalni sistem mjera|imperijalnom sistemu]] bile sasvim uobičajene u prvoj polovini 20. stoljeća, veliki broj njih postao je rijetka pojava i IAAF je 1976. uklonio sve ove discipline sa svojih spiskova rekorda. Jedini izuzetak je [[Milja (atletika)|1 milja]], koja se zadržala zbog svog historijskog značaja u atletici. Neke cestovne utrke i dvoranske varijante disciplina na otvorenom ne spadaju u IAAF-ove spiskove. Rekordi postavljeni u neuobičajenim disciplinama obično se ne drže strogih kriterija kao rekordi koje IAAF priznaje. Jedan primjer za ovo jest rekord na 150 m, koji je postavio [[Usain Bolt]] na posebno napravljenoj pràvoj stazi dok su prethodni rezultati (npr. u [[Utrka Bailey–Johnson na 150 m|utrci Bailey–Johnson]] na 150 m) postavljeni na tradicionalnoj stazi sa djelomičnom krivinom. === Na otvorenom === ==== Muškarci ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[50 metara|50 m]] |5.47 + (+0,9&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Biomechanical Analysis 12th IAAF World Championships in Athletics|url=http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/30/83/20090817081546_httppostedfile_wch09_m100_final_13529.pdf|publisher=IAAF|date=17. 8. 2009|access-date=25. 5. 2014|archive-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090823185821/http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/30/83/20090817081546_httppostedfile_wch09_m100_final_13529.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[60 metara|60 m]] |6.31 + (+0,9&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Biomechanical Analysis 100 Metres|url=http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/31/54/20090817073528_httppostedfile_analysis100mmenfinal_bolt_13666.pdf|publisher=IAAF|date=16. 8. 2009|access-date=26. 2. 2012|archive-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090823185905/http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/31/54/20090817073528_httppostedfile_analysis100mmenfinal_bolt_13666.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=3|[[100 jardi]] |rowspan=2|9.0 rm |{{ZD|SAD}} [[Ivory Crockett]] |11. 5. 1974. | |{{ZD|SAD}} [[Knoxville (Tennessee)|Knoxville]] |<ref name="trackfield.brinkster.net">http://trackfield.brinkster.net/events.asp?EventCode=MA0&P=R Brinkster</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Houston McTear]] |9. 5. 1975. | |{{ZD|SAD}} [[Winter Park (Florida)|Winter Park]] |<ref name="trackfield.brinkster.net"/> |- |9.07 + (−0,5&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Asafa Powell]] |27. 5. 2010. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=100 Yards Results|url=http://www.zlatatretra.cz/results2010/re0090040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 5. 2010|access-date=27. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718193757/http://www.zlatatretra.cz/results2010/re0090040.pdf|archive-date=18. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] (s krivinom) |14.44 + (-0,3&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |20. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 - 200 m (muškarci)|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{Cite news|title=Usain Bolt 200 meter splits, Speed Reserve and Speed Endurance|url=http://speedendurance.com/2009/08/21/usain-bolt-200-meter-splits-speed-reserve-and-speed-endurance/|publisher=www.speedendurance.com|author=Jimson Lee|date=21. 8. 2009|access-date=8. 2. 2012}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] (pravac) |14.35 (+1,1&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |17. 5. 2009. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite news|last=Markham|first=Carl|title=Bolt runs 14.35 sec for 150m; covers 50m-150m in 8.70 sec!|url=http://www.iaaf.org/news/news/bolt-runs-1435-sec-for-150m-covers-50m-150m-i?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Bolt%20runs%2014.35%20sec%20for%20150m;%20covers%2050m-150m%20in%208.70%20sec!%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=17. 5. 2009|access-date=3. 9. 2015}}</ref> |- |[[200 metara (pravac)|200 m (pravac)]] |19.41 (−0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tyson Gay]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite news|last=Martin|first=David|title=Gay clocks 19.41 on straight 200m in Manchester|url=http://www.iaaf.org/news/news/gay-clocks-1941-on-straight-200m-in-mancheste?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Gay%20clocks%2019.41%20on%20straight%20200m%20in%20Manchester%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=16. 5. 2010|access-date=17. 5. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://speedendurance.com/2010/05/20/tyson-gay-2010-manchester-19-41-splits/|title=Tyson Gay 2010 Manchester 19.41 200 meter Splits|author=Jimson Lee|publisher=|access-date=30. 9. 2014}}</ref> |- |rowspan=2|220 jardi (pravac) |19.5 rm (+1,9&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tommie Smith]] |7. 5. 1966. | |{{ZD|SAD}} [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] |<ref>{{cite news|last=Butler|first=Mark|title=Can Tyson Gay break Smith's record in Manchester?|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/athletics/8680356.stm |publisher=news.bbc.co.uk|date=13. 5. 2010|access-date=16. 5. 2010}}</ref> |- |19.54 (−0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tyson Gay]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref name="Butler">{{cite news|last=Butler|first=Mark|title=Manchester Street Race Analysis|url=http://trackandfieldnews.com/index.php/display-article?arId=43684|publisher=www.trackandfieldnews.com|date=16. 5. 2010|access-date=8. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402155147/http://trackandfieldnews.com/index.php/display-article?arId=43684|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[300 metara|300 m]] |30.85 A |{{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] |10. 4. 2000. |Engen Grand Prix |{{ZD|JAR}} [[Pretoria]] | |- |[[440 jardi]] |44.5 |{{ZD|SAD}} [[John Smith (atletičar)|John Smith]] |26. 6. 1971. |[[Atletsko prvenstvo SAD-a|Prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref>{{cite web|last=Lee|first=Jimson|title=440 Yard and 400 Meter Racing – Facts and Figures|url=http://speedendurance.com/2007/07/20/440-yard-and-400-meter-racing-facts-and-figures/|publisher=www.speedendurance.com|date=20. 7. 2007|access-date=16. 5. 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=USA Outdoor Track & Field Champions – Men's 400 m|url=http://www.usatf.org/statistics/USA-Champions/USAOutdoorTF/men/400m.aspx|publisher=USATF|date=|access-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004053123/http://www.usatf.org/statistics/USA-Champions/USAOutdoorTF/men/400m.aspx|archive-date=4. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |59.32 |{{ZD|KUB}} [[Orestes Rodriguez]] |5. 2. 2013. | |{{ZD|KUB}} [[Havana]] |<ref>{{cite web|title=La Habana (Cuba), 5. 2. 2013|url=http://trackinsun.blogspot.de/2013/02/la-habana-cuba-522013.html|publisher=www.trackinsun.blogspot.de|date=11. 2. 2013|access-date=23. 2. 2013|archive-date=25. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130725071531/http://trackinsun.blogspot.de/2013/02/la-habana-cuba-522013.html|url-status=dead}}</ref> |- |[[600 metara|600 m]] |1:12.81 |{{ZD|SAD}} [[Johnny Gray]] |24. 5. 1986. | |{{ZD|SAD}} [[Santa Monica]] | |- |[[2 milje]] <small>([[2 milje#Razvoj svjetskog rekorda|razvoj]])</small> |7:58.61 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |17. 7. 1997. | |{{ZD|BEL}} [[Hechtel-Eksel]] | |- |[[Cestovno trčanje|5 km]] (cesta) |12:59.5 |{{ZD|KEN}} [[Sammy Kipketer]] |26. 3. 2000. |15. [[Carlsbad 5000]] |{{ZD|SAD}} [[Carlsbad (Kalifornija)|Carlsbad]] | |- |[[Cestovno trčanje|8 km]] (cesta) |21:51 + |{{ZD|ETI}} [[Deriba Merga]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF">{{cite news|title=Keitany smashes Half Marathon World record in Ras Al Khaimah|url=http://www.iaaf.org/LRR11/news/newsid=59327.html|publisher=IAAF|date=18. 2. 2011|access-date=18. 2. 2011}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|10 milja]] (cesta) |44:23 |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |4. 9. 2005. |[[Tilburških 10 milja]] |{{ZD|NIZ}} [[Tilburg]] | |- |[[Cestovno trčanje|35 km]] (cesta) |1:41:47 + |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1"/> |- |[[Cestovno trčanje|40 km]] (cesta) |1:56:29 + |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1"/> |- |[[Ultramaraton|90 km]] (cesta) |5:20:49 |{{ZD|RUS}} [[Leonid Švjecov]] |2007. |[[Drugarski maraton]] |{{ZD|JAR}} [[Durban]] | |- |[[Niske prepone|200 m prepone]] (s krivinom) |22.55 |{{ZD|ITA}} [[Laurent Ottoz]] |31. 5. 1995. | |{{ZD|ITA}} [[Milano]] |<ref>{{cite web|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitioninfo/56eefc4f-3e70-4db7-8eae-fc9c3fcf57ad.pdf|title=Daegu 2011 Statistics Book - Part 1 (of 5)|publisher=iaaf.org|access-date=11. 11. 2013}}</ref> |- |rowspan=3|[[Niske prepone|200 m prepone]] (pravac) |21,9 jardi rm (+1,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Don Styron]] |2. 4. 1960. | |{{ZD|SAD}} [[Baton Rouge]] |<ref name="200 Meter and 220 Yard Low Hurdles">{{cite web|title=200 Meter and 220 Yard Low Hurdles|url=http://www.woodhurdles.com/200meterLowHurdles/1.html|publisher=www.woodhurdles.com|date=|access-date=17. 5. 2010|archive-date=3. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503020944/http://www.woodhurdles.com/200meterLowHurdles/1.html|url-status=dead}}</ref> |- |22.10 (+2,0&nbsp;m/s) |{{ZD|UK}} [[Andy Turner (atletičar)|Andy Turner]] |15. 5. 2011. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite web|title=POWERADE ION4 GREAT CITYGAMES MANCHESTER – 2011 RESULTS|url=http://www.greatcitygames.org/Events/Great-Manchester-City-Games/EliteAthletes.aspx|publisher=www.greatcitygames.org|date=15. 5. 2011|access-date=15. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110612234336/http://www.greatcitygames.org/Events/Great-Manchester-City-Games/EliteAthletes.aspx|archive-date=12. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |22.10 (+1.8&nbsp;m/s) |{{ZD|JAR}} [[L. J. van Zyl]] |9. 5. 2015. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]], Great Britain |<ref>{{cite web|title=Manchester City Games 2015 Results|url=http://www.greatcitygames.org/results/|publisher=greatcitygames.org|date=21. 7. 2015|access-date=3. 9. 2015}}</ref> |- |[[Utrke s preponama|220 jardi prepone]] (pravac) |21.9 rm (+1,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Don Styron]] |2. 4. 1960. | |{{ZD|SAD}} [[Baton Rouge]] |<ref name="200 Meter and 220 Yard Low Hurdles"/><ref>{{cite news|last=Lee|first=Jimson|title=What is the World Record for the 200 meter Hurdles?|url=http://speedendurance.com/2010/05/16/what-is-the-world-record-for-the-200-meter-hurdles/|publisher=www.speedendurance.com|date=16. 5. 2010|access-date=17. 5. 2010}}</ref> |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |34.48 |{{ZD|UK}} [[Chris Rawlinson]] |30. 6. 2002. | |{{ZD|UK}} [[Sheffield]] | |- |[[Utrke s preponama|440 jardi prepone]] |48.7 |{{ZD|SAD}} [[Jim Bolding]] |25. 7. 1974. | |{{ZD|ITA}} [[Torino]] |<ref>{{cite web|title=Lubbock Avalanche-Journal 25 July 1974|url=http://www.newspapers.com/newspage/48406812/|publisher=www.newspapers.com|date=|access-date=21. 10. 2013}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |5:10.68 |{{ZD|FRA}} [[Mahiedine Mekhissi-Benabbad]] |30. 6. 2010. |Alma Athlé Tour |{{ZD|FRA}} [[Reims]] |<ref>{{cite news|title=2000m Steeple World best falls again, this time to Mekhissi-Benabbad in Reims; Robles hurdles 13.09|url=http://www.iaaf.org/news/news/2000m-steeple-world-best-falls-again-this-tim?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%272000m%20Steeple%20World%20best%20falls%20again,%20this%20time%20to%20Mekhissi-Benabbad%20in%20Reims;%20Robles%20hurdles%2013.09%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=1. 7. 2010|access-date=1. 7. 2010}}</ref> |- |[[Skok u dalj iz mjesta]] |3,73 m |{{ZD|SAD}} [[Byron Jones (američki nogomet)|Byron Jones]] |23. 2. 2015. |[[NFL scouting combine]] |{{ZD|SAD}} [[Stadion "Lucas Oil"|Indianapolis]] |<ref>http://www.huffingtonpost.com/2015/02/23/byron-jones-jump-combine_n_6736996.html</ref>{{YouTube|nSHUX9Solyw}} |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 15,875 kg]] |25.41 m |{{ZD|SAD}} [[Lance Deal]] |20. 2. 1993. | |{{ZD|SAD}} [[Azusa (Kalifornija)|Azusa]] | |- |[[Dvadesetoboj]] |14.571 bod |{{ZD|SAD}} [[Joseph Detmer]] |25. 9. 2010. |Svjetsko prvenstvo |{{ZD|SAD}} [[Lynchburg (Virginia)|Lynchburg]] |<ref>{{cite news|title=World record Double Decathlon beaten by Joe Detmer!|url=https://doubledecathlon.wordpress.com/2010/09/26/world-record-double-decathlon-beaten-by-joe-detmer/|publisher=doubledecathlon.wordpress.com|date=26. 9. 2010|access-date=16. 2. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1500 m]] (staza) |5:12.0 + |{{ZD|LIT}} [[Algis Grigaliūnas]] |12. 5. 1990. | |{{ZD|LIT}} [[Vilnius]] |<ref name="athleticsweekly2">{{cite web|title=World records and best performances, men’s race walking|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-race-walking/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=3. 9. 2015|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112184842/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-race-walking/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1 milju]] (staza) |5:36.9 |{{ZD|LIT}} [[Algis Grigaliūnas]] |12. 5. 1990. | |{{ZD|LIT}} [[Vilnius]] |<ref name="athleticsweekly2"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] (staza) |18:05.49 |{{ZD|TUN}} [[Hatem Ghoula]] |1. 5. 1997. | |{{ZD|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]] | |- |[[Brzo hodanje na 50 milja|Hodanje 50 milja]] (cesta) |7:44:47.2 |{{ZD|IZR}} [[Shaul Ladany]] |1972. | |{{ZD|SAD}} [[New Jersey]] |<ref>{{cite web|title=Shaul Ladany|url=http://www.jewishsports.net/BioPages/Shaul-Ladany.htm|publisher=www.jewishsports.net|date=|access-date=24. 2. 2013|archive-date=3. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181003194003/http://www.jewishsports.net/BioPages/Shaul-Ladany.htm|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 x 110 jardi]] |38.6 A |[[Univerzitet južne Kalifornije]]<br>[[Earl McCullouch]]<br>[[Fred Kuller]]<br>[[O. J. Simpson]]<br>[[Lennox Miller]] (JAM) |17. 6. 1967. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Provo (Utah)|Provo]] |<ref>{{Cite web |url=http://www.usctrackandfield.com/USCWorldRecords.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192104/http://www.usctrackandfield.com/USCWorldRecords.pdf |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Švedska štafeta]] |1:46.59 |{{ZD|JAM}} Puma Reggae Team<br>[[Christopher Williams (sprinter)|Christopher Williams]] ''(100 m)''<br>[[Usain Bolt]] ''(200 m)''<br>[[Davian Clarke]] ''(300 m)''<br>[[Jermaine Gonzales]] ''(400 m)'' |25. 7. 2006. |[[DN Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Olimpijski stadion (Stockholm))|Stockholm]] |<ref>{{cite web|title=IAAF Super Grand Prix Meeting Stockholm men/women results|url=http://sports.espn.go.com/espn/wire?section=trackandfield&id=2529591|publisher=www.sports.espn.go.com|date=25. 7. 2006|access-date=19. 3. 2012}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 110 m prepone dvosmjerno]] |52.94 |{{ZD|SAD}} USA Blue<br>[[Jason Richardson]]<br>[[Aleec Harris]]<br>[[Aries Merritt]]<br>[[David Oliver (preponaš)|David Oliver]] |25. 4. 2015. |[[Drake Relays]] |{{ZD|SAD}} [[Stadion "Drake"|Des Moines]] |<ref name="2015 Saturday notes">{{cite web|title=Notes|url=http://www.godrakebulldogs.com/ViewArticle.dbml?ATCLID=210037098&DB_OEM_ID=15700|publisher=drakerelays.org|date=25. 4. 2015|access-date=25. 4. 2015}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 1 milja]] |15:49.08 |{{ZID|Irska}}<br>[[Eamonn Coghlan]]<br>[[Ray Flynn (atletičar)|Ray Flynn]]<br>[[Frank O'Mara]]<br>[[Marcus O'Sullivan]] |17. 8. 1985. | |{{ZD|IRS}} [[Dublin]] |<ref>{{cite news |author=Binder, Doug |url=http://www.oregonlive.com/trackandfield/index.ssf/2009/05/ray_flynn_i_wish_them_luck.html |title=Ray Flynn: 'I wish them luck' |work=The Oregonian |date=5. 5. 2009 |access-date=1. 4. 2014}}</ref> |} ==== Žene ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[50 metara|50 m]] |5.93 + (−0,1&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Marion Jones]] |22. 8. 1999. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[60 metara|60 m]] |6.85 + (−0,1&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Marion Jones]] |22. 8. 1999. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[100 jardi]] |9.91 + (+1,1&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Veronica Campbell-Brown]] |31. 5. 2011. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=100 Yards Results|url=http://www.zlatatretra.cz/results2011/re1090040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=31. 5. 2011|access-date=31. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007190146/http://www.zlatatretra.cz/results2011/re1090040.pdf|archive-date=7. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=2|[[150 metara|150 m]] (s krivinom) |16.10 + (+1,3&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |29. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 200 m (žene)|Olimpijske igre]] |{{ZD|JKO}} [[Seoul]] | |- |16.46 (−1,5&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] |27. 9. 1989. | |{{ZD|ITA}} [[Trapani]] |<ref>{{cite web|title=Merlene Ottey IAAF profile|url=http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=61432/index.html|publisher=IAAF|date=9. 6. 2010|access-date=9. 6. 2010|archive-date=22. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022182602/http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=61432/index.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Commonwealth All-Time Lists – Women|url=http://www.gbrathletics.com/cw99.htm|publisher=www.gbrathletics.com|date=9. 8. 2006|access-date=9. 6. 2010}}</ref> |- |[[150 metara|150 m (pravac)]] |16.36 (+0,2&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] |25. 5. 2013. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite web|title=Manchester City Games 2013 Results|url=http://www.european-athletics-statistics.org/db/earesults.php?CID=12841739|publisher=EAA|date=25. 5. 2013|access-date=26. 5. 2013|archive-date=3. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103105233/http://www.european-athletics-statistics.org/db/earesults.php?CID=12841739|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[200 metara (pravac)|200 m (pravac)]] |22.55 (+0.2&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games|Great City Games Manchester]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref name="Butler"/> |- |rowspan=2|[[300 metara|300 m]] |34.14 + (rm) |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |6. 10. 1985. |[[Svjetski atletski kup 1985.|Svjetski kup]] |{{ZD|AUS}} [[Canberra]] | |- |35.30 A |{{ZD|MEX}} [[Ana Guevara]] |3. 5. 2003. |Miting GP Banamex |{{ZD|MEX}} [[Mexico City]] |<ref>{{cite news|title=Guevara triumphant but Montgomery is surprised in Mexico City|url=http://www.iaaf.org/news/news/guevara-triumphant-but-montgomery-is-surprise?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Guevara%20triumphant%20but%20Montgomery%20is%20surprised%20in%20Mexico%20City%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=3. 5. 2003|access-date=3. 9. 2010}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |1:05.9 |{{ZD|ČSSR}} [[Tatana Kocembova]] |2. 8. 1984. | |{{ZD|ČSSR}} [[Ostrava]] | |- |[[600 metara|600 m]] |1:22.63 A |{{ZD|KUB}} [[Ana Fidelia Quirot]] |25. 7. 1997. | |{{ZD|MEX}} [[Guadalajara]] | |- |[[2 milje]] |8:58.58 |{{ZD|ETI}} [[Meseret Defar]] |14. 9. 2007. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] | |- |[[Cestovno trčanje|5 km]] (cesta) |14:46 |{{ZD|ETI}} [[Meseret Defar]] |9. 4. 2006. |15. [[Carlsbad 5000]] |{{ZD|SAD}} [[Carlsbad (Kalifornija)|Carlsbad]] | |- |[[Cestovno trčanje|4 milje]] (cesta) |19:14 |{{ZD|KEN}} [[Viola Kibiwot]] |13. 10. 2013. |Groningenske 4 milje |{{ZD|NIZ}} [[Groningen]] |<ref>{{cite news|title=Kibiwot sets 4 Mile World best in Groningen as Alamirew beats Gebrselassie|url=http://www.iaaf.org/news/report/kibiwot-sets-4-mile-world-best-in-groningen-a?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kibiwot%20sets%204%20Mile%20World%20best%20in%20Groningen%20as%20Alamirew%20beats%20Gebrselassie%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Jon Mulkeen|date=13. 10. 2013|access-date=18. 10. 2013}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|8 km]] (cesta) |24:30 + |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF"/> |- |[[Cestovno trčanje|10 milja]] (cesta) |50:05 + |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF"/> |- |[[Cestovno trčanje|35 km]] (cesta) |1:54:49 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] |{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1"/> |- |[[Cestovno trčanje|40 km]] (cesta) |2:11:28 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] |{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1"/> |- |rowspan=3|[[Utrke s preponama|200 m prepone]]<br>(s krivinom) |24.8 (rm) (+0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|ITA}} [[Yadisleidy Pedroso]] |6. 4. 2013. | |{{ZD|ITA}} [[Caserta]] |<ref>{{cite news|title=Pedroso 24.8 ""mondiale"" nei 200hs|url=http://www.fidal.it/content/Pedroso-24-8-mondiale-nei-200hs/51238|publisher=[[FIDAL]]|date=6. 4. 2013|access-date=6. 4. 2013}} {{it simbol}}</ref> |- |25.6 (rm) (-0,7&nbsp;m/s) |{{ZD|FRA}} [[Patricia Girard]] |23. 8. 2001. | |{{ZD|FRA}} [[Nantes]] |<ref>{{cite news|title=WORLD RECORDS AND BEST PERFORMANCES|url=http://www.gbrathletics.com/wrec.htm|publisher=www.gbrathletics.com|date=9. 8. 2006|access-date=5. 8. 2013}}</ref> |- |25.82 (+1,7&nbsp;m/s) |{{ZD|FRA}} [[Patricia Girard]] |22. 9. 1999. | |{{ZD|FRA}} [[Nantes]] | |- |[[Utrke s preponama|200 m prepone]]<br>(pravac) |25.05 (+1,0&nbsp;m/s) |{{ZD|UK}} [[Meghan Beesley]] |17. 5. 2014. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] | |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |38.16 |{{ZD|ČEŠ}} [[Zuzana Hejnová]] |3. 8. 2013 |Grand Prix Cheba |{{ZD|ČEŠ}} [[Cheb]] | |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |6:03.38 |{{ZD|POLJ}} [[Wioletta Janowska]] |15. 7. 2006. | |{{ZD|POLJ}} [[Gdańsk]] | |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 9,07 kg]] |24,57 m |{{ZD|SAD}} [[Brittany Riley]] |27. 1. 2007. | | | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] (staza) |11:48.24 |{{ZD|ITA}} [[Ileana Salvador]] |29. 8. 1993. | |{{ZD|ITA}} [[Padova]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, women’s race walking|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-race-walking/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201036/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-race-walking/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|5000 m walk]] (staza) |20:01.80 |{{ZD|ITA}} [[Eleonora Giorgi (atletičarka)|Eleonora Giorgi]] |18. 5. 2014. |Miting italijanskih klubova |{{ZD|ITA}} [[Misterbianco]] |<ref>{{cite web|title=EME News May 18th|url=http://american-trackandfield.com/atf/index.php/news/track-and-field/item/1101-eme-news-may-18th-by-alfons-juck-note-by-kevin-mangan|publisher=www.american-trackandfield.com|author=Alfons Juck|author2=Keven Mangan|date=18. 5. 2014|access-date=22. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520115012/http://american-trackandfield.com/atf/index.php/news/track-and-field/item/1101-eme-news-may-18th-by-alfons-juck-note-by-kevin-mangan|archive-date=20. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |[[Brzo hodanje na 50 km|Hodanje 50 km]] (cesta) |4:10:59 |{{ZD|ŠVE}} [[Monica Svensson]] |21. 10. 2007. | |{{ZD|ITA}} [[Scanzorosciate]] | |- |[[Utrke štafeta|4 × 100 m prepone]] |50.78 |{{ZD|SAD}} Team BoogieFast TC<br>[[Nia Ali]] (12.73) <br>[[Kristi Castlin]] (12.56) <br>[[Yvette Lewis]] (12.76) <br>[[Queen Harrison]] (12.61) |6. 4. 2013. |Florida Relays |{{ZD|SAD}} [[Stadion "James G. Pressly"|Gainesville]] |<ref>{{cite news|title=Freeman’s breakthrough and Hoffa’s world lead highlight Florida Relays|url=http://www.iaaf.org/news/report/freemans-breakthrough-and-hoffas-world-lead-h?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Freeman%E2%80%99s%20breakthrough%20and%20Hoffa%E2%80%99s%20world%20lead%20highlight%20Florida%20Relays%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Jon Mulkeen|date=7. 4. 2013|access-date=8. 4. 2013}}</ref> |- |[[Sprinterska štafeta s mješovitim udaljenostima]] |3:34.56 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Sherri-Ann Brooks]] ''(200 m)''<br>[[Rosemarie Whyte]] ''(200 m)''<br>[[Moya Thompson]] 51.7 ''(400 m)''<br>[[Kenia Sinclair]] 1:57.43 ''(800 m)'' |april 2009. |[[Penn Relays]] |{{ZD|SAD}} [[Philadelphia]] | |} === U dvorani === ==== Muškarci ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=8|[[50 jardi]] |5.22 |{{ZD|SAD}} [[Stanley Floyd]] |22. 1. 1982. | |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] | |- |5.15 X<ref group=n name=Johnson/> |{{ZD|KAN}} [[Ben Johnson (sprinter)|Ben Johnson]] |29. 1. 1988. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] | |- |rowspan=6|5.0 (rm) |{{ZD|SAD}} [[Kirk Clayton]] |10. 1. 1970. | |{{ZD|KAN}} [[Calgary]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |2. 2. 1972. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref name="baseballlibrary1">{{cite web|title=Herb Washington Player Profile|url=http://www.baseballlibrary.com/ballplayers/player.php?name=Herb_Washington|publisher=www.baseballlibrary.com|date=|access-date=26. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629090230/http://www.baseballlibrary.com/ballplayers/player.php?name=Herb_Washington|archive-date=29. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Mel Pender]] |4. 3. 1972. | |{{ZD|SAD}} [[Orlando]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Mel Pender]] |18. 3. 1972. | |{{ZD|KAN}} [[Hamilton (Ontario)|Hamilton]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |4. 2. 1973. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] | |- |{{ZD|SRNJ}} [[Manfred Ommer]] |14. 3. 1975. | |{{ZD|SRNJ}} [[Leverkusen]] | |- |[[60 jardi]] |5.8 (rm) |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |12. 2. 1972. | |{{ZD|SAD}} [[East Lansing]] |<ref name="baseballlibrary1"/> |- |[[55 metara|55 m]] |5.99 A |{{ZD|BAR}} [[Obadele Thompson]] |22. 2. 1997. | |{{ZD|SAD}} [[Colorado Springs]] |<ref name="athleticsweekly1"/> |- |[[100 metara|100 m]] |9.98 |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |23. 8. 2014. |Memorijal "Kamila Skolimowska" |{{ZD|POLJ}} [[Varšava]] |<ref name=sportingnews>{{cite web|title=Usain Bolt sets world indoor record for 100 meters|url=http://www.sportingnews.com/sport/story/2014-08-23/usain-bolt-world-indoor-record-100-meters|publisher=www.sportingnews.com|date=|access-date=4. 9. 2015|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826222713/http://www.sportingnews.com/sport/story/2014-08-23/usain-bolt-world-indoor-record-100-meters|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name=bbc>{{cite web|title=Usain Bolt clocks season's best 9.98 seconds indoors|url=http://www.bbc.com/sport/0/athletics/28916217|publisher=www.bbc.com|date=|access-date=4. 9. 2015}}</ref> <ref name=marca>{{cite web|title=Usain Bolt clocks season's best 9.98 seconds indoors|url=http://www.marca.com/2014/08/24/en/more_sports/1408876021.html|publisher=www.marca.com|date=|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] |14.99 |{{ZD|KAN}} [[Donovan Bailey]] |1. 6. 1997. |[[Utrka Bailey–Johnson na 150 m]] |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite news|title=In a Duel of the Fastest, Bailey Runs All Alone|url=http://www.nytimes.com/1997/06/02/sports/in-a-duel-of-the-fastest-bailey-runs-all-alone.html|publisher=[[The New York Times]]|author=Jere Longman|date=2. 6. 1997|access-date=25. 3. 2014}}</ref> |- |[[300 metara|300 m]] |31.88 |{{ZD|SAD}} [[Wallace Spearmon]] |10. 2. 2006. |[[Tyson Invitational]] |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] |<ref>{{cite news|title=Spearmon sets world record in indoor 300 meters|url=http://www.usatoday.com/sports/olympics/2006-02-11-tyson-invitational_x.htm|publisher=www.usatoday.com |date=11. 2. 2008|access-date=4. 4. 2010}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |59.82 |{{ZD|SAD}} [[Roddie Haley]] |15. 3. 1986. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Oklahoma City]] |<ref>{{cite web|title=NCAA Men's Division I Indoor Track and Field Championship Records|url=http://fs.ncaa.org/Docs/stats/track_indoor_champs_records/2012-13/2012-13_mitfd1.pdf|publisher=NCAA Track&Field|year=2012|access-date=24. 2. 2015}}</ref> |- |[[600 metara|600 m]] |1:15.12 |{{ZD|NJE}} [[Nico Motchebon]] |28. 2. 1999. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] |<ref name="athleticsweekly3">{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=11. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111080444/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |4:49.99 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |17. 2. 2007. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |- |[[2 milje]] |8:03.40 |{{ZD|UK}} [[Mohamed Farah]] |21. 2. 2015. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Barclaycard Arena|Birmingham]] |<ref>{{cite news|title=Farah breaks world indoor two mile best in Birmingham|url=http://www.iaaf.org/news/report/birmingham-farah-indoor-two-miles-world-best|publisher=IAAF|author=Simon Turnbull|date=21. 2. 2015|access-date=21. 2. 2015}}</ref> |- |[[10.000 metara|10.000 m]] |27:50.29 |{{ZD|KEN}} [[Mark Bett]] |10. 2. 2002. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Maraton]] |2:27.21 |{{ZD|SAD}} [[Michael Wardian]] |1. 7. 2010. | |{{ZD|SAD}} [[Arlington (Virginia)|Arlington]] |<ref>{{cite news|title=Arlington's Michael Wardian sets indoor 200-meter track marathon record|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/07/02/AR2010070205198.html|publisher=[[The Washington Post]]|author=Amy Shipley|date=3. 7. 2010|access-date=11. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite news|title=Michael Wardian Sets World Indoor Marathon Record|url=http://www.arlnow.com/2010/07/02/michael-wardian-sets-world-indoor-marathon-record/|publisher=www.arlnow.com|date=2. 7. 2010|access-date=11. 4. 2011}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |5:13.77 |{{ZD|KEN}} [[Paul Kipsiele Koech]] |13. 2. 2011. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] |<ref>{{cite web|title=2000 Metres Steeplechase Results|url=http://www.timetronics.be/results/belgacomindoor2011/event014h01.html|publisher=www.timetronics.be|date=13. 2. 2011|access-date=13. 2. 2011|archive-date=6. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306193824/http://www.timetronics.be/results/belgacomindoor2011/event014h01.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Koech sets world record, Collins speeds up, Oliver and Wells dominate|url=http://www.athleticsweekly.com/news/koech-sets-world-record-collins-speeds-up-oliver-and-wells-dominate/|publisher=www.athleticsweekly.com|author=John Mulkeen|date=14. 2. 2011|access-date=14. 2. 2011|archive-date=17. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110217013929/http://www.athleticsweekly.com/news/koech-sets-world-record-collins-speeds-up-oliver-and-wells-dominate/|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|3000 m prepreke]] |8:17.46 |{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Zagorujko]] |21. 2. 1982. | |{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[110 m s preponama|110 m prepone]] |13.34 |{{ZD|SAD}} [[Allen Johnson]] |14. 2. 1995. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |34.92 PS |{{ZD|JAR}} [[Llewellyn Herbert]] |9. 2. 1999. |Pirkkahall |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] |<ref>{{cite news|title=Rarest indoor best beaten|url=http://www.iaaf.org/news/news/rarest-world-indoor-best-beaten|publisher=IAAF|date=11. 2. 1999|access-date=4. 9. 2015|archive-date=3. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103122058/http://www.iaaf.org/news/news/rarest-world-indoor-best-beaten|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Herbert sets all-time best for indoor 400m Hurdles in Vaasa|url=http://www.iaaf.org/news/news/herbert-sets-all-time-best-for-indoor-400m-hu?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Herbert%20sets%20all-time%20best%20for%20indoor%20400m%20Hurdles%20in%20Vaasa%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=10. 2. 2005|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] |48.78 |{{ZD|DOM}} [[Felix Sanchez]] |18. 2. 2012. |Nacionalni miting u Val-de-Reuilu |{{ZD|FRA}} [[Val-de-Reuil]] |<ref>{{cite web|title=Meeting National Val-de-Reuil 2012 Complete Results|url=http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=1204&frmcompetition=097600&frmposition=0|publisher=www.bases.athle.com|date=18. 2. 2012|access-date=19. 2. 2012|archive-date=22. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022180144/http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=1204&frmcompetition=097600&frmposition=0|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Félix Sánchez corre los 400 metros vallas en 48.78|url=http://www.listindiario.com.do/el-deporte/2012/2/18/222229/Felix-Sanchez-corre-400-metros-vallas-en-4878|publisher=www.listindiario.com.do|date=18. 2. 2012|access-date=19. 2. 2012}} {{es simbol}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] |69,51 m |{{ZD|EST}} [[Gerd Kanter]] |22. 3. 2009. |World Record Indoor Challenge |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] |<ref>{{cite news|last=Storåkers|first=Johan|title=Kanter throws 69.51m world indoor best in Växjö|url=http://www.iaaf.org/news/news/kanter-throws-6951m-world-indoor-best-in-vaxj?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kanter%20throws%2069.51m%20world%20indoor%20best%20in%20V%C3%A4xj%C3%B6%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=22. 3. 2009|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] |65,10 m |{{ZD|ŠVE}} [[Pontus Bjärkvik]] |13. 3. 2011. |World Indoor Throwing |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] |<ref>{{cite news|title=World Indoor Throwing 2011 Complete Results|url=http://www.worldindoorthrowing.com/pdf/WIT_2011_res.pdf|publisher=www.worldindoorthrowing.com|date=13. 3. 2011|access-date=5. 4. 2012|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101075945/http://www.worldindoorthrowing.com/pdf/WIT_2011_res.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 15,875 kg]] |25,86 m |{{ZD|SAD}} [[Lance Deal]] |4. 3. 1995. | |{{ZD|SAD}} [[Atlanta]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] |10:31.42 |{{ZD|NJE}} [[Andreas Erm]] |4. 2. 2001. | |{{ZD|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 2 milje]] |11:54.50 |{{ZD|SSSR}} [[Valdas Kazlauskas]] |24. 2. 1990. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 15.000 m]] |1:00:03.9 |{{ZD|SSSR}} [[Valdas Kazlauskas]] |24. 1. 1987. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] |1:20:40.0 PS |{{ZD|NJDR}} [[Ronald Weigel]] |27. 1. 1980. | |{{ZD|NJDR}} [[Senftenberg]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |9:19.93 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Matthew Centrowitz Jr.]] 2:49.47<br>[[Michael Berry (atletičar)|Michael Berry]] 46.40<br>[[Erik Sowinski]] 1:47.60<br>[[Patrick Casey (atletičar)|Patrick Casey]] 3:56.48 |31. 1. 2015. |Armory Track Invitational |{{ZD|SAD}} [[Fort Washington Avenue Armory|New York]] |<ref>{{cite web|title=Men's Distance Medley Relay Invitational Final|url=http://armory.milesplit.com/2015/01-30-ArmoryInvite/Web/Result-Relay.php?EN=47&RN=1&ST=Official&D=2|publisher=www.armory.milesplit.com|date=31. 1. 2015|access-date=31. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150201200947/http://armory.milesplit.com/2015/01-30-ArmoryInvite/Web/Result-Relay.php?EN=47&RN=1&ST=Official&D=2|archive-date=1. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 1 milja]] |16:16.67 |{{ZD|SAD}} New York AC<br>[[Brad Horton]]<br>[[Jeff Smith (atletičar)|Jeff Smith]]<br>[[Brad Schlapak]]<br>[[Bill Burke (atletičar)|Bill Burke]] |10. 1. 1993. | |{{ZD|SAD}} [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] | |} ==== Žene ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] |11.15 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |12. 1. 1980. | |{{ZD|NJDR}} [[Sportforum Hohenschönhausen|Istočni Berlin]] | |- |[[300 metara|300 m]] |35.45 |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |17. 1. 1993. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[500 metara|500 m]] |1:06.31 |{{ZD|RUS}} [[Olesja Krasnomovec]] |7. 1. 2006. | |{{ZD|RUS}} [[Jekaterinburg]] | |- |[[600 metara|600 m]] |1:23.44 |{{ZD|RUS}} [[Olga Kotljarova]] |1. 2. 2004. |[[Ruska zima (atletika)|Ruska zima]] |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |5:30.53 |{{ZD|RUM}} [[Gabriela Szabo]] |8. 3. 1998. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] | |- |[[2 milje]] |9:00.48 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |15. 2. 2014. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Barclaycard Arena|Birmingham]] |<ref>{{cite news|title=Dibaba smashes two miles world best in Birmingham, Aman 800m in 1:44.52|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-two-miles-sainsburys-indoor-gr1?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Dibaba%20smashes%20two%20miles%20world%20best%20in%20Birmingham,%20Aman%20800m%20in%201:44.52%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Matthew Brown|date=15. 2. 2014|access-date=4. 9. 2014}}</ref> |- |[[10.000 metara|10.000 m]] |32:44.97 |{{ZD|RUS}} [[Olga Mičurina]] |23. 12. 1995. | |{{ZD|RUS}} [[Sankt Peterburg]] | |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |6:05.29 |{{ZD|RUS}} [[Marija Bikova]] |22. 1. 2013. |Rusko regionalno prvenstvo |{{ZD|RUS}} [[Belgorod]] |<ref>{{cite news|title=Dubai: Top five under 2:05! from Alfons Jucks, EME News, deep thoughts by Larry Eder|url=http://www.runblogrun.com/2013/01/dubai-top-five-under-205-from-alfons-jucks-eme-news.html|publisher=www.runblogrun.com|date=26. 1. 2013|access-date=30. 1. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=2013 Central FD Indoor Championships Results|url=http://eng.rusathletics.com/sor/results/calendar.2875.htm|publisher=[[Ruski atletski savez|RAS]]|date=24. 1. 2013|access-date=30. 1. 2013|archive-date=16. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160116195900/http://eng.rusathletics.com/sor/results/calendar.2875.htm|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=2|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] |9:07.00 |{{ZD|RUS}} [[Tatjana Petrova]] |17. 2. 2006. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |9:54.2<ref group=n>Ovo je najbrže dvoransko vrijeme u utrci s vodenom preprekom.</ref> |{{ZD|ČEŠ}} [[Marcela Lustigova]] |11. 2. 2010. |[[Botničke igre]] |{{ZD|FIN}} [[Korsholm]] |<ref>{{cite web|title=Botnia Games 2010 Results|url=http://www.botniagames.fi/eng/Results_2010.37.html|publisher=www.botniagames.fi|date=11. 2. 2010|access-date=13. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100315230217/http://www.botniagames.fi/eng/Results_2010.37.html|archive-date=15. 3. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Other News |url=http://emenewsblog.blogspot.com/2010/02/eme-news-feb-11-2010-update.html|publisher=eme.news|date=11. 2. 2010|access-date=13. 3. 2010}}</ref> |- |[[100 m s preponama|100 m prepone]] |12.64 |{{ZD|ŠVE}} [[Ljudmila Engquist]] |10. 2. 1997. | |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] | |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |40.09 PS |{{ZD|NOR}} [[Stine Tomb]] |5. 2. 2011. |Dvoranski meč Finska-Švedska-Norveška |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, women’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=5. 2. 2011|access-date=27. 3. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201430/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Verdensrekord av Tomb|url=http://www.adressa.no/sport/article1587741.ece|publisher=www.adressa.no|date=9. 2. 2011|access-date=27. 3. 2011|archive-date=19. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019012318/http://www.adressa.no/sport/article1587741.ece|url-status=dead}} {{no simbol}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] |56.41 |{{ZD|SAD}} [[Sheena Tosta]] |12. 2. 2011. |Nacionalni miting u Val-de-Reuilu |{{ZD|FRA}} [[Val-de-Reuil]] |<ref>{{cite news|title=Un record du monde en 56’’41 et quel spectacle pour cette 2ème édition du meeting de Val de Reuil !!!|url=http://vrac.athle.com/asp.net/espaces.news/news.aspx?id=84151|publisher=www.vrac.athle.com|author=Stéphane Liaudet|date=13. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011}} {{fr simbol}}</ref><ref>{{cite news|title=ALL-TIME BEST FOR TOSTA|url=http://www.runblogrun.com/2011/02/isinbayeva-and-lavillenie-wl-at-485m-and-593m-by-alfons-juck-note-by-larry-eder.html|publisher=www.runblogrun.com|author=Larry Eder|date=13. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=400 Metres Hurdles Results|url=http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=0&frmcompetition=083932&frmepreuve=400+Haies+(76)-salle%2fTCF|publisher=www.bases.athle.com|date=12. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011|archive-date=7. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707182559/http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=0&frmcompetition=083932&frmepreuve=400+Haies+(76)-salle%2fTCF|url-status=dead}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] |62,07 m |{{ZD|NJE}} [[Shanice Craft]] |14. 2. 2015. |[[Dvoranski ISTAF]] |{{ZD|NJE}} [[Mercedes-Benz Arena (Berlin)|Berlin]] |<ref>{{cite web|title=ISTAF Indoor 2015 Results|url=http://www.istaf-indoor.de/wp-content/uploads/2015/01/Results.pdf|publisher=istaf-indoor.de|date=14. 2. 2015|access-date=15. 2. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] |57,75 m |{{ZD|ŠVE}} [[Anna Wessman]] |10. 3. 2012. |World Indoor Throwing |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] | |- |[[Bacanje utega]] (9,07&nbsp;kg) |25,56 m |{{ZD|SAD}} [[Brittany Riley]] |10. 3. 2007. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1 milju]] |6:16.72 |{{ZD|SSSR}} [[Sada Eidikytė]] |24. 2. 1990. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly4">{{cite web|title=World records and best performances, women’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201430/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 2 milje]] |13:11.88 |{{ZD|ITA}} [[Ileana Salvador]] |14. 2. 1990. | |{{ZD|ITA}} [[Genova]] |<ref name="athleticsweekly4"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] |20:10.3 |{{ZD|RUS}} [[Vera Sokolova]] |30. 12. 2010. |Dvoransko prvenstvo Mordovije |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] |<ref>{{cite news|title=Russia’s Sokolova sets 5000m walk world indoor best|url=http://www.european-athletics.org/index.php?option=com_content&catid=1&id=9529&view=article|publisher=EAA|date=5. 1. 2011|access-date=6. 1. 2011|archive-date=9. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184430/http://www.european-athletics.org/index.php?option=com_content&catid=1&id=9529&view=article|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] |43:54.63 |{{ZD|BJE}} [[Jelena Ginko]] |22. 2. 2008. |Bjelorusko prvenstvo |{{ZD|BJE}} [[Mogiljov]] | |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 x 100 m]] |44.39 |{{ZID|Njemačka}}<br>[[Anne-Kathrin Elbe]]<br>[[Anne Möllinger]]<br>[[Cathleen Tschirch]]<br>[[Marion Wagner]] |31. 1. 2010. ||[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]] |<ref>{{cite web|title=4x100 Metres Relay Results|url=http://www.meeting-karlsruhe.de/index.php?article_id=19#2010frau|publisher=www.meeting-karlsruhe.de|date=31. 1. 2010|access-date=30. 5. 2010|archive-date=4. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150204062242/http://www.meeting-karlsruhe.de/index.php?article_id=19#2010frau|url-status=dead}}</ref> |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |10:42.57 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Sarah Brown (atletičarka)|Sarah Brown]] 3:15.54 ''(1200 m)''<br>[[Mahagony Jones (atletičarka)|Mahagony Jones]] 53.59 ''(400 m)''<br>[[Megan Krumpoch]] 2:05.68 ''(800 m)''<br>[[Brenda Martinez]] 4:27.77 ''(1600 m)'' |7. 2. 2015. |[[New Balance dvoranski Grand Prix]] |{{ZD|SAD}} [[Atletski centar "Reggie Lewis"|Boston]] |<ref>{{cite news|title=Willis mile win leads the string of indoor superlatives in Boston|url=http://www.iaaf.org/news/report/new-balance-indoor-grand-prix-report|publisher=IAAF|author=Parker Morse|date=8. 2. 2015|access-date=8. 2. 2015}}</ref> |} == Napomene == === 100 m (žene) === Vrlo je rašireno mišljenje da je u utrci u kojoj je [[Florence Griffith Joyner]] postavila još uvijek važeći svjetski rekord (10.49 s) mjerač brzine vjetra bio neispravan.<ref name="Linthorne">{{cite web|url=http://www.brunel.ac.uk/~spstnpl/Publications/IAAFReport(Linthorne).pdf|title=The 100-m World Record by Florence Griffith-Joyner at the 1988 U.S. Olympic Trials|last=Linthorne|first=Nicholas P.|date=juni 1995|publisher=Brunel University|access-date=24. 3. 2012|archive-date=16. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120916095446/http://www.brunel.ac.uk/~spstnpl/Publications/IAAFReport(Linthorne).pdf|url-status=dead}}</ref> U izvještaju iz 1995, čiju je izradu zatražio IAAF, procjenjuje se da je stvarna brzina vjetra bila između 5 i 7&nbsp;m/s, a ne 0,0, kako je službeno zabilježeno.<ref name="Linthorne"/> Ako se isključi ovo vrijeme, istrčano u četvrtfinalu američkih kvalifikacija za Olimpijske igre, svjetski rekord bio bi 10.61, koji je "Flo-Jo" istrčala narednog dana u finalu na istom stadionu.<ref name="Linthorne"/><ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/records/toplists/sprints/100-metres/outdoor/women/senior|title=Women's outdoor 100m|date=17. 9. 2011|work=All-time top lists|publisher=IAAF|access-date=24. 3. 2012}}</ref> === Specifikacije koplja === {{Također pogledajte|Redizajn koplja}} Promjena specifikacija koplja za muškarce stupila je na snagu 1986, a za žene 2000. Svrha ove promjene bilo je smanjivanje broja ilegalnih ravnih slijetanja koplja (kad prokliza umjesto da se zabije u zemlju), ali je sporedni efekt bilo i smanjenje dužine hitaca. Prethodni muški i ženski svjetski rekord u bacanju koplja poništeni su, ali ne i rekordi u desetoboju i sedmoboju.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/1999/02/23/sports/track-and-field-notebook-women-s-heptathlon-joyner-kersee-s-record-is-erased.html|title=Notebook — Women's Heptathlon; Joyner-Kersee's Record Is Erased|last=Litsky|first=Frank|date=23. 2. 1999|work=The New York Times|page=6|access-date=24. 3. 2012}}</ref> Stari rekordi u bacanju koplja bili su: {| class="wikitable" |- !Spol !Rekord !Atletičar(ka) !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |Muškarci |104,80 m |{{ZD|NJDR}} [[Uwe Hohn]] |20. 7. 1984. | |{{ZD|NJDR}} [[Istočni Berlin]] |- |Žene |80,00 m |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |9. 9. 1988. | |{{ZD|NJDR}} [[Potsdam]] |} Trenutni svjetski rekord u desetoboju postignut je kopljem s novim specifikacijama. Najbolji rezultat u sedmoboju s novim specifikacijama koplja jest sljedeći: {| class="wikitable" |- !Rezultat !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=2| 7032 boda |{{ZD|ŠVE}} [[Carolina Klüft]] |26. 8. 2007. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 - sedmoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JAP}} [[Osaka]] |<ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=HEP/detail.html|title=Women's outdoor heptathlon|date=17. 9. 2011|work=All-time top lists|publisher=IAAF|access-date=24. 3. 2012}}</ref> |- |colspan=6|13.15 (+0,1&nbsp;m/s) ''(100 m prepone)''; 1,95 m ''(vis)''; 14,81 m ''(kugla)''; 23.38 (+0,3&nbsp;m/s) ''(200 m)'' /<br>6,85 m (+1,0&nbsp;m/s) ''(dalj)''; 47.98 m<ref group=n>Ovo je 2,32 m ''duže'' od hica Jackie Joyner-Kersee kad je postavila svjetski rekord 23 i 24. septembra 1988. iako je Klüft koristila koplje s novim specifikacijama.</ref> ''(koplje)''; 2:12.56 ''(800 m)'' |} === Ostale napomene === {{refspisak|grupa=n}} == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u atletici]] * [[Rekordi svjetskih prvenstava u atletici]] * [[Rekordi Igara Komonvelta u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.iaaf.org/statistics/records/index.html Pregled rekorda – Međunarodna atletska federacija] [[Kategorija:Atletika]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] [[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici| ]] sbr936tf7wcyr4op3lnkv4iuokiign1 Turks i Caicos 0 65300 3922725 3821986 2026-08-29T13:34:34Z Palapa 383 3922725 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Ostrva Turks i Caicos | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika =TurksandCaicosOMC.png | opis_slike =Karta prikazuje Ostrva Turks i Caicos <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = | zastava_države = | pokrajina = [[Britanske prekomorske teritorije|Britanska prekomorska teritorija]]| pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | capital_lat_d = | capital_lat_m = | capital_lat_s = | capital_lat_NS = | capital_long_d = | capital_long_m = | capital_long_s = | capital_long_EW = | najviši = | najviše_mjesto = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Ostrva Turks i Caicos''' su [[arhipelag]] i predstavljaju jednu od 14 [[Britanske prekomorske teritorije|britanskih prekomorskih teritorija]].<ref>{{Cite web|url=https://globaledge.msu.edu/countries/turks-and-caicos-islands|title=Turks and Caicos Islands: Introduction|website=globaledge.msu.edu|language=en-us|access-date=18. 2. 2025}}</ref> Sastoje se od osam glavnih ostrva, [[Salt Cay]], [[Veliki Turk]], [[Južni Caicos]], [[Istočni Caicos]], [[Središnji Caicos]], [[Sjeverni Caicos]], [[Providenciales]] i [[Zapadni Caicos]]. Ostrva Istočni Caicos i Zapadni Caicos nisu naseljena. Glavni grad je [[Cockburn Town]]. == Geografija == Ukupna površina ostrva je oko 430&nbsp;km<sup>2</sup>. Iako geografski gledano leže u [[Atlantski okean|Atlantiku]], ubrajaju se u [[Karibi|Karibe]]. Obje male grupe ostrva čine zapravo jugoistočne nastavke [[Bahami|Bahama]] a sjeverno su od [[Haiti]]ja.<ref>{{Citation|title=Turks and Caicos Islands|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/turks-and-caicos-islands/|publisher=Central Intelligence Agency|date=12. 2. 2025|access-date=18. 2. 2025|language=en|archive-date=13. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210113021418/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/turks-and-caicos-islands|url-status=dead}}</ref> Svaka od četiri države ima svoju kulturu i tradiciju, ali postoje i zajedničke kulturne i ekonomske veze koje su stare vijekovima. Kulturne sličnosti uključuju važnost tradicionalnih proširenih porodica i klanovskih sistema i nalaze se na svim ostrvima. == Historija == Ime arhipelaga je izvedeno s jedne strane po jednoj vrsti [[endem]]skog [[kaktus]]a koji podsjeća na [[Turska|turski]] i [[BiH|bošnjački]] [[fes]], a s druge od naziva koji su ostrvima dali [[Lucayo]] Indijanci. Prvi naseljenici na ostrvima su bili Lucayo Indijanci za koje se smatra da su ih naselili oko [[750]]. godine (po arheološkim podacima). Ostrva je, navodno, [[1492]]. "otkrio" [[Kristofer Kolumbo]], ali postoji mogućnost da je to zapravo bio [[Juan Ponce de León]]. Starosjedilačko stanovništvo je bolestima i [[ropstvo]]m do oko sredine [[16. vijek]]a istrebljeno. U [[17. vijek]]u ostrva su naseljavani sa [[Bermudi|Bermuda]], i tokom vremena bili su pod [[Španija|španskom]], pa [[Francuska|francuskom]] i [[Velika Britanija|britanskom]] kontrolom. Od [[1776]]. do [[1848]]. bili su dio kolonije Bahama, od [[1848]]. do [[1962]] su bili vezani uz [[Jamajka|Jamajku]], dok ona nije dobila nezavisnost. Negdje oko [[1976]]. su počeli pokreti za nezavisnost ostrva, ali od [[1982]]. su zamrli. Od [[2003]]. [[Kanada]] nastoji ostrva proglasiti svojom jedanaestom provincijom. Da bi to bilo moguće, Velika Britanija bi prvo morala ostrvima dati nezavisnost. [[Datoteka:Reception_of_the_Manila_Galleon_by_the_Chamorro_in_the_Ladrones_Islands,_ca._1590.jpg|lijevo|mini|[[Manila galleon|Manilski galeon]] na [[Marijanska ostrva|Marijanskim otocima]] i [[Caroline Islands|Karolinama]], {{Oko|1590}}''[[Boxer Codex|Bokserski kodeks]]'']] == Politika == Stanovništvo broji oko 15.000 ljudi. Oni sami sebe nazivaju ''Belonger'',<ref>{{Cite web|url=https://gov.tc/citizenship/services/tci-status|title=TURKS & CAICOS ISLANDER STATUS|last=Administrator|date=2023-08-21|website=Department of Citizenship & Naturalization- Turks and Caicos Islands|language=en-gb|access-date=2026-08-29}}</ref> a čine ih potomci [[Afrika|afričkih]] robova i mješavine raznih [[Evropa|evropskih]] naroda. Ostrva su pravi prirodni raj i vrlo omiljeno turističko odredište. === Zdravlje === Očekivani životni vijek u 2018. godini bio je 66 godina za muškarce i 69 godina za žene.<ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.MA.IN?locations=FM&most_recent_value_desc=true|title=Life expectancy at birth, male (years) - Micronesia, Fed. Sts. {{!}} Data|date=|publisher=The World Bank|archive-url=https://web.archive.org/web/20210816010726/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.MA.IN?locations=FM&most_recent_value_desc=true|archive-date=August 16, 2021|url-status=live|access-date=27 February 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.FE.IN?locations=FM&most_recent_value_desc=true|title=Life expectancy at birth, female (years) - Micronesia, Fed. Sts. {{!}} Data|date=|publisher=The World Bank|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419223437/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.FE.IN?locations=FM&most_recent_value_desc=true|archive-date=April 19, 2021|url-status=live|access-date=27 February 2021}}</ref> [[Pingelap]] u državi Pohnpei poznat je po rasprostranjenosti ekstremnog oblika [[Sljepilo za boje|sljepoće za boje]] koji se naziva [[Pingelapezno sljepilo|akromatopsija]], a lokalno je poznat kao [[Pingelap|maskun]].<ref name="Brody_1970">{{Cite journal|year=1970|title=Hereditary blindness among Pingelapese people of Eastern Caroline Islands|journal=Lancet|volume=1|issue=7659|pages=1253–7|doi=10.1016/S0140-6736(70)91740-X|pmid=4192495}}</ref><ref name="Hussels_1972">{{Cite journal|year=1972|title=Pingelap and Mokil Atolls: achromatopsia|journal=Am. J. Hum. Genet.|volume=24|issue=3|pages=304–9|pmc=1762260|pmid=4555088}}</ref> Otprilike 5% od 3.000 stanovnika atola je pogođeno.<ref name="Brody_1970" /><ref name="Hussels_1972" /> [[Datoteka:Ulithi-Dancers.jpg|mini|Ljudi izvode ceremoniju dobrodošlice na atolu [[Ulithi]]]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Turks and Caicos Islands}} {{Commonscat|Turks and Caicos Islands}} {{wikiatlas|the Turks and Caicos Islands}} * {{službeni website|http://www.gov.tc}} Vlade Turksa i Caicosa * [https://www.gov.uk/world/turks-and-caicos-islands Turks i Caicos] na gov.uk * [http://www.visittci.com Turks i Caicos] na visittci.com * [http://tcmuseum.org/ Nacionalni muzej] {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Commonwealth}} {{Karibi}} {{Politička podjela UK}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ostrva Turks i Caicos|*]] [[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije]] [[Kategorija:Ostrva]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1973.]] ehy86vgiw5k6bizvbbkr87dppku5i2b Harald V, kralj Norveške 0 66973 3922833 3922499 2026-08-29T23:03:46Z Bakir123 110053 3922833 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime = Harald V | Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] | Slika = Kong Harald åpner Sametinget 1993 (cropped).jpg | Opis slike = | Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026. | Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] | Nasljednik = [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] | Supružnik = [[Sonja Haraldsen]] | Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]<br>[[Haakon, krunski princ od Norveške]] | Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]] | Majka = [[Marta od Švedske]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}} |}} '''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]] od 1991. do svoje smrti 2026. == Djetinjstvo == Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu. Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku. == Prestolonasljednik == Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju. Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]. == Vladavina == Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata. Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom. == Porijeklo == {{Porodično stablo 5 |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #fcb; |1= 1. '''Harald V, kralj Norveške''' |2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]] |3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]] |4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]] |5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]] |6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]] |7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]] |8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] |9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] |10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]] |12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]] |13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]] |14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8) |15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 ) |16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]] |17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] |18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]] |19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] |20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]] |21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]] |22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]] |25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]] |26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]] |27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]] |28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18) |31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19) }} == Vanjski linkovi== * {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] |godine= 1991–2026 |prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] |nasljednik=/ }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{Norveški vladari}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Kraljevi Norveške]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]] hh4ely2gf96a0t9fx0hp526goyfz75w 3922834 3922833 2026-08-29T23:05:21Z Bakir123 110053 /* */ 3922834 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime = Harald V | Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] | Slika = Kong Harald åpner Sametinget 1993 (cropped).jpg | Opis slike = Harald 1993. | Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026. | Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] | Nasljednik = [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] | Supružnik = [[Sonja Haraldsen]] | Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]<br>[[Haakon, krunski princ od Norveške]] | Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]] | Majka = [[Marta od Švedske]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}} |}} '''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]] od 1991. do svoje smrti 2026. == Djetinjstvo == Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu. Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku. == Prestolonasljednik == Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju. Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]. == Vladavina == Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata. Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom. == Porijeklo == {{Porodično stablo 5 |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #fcb; |1= 1. '''Harald V, kralj Norveške''' |2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]] |3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]] |4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]] |5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]] |6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]] |7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]] |8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] |9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] |10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]] |12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]] |13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]] |14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8) |15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 ) |16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]] |17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] |18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]] |19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] |20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]] |21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]] |22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]] |25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]] |26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]] |27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]] |28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16) |29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17) |30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18) |31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19) }} == Vanjski linkovi== * {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] |godine= 1991–2026 |prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]] |nasljednik=/ }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{Norveški vladari}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Kraljevi Norveške]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]] ijgrsu0ul1qrwbc0lhtkg4yk056wjrb Kobna vatra 0 70006 3922743 3629047 2026-08-29T14:39:20Z Palapa 383 3922743 wikitext text/x-wiki '''Kobna vatra'''<ref>{{Cite web|url=https://wot.fandom.com/wiki/Balefire|title=Balefire|website=A Wheel of Time Wiki|language=en|access-date=2026-08-29}}</ref> je imaginarno oružje, stvoreno od moći [[Istinski izvor|Istinskog izvora]], iz svijeta [[Točak vremena|Točka vremena]]. Kobna vatra je zrak tečne vatre koji može da uništi skoro sve supstance. Jedino je [[Srcokamen|srcokamen]] otporan na kobnu vatru. Kobna vatra ne samo da uništi stvar ili biće koje pogodi, već uništava akcije nekog čovjeka do određenog trenutka u prošlosti. Kobna vatra je pronađena u Ratu Moći. I Svijetlo I Sijenka su je upotrebljavali slobodno jednu godinu, ali su tada postali svijesni posljedica kobne vatre. Nekoliko gradova su izblijedili zbog brisanja akcija. Ni Sijenka ni Svijetlost nisu više koristili kobnu vatru. U toku radnje knjiga samo nekoliko likova koristi kobnu vatru: [[Rand al’Tor]], [[Izgubljeni]], [[Ninaeva]] I [[Moraina]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Točak vremena}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Točak vremena]] cqstiaqm2p0ipqxc88u5lcynodmlwp0 Kurt Waldheim 0 72202 3922826 3833406 2026-08-29T22:06:32Z GoodBosnian 170315 3922826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kurt Waldheim | slika = Kurt Waldheim 1971cr.jpg | opis_slike = | redoslijed = 9. [[predsjednik Austrije]] | vrijeme_na_vlasti = 1986–1992. | prethodnik = [[Rudolf Kirchschläger]] | nasljednik = [[Thomas Klestil]] | redoslijed2 = 4. [[generalni sekretar Ujedinjenih nacija]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 1972 – 31. decembar 1981. | prethodnik2 = [[U Thant]] | nasljednik2 = Javier Pérez de Cuéllar | redoslijed3 = Ministar vanjskih poslova Austrije | vrijeme_na_vlasti3 = 19. januar 1968–21. april 1970. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Sankt Andrä-Wördern]], [[Prva Austrijska Republika]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|6|14|1918|12|21}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrija]] | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Narodna stranka Austrije]] | supružnik = Elisabeth Ritschel ​(od 1944) | djeca = 3 | obrazovanje = | zanimanje = | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = [[Savezna Država Austrija]] (1936–1937)<br/>[[Nacistička Njemačka]] (1941-1945) | vojska = [[Vojska Austrije]]<br/>[[Vermaht]] | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = [[Drugi svjetski rat]] | ordeni = }} '''Kurt Waldheim''' ([[Sankt Andrä-Wördern]], 21. decembar 1918 – [[Beč]], 14. juni 2007) bio je [[Austrija|austrijski]] diplomat i političar. == Biografija == U Beču je završio Diplomatsko-konzularnu akademiju. Bio je doktor pravnih nauka. Član je austrijskih delegacija na međunarodnum pregovorima u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Moskva|Moskvi]]. Poslije je bio poslanik u parlamentu, a zatim ambasador Austrije u [[Kanada|Kanadi]]. Ministar vanjskih poslova Austrije je od 1968. do 1972. Bio je četvrti generalni sekretar [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 1972. do 1981. i šesti [[predsjednik Austrije]] od 1986. do 1992.Dok se kandidovao za ovu funkciju na izborima 1986, otkriće njegove službe u Grčkoj i Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, te njegovog znanja o nacističkim zločinima kao obavještajnog oficira u nacističkom Wehrmachtu,<ref>{{Cite web|url=https://www.thewaldheimwaltz.com/en/content/synopsis/|title=The Waldheim Waltz - Waldheims Walzer - A movie by Ruth Beckermann www.thewaldheimwaltz.com en|website=www.thewaldheimwaltz.com|access-date=10. 10. 2024}}</ref> izazvalo je međunarodnu kontroverzu.<ref>{{cite web|url=https://forward.com/news/470833/nazi-hunter-eli-rosenbaum-nuremberg/|title=75 years after Nuremberg, America's top Nazi-hunter looks back|last=Klein|first=David Ian|date=4. 6. 2021|website=The Forward|access-date=9. 5. 2023}}</ref>[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavenska]] državna komisija proglasila ga je ratnim zločincem. Waldheim je kao obaveštajni oficir bio član štaba generala [[Alexander Löhr|Alexandra Löhra]], zapovjednika njemačke armije koja je pokrivala [[Jugoistočna Evropa|jugoistok Evrope]]. Učestvovao je u borbama na [[Kozara|Kozari]] u ljeto 1942.<ref>{{cite news|work=The New York Times|date=15. 6. 2007|title=Kurt Waldheim|url=https://www.nytimes.com/2007/06/15/world/europe/15waldheim.html?pagewanted=2&_r=1|quote="Waldheim took part in, and was decorated for, Operation Kozara, a large-scale antipartisan operation involving mass reprisals – at the rate of 100 executions for every German killed – and mass deportations of Serb women and children to concentration camps."|first=Jonathan|last=Kandell|access-date=7. 5. 2010}}</ref> Waldheima je zbog zasluga u bici na Kozari odlikovao hrvatski poglavnik [[Ante Pavelić]].<ref>[https://www.newyorker.com/archive/1986/06/30/1986_06_30_065_TNY_CARDS_000345713 Letter from Europe: Vienna, 20 June] ''The New Yorker''</ref> Predsjednik Jugoslavije [[Josip Broz Tito]], odlikovao je Waldheima jednim od najviših jugoslovenskih odlikovanja, ne znajući detalje njegove prethodne vojne službe.<ref>{{cite news|title=Wir Österreicher wählen, wen wir wollen|language=de|work=[[Der Spiegel]]|date=14. 4. 1986|url=http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-13517709.html|quote=Staatschef Tito überreichte Waldheim trotzdem einen der höchsten jugoslawischen Orden [Anyhow, Tito awarded Waldheim with one of the highest Yugoslav orders].}}</ref> Waldheim je negirao da je znao da se u Bosni događaju ratni zločini na vrhuncu bitaka između nacista i Titovih partizana 1943.<ref name="telegraph">{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1554545/Kurt-Waldheim.html|work=The Daily Telegraph|location=London|title=Kurt Waldheim|date=15. 6. 2007|access-date=7. 5. 2010}}</ref> Prema [[Eli Rosenbaum|Eliju Rosenbaumu]], Waldheim je 1944. pregledao i odobrio paket antisemitskih propagandnih letaka koji su trebali biti bačeni iza sovjetskih linija, od kojih je jedan završavao: "Dosta jevrejskog rata, ubijte Jevreje, dođite."<ref name="betrayal">Rosenbaum, EM with Hoffer W, ''Betrayal: The Untold Story of the Kurt Waldheim Investigation and Cover-Up'' St. Martin's Press, 1993, {{ISBN|0-312-08219-3}}, str. 338.</ref> [[Washington]] i [[London]] stavili su ga na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]].<ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/worldNews/idUSL2351006420070623?pageNumber=2|title=Waldheim, ex-UN leader and Nazi, buried in Austria|publisher=Reuters|date=23. 6. 2007}}</ref> Ta odluka nikad nije promijenjena. Umro je u Beču 14. juna 2007. nakon što mu je otkazalo [[srce]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kurt Waldheim}} * [http://www.un.org/Overview/SG/sg4bio.html Zvanična biografija] {{en simbol}} {{Predsjednici Austrije}} {{Ministri vanjskih poslova Austrije}} {{Generalni sekretari UN-a}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Waldheim, Kurt}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Austrijski političari]] [[Kategorija:Austrijski predsjednici]] [[Kategorija:Članovi SA]] [[Kategorija:Generalni sekretari Ujedinjenih nacija]] ktj0u47gcz31xdvpat3r5z17xcl9bd6 Yucatán 0 73730 3922823 3828146 2026-08-29T22:02:59Z GoodBosnian 170315 3922823 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Drugo_značenje|Yucatan (višeznačnica)}} [[Datoteka:Yucatan peninsula 250m.jpg|mini|desno|300px|Poluostrvo Yucatan iz svemira]] [[File:15-07-14-Yucatan-Ölfelder-RalfR-WMA 0481.jpg|thumb|Cantarell]] '''Yucatan''' (fon. ''Jukatan'') je poluostrvo u jugoistočnom [[Meksiko|Meksiku]] koje razdvaja [[Karipsko more]] od [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]]. Južni dijelovi poluostrva pripadaju državama [[Belize]] i [[Gvatemala]]. == Ime == Na lokalnom jeziku ime ovog poluostrva je ''Yucal Peten''. Značenje ovog imena je: u ([[kragna]]), cal ([[vrat]]) i peten ([[ostrvo]], region), zajedno "vrat-ostrvo", u značenju poluostrvo. Nije poznato da li su [[Španci]] uzeli ime od ovog ili iz drugih izvora. Najčešće pominjana verzija o porijeklu imena je da je ono rezultat nesporazuma između Španaca i domorodaca naroda [[Maje|Maja]]/<ref>''de Benavente Matolinia'', ''Antonio'', ''(1951)'', ''History of The Indians of New Spain''</ref> Španci su pitali za ime ove zemlje, na šta su domoroci odgovorili: ''Yuk ak katán'', ili ''Ma 'n u'uyik a t'àani'', što znači: "Ne razumijem tvoj jezik". == Klima == Klima na poluostrvu je tropska i vruća. Temperature u ovoj oblasti se penju do 38°С, dok zimi rijetko padaju ispod 16°С. Na vlažnom jugu tropske šume čine veći dio [[vegetacija|vegetacije]]. U srednjem dijelu dominiraju guste šume. Područje poluostrva je ravničarsko, sa izuzetkom brežuljaka na jugu. Na krečnjačkom tlu, često se može naići na jezerca ili bazene (cenote). Oni su izvor vode za stanovništvo, jer na poluostrvu nema rijeka. Sjever poluostrva je suh. Yucatan se nalazi u zoni [[uragan]]a. == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Yucatán Peninsula}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Belizeu]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Gvatemali]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Meksiku]] [[Kategorija:Poluostrva u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Poluostrva u Meksiku]] b13ol7pfl1tkbncdrey7mc5ko0wtzxh 3922831 3922823 2026-08-29T22:31:41Z GoodBosnian 170315 3922831 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Drugo_značenje|Yucatan (višeznačnica)}} [[Datoteka:Yucatan peninsula 250m.jpg|mini|desno|300px|Poluostrvo Yucatan iz svemira]] [[File:15-07-14-Yucatan-Ölfelder-RalfR-WMA 0481.jpg|thumb|Cantarell]] '''Yucatan''' (fon. ''Jukatan'') je poluostrvo u jugoistočnom [[Meksiko|Meksiku]] koje razdvaja [[Karipsko more]] od [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]]. Južni dijelovi poluostrva pripadaju državama [[Belize]] i [[Gvatemala]]. == Ime == Na lokalnom jeziku ime ovog poluostrva je ''Yucal Peten''. Značenje ovog imena je: u ([[kragna]]), cal ([[vrat]]) i peten ([[ostrvo]], region), zajedno "vrat-ostrvo", u značenju poluostrvo. Nije poznato da li su [[Španci]] uzeli ime od ovog ili iz drugih izvora. Najčešće pominjana verzija o porijeklu imena je da je ono rezultat nesporazuma između Španaca i domorodaca naroda [[Maje|Maja]].<ref>''de Benavente Matolinia'', ''Antonio'', ''(1951)'', ''History of The Indians of New Spain''</ref> Španci su pitali za ime ove zemlje, na šta su domoroci odgovorili: ''Yuk ak katán'', ili ''Ma 'n u'uyik a t'àani'', što znači: "Ne razumijem tvoj jezik". == Klima == Klima na poluostrvu je tropska i vruća. Temperature u ovoj oblasti se penju do 38°С, dok zimi rijetko padaju ispod 16°С. Na vlažnom jugu tropske šume čine veći dio [[vegetacija|vegetacije]]. U srednjem dijelu dominiraju guste šume. Područje poluostrva je ravničarsko, sa izuzetkom brežuljaka na jugu. Na krečnjačkom tlu, često se može naići na jezerca ili bazene (cenote). Oni su izvor vode za stanovništvo, jer na poluostrvu nema rijeka. Sjever poluostrva je suh. Yucatan se nalazi u zoni [[uragan]]a. == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Yucatán Peninsula}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Belizeu]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Gvatemali]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Meksiku]] [[Kategorija:Poluostrva u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Poluostrva u Meksiku]] pcqobg882yrj09rl0hnt7qxwoxnne9w Velika nagrada Mađarske 0 77767 3922818 3212954 2026-08-29T21:40:50Z Alexman2026 185199 /* Pobjednici po godinama */ 3922818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 utrka | naziv_VN = Velika nagrada [[Mađarska|Mađarske]] | zastava = MAĐ | slika = Circuit Hungaroring.png | naziv_staze = Hungaroring | broj_krugova = 70 | dužina_kruga_km = 4.381 | dužina_utrke_km = 306.630 | rekord_kruga = 1:16.627 ([[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]])<br />{{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]<br />{{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | broj_utrka = 35 | prva_utrka = 1936 | posljednja_utrke = | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] (8) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|UK}} [[McLaren]] (11) | godina_posljednje_utrke = 2020 | pp_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pp_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | pp_vrijeme = 1:13.447 | pobjednik = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_pobjednika = 1h 36m 12.473s<br/>(191.229 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]] | vrijeme_drugoplasiranog = +8.702s | trećeplasirani = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | trećeplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_trećeplasiranog = +9.452s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | najbrži_krug_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | najbrži_krug = 1:16.627 <small>(70. krug)</small> }} '''Velika nagrada Mađarske''' ({{jez-hu|Magyar Nagydíj}}) je autotrka koja se godišnje održava u Mađarskoj. Od 1986. takmičenje se održava u okviru FIA Šampionata Formule 1. == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 8 | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 4 | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] |- ! 3 | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] |- ! rowspan=6 | 2 | {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] |- | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] |- | {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]] | [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] |- | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] |- | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] |- | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 11 | {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]''' | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]<br/> [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] |- ! rowspan=2 | 7 | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams]]''' | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] |- | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] |- ! 5 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 2 | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]''' | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] |} === Višestruki pobjednici (motori) === '''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Motor ! Pobjednička godina |- ! 13 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<br/>[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 8 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] |- ! 7 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] |- ! 6 | {{ZD|JAP}} '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Lokacija/Staza ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{ZD|UK}} [[Lando Norris]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | rowspan=35| [[Hungaroring|Budimpešta]] | [[Velika nagrada Mađarske 2026.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{ZD|UK}} [[Lando Norris]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2025.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2024.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|RBR-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Mađarske 2023.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|RBR-RBPT]] | [[Velika nagrada Mađarske 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] | {{ZD|FRA}} [[Esteban Ocon]] | [[Alpine (automobil)|Alpine-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 2021.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2020.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2019.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2018.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 2017.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2016.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 2015.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 2014.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2013.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2012.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2011.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | [[Red Bull Racing|RBR-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 2010.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2009.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2008.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2007.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[Honda Racing F1|Honda]] | [[Velika nagrada Mađarske 2006.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2005.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 2004.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 2003.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 2002.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 2001.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 2000.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Mađarske 1999.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 1998.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] | {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 1997.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] | {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 1996.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 1995.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Benetton Formula|Benetton-Ford]] | [[Velika nagrada Mađarske 1994.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 1993.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Mađarske 1992.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | rowspan=6| [[Hungaroring]] | [[Velika nagrada Mađarske 1991.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] | {{ZD|BEL}} [[Thierry Boutsen]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Mađarske 1990.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] | {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Mađarske 1989.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Mađarske 1988.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] | {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | [[Williams F1|Williams-Honda]] | [[Velika nagrada Mađarske 1987.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] | {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | [[Williams F1|Williams-Honda]] | [[Velika nagrada Mađarske 1986.|Rezultati]] |} == Vanjski linkovi == * [http://www.hungaroring.hu/hu/ Službena stranica Velike nagrade Mađarske] * [http://www.statsf1.com/en/grand-prix-hungary.aspx statistika Velike nagrade Mađarske] {{Utrke Formule 1}} {{Commonscat|Hungarian Grand Prix}} [[Kategorija:Motosport u Mađarskoj]] [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Mađarske]] [[Kategorija:Velike nagrade Mađarske|*]] if5nn414x8w1l3y0ztofuuwm2byrr47 Svjetski rekordi u plivanju 0 78561 3922850 3921677 2026-08-30T03:05:08Z Артем Загребельный 115699 /* Mješovite štafete */ 3922850 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]] [[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]] '''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene<ref name="FINA SW12">{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |url-status=dead }}</ref>: * '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m * '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m * '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta. Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''. Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12<ref name="FINA SW12"/>, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a. Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}</ref> Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].<ref>{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}</ref> == Olimpijski bazeni (50 m) == ''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024. === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |20.88 |{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]] |20. 3. 2026. |{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]] | [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&t=3s &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |46.40 |{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]] |31. 7. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:42.00 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |28. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:40.07 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |26. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:32.12 |{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]] |29. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}</ref> |-1500m slobodno |[[1500 m slobodno]] |14:26.79 |{{ZD|NJE}} [[Johannes Liebmann]] |15. 8. 2026. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | <ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00010101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15 August 2026|access-date=23 August 2026}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |23.80 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |27. 7. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |51.60 |{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]] |20. lipnja 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:51.92 |{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]] |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m prsno]] |25.95 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |25. 7. 2017. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |56.88 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |4. 8. 2018. |{{ZD|VB}} [[Glasgow]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:05.48 |{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]] |28. 7. 2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |22.27 |{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]] |1. 7. 2018. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |49.45 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |31. 7. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:50.34 |{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]] |21. 6. 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref>[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false &#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} |- |[[200 m mješovito]] |1:52.69 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |30. 7. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:02.50 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&t &#8203;] |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:08.24 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (47.51)<br/>[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)<br/>[[Cullen Jones]] (47.65)<br/>[[Jason Lezak]] (46.06) |11. 8. 2008. |{{ZD|KIN}} [[Peking]] |<ref>{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}</ref><ref>{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:58.55 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (1:44.49)<br/>[[Ricky Berens]] (1:44.13)<br/>[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)<br/>[[Ryan Lochte]] (1:44.46) |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:26.78 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)<br/>[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)<br/>[[Caeleb Dressel]] (49.03)<br/>[[Zach Apple]] (46.95) |1. 8. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |23.19 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |15. 8. 2026. |{{ZD|USA}} [[USA]] | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15 August 2026|access-date=17 August 2026}}</ref>[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=clip142497057_456239398 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |51.68 |{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]] |27. 6. 2026. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:52.23 |{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]] |29. 7. 2009. |{{ZD|AUS}} [[Brisbane]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​] |- |[[400 m slobodno]] |3:54.18 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |7. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |8:04.12 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |3. 5. 2025. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&t=515s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:20.48 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |16. 5. 2018. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |26.56 |{{ZD|ITA}} [[Sara Curtis]] |13. 8. 2026. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://www.youtube.com/watch?v=gNzJPSyCfCQ &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |57.13 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 06. 2024. |{{ZD|USA}} [[Indianapolis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |2:03.14 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |10. 03. 2023. |{{ZD|AUS}} [[Sidnej]] |<ref>{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |29.16 |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |30.07.2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:04.13 |{{ZD|SAD}} [[Lily King]] |25. 7. 2017. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:17.55 |{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]] |23. 4. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}</ref><ref>[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ "Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.</ref><ref>{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |24.43 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |5. 7. 2014. |{{ZD|ŠVE}} [[Borås]] |<ref>{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |54.33 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |3. 5. 2026. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture & Stories|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |2:01.65 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |5. 7. 2026. |{{ZD|CAN}} [[Montreal]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |2:05.70 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |9. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |4:23.65 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |11. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] | <ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:29.69 |{{ZID|Australija}}<br/>(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] <br/> (51.69)[[Shayna Jack]]<br/>(52.29)[[Meg Harris]]<br/>(51.90)[[Emma McKeon]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:37.50 |{{ZID|Australija}}<br/>(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]<br />(1:55.63)[[Shayna Jack]]<br />(1:55.80)[[Brianna Throssell]]<br />(1:52.41)[[Ariarne Titmus]] |27. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:49.34 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (57.57)<br/>[[Kate Douglass]] (1:04.27)<br/>[[Gretchen Walsh]] (54.98)<br/>[[Torri Huske]] (52.52) |3. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}</ref>[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] |3:18.48 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Jack Alexy]] (46,91)<br />[[Patrick Sammon]] (46,70)<br />[[Kate Douglass]] (52,43)<br />[[Torri Huske]] (52,44) |2. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &#8203;] |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:36.70 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Will Modglin]] (53.40),<br> [[Van Mathias]] (57.30)<br> [[Gretchen Walsh]] (54.99)<br> [[Kate Douglass]] (51.01) |12. 8. 2026. |{{ZD|USA}} [[USA]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4x100m Medley Relay Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12 August 2026|access-date=30 August 2026}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R4gs3a73eU8 &#8203;] |} == Kratki bazeni (25 m) == === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |19.90 |{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]] |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |44.84 |{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]] |29. 10. 2021. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:38.61 |{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]] |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&tab=all&z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &#8203;] |- |[[400 m slobodno]] |3:32.25 |{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]] |15. 11. 2012. |{{ZD|FRA}} [[Angers]] |<ref>{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:20.46 |{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]] |10. 12. 2023. |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |<ref>{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf |publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &#8203;] |-14:06.88 Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo , . |[[1500 m slobodno]] |14:06.88 |{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]] |21. 12. 2021. |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] |<ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |22.11 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |23. 11. 2022. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |48.16 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:45.12 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}</ref> |- | [[50 m prsno]] | 24.95 | {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] | 27. 12. 2021. | {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] | <ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |55.28 |{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]] |26. 11. 2021. |{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] |<ref>[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf "ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results"]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.</ref> |- |[[200 m prsno]] |1:59.52 |{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |21.32 |{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]] |11. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[100 m delfin]] |47.68 |{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |1:46.85 |{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]] |22. 10. 2022. |{{ZD|JPN}} [[Tokio]] |[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &#8203;​] |- |[[100 m mješovito]] |49.28 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |22. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |1:48.88 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |1. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |3:54.51 |{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]] |20. 12. 2019. |{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:21.80 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Caeleb Dressel]] (20.43)<br/>[[Ryan Held]] (20.25)<br/>[[Jack Conger]] (20.59)<br/>[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53) |14. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:01.66 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Jack Alexy]] (45.05)<br/> [[Luke Hobson]] (45.18)<br/> [[Kieran Smith]] (46.01)<br/> [[Chris Guiliano]] (45.42) |10. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &#8203;] |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:40.51 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Luke Hobson]] (1:38.91)<br/>[[Carson Foster]] (1:40.77)<br/>[[Shaine Casas]] (1:40.34)<br/>[[Kieran Smith]] (1:40.49) |13. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &#8203;] |- | [[4 × 50 m mješovito]] | 1:29.72 | {{ZID|Italija}}<br/>[[Lorenzo Mora]] (22.65)<br/>[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)<br/>[[Matteo Rivolta]] (21.60)<br/>[[Leonardo Deplano]] (20.52) | 17. 12. 2022. | {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:18.68 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (49.31)<br/>[[Kiril Prigoda]] (55.15)<br/>[[Andrej Minakov]] (48.80)<br/>[[Jegor Kornjev]] (45.42) |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &#8203;] |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |22.83 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |50.19 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |19. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:49.36 |{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]] |24. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:50.25 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |7:54.00 |{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&t=4s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:08.24 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |29. 10. 2022. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |25.23 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 r |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 = |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |1:57.33 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&t=3s &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |28.37 sf |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}</ref>[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |12. 10. 2013. |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |6. 12. 2014. |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |26. 8. 2016. |{{ZD|FRA}} [[Chartres]] |<ref>{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:12.50 |{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &#8203;] |- |[[50 m delfin]] |23.72 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |11. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Carmel | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |52.71 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:59.32 |{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]] |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &#8203;] |- |[[100 m mješovito]] |55.98 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |18. 10. 2024. |{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[200 m mješovito]] |2:01.63 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:15.48 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &#8203;] |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:32.50 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)<br/>[[Maaike de Waard]] (23.16)<br/>[[Kim Busch]] (23.47)<br/>[[Femke Heemskerk]] (22.82) |12. 12. 2020. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:25.01 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Kate Douglass]] (50.95)<br/>[[Katharine Berkoff]] (51.38)<br/>[[Alex Shackell]] (52.01)<br/>[[Gretchen Walsh]] (50.67) |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:30.13 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Alex Walsh]] (1:53.25)<br/>[[Paige Madden]] (1:53.18)<br/>[[Katie Grimes]] (1:53.39)<br/>[[Claire Weinstein]] (1:50.31) |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito]] |1:42.35 |{{ZID|Australija}}<br/>[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)<br/>[[Chelsea Hodges]] (29.11)<br/>[[Emma McKeon]] (24.43)<br/>[[Madison Wilson]] (23.32) |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:40.41 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)<br/>[[Lilly King]] (1:03.02)<br/>[[Gretchen Walsh]] (52.84)<br/>[[Kate Douglass]] (50.53) |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]] |1:27.26 |{{ZID|Italija}}<br />[[Leonardo Deplano]] (20.97) <br />[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)<br />[[Silvia Di Pietro]] (23.07) <br />[[Sara Curtis ]](22.71) |4. 12. 2025. |{{ZD|POLJ}} [[Lublin]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]] |1:35.15 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy]] (22.37) <br/>[[Nic Fink]] (24.96) <br/> [[Kate Douglass]] (24.09) <br/> [[Torri Huske]] (23.73) |14. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:30.47 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (48.90)<br/>[[Kiril Prigoda]] (54.86)<br/>[[Arina Surkova]] (55.63)<br/>[[Darja Klepikova]] (51.08) |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &#8203;] |} == Galerija == Neki od trenutnih svjetskih rekordera: <gallery widths="170" heights="200"> Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|<center>[[Yannick Agnel]]</center> Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|<center>[[Therese Alshammar]]</center> Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|<center>[[Mireia Belmonte]]</center> Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|<center>[[César Cielo Filho]]</center> Datoteka:Matt Grevers.jpg|<center>[[Matt Grevers]]</center> Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|<center>[[Grant Hackett]]</center> Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|<center>[[Femke Heemskerk]]</center> Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|<center>[[Katinka Hosszú]]</center> Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|<center>[[Ranomi Kromowidjojo]]</center> Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|<center>[[Katie Ledecky]]</center> Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|<center>[[Amaury Leveaux]]</center> Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|<center>[[Jason Lezak]]</center> Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|<center>[[Ryan Lochte]]</center> Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|<center>[[Rūta Meilutytė]]</center> Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|<center>[[Aaron Peirsol]]</center> Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|<center>[[Federica Pellegrini]]</center> Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|<center>[[Michael Phelps]]</center> Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|<center>[[Rebecca Soni]]</center> Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|<center>[[Cameron van der Burgh]]</center> Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|<center>[[Sun Yang]]</center> </gallery> == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u plivanju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Plivanje]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] afm0jetvckey95caq35isd2t0s2ni5c Velika nagrada Belgije 0 79290 3922820 3222934 2026-08-29T21:46:32Z Alexman2026 185199 /* Pobjednici po godinama */ 3922820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 utrka | naziv = Velika nagrada [[Belgija|Belgije]] | zastava = BEL | slika = Spa-Francorchamps of Belgium.svg | naziv_staze = Spa-Francorchamps | broj_krugova = 44 | dužina_kruga_km = 7.004 | dužina_utrke_km = 308.052 | rekord_kruga = 1:46.286 ([[Formula 1 – sezona 2018.|2018]].)<br/>{{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | broj_utrka = 76 (65 za SP [[Formula 1]]) | prva_utrka = 1925 | posljednja_utrke = | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] (6) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] (18) | godina_posljednje_utrke = 2020 | pp_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pp_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | pp_vrijeme = 1:41.252 | pobjednik = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_pobjednika = 1h 24m 08.761s<br/>(219.655 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | drugoplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_drugoplasiranog = +8.448s | trećeplasirani = {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]] | trećeplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]] | vrijeme_trećeplasiranog = +15.455s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | najbrži_krug_ekipa = [[Renault F1|Renault]] | najbrži_krug = 1:47.483 <small>(44. krug)</small> }} == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] |- ! 5 | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] |- ! rowspan=3 | 4 | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962]], [[Formula 1 – sezona 1963.|1963]], [[Formula 1 – sezona 1964.|1964]], [[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] |- | {{ZD|FIN}} '''[[Kimi Räikkönen]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] |- | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! rowspan=3 | 3 | {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]] | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]], [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1955.|1955.]] |- | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] |- | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- ! rowspan=4 | 2 | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952]], [[Formula 1 – sezona 1953.|1953.]] |- | {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]] | [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]] |- | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] |- | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]].'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 18 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952]], [[Formula 1 – sezona 1953.|1953]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]], [[Formula 1 – sezona 1961.|1961]], [[Formula 1 – sezona 1966.|1966]], [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1979.|1979]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]]<br/>[[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 14 | {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]''' | [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]]<br/>[[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] |- ! 8 | {{ZD|UK}} [[Team Lotus|Lotus]] | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962]], [[Formula 1 – sezona 1963.|1963]], [[Formula 1 – sezona 1964.|1964]], [[Formula 1 – sezona 1965.|1965]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] |- ! 5 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 4 | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams]]''' | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] |- ! 3 | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]''' | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] |- ! rowspan=2 | 2 | {{ZD|ITA}} [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]] | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]], [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]] |- | {{ZD|UK}} [[Benetton Formula|Benetton]] | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] |} === Višestruki pobjednici (motori) === '''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Motor ! Pobjednička godina |- ! 18 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952]], [[Formula 1 – sezona 1953.|1953]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]], [[Formula 1 – sezona 1961.|1961]], [[Formula 1 – sezona 1966.|1966]], [[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1979.|1979]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]]<br/>[[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 11 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]]<br/>[[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- ! 10 | {{ZD|UK}} [[Cosworth|Ford Cosworth]] | [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]], [[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1978.|1978]], [[Formula 1 – sezona 1980.|1980]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] |- ! 8 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983]], [[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] |- ! rowspan=2 | 5 | {{ZD|JAP}} '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] |- | {{ZD|UK}} [[Coventry Climax|Climax]] | [[Formula 1 – sezona 1960.|1960]], [[Formula 1 – sezona 1962.|1962]], [[Formula 1 – sezona 1963.|1963]], [[Formula 1 – sezona 1964.|1964]], [[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] |- ! 2 | {{ZD|ITA}} [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]] | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]], [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Staza ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{ZD|ITA}} [[Andrea Kimi Antonelli]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | rowspan=20 | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 2026.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{ZD|AUS}} [[Oscar Piastri]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2025.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2024.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Belgije 2023.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-RBPT]] | [[Velika nagrada Belgije 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 2021.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2020.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{ZD|MNK}} [[Charles Leclerc]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2019.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2018.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2017.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2016.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2015.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 2014.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 2013.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2012.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 2011.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2010.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2009|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2008.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2007.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 2006. | COLSPAN=4 | ''Nije odžana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | rowspan=2 | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 2005.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2004.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 2003. | COLSPAN=4 | ''Nije odžana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | rowspan=18 | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 2002.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 2001.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 2000.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] | {{ZD|UK}} [[David Coulthard]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 1999.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Jordan Grand Prix|Jordan-Mugen-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1998.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1997.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1996.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Benetton Formula|Benetton-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 1995.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 1994.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 1993.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Benetton Formula|Benetton-Ford]] | [[Velika nagrada Belgije 1992.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1991.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1990.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1989.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1988.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[McLaren|McLaren-TAG]] | [[Velika nagrada Belgije 1987.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] | {{ZD|UK}} [[Nigel Mansell]] | [[Williams F1|Williams-Honda]] | [[Velika nagrada Belgije 1986.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[Team Lotus|Lotus-Renault]] | [[Velika nagrada Belgije 1985.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]] | {{ZD|ITA}} [[Michele Alboreto]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | align=center | [[Zolder (staza)|Zolder]] | [[Velika nagrada Belgije 1984.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] | {{ZD|FRA}} [[Alain Prost]] | [[Renault F1|Renault]] | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 1983.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] | {{ZD|UK}} [[John Watson]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] | rowspan=8 align=center | [[Zolder (staza)|Zolder]] | [[Velika nagrada Belgije 1982.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] | {{ZD|ARG}} [[Carlos Reutemann]] | [[Williams F1|Williams-Ford]] | [[Velika nagrada Belgije 1981.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]] | {{ZD|FRA}} [[Didier Pironi]] | [[Ligier|Ligier-Ford]] | [[Velika nagrada Belgije 1980.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Jody Scheckter]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1979.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]] | {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | [[Velika nagrada Belgije 1978.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]] | {{ZD|ŠVE}} [[Gunnar Nilsson]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | [[Velika nagrada Belgije 1977.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1976.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]] | {{ZD|AUT}} [[Niki Lauda]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1975.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]] | {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] | align=center | [[Nivelles-Baulers|Nivelles]] | [[Velika nagrada Belgije 1974.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]] | {{ZD|UK}} [[Jackie Stewart]] | [[Tyrrell|Tyrrell-Ford]] | align=center | [[Zolder (staza)|Zolder]] | [[Velika nagrada Belgije 1973.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]] | {{ZD|BRA}} [[Emerson Fittipaldi]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | align=center | [[Nivelles-Baulers|Nivelles]] | [[Velika nagrada Belgije 1972.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1971. | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]] | {{ZD|MEX}} [[Pedro Rodriguez]] | [[British Racing Motors|BRM]] | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 1970.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1969. | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]] | {{ZD|NZL}} [[Bruce McLaren]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] | rowspan=9 | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 1968.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1967.|1967.]] | {{ZD|SAD}} [[Dan Gurney]] | [[Eagle|Eagle-Weslake]] | [[Velika nagrada Belgije 1967.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]] | {{ZD|UK}} [[John Surtees]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1966.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | [[Velika nagrada Belgije 1965.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1964.|1964.]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | [[Velika nagrada Belgije 1964.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1963.|1963.]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | [[Velika nagrada Belgije 1963.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1962.|1962.]] | {{ZD|UK}} [[Jim Clark]] | [[Team Lotus|Lotus-Climax]] | [[Velika nagrada Belgije 1962.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1961.|1961.]] | {{ZD|SAD}} [[Phil Hill]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1961.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]] | {{ZD|AUS}} [[Jack Brabham]] | [[Cooper|Cooper-Climax]] | [[Velika nagrada Belgije 1960.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1959. | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] | {{ZD|UK}} [[Tony Brooks]] | [[Vanwall]] | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 1958.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1957. | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 sezona 1956.|1956.]] | {{ZD|UK}} [[Peter Collins]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | rowspan=7 | [[Spa-Francorchamps (staza)|Spa-Francorchamps]] | [[Velika nagrada Belgije 1956.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1955.|1955.]] | {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Belgije 1955.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1954.|1954.]] | {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]] | [[Maserati u Formuli 1|Maserati]] | [[Velika nagrada Belgije 1954.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1953.|1953.]] | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1953.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1952.|1952.]] | {{ZD|ITA}} [[Alberto Ascari]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Belgije 1952.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 sezona 1951.|1951.]] | {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Farina]] | [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]] | [[Velika nagrada Belgije 1951.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] | {{ZD|ARG}} [[Juan Manuel Fangio]] | [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]] | [[Velika nagrada Belgije 1950.|Rezultati]] |} == Vanjski linkovi == * [http://www.spa-francorchamps.be/en/ Službena stranica Velike nagrade Belgije] * [http://www.statsf1.com/en/circuit-spa-francorchamps.aspx statsf1.com - podataka Spa-Francorchamps staza] * [http://www.statsf1.com/en/grand-prix-belgium.aspx statsf1.com - statistika velika nagrada Belgije] {{Utrke Formule 1}} {{Commonscat|Belgian Grand Prix}} [[Kategorija:Motosport u Belgiji]] [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Belgija]] [[Kategorija:Velike nagrade Belgije|*]] 9m8yexycljstg2bwv0c3flow9l46285 Velika nagrada Japana 0 80166 3922821 3100143 2026-08-29T21:56:08Z Alexman2026 185199 /* Pobjednici po godinama */ 3922821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija F1 utrka | naziv = Velika nagrada [[Japan|Japana]] | zastava = JAP | slika = Suzuka circuit map--2005.svg | naziv_staze = Suzuka Circuit | broj_krugova = 53 | dužina_kruga_km = 5.807 | dužina_utrke_km = 307.573 | rekord_kruga = 1:30.983 ([[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]])<br/>{{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]] | broj_utrka = 45 | prva_utrka = 1963 | posljednja_utrke = | najviše_pobjeda_vozač = {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] (6) | najviše_pobjeda_konstruktor = {{ZD|VB}} [[McLaren]] (9) | godina_posljednje_utrke = 2019 | pp_vozač = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | pp_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | pp_vrijeme = 1:27.064 | pobjednik = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_pobjednika = 1h 21m 46.755s <br/>(221.325 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | drugoplasirana_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | vrijeme_drugoplasiranog = +13.343s | trećeplasirani = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | trećeplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | vrijeme_trećeplasiranog = +13.858s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | najbrži_krug_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]] | najbrži_krug = 1:30.983 <small>(45. krug)</small> }} {{Infokutija F1 utrka | slika = Fuji.svg | naziv_staze = Fuji Speedway | broj_krugova = 67 | dužina_kruga_km = 4.563 | dužina_utrke_km = 305.721 | rekord_kruga = 1:18.426 ([[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]])<br/>{{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | godina_posljednje_utrke = 2008. | pp_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | pp_ekipa = [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | pp_vrijeme = 1:18.404 | pobjednik = {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | pobjednička_ekipa = [[Renault F1|Renault]] | vrijeme_pobjednika = 1h 30m 21.892s<br/>(202.991 Km/h) | drugoplasirani = {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]] | drugoplasirana_ekipa = [[BMW Sauber]] | vrijeme_drugoplasiranog = +5.283s | trećeplasirani = {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | trećeplasirana_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | vrijeme_trećeplasiranog = +6.400s | najbrži_krug_vozač = {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | najbrži_krug_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | najbrži_krug = 1:18.426 <small>(55. krug)</small> }} == Pobjednici == === Višestruki pobjednici (vozači) === '''''Podebljani''' vozač je i dalje aktivan u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 6 | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] |- ! 5 | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]''' | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] |- ! 4 | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |- ! rowspan=5 | 2 | {{ZD|AUT}} [[Gerhard Berger]] | [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] |- | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] |- | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] |- | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] |- | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] |} === Višestruki pobjednici (konstruktori) === '''''Podebljani''' konstruktori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 9 | {{ZD|UK}} '''[[McLaren]]''' | [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]], [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] |- ! 7 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] |- ! 6 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 4 | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |- ! rowspan=2 | 3 | {{ZD|UK}} [[Benetton Formula|Benetton]] | [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] |- | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams]]''' | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 sezona - 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] |- ! 2 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] |} === Višestruki pobjednici (motori) === '''''Podebljani''' motori su i dalje aktivini u takmičenju [[Formula 1|Formule 1]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Pobjede ! Motor ! Pobjednička godina |- ! 11 | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]''' | [[Formula 1 – sezona 1998.|1998]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]], [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]<br/>[[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 10 | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]''' | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]], [[Formula 1 – sezona 1996.|1996]], [[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] |- ! 7 | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]''' | [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]], [[Formula 1 – sezona 2001.|2001]], [[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] |- ! 5 | {{ZD|UK}} [[Cosworth|Ford Cosworth]] | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]], [[Formula 1 – sezona 1990.|1990]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] |- ! 2 | {{ZD|JAP}} '''[[Honda Racing F1|Honda]]''' | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]], [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] |} === Pobjednici po godinama === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Godina ! Vozač ! Konstruktor ! Staza ! Rezultati |- ! [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | {{ZD|ITA}} [[Andrea Kimi Antonelli]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] |rowspan=16 | [[Suzuka (staza)|Suzuka]] | [[Velika nagrada Japana 2026.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Japana 2025.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Japana 2024.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Honda RBPT]] | [[Velika nagrada Japana 2023.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] | {{ZD|NED}} [[Max Verstappen]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-RBPT]] | [[Velika nagrada Japana 2022.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2019.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2018.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2017.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2016.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2015.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[Mercedes GP|Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2014.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 2013.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 2012.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2011.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|RBR-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 2010.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | [[Red Bull Racing|RBR-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 2009.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] |rowspan=2 | [[Fuji (staza)|Fuji Speedway]] | [[Velika nagrada Japana 2008.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2007.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | [[Renault F1|Renault]] |rowspan=20 | [[Suzuka (staza)|Suzuka]] | [[Velika nagrada Japana 2006.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 2005.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 2004.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 2003.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 2002.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 2001.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 2000.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 1999.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] | {{ZD|FIN}} [[Mika Häkkinen]] | [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Japana 1998.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 1997.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 1996.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | [[Benetton Formula|Benetton-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 1995.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] | {{ZD|UK}} [[Damon Hill]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 1994.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] | [[Velika nagrada Japana 1993.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] | {{ZD|ITA}} [[Riccardo Patrese]] | [[Williams F1|Williams-Renault]] | [[Velika nagrada Japana 1992.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] | {{ZD|AUT}} [[Gerhard Berger]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Japana 1991.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] | {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet]] | [[Benetton Formula|Benetton-Ford]] | [[Velika nagrada Japana 1990.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] | {{ZD|ITA}} [[Alessandro Nannini]] | [[Benetton Formula|Benetton-Ford]] | [[Velika nagrada Japana 1989.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] | {{ZD|BRA}} [[Ayrton Senna]] | [[McLaren|McLaren-Honda]] | [[Velika nagrada Japana 1988.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] | {{ZD|AUT}} [[Gerhard Berger]] | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | [[Velika nagrada Japana 1987.|Rezultati]] |- bgcolor="#DDDDDD" ! 1986.<br>-<br>1978. | COLSPAN=4 | ''Nije održana'' |- ! [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]] | {{ZD|UK}} [[James Hunt]] | [[McLaren|McLaren-Ford]] |rowspan=2 | [[Fuji (staza)|Fuji Speedway]] | [[Velika nagrada Japana 1977.|Rezultati]] |- ! [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] | {{ZD|SAD}} [[Mario Andretti]] | [[Team Lotus|Lotus-Ford]] | [[Velika nagrada Japana 1976.|Rezultati]] |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Japanese Grand Prix}} *[http://www.fsw.tv/ Službena stranica Velike nagrade Japana] *[http://www.statsf1.com/en/grand-prix-japan.aspx Statistika Velike nagrade Japana] {{Utrke Formule 1}} [[Kategorija:Sport u Japanu]] [[Kategorija:Velike nagrade Formule 1|Japan]] [[Kategorija:Velike nagrade Japana|*]] kdeam10l32t8y044qgapmynj03ctwwj Djevičanska ostrva 0 92583 3922815 3921140 2026-08-29T21:31:48Z GoodBosnian 170315 /* Vanjski linkovi */ 3922815 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Virgin Islands-map-CIA.jpg|mini|150px|Karta Djevičanskih ostrva]] '''Djevičanska ostrva''' su [[arhipelag]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]].<ref>{{Cite web|url=https://bvi.gov.vg/content/about-territory|title=About the Territory {{!}} Government of the Virgin Islands|website=bvi.gov.vg|access-date=23. 3. 2026|archive-date=15. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260415180345/https://bvi.gov.vg/content/about-territory|url-status=dead}}</ref> Ulaze u sastav [[Mali Antili|Malih Antila]]. Politički, Djevičanska ostrva su podijeljena između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[SAD]]-a, i to na [[Američka Djevičanska ostrva]] i [[Britanska Djevičanska ostrva]]. Postoje i tzv. [[Španska Djevičanska ostrva]] koja administrativno pripadaju [[Portoriko|Portoriku]]. Ostrva su dobila ime po [[Sveta Ursula|svetoj Ursuli]] i njenih 11.000 djevica. [[Geologija|Geološki]] odvojena od [[Mali Antili|Malih Antila]] [[Prolaz Anegada|prolazom Anegada]], a od [[Veliki Antili|Velikih Antila]] [[Prolaz Mona|prolazom Mona]], sva ostrva osim [[Saint Croix]]a leže na istoj [[Karbonatna platforma|karbonatnoj platformi]] i [[Kontinentalni prag|otočnom šelfu]], poznatoj kao [[Puerto Rico Bank|Portoriko banka]], i istoj [[Spisak tektonskih ploča|tektonskoj ploči]], poznatoj kao [[Mikroploča Portorika i Djevičanskih ostrva|mikroploča Portoriko-Djevičanski otoci]]. Politički, ostrva spadaju u tri [[Nadležnost|jurisdikcije]]: najistočniju [[Britanske prekomorske teritorije|britansku prekomorsku teritoriju]] [[Britanska Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]], obično poznatu kao ''Britanska Djevičanska ostrva''; centralnu [[Teritorije Sjedinjenih Američkih Država|neinkorporiranu američku teritoriju]] [[Američka Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva Sjedinjenih Država]], obično poznatu kao ''Američka Djevičanska ostrva;'' i najzapadnije ostrvske [[Općine Portorika|općine]] [[Territories of the United States|neinkorporirane američke teritorije]] [[Portoriko]], zvanično nazvane [[Vieques, Puerto Rico|Vieques]] i [[Culebra, Puerto Rico|Culebra]], ali uglavnom poznate kao ''[[Španska Djevičanska ostrva]]'' ili ''Portorikanska Djevičanska ostrva.'' == Također pogledajte == * [[Britanska Djevičanska ostrva]] * [[Mali Antili]] * [[Američka Djevičanska ostrva]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Virgin Islands}} {{Commons|Category:Virgin Islands}} * https://www.britannica.com/place/Virgin-Islands * https://www.geographyrealm.com/caribbean-islands-lesser-antilles/ {{Normativna kontrola}} {{stub-geog}} [[Kategorija:Američka Djevičanska ostrva]] [[Kategorija:Britanska Djevičanska ostrva]] [[Kategorija:Ostrva]] 4w2s1h7mgsuexe34id5uyegnxzedjn5 Zastava Kirgiske SSR 0 96013 3922731 3833306 2026-08-29T13:55:25Z Palapa 383 Preusmjereno na [[Zastava Kirgistana]] 3922731 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri:[[Zastava Kirgistana]] stenavvbc3jb5s7h07mrisyrculqlw6 Sedmogodišnji rat 0 97533 3922809 3872974 2026-08-29T20:25:50Z Palapa 383 3922809 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SevenYearsWar.png|mini|desno|340px|Svi učesnici Sedmogodišnjeg rata. {{color|Blue|Plavo}}: Velika Britanija, Pruska, Portugal i saveznici. {{color|Green|Zeleno}}: Francuska, Španija, Austrija i saveznici.]] '''Sedmogodišnji rat''' je naziv za [[Svjetski rat|rat]] koji je zapravo trajao devet godina, od [[1754]]. do [[1763]]. godine. Alternativni naziv je i [[Treći šleski rat]]. Sukobljene su strane bile [[Velika Britanija]], [[Američke kolonije|britanske kolonije u Sjevernoj Americi]], [[Pruska]] i [[Braunschweig-Lüneburg]] protiv [[Francuska|Francuske]] (i [[Nova Francuska|Nove Francuske]] ([[Kanada|Kanade]])), [[Austrija|Austrije]], [[Rusija|Rusije]], [[Švedska|Švedske]] i [[Elektorat Saska|Saske]]. [[Španija]] i [[Portugal]] poslije su uvučeni u sukob, a vojska neutralne [[Holandija|Holandije]] napadnuta je u [[Indija|Indiji]].<ref name="hist">[http://www.historicum.net/themen/pompadour-und-ihre-zeit/krieg-und-politik/der-7jaehrige-krieg/ Sedmogodišnji rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130430074536/http://www.historicum.net/themen/pompadour-und-ihre-zeit/krieg-und-politik/der-7jaehrige-krieg/ |date=30. 4. 2013 }} sa stranice ''historicum.net'' učitano 15.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref><ref name="Welt">Andreas Molitor, Br 04, 2011 [http://www.zeit.de/zeit-geschichte/2011/04/Siebenjaehriger-Krieg ''Sedmogodišnji rat - Pod bukom od tristo topova'' ] iz njemačkih novina [[WELT]] učitano 15.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Uzroci i pozadina == [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]], carica Svetog Rimskog Carstva, je u periodu nakon [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko nasljeđe]] željela povratiti pokrajinu [[Šlezija|Šleziju]] koju joj je oteo pruski kralj [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrik II]]. Protiv Pruske i Velike Britanije, koja je stala na njenu stranu, stvorena je velika koalicija u kojoj su bili Austrija, Francuska, Rusija, Saska, Švedska i Poljska. == Borbe u Evropi == Zarobljavanjem [[Elektorat Saska|saske]] vojske kod [[Pirna|Pirne]] u novembru [[1756]]. godine, [[Fridrik II, kralj Pruske]], samo je djelimično ostvario svoj ratni plan. Zbog poodmaklog doba godine, pokušaj zaposjedanja [[Češka|Češke]], ne bi li Austriju prisilio na odustajanje od rata, morao je odgoditi za proljeće sljedeće godine. Fridrik II upao je u Češku između 18. i 22. aprila [[1757]]. godine, krenuvši koncentrično prema [[Prag]]u u četiri kolone: feldmaršal Schwerin s 34.300 vojnika iz [[Šleska|Šleske]] i vojvoda Beverna s 20.300 vojnika iz istočne Saske, sjedinivši se 27. aprila na rijeci [[Iser]] pod Schwerinovim zapovjedništvom, te kralj s 39.600 vojnika iz središnje Saske od [[Dresden]]a, kojem se 25. aprila pridružio knez Anhalta dolazeći s 19.300 vojnika iz zapadne Saske. Feldmaršal Browne, zamjenik vrhovnoga austrijskog zapovjednika u Češkoj, princa [[Karlo Aleksandar Lotarinški|Karla Aleksandra Lotarinškog]], koji je zbog bolova u nogama ostao u [[Beč]]u, nije vjerovao kako će neprijatelj krenuti naprijed, iako su se tokom aprila množile vijesti o mogućem napadaju. Prusima stoga nije bilo teško napredovati jer su se iznenađene i raštrkane austrijske postrojbe još nalazile usred priprema za vojnu: Nadasdy s 15.000 vojnika u [[Moravska|Moravskoj]] i austrijskom dijelu Šleske, Serbelloni s 27.200 vojnika u istočnoj Češkoj, 39.100 vojnika pod izravnim Brownovim zapovjedništvom oko Praga i [[Budim]]a, te Königsegg s 22.900 vojnika u sjevernoj i vojvoda od Arenberga s 24.200 vojnika u zapadnoj Češkoj. Godine [[1760]]. je uslijedila pobjeda pruskog kralja u bitkama kod Torgaua i Legnice, ali je nakon toga Fridrik II. [[1761]]. morao pretrpjeti napad na [[Brandenburg]] te zauzimanje Berlina od strane Rusa i Austrijanaca.<ref name="hist"/><ref name="Welt"/> == Borbe u Kanadi == Do polovice 18. stoljeća u Sjevernoj Americi je povremeno dolazilo do ratnih sukoba između [[Velika Britanija|Britanaca]] i [[Francuska|Francuza]] oko trgovine te zbog njihovih sukoba u Evropi. Godine [[1753]]. Francuzi iz [[Kanada|Kanade]] krenuli su prema jugu kako bi zauzeli dio doline [[Ohio|Ohija]]. Britanska vojska i doseljenici s istočne obale su ih krenuli presresti. U pojedinačnim bitkama su obje strane bilježile uspjehe, ali ne i konačnu pobjedu. Godine [[1756]]. Francuzi šalju novog zapovjednika, markiza od Montcalma, a [[1758]]. iz Britanije dolazi general [[James Wolfe]]. Britanci napadaju francuski teritorij, pa i [[Quebec]], glavni grad francuske Kanade. U augustu [[1759]]. Wolfe je utaboren istočno od Quebeca. Planirao je iznenadni napad u kojem bi se njegove snage iskrcale uzvodno od Quebeca, u podnožju strmih litica. Dana [[13. septembar|13. septembra]], u 1 sat poslije ponoći, on i njegovi ljudi krenuli su u akciju. U 4 sata ujutro došli su do mjesta iskrcavanja, popeli se uz litice i već u zoru se počeli primicati Abrahamovoj visoravni. Ubrzo su nanjeli poraz Montcalmovoj iznenađenoj vojsci, ali i Wolfe i Montcalm su smrtno ranjeni u bici.<ref name="hist"/><ref name="Welt"/> == Kraj rata == Rusija se iznenada povukla kada je umrla carica [[Elizabeta Petrovna]] koja je gajila strastvenu mržnju prema pruskom kralju [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridriku II]]. Naslijedio ju je izrazito propruski raspoložen sestrić, [[Petar III Romanov|Petar III]], a njega njegova supruga njemačkog porijekla [[Katarina II Aleksejevna|Katarina II]], što je spasilo Fridrika II. Sklopljen je mir koji se sastojao od dva ugovora 1763. godine: u Parizu, gdje je priznat poraz [[Burbonci|Burbona]] u korist Velike Britanije i predaja francuskih kolonija Britancima, i u Hubertsburgu, kojim je potvrđen ''status quo'', odnosno Šlezija je ostala Pruskoj.<ref name="hist"/> == Također pogledajte == * [[Stogodišnji rat]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Seven Years' War}} == Bibliografija == {{Refbegin|30em}} * {{SLS Q|Q113529938}} * {{cite book|last=Anderson|first=Fred|title=The War That Made America: A Short History of the French and Indian War|date=2006|publisher=Penguin|isbn=978-1-101-11775-0|author-link=Fred Anderson (historian)}} * {{cite book|last=Anderson|first=Fred|url=https://books.google.com/books?id=FFO2clqJCqMC|title=Crucible of War: The Seven Years' War and the Fate of Empire in British North America, 1754–1766|date=2007|publisher=Vintage – [[Random House]]|isbn=978-0-307-42539-3}} * {{cite book|last=Asprey|first=Robert B.|title=Frederick the Great: The Magnificent Enigma|date=1986|publisher=Ticknor & Field|isbn=978-0-89919-352-6|location=New York|author-link=Robert B. Asprey}} Popular biography. * Baugh, Daniel (2011). ''The Global Seven Years War, 1754–1763''. Pearson Press. 660 pp; [http://www.h-france.net/vol13reviews/vol13no5osman.pdf online review in H-FRANCE]; * {{cite book|last=Black|first=Jeremy|url=https://books.google.com/books?id=wLm_swEACAAJ|title=European Warfare, 1660–1815|publisher=UCL Press|year=1994|isbn=978-1-85728-172-9|location=London|author-link=Jeremy Black (historian)}} * [[Blanning, Tim]] (2016). ''Frederick the Great: King of Prussia''. scholarly biography. * {{cite journal|last=Browning|first=Reed|author-link=Reed Browning|date=June 1971|title=The Duke of Newcastle and the Financing of the Seven Years' War|journal=[[The Journal of Economic History]]|volume=31|issue=2|pages=344–377|doi=10.1017/S0022050700090914|jstor=2117049}} * Browning, Reed (1975). ''The Duke of Newcastle''. [[Yale University Press]]. * {{cite book|last=Carter|first=Alice Clare|title=The Dutch Republic in Europe in the Seven Years' War|date=1971|publisher=MacMillan}} * {{cite journal|last=Carter|first=Alice Clare|date=1963|title=The Dutch as Neutrals in the Seven Years' War|journal=The International and Comparative Law Quarterly|volume=12|issue=3|pages=818–834|doi=10.1093/iclqaj/12.3.818|jstor=756291}} * Charters, Erica (2014). ''Disease, War, and the Imperial State: The Welfare of the British Armed Forces During the Seven Years' War''. University of Chicago Press. * {{cite book|last=Clark|first=Christopher|url=https://archive.org/details/ironkingdomrised00chri|title=Iron Kingdom: The Rise and Downfall of Prussia, 1600–1947|publisher=[[Belknap Press]]|year=2006|isbn=978-0-674-03196-8|location=Cambridge, MA|author-link=Christopher Clark|url-access=registration}} * {{cite book|last=Clodfelter|first=M.|title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015|publisher=[[McFarland & Company]]|year=2017|isbn=978-0-7864-7470-7|edition=4th|location=Jefferson, NC}} * {{cite book|last=Corbett|first=Julian S.|url=https://books.google.com/books?id=ZUlwCwAAQBAJ|title=England in the Seven Years' War: A Study in Combined Strategy|date=2011|publisher=Pickle Partners|others=(2 vols.)|isbn=978-1-908902-43-6|author-link=Julian Corbett|orig-year=1907}} (Its focus is on naval history.) * {{cite book|last=Creveld|first=Martin van|url=https://books.google.com/books?id=x6zCMnmr8-EC|title=Supplying War: Logistics from Wallenstein to Patton|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1977|isbn=978-0-521-21730-9|location=Cambridge|author-link=Martin van Creveld}} * Crouch, Christian Ayne (2014). ''Nobility Lost: French and Canadian Martial Cultures, Indians, and the End of New France''. Ithaca, NY: Cornell University Press. * {{cite book|last=Danley|first=Mark|title=The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare)|date=2012|publisher=Brill|isbn=978-9004234086}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DRMJAAAAIAAJ|title=The Royal Military Chronicle|date=1812|publisher=J. Davis|volume=V|location=London|ref=CITEREFThe Royal Military Chronicle1812}} * {{cite book|last=Dodge|first=Edward J.|title=Relief Is Greatly Wanted: The Battle of Fort William Henry|date=1998|publisher=Heritage Books|isbn=978-0-7884-0932-5|location=Bowie, MD|oclc=39400729}} * Dorn, Walter L. (1940). ''Competition for Empire, 1740–1763''. focus on diplomacy; [https://archive.org/details/competitionforem00dornrich free to borrow] * [[Duffy, Christopher]]. ''Instrument of War: The Austrian Army in the Seven Years War'' (2000); ''By Force of Arms: The Austrian Army in the Seven Years War, Vol II'' (2008) * {{cite book|last=Dull|first=Jonathan R.|title=The French Navy and the Seven Years' War|date=2007|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-6024-5}} * {{cite book|last=Dull|first=Jonathan R.|url=https://books.google.com/books?id=4ns-VTh45SMC|title=The Age of the Ship of the Line: the British and French navies, 1650–1851|date=2009|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-1930-4}} * {{wikicite|ref={{harvid|Fish|2003}}|reference=Fish, Shirley (2003). ''[https://books.google.com/books?id=ROGYubVVtVIC When Britain ruled the Philippines, 1762–1764: the story of the 18th-century British invasion of the Philippines during the Seven Years' War]''. 1st Books Library. {{ISBN|978-1-4107-1069-7}}}} * {{cite book|last=Fowler|first=William H.|title=Empires at War: The Seven Years' War and the Struggle for North America|publisher=Douglas & McIntyre|year=2005|isbn=1-55365-096-4|location=Vancouver, BC}} * {{cite journal|last=Higgonet|first=Patrice Louis-René|date=March 1968|title=The Origins of the Seven Years' War|journal=The Journal of Modern History|volume=40|issue=1|pages=57–90|doi=10.1086/240165|s2cid=144559966}} * {{cite book|last=Hochedlinger|first=Michael|title=Austria's Wars of Emergence, 1683–1797|publisher=Longwood|year=2003|isbn=0-582-29084-8|location=London}} * Kaplan, Herbert (1968). ''Russia and the Outbreak of the Seven Years' War''. University of California Press. * Katcher, Philip (1975). ''Armies of the American Wars 1753–1815''. Osprey Publishing. * [[Keay, John]] (1993). ''The Honourable Company: A History of the English East India Company''. HarperCollins. * {{cite book|last=Kohn|first=George C.|title=Seven Years War in Dictionary of Wars|date=2000|publisher=Facts on File|isbn=978-0-8160-4157-2}} * {{cite book|last=Luvaas|first=Jay|title=Frederick the Great on the Art of War|date=1999|publisher=Da Capo|isbn=978-0-306-80908-8|location=Boston}} * McLynn, Frank (2004). ''1759: The Year Britain Became Master of the World''. Jonathan Cape. {{ISBN|0-224-06245-X}} * {{cite book|last=Mahan|first=Alexander J.|url=https://books.google.com/books?id=UzJ8CgAAQBAJ|title=Maria Theresa of Austria|date=2011|publisher=Read Books|isbn=978-1-4465-4555-3}} * {{cite book|last=Marley|first=David F.|url=https://books.google.com/books?id=DkgGVTOr2EsC|title=Wars of the Americas: a chronology of armed conflict in the New World, 1492 to the present|date=2008|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-101-5|volume=II}} * {{cite book|last=Marston|first=Daniel|url=https://books.google.com/books?id=1icUjZag24YC|title=The Seven Years' War|date=2001|publisher=Osprey|isbn=978-1-57958-343-9|series=Essential Histories|author-link=Daniel Marston (historian)}} * {{cite book|last=Marston|first=Daniel|title=The French and Indian War|date=2002|publisher=Osprey|isbn=1-84176-456-6|series=Essential Histories}} * {{cite book|last=Maslovsky|first=Dmitry|url=https://prussia.online/books/russkaya-armiya-v-semiletnuu-voynu-1-3|date=1886–1891|publisher=Типография штаба войск Московского военного округа|place=[[Moscow]]|language=ru|script-title=ru:Русская армия в Семилетней войне|trans-title=The Russian Army in the Seven Years' War}} * Middleton, Richard. ''Bells of Victory: The Pitt-Newcastle Ministry & the Conduct of the Seven Years' War'' (1985), 251 pp. * {{cite book|last=Mitford|first=Nancy|url=https://books.google.com/books?id=cRt0rz7jqmoC|title=Frederick the Great|date=2013|publisher=[[New York Review Books]]|isbn=978-1-59017-642-9|location=New York|author-link=Nancy Mitford}} * Nester, William R. (2014). ''The French and Indian War and the Conquest of New France''. University of Oklahoma Press. * {{cite book|last=Overhoff|first=Jürgen|title=George Washington and Frederick the Great: Parallel Lives|publisher=Princeton University Press|year=2026|isbn=978-0691226712|translator-last=Baker|translator-first=Patrick}} * Pocock, Tom (1998). ''Battle for Empire: The Very First World War 1756–1763''. * {{cite book|last=Redman|first=Herbert J.|url=https://books.google.com/books?id=P_q2BQAAQBAJ|title=Frederick the Great and the Seven Years' War, 1756–1763|date=2014|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-7669-5}} * Robson, Martin (2015). ''A History of the Royal Navy: The Seven Years War''. IB Tauris. * {{cite book|last=Rodger|first=N. A. M.|title=Command of the Ocean: A Naval History of Britain 1649–1815|date=2006|publisher=W.W. Norton|isbn=978-0-393-32847-9|author-link=Nicholas A. M. Rodger}} * Schumann, Matt, and Karl W. Schweizer (2012). ''The Seven Years War: A Transatlantic History''. Routledge. * {{cite book|last=Schweizer|first=Karl W.|url=https://books.google.com/books?id=rfacoIz38n0C|title=England, Prussia, and the Seven Years War: Studies in Alliance Policies and Diplomacy|date=1989|publisher=[[Edwin Mellen Press]]|isbn=978-0-88946-465-0|location=[[Lewiston, New York]]}} * [[Smith, Digby George]] (2012). ''Armies of the Seven Years' War: Commanders, Equipment, Uniforms and Strategies of the 'First World War{{'}}''. * {{cite book|last=Speelman|first=P.J.|title=The Seven Years' War: Global Views|publisher=Brill|year=2012|isbn=978-90-04-23408-6|editor-last=Danley|editor-first=M.H.|editor-last2=Speelman|editor-first2=P.J.}} * {{cite book|last=Stone|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ok7iVsgiNmAC|title=A Military History of Russia: From Ivan the Terrible to the War in Chechnya|date=2006|publisher=Praeger|isbn=978-0-275-98502-8|location=New York}} * Syrett, David (2005). ''Shipping and Military Power in the Seven Year War, 1756–1763: The Sails of Victory''. * {{cite book|last=Szabo|first=Franz A.J.|title=The Seven Years' War in Europe 1756–1763|date=2007|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-582-29272-7}} * {{cite book|last=Taylor|first=M. Brook|title=Canadian History: a Reader's Guide: Volume 1: Beginnings to Confederation|publisher=University of Toronto Press|year=1994|isbn=978-0802068262}} * {{cite book|last=Thackeray|first=William Makepeace|url={{GBurl|MCk8AAAAYAAJ}}|title=The Luck of Barry Lyndon: A Romance of the Last Century|date=1853|publisher=D. Appleton|volume=1|location=New York}} * {{cite book|last=Van Nimwegen|first=Olaf|title=De Republiek der Verenigde Nederlanden als grote mogendheid: Buitenlandse politiek en oorlogvoering in de eerste helft van de achttiende eeuw en in het bijzonder tijdens de Oostenrijkse Successieoorlog (1740–1748)|publisher=De Bataafsche Leeuw|year=2002|isbn=90-6707-540-X|language=nl}} * {{cite book|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Fiscal-Military State in Eighteenth-Century Europe: Essays in honour of P.G.M. Dickson|publisher=Ashgate|year=2008|isbn=978-0-7546-5814-6|editor-last=Storrs|editor-first=Christopher|location=Surrey|pages=95–125|chapter=Prussia as a Fiscal-Military State, 1640–1806}} {{Refend}} === Ostali jezici === {{Refbegin|30em}} * {{cite book|last=Füssel|first=Marian|title=Der Siebenjährige Krieg. Ein Weltkrieg im 18. Jahrhundert|date=2010|publisher=Beck|isbn=978-3-406-60695-3|location=München|language=de}} * {{cite journal|last=García Arenas|first=Mar|date=2004|title=El periplo ibérico del general Dumouriez: Una aproximación a las relaciones diplomáticas hispano-portuguesas (1765–1767)|url=http://rua.ua.es/dspace/bitstream/10045/1369/1/RHM_22_14.pdf|journal=Revista de Historia Moderna|language=es|publisher=Universidad de Alicante|volume=22|pages=403–430|doi=10.14198/RHM2004.22.14|issn=0212-5862|doi-access=free}} * {{cite book|last=Terrage|first=Marc de Villiers du|url=https://archive.org/details/lesderniresann00vill|title=Les dernières années de la Louisiane française|date=1904|publisher=E. Guilmoto|language=fr}} * [[Charles-Joseph, 7th Prince of Ligne|de Ligne, Charles-Joseph, Prince]], ''Mon Journal de la guerre de Sept Ans''. Textes inédits introduits, établis et annotés par Jeroom Vercruysse et Bruno Colson {{in lang|fr}} (Paris, Editions Honoré Champion, 2008) (L'Âge des Lumières, 44). * {{cite book|last=Van Nimwegen|first=Olaf|url=https://libris.nl/BookInfo/GetSample?guid=ba27d457-29d7-4f5d-a694-0212d1a1e6cd|title=De Nederlandse Burgeroorlog 1748–1815|date=2017|publisher=Prometheus|isbn=978-9035144293|location=Amsterdam|language=nl|access-date=10 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221210133917/https://libris.nl/BookInfo/GetSample?guid=ba27d457-29d7-4f5d-a694-0212d1a1e6cd|archive-date=10 December 2022|url-status=dead}} (Sample of book used.) * Cuyt, F., Jacobs, T., Van Gelder, K., & Vermeir, R. (2017). De Staatse Barrière in de tweede helft van de 18de eeuw: een rustig en vredig bezit?. * {{cite book|last=Uralanis|first=Boris|date=1960|publisher=Социально-экономическая литература|place=[[Moscow]]|language=ru|script-title=ru:Войны и народонаселение Европы: людские потери вооруженных сил Европейских стран в XVII-XX веках|trans-title=Wars and the population of Europe: human losses of the armed forces of European countries in the XVII-XX centuries}} {{Refend}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Vojna historija Evrope]] [[Kategorija:Vojna historija Austrije]] [[Kategorija:Vojna historija Francuske]] [[Kategorija:Vojna historija Njemačke]] [[Kategorija:Vojna historija Rusije]] [[Kategorija:Vojna historija Švedske]] [[Kategorija:Vojna historija Švedske]] [[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva]] 2wc45z0nrpapd514310wda5vcrswgpj Jednina 0 129541 3922741 3742837 2026-08-29T14:34:56Z Palapa 383 3922741 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Jednina (singular)''' u [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] predstavlja gramatičku kategoriju [[broj]]a. Broj jednine kazuje jedinku onoga što imenica označava. Sve vrste imenica u bosanskom jeziku nemaju oblike za oba gramatička broja (jedninu i množinu). Po pravilu samo oblik jednine imaju sve vlastite gradivne i zbirne [[imenice]]: ''[[Travnik]], brašno, ulje, pijesak, lišće, kamenje, pruće.'' Ovakve imenice zovemo '''singula - ria tantum''' (samo jednina). == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://bfd.ba/wp-content/uploads/2023/03/pismo-13-stampa1.pdf {{Normativna kontrola}} {{stub-jezik}} [[Kategorija:Broj (gramatika)]] gkh6bcutud1gnnhb5452oexv6ljk4kd Haakon VIII, kralj Norveške 0 133293 3922835 3922498 2026-08-29T23:07:02Z Bakir123 110053 /* */ 3922835 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime = Haakon VIII | Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]] | Vladavina = 28. august 2026 – | Prethodnik = [[Harald V, kralj Norveške|Harald V]] | Nasljednik = | Slika = Haakon in 2025 (cropped).jpg | Opis slike = Haakon 2025. | Supružnik =[[Mette-Marit Tjessem Høiby]] | Djeca =[[Ingrid Alexandra od Norveške]]<br />[[Sverre Magnus od Norveške]] | Dinastija =[[Dinastija Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg|Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]] | Otac =[[Harald V, kralj Norveške]] | Majka =[[Sonja Haraldsen]] | Datum rođenja =[[20. juli]] [[1973]]. |}} '''Haakon VIII''' (rođen 20. jula 1973) trenutni je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]]. Jedini je sin bivšeg kralja [[Harald V, kralj Norveške|Haralda V]] i kraljice [[Sonja Haraldsen|Sonje]]. Rođen je za vrijeme vladavine svog djeda, kralja [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa V]], a ime je dobio po pradjedu, kralju [[Haakon VII, kralj Norveške|Haakonu VII]]. Među kumovima su mu bili norveški kralj Olaf V (djed), princeza [[Astrid od Norveške]] (tetka), princ [[Carl, princ Bernadotte|Karlo od Švedske]] (pradaidža), švedski kralj [[Carl XVI Gustaf, kralj Švedske|Karlo XVI Gustav]], danska kraljica [[Margareta II, kraljica Danske|Margareta II]] i princeza [[Anne, kraljevska princeza|Ana od Ujedinjenog Kraljevstva]]. Haakon nije samo prvi u [[spisak norveških vladara#Niz nasljednika norveške krune|nizu nasljednika norveške krune]]; otprilike je 68. u [[niz nasljednika britanske krune|nizu nasljednika britanske krune]] kao prapraunuk [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Eduarda VII]]. Iako Norveška od [[1990]]. koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]], promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna kao u Švedskoj. Zbog toga Haakon u nizu nasljednika ipak ima prednost nad starijom sestrom, princezom [[Märtha Louise od Norveške|Märthom Louise]]. Po djedovoj smrti [[1991]]. godine sedamnaestogodišnji Haakon je postao prijestolonasljednik, a njegov otac kralj. Dana [[25. august]]a [[2001]]. godine oženio je [[Mette-Marit Tjessem Høiby]]; kum na vjenčanju je bio danski prestolonasljednik [[Frederik, krunski princ od Danske|Frederik]]. Krunska princeza je bila samohrana majka, a u medijima se govorilo o njenoj povezanosti s narkoticima. Otac njenog sina bio je osuđen zbog zloupotrebe narkotika. Zbog ovoga je prijestolonasljednikov izbor buduće kraljice bio nepopularan u Norveškoj. Krunski princ i krunska princeza imaju dvoje djece: princezu [[Ingrid Alexandra od Norveške|Ingrid Aleksandru od Norveške]] (rođena [[2004]]. godine) i princa [[Sverre Magnus od Norveške|Sverra Magnusa]] (rođenog [[2005]]. godine). Od [[25. novembar|25. novembra]] [[2003]]. do [[12. april]]a [[2004]]. godine služio je kao [[regent]] kraljevine jer mu se otac liječio od raka. Ponovo je služio kao regent od [[29. mart]]a do [[7. juni|7. juna]] [[2005]]. zbog očeve operacije srca. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090212154151/http://www.kongehuset.no/c28640/artikkel/vis.html?tid=28766 Zvanična biografija] {{Commonscat|Haakon, Crown Prince of Norway}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Trenutni prestolonasljednici]] [[Kategorija:Norveški prinčevi]] [[Kategorija:Gliksburgovci]] 3hbagdzjmqs0278a9iza3mfzp6h5d52 Josipovac 0 139334 3922721 3875377 2026-08-29T13:07:06Z Arcticstar12 185212 3922721 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Josipovac (višeznačnica)}} {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** -->| ime = Josipovac | vrsta = naselje <!-- *** Ime **** -->| službeni naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = [[File:Župna Crkva Sv.Josipa.jpg|Župna Crkva Sv.Josipa]] | opis_slike = Župna crkva Sv.Josipa | dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | županija = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Osijek]] | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 34 | širina_sekundi = 55 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 35 | dužina_sekundi = 01 | dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = 87 <!-- *** Površina *** -->| površina grad = | površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo općina = | stanovništvo grad = 4101 | stanovništvo ukupno = | stanovništvo godina = [[2011]] | stanovništvo općina godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 31221 Josipovac | pozivni broj = (+385) 31 <!-- *** Karta *** -->| karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Josipovac''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Sankt Josef'') je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Osijek]]a, [[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Osijek]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Josipovac je imao 4.101 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 467 || 659 || 648 || 704 || 948 || 991 || 1.069 || 1.211 || 1.798 || 1.895 || 2.534 || 2.805 || 3.233 || 4.043 || 4.395 || 4.101 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1981. povećano pripajanjem naselja '''Đurđevo Polje'''. Sadrži podatke za to bivše naselje koje je od 1953. do 1971. iskazivano kao samostalno.''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Josipovac je imalo 4.043 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|3,706|91.66}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|184|4.55}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|65|1.60}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|10|0.24}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|10|0.24}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|8|0.19}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|5|0.12}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|5|0.12}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|4|0.09}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|2|0.04}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|1|0.02}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|2|0.04}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|19|0.46}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|22|0.54}} |caption='''ukupno''': 4.043 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Josipovac |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 991 | label1 = [[Njemački jezik|Njemački]] 858 | value1 = 86.57 | color1 = #BDB76B | label2 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 27 | value2 = 2.72 | color2 = #4169E1 | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 13 | value3 = 1.31 | color3 = #665D1E | label4 = [[Češki jezik|Češki]] 1 | value4 = 0.10 | color4 = #B94E48 | label5 = ostali 92 | value5 = 9.28 | color5 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 991 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 887 | value1 = 89.50 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 92 | value2 = 9.28 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Luteranizam|Luterani]] 8 | value3 = 0.80 | color3 = #551B8C | label4 = [[Judaizam|Jevreji]] 2 | value4 = 0.20 | color4 = #FFBF00 | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 2 | value5 = 0.20 | color5 = #84DE02 }} |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Osijek}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] rb3fvsrhnmdavxg4oprg1dmwpatufx9 Saba 0 170619 3922755 3554216 2026-08-29T16:05:47Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922755 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{službeni website|http://www.sabagovernment.com/}} Vlade Sabe {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] tdz4gs2lfwtzuj4pnhw0me1mv1hemg4 3922814 3922755 2026-08-29T21:23:52Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922814 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> ==Geografija i ekologija== [[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]] Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.<ref name="McKenna_Etnoyer_2010">{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.<ref name="RCE">{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="SabaPark">{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.<ref name="VanDerMeulen">{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.<ref name="SabaGeology">{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OSU_Saba">{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.<ref name="SabaPark" /> === Klima i vegetacija === Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.<ref name="MeteoCW_Saba">{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.<ref name="SabaPark_NatureTrails">{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> === Flora i fauna === [[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]] Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,<ref name="Bos_etal_2018">{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University & Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.<ref name="Breuil_etal_2020">{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.<ref name="Mielke_Madden_2021">{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.<ref name="van den Burg 2021">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VanDenBurg_2023">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').<ref name="Collier_Brown_2008">{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.<ref name="Geelhoed_etal_2013">{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.<ref name="Collier_Brown_2008" /> === Morski ekosistem === Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.<ref name="SabaPark_MarinePark">{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].<ref name="SabaPark_MarinePark" /> Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km², a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.<ref name="SabaBank">{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BioSabaBank">{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.<ref name="SabaBank" /> Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.<ref name="IMO_PSSA">{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="IMO_MEPC_226_64">{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].<ref name="Meesters_SabaBank_EBSA">{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.<ref name="BioSabaBank" /> Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.<ref name="SabaBank" /> === Zaštita prirode === Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park "Mount Scenery"]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /><ref name="Saba_AB2018_03">{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.<ref name="Saba_AB2018_03" /> Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].<ref>{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}</ref> Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.<ref name="NEPP_2020_2030">{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.<ref name="NEPP_2020_2030" /> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{službeni website|http://www.sabagovernment.com/}} Vlade Sabe {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] 44cgyl3vo7cxunhjyxjheeb58k28mwh 3922832 3922814 2026-08-29T22:43:30Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922832 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> ==Geografija i ekologija== [[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]] Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.<ref name="McKenna_Etnoyer_2010">{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.<ref name="RCE">{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="SabaPark">{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.<ref name="VanDerMeulen">{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.<ref name="SabaGeology">{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OSU_Saba">{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.<ref name="SabaPark" /> === Klima i vegetacija === Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.<ref name="MeteoCW_Saba">{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.<ref name="SabaPark_NatureTrails">{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> === Flora i fauna === [[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]] Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,<ref name="Bos_etal_2018">{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University & Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.<ref name="Breuil_etal_2020">{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.<ref name="Mielke_Madden_2021">{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.<ref name="van den Burg 2021">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VanDenBurg_2023">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').<ref name="Collier_Brown_2008">{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.<ref name="Geelhoed_etal_2013">{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.<ref name="Collier_Brown_2008" /> === Morski ekosistem === Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.<ref name="SabaPark_MarinePark">{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].<ref name="SabaPark_MarinePark" /> Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km², a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.<ref name="SabaBank">{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BioSabaBank">{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.<ref name="SabaBank" /> Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.<ref name="IMO_PSSA">{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="IMO_MEPC_226_64">{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].<ref name="Meesters_SabaBank_EBSA">{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.<ref name="BioSabaBank" /> Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.<ref name="SabaBank" /> === Zaštita prirode === Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park "Mount Scenery"]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /><ref name="Saba_AB2018_03">{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.<ref name="Saba_AB2018_03" /> Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].<ref>{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}</ref> Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.<ref name="NEPP_2020_2030">{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.<ref name="NEPP_2020_2030" /> == Vlada i uprava == [[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]] === Ustavni status i odnos s Nizozemskom === Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).<ref name="GovernmentNL">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OverheidNL">{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Za razliku od općina u evropskom dijelu Nizozemske, javna tijela Karipske Nizozemske nisu dio nijedne pokrajine. Lokalna uprava Sabe djeluje uz centralnu vlast Nizozemske, koja na ostrvu obavlja i niz državnih funkcija. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) ima svoje sjedište na Sabi i predstavlja jednu od osnovnih institucija centralne nizozemske uprave na ostrvu.<ref name="GovernmentNL" /><ref name="GovernmentNL_Contact">{{cite web |title=Contact the National Office for the Caribbean Netherlands |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/contact-the-national-office-for-the-caribbean-netherlands |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Lokalna uprava === Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće, dok otočni guverner predsjedava sjednicama oba tijela. Ostrvsko vijeće je predstavničko tijelo stanovnika Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća. Izvršno vijeće odgovorno je za svakodnevno upravljanje ostrvom i provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru svojih zakonskih ovlaštenja može donositi i vlastite odluke, na primjer o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.<ref name="GovernmentNL" /> Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju na mandat od četiri godine. U aktuelnom sazivu za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Elsa Peterson.<ref name="Knipselkrant_Saba_Council_2023">{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvršno vijeće čine guverner i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće na mandat od četiri godine, usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U mandatu koji je počeo 2023. komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.<ref name="SabaGov_Commissioners">{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprava ima i sekretara, koji rukovodi službeničkom organizacijom i pruža administrativnu podršku radu Izvršnog vijeća.<ref name="GovernmentNL" /> === Izbori i političko predstavljanje === Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe s pravom glasa učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].<ref name="GovernmentNL" /> Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju i pravo učestvovati u izboru Izbornog kolegija za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Izborni kolegij za Sabu učestvuje u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa i izbornim kolegijima za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.<ref name="Kiesraad_ElectoralColleges_Senate">{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Guverner === [[Guverner]] predstavlja izvršnu vlast javnog tijela Sabe i predsjedava sjednicama Otočnog i Izvršnog vijeća. Imenuje ga kralj Nizozemske na mandat od šest godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije biran na izborima, već se imenuje kraljevskim ukazom nakon postupka u kojem učestvuju lokalna tijela i centralna vlast Nizozemske.<ref name="SabaGov_2025">{{cite news |title=Governor Selection Procedure announced on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/governor-selection-procedure-announced-on-saba |publisher=Public Entity Saba |date=16. 10. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Guverner je odgovoran za pravilnu pripremu i provođenje politike javnog tijela, koordinaciju između lokalne uprave i drugih tijela vlasti, kvalitet postupaka u kojima učestvuju građani, postupanje po pritužbama i predstavljanje javnog tijela u sudskim i drugim postupcima. Posebno je odgovoran za održavanje javnog reda i sigurnosti na ostrvu.<ref name="SabaGov_Island">{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dotadašnji otočni guverner [[Jonathan G. A. Johnson]] napustio je dužnost u junu 2026. nakon približno 18 godina na toj funkciji. Na oproštajnoj ceremoniji 13. juna 2026. odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za doprinos Sabi.<ref name="SabaGov_Farewell_2026">{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RCN_RoyalHonour_2026">{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1. jula 2026. funkciju guvernera obavlja Jocelyn Levenstone. Njegov mandat traje šest godina, a među nadležnostima i odgovornostima su civilni registar i izbori, upravljanje službeničkim poslovima, upravljanje u kriznim situacijama, javna sigurnost, komunikacije i digitalizacija.<ref name="SabaGov_Island" /> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{službeni website|http://www.sabagovernment.com/}} Vlade Sabe {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] m5esshh9jxllbmsf9f6ni2pvtylp9rn 3922838 3922832 2026-08-30T01:04:29Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922838 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] [[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> ==Geografija i ekologija== [[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]] Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.<ref name="McKenna_Etnoyer_2010">{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.<ref name="RCE">{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="SabaPark">{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.<ref name="VanDerMeulen">{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.<ref name="SabaGeology">{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OSU_Saba">{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.<ref name="SabaPark" /> === Klima i vegetacija === Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.<ref name="MeteoCW_Saba">{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.<ref name="SabaPark_NatureTrails">{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> === Flora i fauna === [[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]] Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,<ref name="Bos_etal_2018">{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University & Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.<ref name="Breuil_etal_2020">{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.<ref name="Mielke_Madden_2021">{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.<ref name="van den Burg 2021">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VanDenBurg_2023">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').<ref name="Collier_Brown_2008">{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.<ref name="Geelhoed_etal_2013">{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.<ref name="Collier_Brown_2008" /> === Morski ekosistem === Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.<ref name="SabaPark_MarinePark">{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].<ref name="SabaPark_MarinePark" /> Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km², a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.<ref name="SabaBank">{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BioSabaBank">{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.<ref name="SabaBank" /> Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.<ref name="IMO_PSSA">{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="IMO_MEPC_226_64">{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].<ref name="Meesters_SabaBank_EBSA">{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.<ref name="BioSabaBank" /> Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.<ref name="SabaBank" /> === Zaštita prirode === Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park "Mount Scenery"]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /><ref name="Saba_AB2018_03">{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.<ref name="Saba_AB2018_03" /> Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].<ref>{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}</ref> Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.<ref name="NEPP_2020_2030">{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.<ref name="NEPP_2020_2030" /> == Vlada i uprava == [[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]] === Ustavni status i odnos s Nizozemskom === Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).<ref name="GovernmentNL">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OverheidNL">{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz "javno tijelo", iako se za njih često koristi i naziv "posebna općina".<ref name="FocusedGrowth_2024">{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.<ref name="GovernmentNL" /> Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.<ref name="GovernmentNL" /> === Lokalna uprava === Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.<ref name="GovernmentNL" /> Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.<ref name="Knipselkrant_Saba_Council_2023">{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.<ref name="SabaGov_Commissioners">{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.<ref name="SabaGov_IslandSecretary">{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Izbori i političko predstavljanje === Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].<ref name="GovernmentNL" /> Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.<ref name="Kiesraad_ElectoralColleges_Senate">{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.<ref name="SabaGov_BES_2025">{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Guverner === [[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.<ref name="SabaGov_Governor">{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.<ref name="SabaGov_Governor" />{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.<ref name="SabaGov_Farewell_2026">{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RCN_RoyalHonour_2026">{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.<ref name="SabaGov_Levenstone_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SwornIn_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Javna uprava === Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.<ref><ref name="NewStructure_2025">{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.<ref name="CouncilSaba_About">{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.<ref name="DecisionLists_2026">{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]] Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.<ref name="CBS_2025" /> Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.<ref name="CBS_2025_1">{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.<ref name="Bloodpressure">{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}</ref> Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.<ref name="CBS_2025" /><ref name="Bloodpressure"/> Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.<ref name="Saba_StudentExperience">{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Jezici === [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.<ref name="Jezici">{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> <div style="display: flex; flex-direction: column; align-items: center;"> {| class="wikitable" style="text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;" |+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)<ref name="CBS_Population_2025">{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- style="background:#f2f5f8;" ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 83,3% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 9,9% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 4,1% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 2,5% |} {| class="wikitable" style="text-align:left; width: 420px;" |+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)<ref name="CBS_DutchLanguage_2022">{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- style="background:#f2f5f8;" ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 97,6% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 33,0% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 31,8% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 14,0% |- | [[Papiamentu jezik|Papiamentu]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 12,3% |} </div> {{clear}} Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.<ref name="CBS_DutchLanguage_2022" /> Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.<ref name="Saba_Gwendoline_2022">{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> === Sabanski engleski === [[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije. Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.<ref name="Johnson_Myrick_2016">{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary & Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{službeni website|http://www.sabagovernment.com/}} Vlade Sabe {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] c161jxaz5780yt3jatp2r6ni5uqxebv 3922839 3922838 2026-08-30T01:22:11Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3922839 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] [[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> ==Geografija i ekologija== [[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]] Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.<ref name="McKenna_Etnoyer_2010">{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.<ref name="RCE">{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="SabaPark">{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.<ref name="VanDerMeulen">{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.<ref name="SabaGeology">{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OSU_Saba">{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.<ref name="SabaPark" /> === Klima i vegetacija === Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.<ref name="MeteoCW_Saba">{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.<ref name="SabaPark_NatureTrails">{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> === Flora i fauna === [[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]] Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,<ref name="Bos_etal_2018">{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University & Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.<ref name="Breuil_etal_2020">{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.<ref name="Mielke_Madden_2021">{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.<ref name="van den Burg 2021">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VanDenBurg_2023">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').<ref name="Collier_Brown_2008">{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.<ref name="Geelhoed_etal_2013">{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.<ref name="Collier_Brown_2008" /> === Morski ekosistem === Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.<ref name="SabaPark_MarinePark">{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].<ref name="SabaPark_MarinePark" /> Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km², a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.<ref name="SabaBank">{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BioSabaBank">{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.<ref name="SabaBank" /> Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.<ref name="IMO_PSSA">{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="IMO_MEPC_226_64">{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].<ref name="Meesters_SabaBank_EBSA">{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.<ref name="BioSabaBank" /> Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.<ref name="SabaBank" /> === Zaštita prirode === Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park "Mount Scenery"]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /><ref name="Saba_AB2018_03">{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.<ref name="Saba_AB2018_03" /> Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].<ref>{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}</ref> Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.<ref name="NEPP_2020_2030">{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.<ref name="NEPP_2020_2030" /> == Vlada i uprava == [[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]] === Ustavni status i odnos s Nizozemskom === Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).<ref name="GovernmentNL">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OverheidNL">{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz "javno tijelo", iako se za njih često koristi i naziv "posebna općina".<ref name="FocusedGrowth_2024">{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.<ref name="GovernmentNL" /> Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.<ref name="GovernmentNL" /> === Lokalna uprava === Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.<ref name="GovernmentNL" /> Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.<ref name="Knipselkrant_Saba_Council_2023">{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.<ref name="SabaGov_Commissioners">{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.<ref name="SabaGov_IslandSecretary">{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Izbori i političko predstavljanje === Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].<ref name="GovernmentNL" /> Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.<ref name="Kiesraad_ElectoralColleges_Senate">{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.<ref name="SabaGov_BES_2025">{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Guverner === [[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.<ref name="SabaGov_Governor">{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.<ref name="SabaGov_Governor" />{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.<ref name="SabaGov_Farewell_2026">{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RCN_RoyalHonour_2026">{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.<ref name="SabaGov_Levenstone_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SwornIn_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Javna uprava === Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.<ref><ref name="NewStructure_2025">{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.<ref name="CouncilSaba_About">{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.<ref name="DecisionLists_2026">{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]] Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.<ref name="CBS_2025" /> Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.<ref name="CBS_2025_1">{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.<ref name="Bloodpressure">{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}</ref> Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.<ref name="CBS_2025" /><ref name="Bloodpressure"/> Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.<ref name="Saba_StudentExperience">{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Jezici === [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.<ref name="Jezici">{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> <div style="display: flex; flex-direction: column; align-items: center;"> {| class="wikitable" style="text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;" |+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)<ref name="CBS_Population_2025">{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 83,3% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 9,9% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 4,1% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 2,5% |} {| class="wikitable" style="text-align:left; width: 420px;" |+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)<ref name="CBS_DutchLanguage_2022">{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 97,6% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 33,0% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 31,8% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 14,0% |- | [[Papiamentu jezik|Papiamentu]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 12,3% |} </div> {{clear}} Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.<ref name="CBS_DutchLanguage_2022" /> Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.<ref name="Saba_Gwendoline_2022">{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> === Sabanski engleski === [[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije. Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.<ref name="Johnson_Myrick_2016">{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary & Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{službeni website|http://www.sabagovernment.com/}} Vlade Sabe {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] a3g5s8cowtz0kmfxgojsg36bhfrwjmt 3922840 3922839 2026-08-30T01:35:16Z Bosancica by MK 173186 3922840 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Saba | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = specijalna općina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Remis Velisque | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Saba World Wind.jpg | opis_slike = Satelitski snimak Sabe <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Saba.svg | simbol = Saba_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Holandija | zastava_države = {{ZD|HOL}} | pokrajina = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = The Bottom | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 13 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_gustoća = 148 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Jocelyn Levenstone | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599-4 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = SSS_Islands_Map.png | opis_karte = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin. | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Saba'''<ref name="Mangold_2000">{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}</ref> je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].<ref name="EersteKamer_31954">{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&nbsp;km<sup>2</sup>,<ref name="Rijksoverheid_2015">{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> najmanja je od tih općina. Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="Rahn_2017">{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.<ref name="CBS_2025">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.<ref name="denDulk_Langenberg_2025">{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]]. ==Etimologija== Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' ("subota") ili imenom [[Sheba]].<ref name="Myrick_2014">{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hartog_1988">{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.<ref name="Hartog_1988" /> Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao "St. Christopher" (''San Cristóbal'').<ref name="Hartog_1988" /><ref name="Direccion_1826">{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]] [[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]] === Pretkolonijalno razdoblje === {{Glavni|Prekolonijalna Saba}} Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.<ref name="Davis_Oldfield_2003">{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.<ref name="Hofman_Hoogland_2016">{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.<ref name="Hofman_Hoogland_2016" /> === Kolonijalno razdoblje === Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.<ref name="Saba Government- History of Saba">{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].<ref name="Saba Government- History of Saba" /> Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="TheSabaIslander_2021">{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> === XVIII i XIX stoljeće === Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="Negron_2021">{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.<ref name="Saba Government- History of Saba"/> Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.<ref name="LaFontaine_Eisemann_2023">{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.<ref name="UN_RIAA_Netherlands">{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.<ref name="Saba Government- History of Saba"/><ref name="SpanishWork">{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" ({{en|The Island of Women}}).<ref name="BYU_PreservingTradition">{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> === XX i XXI stoljeće === Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010">{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2024">{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom "Juancho E. Yrausquin"|"Juancho E. Yrausquin"]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.<ref name="SCF_TechnicalReport_2010" /><ref name="LACGeo_2024">{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American & Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.<ref name="SlaveryMemorialYear">{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NationaalArchief_Emancipatie1863">{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].<ref name="Charney_Alexander_1993">{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.<ref name="Lagoni_Vignes_2006">{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.<ref name="UNPP 2004">{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.<ref name="GovNL">{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Staatsblad_2010_387">{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> ==Geografija i ekologija== [[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]] Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.<ref name="McKenna_Etnoyer_2010">{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.<ref name="RCE">{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].<ref name="SabaPark">{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.<ref name="VanDerMeulen">{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.<ref name="SabaGeology">{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OSU_Saba">{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.<ref name="SabaPark" /> === Klima i vegetacija === Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.<ref name="MeteoCW_Saba">{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.<ref name="SabaPark_NatureTrails">{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> === Flora i fauna === [[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]] Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,<ref name="Bos_etal_2018">{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University & Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.<ref name="Breuil_etal_2020">{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.<ref name="Mielke_Madden_2021">{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.<ref name="van den Burg 2021">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VanDenBurg_2023">{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').<ref name="Collier_Brown_2008">{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.<ref name="Geelhoed_etal_2013">{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.<ref name="Collier_Brown_2008" /> === Morski ekosistem === Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.<ref name="SabaPark_MarinePark">{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].<ref name="SabaPark_MarinePark" /> Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km², a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.<ref name="SabaBank">{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BioSabaBank">{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.<ref name="SabaBank" /> Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.<ref name="IMO_PSSA">{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="IMO_MEPC_226_64">{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].<ref name="Meesters_SabaBank_EBSA">{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.<ref name="BioSabaBank" /> Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.<ref name="SabaBank" /> === Zaštita prirode === Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park "Mount Scenery"]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /><ref name="Saba_AB2018_03">{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.<ref name="Saba_AB2018_03" /> Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.<ref name="SabaPark_NatureTrails" /> Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].<ref>{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}</ref> Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.<ref name="NEPP_2020_2030">{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.<ref name="NEPP_2020_2030" /> == Vlada i uprava == [[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]] === Ustavni status i odnos s Nizozemskom === Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).<ref name="GovernmentNL">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OverheidNL">{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}</ref> Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz "javno tijelo", iako se za njih često koristi i naziv "posebna općina".<ref name="FocusedGrowth_2024">{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.<ref name="GovernmentNL" /> Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.<ref name="GovernmentNL" /> === Lokalna uprava === Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.<ref name="GovernmentNL" /> Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.<ref name="Knipselkrant_Saba_Council_2023">{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.<ref name="SabaGov_Commissioners">{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.<ref name="SabaGov_IslandSecretary">{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Izbori i političko predstavljanje === Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].<ref name="GovernmentNL" /> Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.<ref name="Kiesraad_ElectoralColleges_Senate">{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.<ref name="SabaGov_BES_2025">{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Guverner === [[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.<ref name="SabaGov_Governor">{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.<ref name="SabaGov_Governor" />{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.<ref name="SabaGov_Farewell_2026">{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RCN_RoyalHonour_2026">{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.<ref name="SabaGov_Levenstone_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SwornIn_2026">{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Javna uprava === Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.<ref><ref name="NewStructure_2025">{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.<ref name="CouncilSaba_About">{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.<ref name="DecisionLists_2026">{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]] Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.<ref name="CBS_2025" /> Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.<ref name="CBS_2025_1">{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.<ref name="Bloodpressure">{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}</ref> Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.<ref name="CBS_2025" /><ref name="Bloodpressure"/> Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.<ref name="Saba_StudentExperience">{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Jezici === [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.<ref name="Jezici">{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> <div style="display: flex; flex-direction: column; align-items: center;"> {| class="wikitable" style="text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;" |+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)<ref name="CBS_Population_2025">{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 83,3% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 9,9% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 4,1% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 2,5% |} {| class="wikitable" style="text-align:left; width: 420px;" |+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)<ref name="CBS_DutchLanguage_2022">{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}</ref> |- ! Jezik ! colspan="2" style="text-align:center;" | Udio |- | [[Sabanski engleski jezik|Engleski]] | style="width:140px; border-right:none;" | <span style="background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 97,6% |- | [[Nizozemski jezik|Nizozemski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 33,0% |- | [[Karipski španski jezik|Španski]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 31,8% |- | Ostali | style="border-right:none;" | <span style="background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 14,0% |- | [[Papiamentu jezik|Papiamentu]] | style="border-right:none;" | <span style="background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;"></span> | style="text-align:right; border-left:none;" | 12,3% |} </div> {{clear}} Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.<ref name="CBS_DutchLanguage_2022" /> Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.<ref name="Saba_Gwendoline_2022">{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}</ref> === Sabanski engleski === [[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije. Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.<ref name="Johnson_Myrick_2016">{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary & Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Karipska Holandija]] * [[Karipsko more]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikivoyage}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}} * [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe] {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} [[Kategorija:Saba|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] 26yz0mgis0sk0q2xou2bgaz9xmyy5w8 Razgovor:Saba 1 170621 3922917 1861299 2026-08-30T09:56:39Z Bosancica by MK 173186 /* Molba za pomoć */ novi odlomak 3922917 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Molba za pomoć == Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST) adqo6g0il41ox600ml1mmtq6g6tti76 3922929 3922917 2026-08-30T11:13:29Z Palapa 383 /* Molba za pomoć */ odgovor 3922929 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Molba za pomoć == Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST) :https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:LintErrors&wpNamespaceRestrictions=0&titlesearch=Saba&exactmatch=1 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:13, 30 august 2026 (CEST) gjfu2h56p4g3qmlfr489uoxcarq3je5 3922932 3922929 2026-08-30T11:55:59Z Bosancica by MK 173186 /* Molba za pomoć */ odgovor 3922932 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Molba za pomoć == Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST) :https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:LintErrors&wpNamespaceRestrictions=0&titlesearch=Saba&exactmatch=1 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:13, 30 august 2026 (CEST) ::Hvala [[Korisnik:Palapa|Palapabosnia]]. Nisam baš spretna u šablonima, ali mogu pokušati kada stignem da popravim ili da ostavimo tako dok neko ko se bolje razumije to riješi. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:55, 30 august 2026 (CEST) 9i82xhj3bpepffs0dkmjus08jllachf 3922933 3922932 2026-08-30T11:58:16Z Palapa 383 /* Molba za pomoć */ odgovor 3922933 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Molba za pomoć == Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST) :https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:LintErrors&wpNamespaceRestrictions=0&titlesearch=Saba&exactmatch=1 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:13, 30 august 2026 (CEST) ::Hvala [[Korisnik:Palapa|Palapabosnia]]. Nisam baš spretna u šablonima, ali mogu pokušati kada stignem da popravim ili da ostavimo tako dok neko ko se bolje razumije to riješi. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:55, 30 august 2026 (CEST) :::ne zamaraj se sa lintovima [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:58, 30 august 2026 (CEST) 127tp0y060qtkhleejqb7dvh03emlpm World Wide Web 0 175585 3922924 3875444 2026-08-30T10:43:27Z Tulum387 155909 3922924 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:WWW logo by Robert Cailliau.svg|mini|Historijski web logotip je dizajnirao [[Robert Cailliau]]]]'''World Wide Web''' (skraćeno '''WWW''', '''W3''', ili samo '''Web''', naziv dolazi iz engleskog jezika, a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ ''web'' ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga [[Internet]]a koja omogućava dohvaćanje [[hipertekst]]ualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani [[hiperlink]]ovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računarski programi koji se nazivaju [[internetski preglednik|internet preglednici]].<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/Help/#webinternet|title=What is the difference between the Web and the Internet?|date=2009|website=W3C Help and FAQ|publisher=[[W3C]]|access-date=16. 7. 2015}}</ref> Web se često pogrešno koristi kao sinonim za [[Internet]], a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računarske mreže. Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u [[CERN]]-u engleski inženjer i naučnik [[Tim Berners-Lee]] i belgijski naučnik [[Robert Cailliau]].<ref name="TBL Web Proposal">{{cite web|url=https://www.w3.org/History/1989/proposal.html|title=Information Management: A Proposal|last1=Berners-Lee|first1=Tim|website=w3.org|publisher=The World Wide Web Consortium|access-date=12. 2. 2022}}</ref> Postao je svjetski dominantna softverska platforma.<ref>{{cite news|last1=Bleigh|first1=Michael|title=The Once And Future Web Platform|url=https://techcrunch.com/2014/05/16/the-once-and-future-web-platform/|access-date=9. 3. 2022|publisher=TechCrunch|date=16. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pewinternet.org/2014/03/11/world-wide-web-timeline/|title=''World Wide Web Timeline''|date=11. 3. 2014|publisher=Pews Research Center|access-date=1. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite news|last=Dewey|first=Caitlin|date=12. 3. 2014|title=''36 Ways The Web Has Changed Us''|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/news/style-blog/wp/2014/03/12/36-ways-the-web-has-changed-us/|access-date=1. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.internetlivestats.com/|title=''Website Analytics Tool''|access-date=1. 8. 2015}}</ref> Osnovni je alat pomoću kojeg se milijarde ljudi služi za komunikaciju s internetom.<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/Help/#webinternet|title=What is the difference between the Web and the Internet?|date=2009|website=W3C Help and FAQ|publisher=[[W3C]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709004648/http://www.w3.org/Help/#webinternet|archive-date=9. 7. 2015|url-status=live|access-date=16. 7. 2015}}</ref>[[Datoteka:WorldWideWebAroundWikipedia.png|mini|Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući [[Link|hiperveze]]]] === Server === ''Web server'' je softver ili hardver posvećen pokretanju navedenog [[Server|softvera]], koji može zadovoljiti zahtjeve klijenata World Wide Web-a. Web server može, općenito, sadržavati jednu ili više veb stranica. Web server obrađuje dolazne mrežne zahtjeve preko HTTP-a i nekoliko drugih povezanih protokola. Primarna funkcija web servera je pohranjivanje, obrada i isporuka [[Veb-stranica|web stranica]] [[klijent]]ima.<ref>{{Cite book|last=Patrick|first=Killelea|title=Web performance tuning|url=https://archive.org/details/webperformancetu0000kill|date=2002|publisher=O'Reilly|isbn=978-0596001728|edition=2nd|location=Beijing|pages=[https://archive.org/details/webperformancetu0000kill/page/264 264]|oclc=49502686}}</ref> Komunikacija između klijenta i servera odvija se pomoću [[Hypertext Transfer Protocol|protokola za prijenos hiperteksta (HTTP)]]. Isporučene stranice su najčešće [[HTML|HTML dokumenti]], koji mogu uključivati [[Slika|slike]], [[Stilska tablica (web razvoj)|stilove]] i [[JavaScript|skripte]] pored tekstualnog sadržaja. === HTML === Jezik za označavanje hiperteksta (HTML) je standardni [[jezik za označavanje]] za kreiranje [[Veb-stranica|web stranica]] i [[web aplikacija]]. Uz [[CSS|Cascading Style Sheets]] (CSS) i [[JavaScript]], on čini trio [[Kamen temeljac|temeljnih]] tehnologija za World Wide Web.<ref>{{Cite book|last=Flanagan|first=David|title=JavaScript – The definitive guide|edition=6|page=1|quote=JavaScript is part of the triad of technologies that all Web developers must learn: HTML to specify the content of web pages, CSS to specify the presentation of web pages, and JavaScript to specify the behaviour of web pages.}}</ref> [[Internetski preglednik|Web pretraživači]] primaju HTML dokumente sa [[Veb-server|veb servera]] ili iz lokalne memorije i [[Motor pretraživača|renderiraju]] dokumente u multimedijalne web stranice. HTML opisuje strukturu web stranice [[Semantički Web|semantički]] i izvorno uključuje znakove za izgled dokumenta. [[Datoteka:WorldWideWebAroundWikipedia.png|mini|Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući [[Link|hiperveze]]]] === Stranice === ''Web stranica'' je dokument koji je pogodan za World Wide Web i [[Internetski preglednik|web pretraživače]]. Web pretraživač prikazuje web stranicu na [[Računarski monitor|monitoru]] ili [[Mobilni uređaj|mobilnom uređaju]]. ==== Dinamične stranice ==== ''Dinamička web stranica na strani servera'' je [[Veb-stranica|web stranica]] čiju konstrukciju kontroliše [[Server aplikacija|aplikacijski poslužilac]] koji obrađuje skripte na strani servera. U skriptiranju na strani servera, [[Parametar (računarsko programiranje)|parametri]] određuju kako se odvija sastavljanje svake nove web stranice, uključujući postavljanje više obrade na strani klijenta. == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * {{Cite journal|author1=Berners-Lee, Tim|author2=Bray, Tim|author3=Connolly, Dan|author4=Cotton, Paul|author5=Fielding, Roy|author6=Jeckle, Mario|author7=Lilley, Chris|author8=Mendelsohn, Noah|author9=Orchard, David|date=15. 12. 2004|title=Architecture of the World Wide Web, Volume One|url=http://www.w3.org/TR/webarch/|version=Version 20041215|publisher=W3C|author10=Walsh, Norman|author11=Williams, Stuart}} * {{cite journal|last=Berners-Lee|first=Tim|date=august 1996|title=The World Wide Web: Past, Present and Future|url=http://www.w3.org/People/Berners-Lee/1996/ppf.html}} * Brügger, Niels, ed, ''Web25: Histories from the first 25 years of the World Wide Web'' (Peter Lang, 2017). * {{Cite journal|author1=Fielding, R.|author2=Gettys, J.|author3=Mogul, J.|author4=Frystyk, H.|author5=Masinter, L.|author6=Leach, P.|author7=Berners-Lee, T.|date=juni 1999|title=Hypertext Transfer Protocol&nbsp;– HTTP/1.1|version=Request For Comments 2616|publisher=Information Sciences Institute}} * Niels Brügger, ed. ''Web History'' (2010) 362 pages; Historical perspective on the World Wide Web, including issues of culture, content, and preservation. * {{cite web|url=http://www.newdevices.com/publicaciones/www/index.html|title=World Wide Web Technology Architecture: A Conceptual Analysis|year=2003|work=New Devices|author=Polo, Luciano}} * Skau, H.O. (March 1990). "The World Wide Web and Health Information". ''New Devices''. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.w3.org/History/19921103-hypertext/hypertext/WWW/ Rana arhiva prve web stranice] * [http://www.mit.edu/people/mkgray/net/ Internet Statistics: Growth and Usage of the Web and the Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226054950/http://www.mit.edu/people/mkgray/net/ |date=26. 2. 2009 }} * [http://www.livinginternet.com/w/w.htm Living Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107015339/http://www.livinginternet.com./w/w.htm |date=7. 1. 2009 }} A comprehensive history of the Internet, including the World Wide Web. * {{dmoz|Computers/Internet/Web_Design_and_Development|Web Design and Development}} * [http://www.w3.org/ World Wide Web Konzorcij (W3C)] * [http://www.w3.org/Protocols/NL-PerfNote.html W3C Recommendations Reduce "World Wide Wait"] * [http://www.worldwidewebsize.com/ World Wide Web Size] Daily estimated size of the World Wide Web. * [https://web.archive.org/web/20110501162838/http://cle.ens-lyon.fr/40528325/0/fiche___pagelibre/ Antonio A. Casilli, Some Elements for a Sociology of Online Interactions] * [http://web-graph.org/ The Erdős Webgraph Server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301013100/http://web-graph.org/ |date=1. 3. 2021 }} nudi sedmično osvježenu grafiku koja pokazuje neprekidni rast dijelova WWW. {{Telekomunikacije}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Mreže]] [[Kategorija:Britanski izumi]] [[Kategorija:Engleski izumi]] [[Kategorija:Interakcija čovjek-računar]] 6o3cnssgrs5ozyq6eklq8tbint34p1v We Are the Champions 0 256963 3922737 3900424 2026-08-29T14:18:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija singl | ime = We Are the Champions | omot = We are the champions Omot singla.jpg | opis = | ime_muzičara_genitiv = [[Queen]]a | album = [[News of the World (album)|News of the World]] | A-strana = | B-strana = "[[We Will Rock You]]" | izdat = {{ZD|UK}} [[7. oktobar]] [[1977]]. | format = 7" [[gramofonska ploča|vinil]], [[Kompakt disk|CD]] singl | snimljen = [[1977]]. | žanr = [[rock]], [[hard rock]] | dužina = 2:59 | izdavač = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' <br> {{ZD|SAD}} ''[[Elektra Records]]'' | pisac = [[Freddie Mercury]] | producent = ''[[Queen]]'' | certifikacija = | zadnji_singl = "[[Long Away]]" <br> ([[1977]]) | ovaj_singl = "'''We Are the Champions'''" / "[[We Will Rock You]]" <br> ([[1977]]) | sljedeći_singl = "[[Spread Your Wings]]" <br> ([[1978]]) }} '''We Are the Champions''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Tekst je napisao Freddie Mercury. Singl je izdan [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1977]]. godine i nalazi se na albumu [[News of the World (album)|News of the World]] iz 1977. godine.<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio2/soldonsong/whatson/wearethechampions.shtml BRITs 25 Song Award: We Are The Champions – Queen] ''[[BBC]]''</ref> Iako je napisana [[1975]]. godine, inspirisana fudbalom, nije snimljena sve do 1977. godine. Pjesma je dostigla 2. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji i 4. mjesto na ''Billboard'' Hot 100 top-listi najboljih pjesama u SAD-u.<ref>{{Cite web |url=http://www.http/ |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519173408/http://http/ |archive-date=19. 5. 2011 |url-status=dead }}</ref> Postala je jedna od najpoznatijih i najizvođenijih pjesama Queena i svojevrstna himna.<ref name=alm>[http://www.allmusic.com/song/we-are-the-champions-t2415717 We Are the Champions: Song Review]</ref> Pjesma se i danas izvodi na različitim sportskim događajima. Poslije izlaska pjesme, njen autor je 1978. izjavio: ''Mislio sam na nogomet dok sam je pisao. Pretpostavljam da pjesmu možete smatrati mojom verzijom I Did It My Way''. Pjesmu su naknadno obradili mnogi muzičari. == Muzički spot == Spot za pjesmu je snimljen na posebno organizovanom snimanju kojem su prisustvovali i fanovi grupe. Snimanje je obavljeno u New London Theatre Centru 6. oktobra 1977. godine a režirao ga je Derek Burbridge. == Top-lista i tiraž singla == === Top-lista === {|class="wikitable sortable" !Top-lista (1977–78) !Najbolji<br />plasman |- |Austrija<ref name="Lescharts">"We Are the Champions", [http://lescharts.com/showitem.asp?key=8012&cat=s Lescharts.com]</ref> |align="center"|12. |- |Holandija |align="center"|2. |- |Njemačka<ref name="Lescharts"/> |align="center"|13. |- |Irska<ref name=irec>Irish Single Chart [http://www.irishcharts.ie/search/placement Irishcharts.ie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement |date=7. 11. 2015 }}</ref> |align="center"|3. |- |Norveška<ref name="Lescharts"/> |align="center"|6. |- |Švedska<ref name="Lescharts"/> |align="center"|14. |- |Velika Britanija<ref name=ukc>UK Singles Chart [https://web.archive.org/web/20111127164418/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=7550 Chartstats.com]</ref> |align="center"|2. |- |SAD<ref name="Billboard">Billboard allmusic.com</ref> |align="center"|4. |- |} === Tiraž === {|class="wikitable sortable" !Država !Tiraž !Broj prodatih primjeraka |- |Francuska |align="center"|Zlatni + srebrni |align="center"|789 000<ref>{{Cite web |url=http://www.infodisc.fr/Single_Certif.php |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2013 |archive-date=7. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160207022745/http://www.infodisc.fr/Single_Certif.php |url-status=dead }}</ref> |- |Velika Britanija |align="center"|Zlatni |align="center"|500 000 |- |SAD |align="center"|Platinasti |align="center"|3 243 000<ref>{{Cite web |url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-songs-from-the-last-century.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2013 |archive-date=30. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930194254/http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-songs-from-the-last-century.html |url-status=dead }}</ref> |- |} == Obrade == Pjesmu su obradili mnogi muzičari a neki od njih su: * Gitarist Hank Marvin je izveo instrumental pjesme u duetu sa Queenovim gitaristom [[Brian May]]om 1992. godine na albumu ''Into the Light''. * Muzičar Scatman John 1996. godine sa grupom drugih muzičara izvodi pjesmu "We Are the Champions" za kompilacijski album ''Queen Dance Traxxx''.<ref>Steffen Hung. [http://germancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen+Dance+Traxx&titel=Queen+Dance+Traxx+1&cat=a "Queen Dance Traxxx"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630125912/http://germancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen+Dance+Traxx&titel=Queen+Dance+Traxx+1&cat=a |date=30. 6. 2013 }} germancharts.com.</ref> * Njemačka grupa J.B.O. 1997. godine je izvela parodiju ove pjesme nazvanu "Wir sind die Champignons" ''<ref>[http://www.musik-sammler.de/media/1202 J.B.O – Laut!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130712223226/http://www.musik-sammler.de/media/1202 |date=12. 7. 2013 }} Musik Sammler.de</ref> * [[Robbie Williams]] sa vokalima grupe Queen (May i Taylor) 2001. godine za potrebe soundtracka filma for the soundtrack of the 2001 film ''A Knight's Tale''.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0183790/soundtrack "Soundtrack for "A Knight's Tale"]. Internet Movie Database.</ref> * Jean-Sébastien Lavoie na francuskom TV šou ''Nouvelle Star'', 2003. godine (zabilježila 38. mjesto u Francuskoj i 53. u Švicarskoj),<ref>"We Are the Champions" by Jean-Sébastien Lavoie, French and Swiss singles charts [http://lescharts.com/showitem.asp?key=5934&cat=s Lescharts.com] (Retrieved 29 July 2008)</ref> * Gavin DeGraw 2005. godine na albumu ''Killer Queen: A Tribute to Queen''.<ref>[http://www.allmusic.com/album/killer-queen-a-tribute-to-queen-r782664 Killer Queen: A Tribute to Queen] Allmusic. Retrieved 11 July 2011</ref> * 2005. godine u Diznijevom filmu ''Chicken Little'' * Crazy Frog – obrađujući Queenove vokale snimljene za potrebe muzičke numere povodom 2006 FIFA World Cup iz 2006. godine. Verzija je postala popularna dostigavši 1. mjesto u Francuskoj i zlatni tiraž.<ref name="Lescharts2">"We Are the Champions (Ding a Dang Dong)" [http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Crazy+Frog&titel=We+Are+The+Champions+%28Ding+A+Dang+Dong%29&cat=s Lescharts.com]</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/innuendo/#lyrics Tekstovi pjesama na oficijelnoj web stranici grupe Queen] {{Singlovi Queena}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Pjesme grupe "Queen"]] [[Kategorija:Singlovi iz 1977.]] rzhu7n0e4s10h3dp3ilbv2f6dat1soz Razvoj svjetskog rekorda u troskoku 0 263315 3922874 3753911 2026-08-30T08:57:19Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922874 wikitext text/x-wiki Sljedeće tabele prikazuju razvoj svjetskog rekorda u muškom i ženskom [[troskok]]u, koji je službeno ratificirao [[IAAF]]. == Muškarci == Prvi '''[[Spisak svjetskih rekorda u atletici|svjetski rekord]]''' u '''muškom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1912. Taj inauguralni rekord iznosio je 15,52 m, a postavio ga je [[Dan Ahearn]] 1911.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 556 |format = PDF |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 27 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> (''Napomena: oznaka "A" pokraj rekorda znači da je postignut na većoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]].'') {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|SAD}} [[Dan Ahearn]] || 30.5. 1911. || [[New York]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Nick Winter]] || 12. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,58 m''' || ||{{ZD|JAP}} [[Mikio Oda]] || 27. 10. 1931. || [[Tokio]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,72 m''' || || {{ZD|JAP}} [[Chuhei Nambu]] || 14. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,78 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Jack Metcalfe]] || 14. 12. 1935. || [[Sydney]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|0,6 ||{{ZD|JAP}} [[Naoto Tajima]] || 6. 8. 1936. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|1,6 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 3. 12. 1950. || [[São Paulo]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,01 m''' || align=center|1,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 30. 9. 1951. || [[Rio de Janeiro]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,12 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,22 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,23 m''' || align=center|1,5 ||{{ZD|SSSR}} [[Leonid Ščerbakov]] || 19. 7. 1953. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,56 m A''' || align=center|0,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 16. 3. 1955. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,59 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Rjahovski]] || 28. 7. 1958. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,70 m''' || align=center|0,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Fjedosjejev]] || 3. 5. 1959. || [[Naljčik]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,03 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|POLJ}} [[Józef Szmidt]] || 5. 8. 1960. || [[Olsztyn]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,10 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 16. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,22 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,23 m A''' || align=center|2,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,27 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[Nelson Prudêncio]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,39 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,40 m A''' || align=center|0,4 ||align=left| {{ZD|KUB}} [[Pedro Pérez]] || 5. 8. 1971. || [[Cali]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,44 m''' || align=center| –0,5 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1972. || [[Suhumi]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,89 m ''' || align=center|0,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[João Carlos de Oliveira]] || 15. 10. 1975. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,97 m''' || align=center|1,5 ||align=left| {{ZD|SAD}} [[Willie Banks]] || 16. 6. 1985. || [[Indianapolis]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,98 m''' || align=center|1,8 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 18. 7. 1995. || [[Salamanca]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,16 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,29 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |} == Žene == Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''ženskom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1990. Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 5 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 646 |format = PDF |year = 2009 |access-date = |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> === Neslužbeni razvoj rekorda prije 1990. === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''10,32 m''' || {{ZD|SAD}} [[Elizabeth Stine]] || 13. 5. 1922. || [[Mamaroneck (grad u New Yorku)|Mamaroneck]] |- |align=center| '''10,50 m''' || {{ZD|ŠVI}} [[Adrienne Känel]] || 23. 7. 1923. || [[Ženeva]] |- |align=center| '''11,62 m''' || {{ZD|JAP}} [[Kinue Hitomi]] || 17. 10. 1926. || [[Harbin]] |- |align=center| '''11,66 m''' || {{ZD|JAP}} [[Rie Yamaguchi (atletičarka)|Rie Yamaguchi]] || 21. 10. 1939. || nepoznato |- |align=center| '''12,22 m''' || {{ZD|VB}} [[Mary Bignal]] || 18. 6. 1959. || [[Street (Somerset)|Street (UK)]] |- |align=center| '''12,43 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 9. 5. 1981. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,47 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 7. 5. 1982. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,51 m''' || {{ZD|SAD}} [[Melody Smith]] || 6. 5. 1983. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,98 m''' || {{ZD|SAD}} [[Easter Gabriel]] || 7. 5. 1983. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,15 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 24. 3. 1984. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,21 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 13. 4. 1984. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,58 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 30. 5. 1985. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,68 m''' || {{ZD|BRA}} [[Esmeralda Garcia]] || 5. 6. 1986. || [[Indianapolis]] |- |align=center| '''13,71 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 2. 5. 1987. || [[Los Angeles]] |- |align=center| '''13,73 m''' || {{ZD|ADO}} [[Flora Hyacinth]] || 17. 5. 1987. || [[Tuscaloosa]] |- |align=center| '''13,78 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 6. 6. 1987. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,85 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 26. 6. 1987. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] ([[Kalifornija]]) |- |align=center| '''14,04 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 11. 10. 1987. || [[Hamamatsu]] |- |align=center| '''14,16 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 23. 4. 1988. || [[Shijiazhuang]] |- |align=center| '''14,52 m''' || {{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] || 2. 7. 1989. || [[Stockholm]] |} === Službeni razvoj rekorda od 1990 (IAAF) === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''14,54 m''' || align=center|1,1 ||{{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 25. 8. 1990. || [[Sapporo]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,95 m''' || align=center| –0,2 ||{{ZD|SSSR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 6. 1991. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,97 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|RUS}} [[Jolanda Čen]] || 18. 6. 1993. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,09 m''' || align=center|0,5 ||{{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993. || [[Stuttgart]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,50 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,67 m'''{{note||1}} || align=center|0,7 ||{{ZD|VEN}} [[Yulimar Rojas]] || 1. 8. 2021. || [[Tokio]] |} {{note||1}} – čeka ratifikaciju == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Troskok]] [[Kategorija:Troskok|Svjetski rekord]] jwg7zj7wcl3am5uni6eglmdbimbqd6d 3922877 3922874 2026-08-30T09:01:03Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922877 wikitext text/x-wiki Sljedeće tabele prikazuju razvoj svjetskog rekorda u muškom i ženskom [[troskok]]u, koji je službeno ratificirao [[IAAF]]. == Muškarci == Prvi '''[[Spisak svjetskih rekorda u atletici|svjetski rekord]]''' u '''muškom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1912. Taj inauguralni rekord iznosio je 15,52 m, a postavio ga je [[Dan Ahearn]] 1911.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 556 |format = PDF |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 27 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> (''Napomena: oznaka "A" pokraj rekorda znači da je postignut na većoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]].'') {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|SAD}} [[Dan Ahearn]] || 30.5. 1911. || [[New York]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Nick Winter]] || 12. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,58 m''' || ||{{ZD|JAP}} [[Mikio Oda]] || 27. 10. 1931. || [[Tokio]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,72 m''' || || {{ZD|JAP}} [[Chuhei Nambu]] || 14. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,78 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Jack Metcalfe]] || 14. 12. 1935. || [[Sydney]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|0,6 ||{{ZD|JAP}} [[Naoto Tajima]] || 6. 8. 1936. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|1,6 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 3. 12. 1950. || [[São Paulo]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,01 m''' || align=center|1,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 30. 9. 1951. || [[Rio de Janeiro]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,12 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,22 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,23 m''' || align=center|1,5 ||{{ZD|SSSR}} [[Leonid Ščerbakov]] || 19. 7. 1953. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,56 m A''' || align=center|0,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 16. 3. 1955. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,59 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Rjahovski]] || 28. 7. 1958. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,70 m''' || align=center|0,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Fjedosjejev]] || 3. 5. 1959. || [[Naljčik]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,03 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|POLJ}} [[Józef Szmidt]] || 5. 8. 1960. || [[Olsztyn]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,10 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 16. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,22 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,23 m A''' || align=center|2,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,27 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[Nelson Prudêncio]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,39 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,40 m A''' || align=center|0,4 ||align=left| {{ZD|KUB}} [[Pedro Pérez]] || 5. 8. 1971. || [[Cali]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,44 m''' || align=center| –0,5 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1972. || [[Suhumi]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,89 m ''' || align=center|0,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[João Carlos de Oliveira]] || 15. 10. 1975. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,97 m''' || align=center|1,5 ||align=left| {{ZD|SAD}} [[Willie Banks]] || 16. 6. 1985. || [[Indianapolis]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,98 m''' || align=center|1,8 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 18. 7. 1995. || [[Salamanca]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,16 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,29 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |} == Žene == Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''ženskom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1990. Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 5 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 646 |format = PDF |year = 2009 |access-date = |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> === Neslužbeni razvoj rekorda prije 1990. === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''10,32 m''' || {{ZD|SAD}} [[Elizabeth Stine]] || 13. 5. 1922. || [[Mamaroneck (grad u New Yorku)|Mamaroneck]] |- |align=center| '''10,50 m''' || {{ZD|ŠVI}} [[Adrienne Känel]] || 23. 7. 1923. || [[Ženeva]] |- |align=center| '''11,62 m''' || {{ZD|JAP}} [[Kinue Hitomi]] || 17. 10. 1926. || [[Harbin]] |- |align=center| '''11,66 m''' || {{ZD|JAP}} [[Rie Yamaguchi (atletičarka)|Rie Yamaguchi]] || 21. 10. 1939. || nepoznato |- |align=center| '''12,22 m''' || {{ZD|VB}} [[Mary Bignal]] || 18. 6. 1959. || [[Street (Somerset)|Street (UK)]] |- |align=center| '''12,43 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 9. 5. 1981. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,47 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 7. 5. 1982. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,51 m''' || {{ZD|SAD}} [[Melody Smith]] || 6. 5. 1983. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,98 m''' || {{ZD|SAD}} [[Easter Gabriel]] || 7. 5. 1983. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,15 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 24. 3. 1984. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,21 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 13. 4. 1984. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,58 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 30. 5. 1985. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,68 m''' || {{ZD|BRA}} [[Esmeralda Garcia]] || 5. 6. 1986. || [[Indianapolis]] |- |align=center| '''13,71 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 2. 5. 1987. || [[Los Angeles]] |- |align=center| '''13,73 m''' || {{ZD|ADO}} [[Flora Hyacinth]] || 17. 5. 1987. || [[Tuscaloosa]] |- |align=center| '''13,78 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 6. 6. 1987. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,85 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 26. 6. 1987. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] ([[Kalifornija]]) |- |align=center| '''14,04 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 11. 10. 1987. || [[Hamamatsu]] |- |align=center| '''14,16 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 23. 4. 1988. || [[Shijiazhuang]] |- |align=center| '''14,52 m''' || {{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] || 2. 7. 1989. || [[Stockholm]] |} === Službeni razvoj rekorda od 1990 (IAAF) === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''14,54 m''' || align=center|1,1 ||{{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 25. 8. 1990. || [[Sapporo]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,95 m''' || align=center| –0,2 ||{{ZD|SSSR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 6. 1991. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,97 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|RUS}} [[Jolanda Čen]] || 18. 6. 1993. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,09 m''' || align=center|0,5 ||{{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993. || [[Stuttgart]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,50 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,67 m'''{{note||1}} || align=center|0,7 ||{{ZD|VEN}} [[Yulimar Rojas]] || 1. 8. 2021. || [[Tokio]] |} {{note||1}} – čeka ratifikaciju == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Skok]] [[Kategorija:Troskok|Svjetski rekord]] dcm7a7efqi6ft93kjqust9qdtd7h1k0 3922885 3922877 2026-08-30T09:05:29Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922885 wikitext text/x-wiki Sljedeće tabele prikazuju razvoj svjetskog rekorda u muškom i ženskom [[troskok]]u, koji je službeno ratificirao [[IAAF]]. == Muškarci == Prvi '''[[Spisak svjetskih rekorda u atletici|svjetski rekord]]''' u '''muškom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1912. Taj inauguralni rekord iznosio je 15,52 m, a postavio ga je [[Dan Ahearn]] 1911.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 556 |format = PDF |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 27 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> (''Napomena: oznaka "A" pokraj rekorda znači da je postignut na većoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]].'') {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|SAD}} [[Dan Ahearn]] || 30.5. 1911. || [[New York]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,52 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Nick Winter]] || 12. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,58 m''' || ||{{ZD|JAP}} [[Mikio Oda]] || 27. 10. 1931. || [[Tokio]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,72 m''' || || {{ZD|JAP}} [[Chuhei Nambu]] || 14. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''15,78 m''' || ||{{ZD|AUS}} [[Jack Metcalfe]] || 14. 12. 1935. || [[Sydney]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|0,6 ||{{ZD|JAP}} [[Naoto Tajima]] || 6. 8. 1936. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,00 m''' || align=center|1,6 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 3. 12. 1950. || [[São Paulo]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,01 m''' || align=center|1,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 30. 9. 1951. || [[Rio de Janeiro]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,12 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,22 m''' || ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 23. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,23 m''' || align=center|1,5 ||{{ZD|SSSR}} [[Leonid Ščerbakov]] || 19. 7. 1953. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,56 m A''' || align=center|0,2 ||{{ZD|BRA}} [[Adhemar da Silva]] || 16. 3. 1955. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,59 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Rjahovski]] || 28. 7. 1958. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''16,70 m''' || align=center|0,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Oleg Fjedosjejev]] || 3. 5. 1959. || [[Naljčik]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,03 m''' || align=center|1,0 ||{{ZD|POLJ}} [[Józef Szmidt]] || 5. 8. 1960. || [[Olsztyn]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,10 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 16. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,22 m A''' || align=center|0,0 ||{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Gentile]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,23 m A''' || align=center|2,0 ||{{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,27 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[Nelson Prudêncio]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,39 m A''' || align=center|2,0 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,40 m A''' || align=center|0,4 ||align=left| {{ZD|KUB}} [[Pedro Pérez]] || 5. 8. 1971. || [[Cali]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,44 m''' || align=center| –0,5 ||align=left| {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 17. 10. 1972. || [[Suhumi]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,89 m ''' || align=center|0,0 ||align=left| {{ZD|BRA}} [[João Carlos de Oliveira]] || 15. 10. 1975. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,97 m''' || align=center|1,5 ||align=left| {{ZD|SAD}} [[Willie Banks]] || 16. 6. 1985. || [[Indianapolis]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''17,98 m''' || align=center|1,8 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 18. 7. 1995. || [[Salamanca]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,16 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- |align=center| '''18,29 m''' || align=center|1,3 ||align=left| {{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || 7. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |} == Žene == Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''ženskom troskoku''' priznat je od IAAF-a 1990. Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 5 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 646 |format = PDF |year = 2009 |access-date = |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> === Neslužbeni razvoj rekorda prije 1990. === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''10,32 m''' || {{ZD|SAD}} [[Elizabeth Stine]] || 13. 5. 1922. || [[Mamaroneck (grad u New Yorku)|Mamaroneck]] |- |align=center| '''10,50 m''' || {{ZD|ŠVI}} [[Adrienne Känel]] || 23. 7. 1923. || [[Ženeva]] |- |align=center| '''11,62 m''' || {{ZD|JAP}} [[Kinue Hitomi]] || 17. 10. 1926. || [[Harbin]] |- |align=center| '''11,66 m''' || {{ZD|JAP}} [[Rie Yamaguchi (atletičarka)|Rie Yamaguchi]] || 21. 10. 1939. || nepoznato |- |align=center| '''12,22 m''' || {{ZD|VB}} [[Mary Bignal]] || 18. 6. 1959. || [[Street (Somerset)|Street (UK)]] |- |align=center| '''12,43 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 9. 5. 1981. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,47 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 7. 5. 1982. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,51 m''' || {{ZD|SAD}} [[Melody Smith]] || 6. 5. 1983. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''12,98 m''' || {{ZD|SAD}} [[Easter Gabriel]] || 7. 5. 1983. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,15 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 24. 3. 1984. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,21 m''' || {{ZD|SAD}} [[Terri Turner]] || 13. 4. 1984. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,58 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 30. 5. 1985. || [[Austin (Texas)|Austin]] |- |align=center| '''13,68 m''' || {{ZD|BRA}} [[Esmeralda Garcia]] || 5. 6. 1986. || [[Indianapolis]] |- |align=center| '''13,71 m''' || {{ZD|SAD}} [[Wendy Brown (atletičarka)|Wendy Brown]] || 2. 5. 1987. || [[Los Angeles]] |- |align=center| '''13,73 m''' || {{ZD|ADO}} [[Flora Hyacinth]] || 17. 5. 1987. || [[Tuscaloosa]] |- |align=center| '''13,78 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 6. 6. 1987. || [[Baton Rouge]] |- |align=center| '''13,85 m''' || {{ZD|SAD}} [[Sheila Hudson]] || 26. 6. 1987. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] ([[Kalifornija]]) |- |align=center| '''14,04 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 11. 10. 1987. || [[Hamamatsu]] |- |align=center| '''14,16 m''' || {{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 23. 4. 1988. || [[Shijiazhuang]] |- |align=center| '''14,52 m''' || {{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] || 2. 7. 1989. || [[Stockholm]] |} === Službeni razvoj rekorda od 1990 (IAAF) === {| class="wikitable sortable" |- !Dužina!!Vjetar (m/s)!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |align=center| '''14,54 m''' || align=center|1,1 ||{{ZD|KIN}} [[Li Huirong]] || 25. 8. 1990. || [[Sapporo]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,95 m''' || align=center| –0,2 ||{{ZD|SSSR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 6. 1991. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''14,97 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|RUS}} [[Jolanda Čen]] || 18. 6. 1993. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,09 m''' || align=center|0,5 ||{{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993. || [[Stuttgart]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,50 m''' || align=center|0,9 ||{{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf2/> |- |align=center| '''15,67 m'''{{note||1}} || align=center|0,7 ||{{ZD|VEN}} [[Yulimar Rojas]] || 1. 8. 2021. || [[Tokio]] |} {{note||1}} – čeka ratifikaciju == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Skok 4]] [[Kategorija:Troskok|Svjetski rekord]] 9tl2cm98b96m1g30cu1h90giqa6smze Šablon:Razvoji atletskih rekorda 10 263317 3922914 3017803 2026-08-30T09:25:52Z Andrii Grebonkin 102424 3922914 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Razvoji atletskih rekorda | naslov = Razvoji atletskih rekorda | podaciklasa = hlist | grupa1 = Svjetski | podaci1 = * 100 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m – žene|žene]] * 200 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m – žene|žene]] * 400 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m – žene|žene]] * 4 × 100 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 4 × 100 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 4 × 100 m – žene|žene]] * 4 × 400 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 4 × 400 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 4 × 400 m – žene|žene]] * 800 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m|razvoj]] * 1000 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m|razvoj]] * 1500 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 1500 m|razvoj]] * Milja ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 1 milju|razvoj]] * 3000 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m – žene|žene]] * 5000 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m|razvoj]] * 10.000 m ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m|razvoj]] * Maraton ** [[Razvoj svjetskog rekorda u maratonu|razvoj]] * 10 km hodanje ** [[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 10 km – žene|žene]] * 20 km hodanje ** [[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km – žene|žene]] * 50 km hodanje ** [[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 50 km|razvoj]] * 80 m prepone ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 80 m s preponama|razvoj]] * 110/100 m prepone ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 110 m s preponama|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama|žene]] * 400 m prepone ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama – žene|žene]] * 3000 m prepreke ** [[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama|razvoj]] * Skok u vis ** [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis – muškarci|muškarci – na otvorenom]] ** [[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku u vis – muškarci|muškarci – dvorana]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis – žene|žene]] * Skok u dalj ** [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj|razvoj]] * Troskok ** [[Razvoj svjetskog rekorda u troskoku|razvoj]] * Skok s motkom ** [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom – muškarci|muškarci – na otvorenom]] ** [[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku s motkom – muškarci|muškarci – dvorana]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom – žene|žene]] * Disk ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska – žene|žene]] * Kladivo ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva – žene|žene]] * Koplje ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja – žene|žene]] * Kugla ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle – žene|žene]] * Desetoboj ** [[Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju|razvoj]] * Sedmoboj ** [[Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju – muškarci|muškarci]] ** [[Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju – žene|žene]] * Petoboj ** [[Petoboj (atletika)#Razvoj svjetskog rekorda|razvoj]] | grupa3 = Evropski | podaci3 = * 100 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 100 m – muškarci|muškarci]] * 200 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 200 m – muškarci|muškarci]] * 400 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 400 m – muškarci|muškarci]] * 800 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 800 m – muškarci|muškarci]] * 1500 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 1500 m – muškarci|muškarci]] * 5000 m ** [[Razvoj evropskog rekorda na 5000 m – muškarci|muškarci]] }}<noinclude> [[Kategorija:Atletski šabloni]] [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici| ]] </noinclude> polbz0eyp8j3edltqb1kqy55d003vvh Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj 0 263338 3922884 3854739 2026-08-30T09:05:02Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922884 wikitext text/x-wiki Sljedeće tabele prikazuju razvoj svjetskog rekorda u muškom i ženskom [[skok u dalj|skoku u dalj]], koji je službeno ratificirao [[IAAF]]. ==Muškarci== Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''muškom skoku u dalj''' priznat je od IAAF-a [[1912]]. Taj inauguralni rekord iznosio je 7,61 [[metar|m]], a postavio ga je [[Peter O'Connor (atletičar)|Peter O'Connor]] [[1901]].<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 556 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 18 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> (''Napomena: oznaka "A" pokraj rekorda znači da je postignut na većoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]].'') {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! colspan=2 scope=col| Dužina ! scope=col| Vjetar<br />(m/s) ! scope=col| Takmičar ! scope=col| Lokacija ! scope=col| Datum |- |align="center"| '''7,61 m''' | | ||{{ZD|IRS}} [[Peter O'Connor (atletičar)|Peter O'Connor]]<sup>1</sup> |align="center"|[[Dublin]] |align="center"|[[5. august]] [[1901]]. |- |align="center"| '''7,69 m''' | | |{{ZD|SAD}} [[Edward Gourdin]] |align="center"|[[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] ([[SAD]]) |align="center"|[[23. juli]] [[1923]]. |- |align="center"| '''7,76 m''' | | |{{ZD|SAD}} [[Robert LeGendre]] |align="center"|[[Pariz]] |align="center"|[[7. juli]] [[1924]]. |- |align="center"| '''7,89 m''' | | |{{ZD|SAD}} [[William DeHart Hubbard|W. DeHart Hubbard]] |align="center"|[[Chicago]] |align="center"|[[13. juni]] [[1925]]. |- |align="center"| '''7,90 m''' | | |{{ZD|SAD}} [[Ed Hamm|Edward Hamm]] |align="center"|[[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] (SAD) |align="center"|[[7. juli]] [[1928]]. |- |align="center"| '''7,93 m''' | |0,0 |{{ZD|HAI}} [[Sylvio Cator]] |align="center"|[[Pariz]] |align="center"|[[9. septembar]] [[1928]]. |- |align="center"| '''7,98 m''' | |0,5 |{{ZD|JAP}} [[Chuhei Nambu]] |align="center"|[[Tokyo]] |align="center"|[[27. oktobar]] [[1931]]. |- |align="center"| '''8,13 m''' | |1,5 |{{ZD|SAD}} [[Jesse Owens]] |align="center"|[[Ann Arbor]] |align="center"|[[25. maj]] [[1935]]. |- |align="center"| '''8,21 m''' | |0,0 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] |align="center"|[[12. august]] [[1960]]. |- |align="center"| '''8,24 m''' | |1,8 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Modesto (Kalifornija)|Modesto]] |align="center"|[[27. maj]] [[1961]]. |- |align="center"| '''8,28 m''' | |1,2 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Moskva]] |align="center"|[[16. juli]] [[1961]]. |- |align="center"| '''8,31 m''' | |align=left|-0,1 |{{ZD|SSSR}} [[Igor Ter-Ovanesjan]] |align="center"|[[Erevan]] |align="center"|[[10. juni]] [[1962]]. |- |align="center"| '''8,31 m''' | |0,0 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Kingston]] |align="center"|[[15. august]] [[1964]]. |- |align="center"| '''8,34 m''' | |1,0 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Los Angeles]] |align="center"|[[12. septembar]] [[1964]]. |- |align="center"| '''8,35 m''' | |0,0 |{{ZD|SAD}} [[Ralph Boston]] |align="center"|[[Modesto (Kalifornija)|Modesto]] |align="center"|[[29. maj]] [[1965]]. |- |align="center"| '''8,35 m''' |A |0,0 |{{ZD|SSSR}} [[Igor Ter-Ovanesjan]] |align="center"|[[Mexico City]] |align="center"|[[19. oktobar]] [[1967]]. |- |align="center"| '''8,90 m''' |A |2,0 |{{ZD|SAD}} [[Bob Beamon]] |align="center"|[[Mexico City]] |align="center"|[[18. oktobar]] [[1968]]. |- |- bgcolor="#FFECB2" |align="center"| '''8,95 m''' | |0,3 |{{ZD|SAD}} [[Mike Powell]] |align="center"|[[Tokyo]] |align="center"|[[30. august]] [[1991]]. |} <sup>1</sup> - Irska je [[1901]]. i dalje bila dio [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali O'Connor je sebe smatrao [[Irci|Ircem]] i takmičio se i ovom prilikom kao član irske amaterske atletske asocijacije. ==Žene== Prvi svjetski rekord u ženskom skoku u dalj priznat je od FSFI-a (Međunarodne federacije za ženski sport) [[1922]]. FSFI je [[1936]]. ušao u sastav IAAF-a. Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 36 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009. |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = str 546, 646 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! scope=col| Dužina ! scope=col| Vjetar ! scope=col| Takmičarka ! scope=col| Mjesto ! scope=col| Datum |- |align="center"| '''5,16 m''' | |{{ZD|ČSSR}} [[Marie Mejzlikova]] |align="center"|[[Prag]] |[[6. august]] [[1922]]. |- |align="center"| '''5,30 m''' | |{{ZD|ČSSR}} [[Marie Mejzlikova]] |align="center"|[[Prag]] |[[23. septembar]] 1923. |- |align="center"| '''5,485 m''' | |{{ZD|UK}} [[Muriel Gunn]] |align="center"|[[London]] |[[2. august]] [[1926]]. |- |align="center"| '''5.50 m''' | |{{ZD|JAP}} [[Kinue Hitomi]] |align="center"|[[Göteborg]] |[[28. august]] [[1926]]. |- |align="center"| '''5,57 m''' | |{{ZD|UK}} [[Muriel Gunn]] |align="center"|[[London]] |align="center"|[[1. august]] [[1927]]. |- |align="center"| '''5,98 m''' | |{{ZD|JAP}} [[Kinue Hitomi]] |align="center"|[[Osaka]] |align="center"|[[20. maj]] [[1928]]. |- |align="center"| '''6,12 m''' | |{{ZD|NNJE}} [[Christel Schultz]] |align="center"|[[Berlin]] |align="center"|[[30. juli]] [[1939]]. |- |align="center"| '''6,25 m''' | |{{ZD|HOL}} [[Fanny Blankers-Koen]] |align="center"|[[Leyde]] |align="center"|[[19. septembar]] [[1943]]. |- |align="center"| '''6,28 m''' | |{{ZD|NZL}} [[Yvette Williams]] |align="center"|[[Gisborne (Novi Zeland)|Gisborne]] |align="center"|[[20. februar]] [[1954]]. |- |align="center"| '''6,28 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Galina Vinogradova]] |align="center"|[[Moskva]] |align="center"|[[11. septembar]] [[1955]]. |- |align="center"| '''6,31 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Galina Vinogradova]] |align="center"|[[Tbilisi]] |align="center"|[[18. novembar]] [[1955]]. |- |align="center"| '''6,35 m''' | |{{ZD|POLJ}} [[Elżbieta Krzesińska]] |align="center"|[[Budimpešta]] |align="center"|[[20. august]] [[1956]]. |- |align="center"| '''6,35 m''' | |{{ZD|POLJ}} [[Elżbieta Krzesińska]] |align="center"|[[Melbourne]] |align="center"|[[27. novembar]] [[1956]]. |- |align="center"| '''6,40 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Hildrun Claus]] |align="center"|[[Erfurt]] |align="center"|[[7. august]] [[1960]]. |- |align="center"| '''6,42 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Hildrun Claus]] |align="center"|[[Berlin]] |align="center"|[[23. juni]] [[1961]]. |- |align="center"| '''6,48 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Ščelkanova]] |align="center"|[[Moskva]] |align="center"|[[16. juli]] [[1961]]. |- |align="center"| '''6,53 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Ščelkanova]] |align="center"|[[Leipzig]] |align="center"|[[10. juni]] [[1962]]. |- |align="center"| '''6,70 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Ščelkanova]] |align="center"|[[Moskva]] |align="center"|[[4. juli]] [[1964]]. |- |align="center"| '''6,76 m''' | |{{ZD|UK}} [[Mary Rand]] |align="center"|[[Tokyo]] |align="center"|[[14. oktobar]] [[1964]]. |- |align="center"| '''6,82 m''' | |{{ZD|RUM}} [[Viorica Viscopoleanu]] |align="center"|[[Mexico City]] |align="center"|[[14. oktobar]] [[1968]]. |- |align="center"| '''6,84 m''' | |{{ZD|SRNJ}} [[Heide Rosendahl]] |align="center"|[[Torino]] |align="center"|[[3. septembar]] [[1970]]. |- |align="center"| '''6,92 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Angela Voigt]] |align="center"|[[Dresden]] |align="center"|[[9. maj]] [[1976]]. |- |align="center"| '''6,99 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Siegrun Siegl]] |align="center"|[[Dresden]] |align="center"|[[26. juli]] [[1976]]. |- |align="center"| '''7,07 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Vilma Bardauskiené]] |align="center"|[[Chișinău|Kišinjev]] |align="center"|[[18. august]] [[1978]]. |- |align="center"| '''7,09 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Vilma Bardauskiené]] |align="center"|[[Prag]] |align="center"|[[29. august]] [[1978]]. |- |align="center"| '''7,20 m''' | |{{ZD|RUM}} [[Valy Ionescu]] |align="center"|[[Bukurešt]] |align="center"|[[1. august]] [[1982]]. |- |align="center"| '''7,21 m''' | |{{ZD|RUM}} [[Anişoara Cuşmir]] |align="center"|[[Bukurešt]] |align="center"|[[15. maj]] [[1983]]. |- |align="center"| '''7,43 m''' | |{{ZD|RUM}} [[Anişoara Cuşmir]] |align="center"|[[Bukurešt]] |align="center"|[[4. juni]] [[1983]]. |- |align="center"| '''7,44 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Heike Drechsler]] |align="center"|[[Berlin]] |align="center"|[[22. septembar]] [[1985]]. |- |align="center"| '''7,45 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Heike Drechsler]] |align="center"|[[Tallinn]] |align="center"|[[21. juni]] [[1986]]. |- |align="center"| '''7,45 m''' | |{{ZD|NJDR}} [[Heike Drechsler]] |align="center"|[[Dresden]] |align="center"|[[3. juli]] [[1986]]. |- |align="center"| '''7,45 m''' | |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] |align="center"|[[Dresden]] |align="center"|[[13. august]] [[1987]]. |- bgcolor="#FFECB2" |align="center"| '''7,52 m''' | |{{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] |align="center"|[[Lenjingrad]] |align="center"|[[11. juni]] [[1988]]. |} == U dvorani == === Muškarci === {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+ |- ! scope=col| Dužina ! scope=col| Takmičar ! scope=col| Lokacija ! scope=col| Datum |- |align="center"| 8,30 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Beamon]] |align="center"|[[Detroit]] |align="center"|[[15. mart]] [[1968]]. |- |align="center"| 8,38 |{{ZD|SAD}} [[Larry Myricks]] |align="center"|[[Johnson City (New York)|Johnson City]] |align="center"|[[11. januar]] [[1980]]. |- |align="center"| 8,49 |{{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] |align="center"|[[Fort Worth]] |align="center"|[[20. februar]] [[1981]]. |- |align="center"| 8,56 |{{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] |align="center"|[[East Rutherford]] |align="center"|[[16. januar]] [[1982]]. |- bgcolor="#FFECB2" |align="center"| 8,79 |{{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] |align="center"|[[New York]] |align="center"|[[27. januar]] [[1984]]. |} ==Reference== {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Skok 3]] [[Kategorija:Skok u dalj]] 1pptrul6qtzn4906jyhast89ul0czia Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom – žene 0 263379 3922901 3854742 2026-08-30T09:18:47Z Andrii Grebonkin 102424 /* Napomene */ 3922901 wikitext text/x-wiki Prvi [[svjetski rekord]] u ženskom [[skok s motkom|skoku s motkom]] priznat je od [[IAAF]]-a [[1992]]. Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 54 svjetska rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> ==Razvoj== {| class="wikitable" !Rekord !Takmičarka !Država !Lokacija !Datum !#<ref>Broj označava koji je put dotična atletičarka srušila rekord.</ref> |- |4,05 [[metar|m]]<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009. |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = str. 546, 645 |format = pdf |date = 2009 |access-date = 30. 7. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> |[[Sun Caiyun]] |{{ZID|Kina}} |[[Nanjing]] |[[21. maj]] [[1992]]. |1 |- |4,08 m<ref name=iaaf/> |[[Sun Caiyun]] |{{ZID|Kina}} |[[Taiyuan]] |[[18. maj]] [[1995]]. |2 |- |4,08 m<ref name=iaaf/> |[[Zhong Guiqing]] |{{ZID|Kina}} |[[Taiyuan]] |[[18. maj]] [[1995]]. |1 |- |4,10 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Ljubljana]] |[[21. maj]] [[1995]]. |1 |- |4,12 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Duisburg]] |[[18. juni]] [[1995]]. |2 |- |4,13 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Wesel]] |[[24. juni]] [[1995]]. |3 |- |4,14 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Gateshead]] |[[2. juli]] [[1995]]. |4 |- |4,15 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Ostrava]] |[[6. juli]] [[1995]]. |5 |- |4,16 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Feldkirch (grad)|Feldkirch]] |[[14. juli]] [[1995]]. |6 |- |4,17 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Feldkirch (grad)|Feldkirch]] |[[15. juli]] [[1995]]. |7 |- |4,18 m<ref name=iaaf/> |[[Andrea Müller]] |{{ZID|Njemačka}} |[[Zittau]] |[[5. august]] [[1995]]. |1 |- |4,20 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Köln]] |[[18. august]] [[1995]]. |8 |- |4,21 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Linz]] |[[22. august]] [[1995]]. |9 |- |4,22 m<ref name=iaaf/> |[[Daniela Bártová]] |{{ZID|Češka}} |[[Salgotarjan]] |[[11. septembar]] [[1995]]. |10 |- |4,25 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Melbourne]] |[[30. novembar]] [[1995]]. |1 |- |4,28 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Perth]] |[[17. decembar]] [[1995]]. |2 |- |4,41 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Perth]] |[[28. januar]] [[1996]]. |3 |- |4,42 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Reims]] |[[29. juni]] [[1996]]. |4 |- |4,45 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Sapporo]] |[[14. juli]] [[1996]]. |5 |- |4,50 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Melbourne]] |[[8. februar]] [[1997]]. |6 |- |4,55 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Melbourne]] |[[20. februar]] [[1997]]. |7 |- |4,57 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Auckland]] |[[21. februar]] [[1998]]. |8 |- |4,58 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Melbourne]] |[[14. mart]] [[1998]]. |9 |- |4,59 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Brisbane]] |[[21. mart]] [[1998]]. |10 |- |4,60 m<ref name=iaaf/> |[[Emma George]] |{{ZID|Australija}} |[[Sydney]] |[[20. februar]] [[1999]]. |11 |- |4,60 m<ref name=iaaf/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Sevilla]] |[[21. august]] [[1999]]. |1 |- |4,60 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2>"Od 2000. [[IAAF]]-ovo Pravilo 260.18s (bivše 260.6.a) prepravljeno je i sada kaže da svjetski rekordi (u suprotnosti prema svjetskim dvoranskim rekordima) mogu biti postavljeni u objektu 's krovom ili bez njega'. Dosad je ova promjena utjecala na samo jednu disciplinu - ženski skok s motkom, ali ona nije primijenjena retrospektivno. Stoga se svjetski rekordi iz 2000. i 2001, koje su postavile Dragila i Feofanova, mogu smatrati 'apsolutnima' i pojaviti na ovom spisku." [http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |date=29. 6. 2011 }} (str. 546) Ovo pravilo također važi i za visine Isinbajeve i Feofanove iz 2004.</ref> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Pocatello]] |[[19. februar]] [[2000]]. |2 |- |4,62 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Atlanta]] |[[3. mart]] [[2000]]. |3 |- |4,63 m<ref name=iaaf/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Sacramento]] |[[23. juli]] [[2000]]. |4 |- |4,63 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[New York]] |[[2. februar]] [[2001]]. |5 |- |4,64 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Svjetlana Feofanova]] |{{ZID|Rusija}} |[[Dortmund]] |[[11. februar]] [[2001]]. |1 |- |4,66 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Pocatello]] |[[17. februar]] [[2001]]. |6 |- |4,70 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Pocatello]] |[[17. februar]] [[2001]]. |7 |- |4,70 m<ref name=iaaf/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Pocatello]] |[[27. april]] [[2001]]. |8 |- |4,71 m<ref name=iaaf/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |[[9. juni]] [[2001]]. |9 |- |4,81 m<ref name=iaaf/> |[[Stacy Dragila]] |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |[[9. juni]] [[2001]]. |10 |- |4,82 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Gateshead]] |[[13. juli]] [[2003]]. |1 |- |4,83 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Donjeck]] |[[15. februar]] [[2004]]. |2 |- |4,85 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Svjetlana Feofanova]]<ref>Na svom spisku s razvojem rekorda objavljenom 2009. IAAF navodi da je Isinbajeva postavila ovaj rekord [[20. februar]]a 2004. Međutim, u više drugih izvora, uključujući IAAF-ov [http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=i/age=n/season=2004/sex=W/all=n/legal=A/disc=PV/detail.html vlastiti spisak najviših skokova s motkom u dvorani 2004], stoji da je zapravo Feofanova postavila ovaj rekord.</ref> |{{ZID|Rusija}} |[[Atina]] |[[22. februar]] [[2004]]. |2 |- |4,86 m ''(d)''<ref name=iaaf/><ref name=iaaf2/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Budimpešta]] |[[6. mart]] [[2004]]. |3 |- |4,87 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Gateshead]] |[[27. juni]] [[2004]]. |4 |- |4,88 m<ref name=iaaf/> |[[Svjetlana Feofanova]] |{{ZID|Rusija}} |[[Heraklion]] |[[4. juli]] [[2004]]. |3 |- |4,89 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Birmingham]] |[[25. juli]] [[2004]]. |5 |- |4,90 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[London]] |[[30. juli]] [[2004]]. |6 |- |4,91 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Atina]] |[[24. august]] [[2004]]. |7 |- |4,92 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Bruxelles]] |[[3. septembar]] [[2004]]. |8 |- |4,93 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Lausanne]] |[[5. juli]] [[2005]]. |9 |- |4,95 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Madrid]] |[[16. juli]] [[2005]]. |10 |- |4,96 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[London]] |[[22. juli]] [[2005]]. |11 |- |5,00 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[London]] |[[22. juli]] [[2005]]. |12 |- |5,01 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Helsinki]] |[[9. august]] [[2005]]. |13 |- |5,03 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Rim]] |[[11. juli]] [[2008]]. |14 |- |5,04 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Monako]] |[[29. juli]] [[2008]]. |15 |- |5,05 m<ref name=iaaf/> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Peking]] |[[18. august]] [[2008]]. |16 |- |5,06 m<ref name=iaaf3>{{cite web |title = World Records Ratified |url = http://www.iaaf.org/news/kind=101/newsid=54776.html |access-date = 9. 11. 2009 |archive-date = 23. 10. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121023155250/http://www.iaaf.org/news/kind=101/newsid=54776.html |url-status = dead }}</ref> |[[Jelena Isinbajeva]] |{{ZID|Rusija}} |[[Zürich]] |[[28. august]] [[2009]]. |17 |- |} ==Napomene== {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Skok 2]] [[Kategorija:Skok s motkom]] jakuy1qjomnec8fpk36ouuh3jhw4fvy Bratislavski kraj 0 263517 3922848 3854747 2026-08-30T02:59:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922848 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Regija Bratislava | izvorno_ime =Bratislavský kraj | drugo_ime = | kategorija = [[Regije Slovačke|Slovačka regija]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Bratislavsky vlajka.svg | simbol = Coat of Arms of Bratislava Region.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Slovačka | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa =[[Mađarska]]<br>[[Austrija]]<br>[[Trnava (regija)|Trnava]] | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = [[Dunav]] <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Bratislava]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = {{SK|aA}} <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = {{SK|p}} | stanovništvo_datum ={{SK|y}}.{{SK|P}} | stanovništvo_gustoća = {{SK|d}} <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider = [[Pavol Frešo]] | lider_vrsta = Predsjednik <br>regije: | partija_lidera = [[SDKÚ-DS]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +1 | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Bratislava_kraj.png <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = www.vs.sk/kuba/ <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Regija Bratislava''' ([[Slovački jezik|slovački]]: ''Bratislavský kraj'') je jedna od [[Regije Slovačke|slovačkih administrativnih regija]] sa glavnim gradom [[Bratislava|Bratislavom]]. [[{{SK|y}}]]., zauzima površinu od {{SK|a}}&nbsp;km<sup>2</sup> i ukupno ima {{SK|p}} stanovnika.{{SK|PA}} Regije je prvi put osnovana [[1923]]. godine a u sadašnjim granicama postoji od [[1996]]. godine. To je najbogatija regija u Slovačkoj, regija s najvišim stepenom urbanizacije koji se kreće oko 85%, a prema Eurostatu iz [[2010]]. godine sa 43.100 € [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a po glavi stanovnika sedma je najbogatija regija [[Evropska unija|Evropske unije]].<ref>{{Cite web |url=http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 8. 2013 |archive-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140602195901/http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830 |url-status=dead }}</ref> Površinom je najmanja od ukupno 8 slovačkih regija. == Geografija == Regija se nalazi u jugozapadnom dijelu [[Slovačka|Slovačke]] sa površinom od skoro 2053&nbsp;km<sup>2</sup> i brojem stanovnika od 606.753 (2006). Regija je podijeljena [[Mali Karpati|Malim Karpatima]] koji se prostiru od Bratislave dalje prema sjeveroistoku. Ova planina odvaja regiju u dvije nizine, na nizinu Záhorie na zapadu i plodnu podunavsku nizinu na istoku regije, u kojoj se uglavnom uzgajaju poloprivredne kulture kao što je [[pšenica]] i [[kukuruz]]. Veće [[Rijeka|rijeke]] u regiji su Morava, [[Dunav]] i Mali Dunav. U regiji postoje tri zaštićena parka prirode. Ova regija graniči sa Regijom Trnava na sjeveru i istoku, sa Győr-Moson-Sopron u [[Mađarska|Mađarskoj]] na jugu, Gradišćem u [[Austrija|Austriji]] na jugozapadu i [[Donja Austrija|Donjom Austrijom]] (Austrija) na zapadu. == Historija == Prvo poznato stalno naselje na području današnje regije Bratislave se javlja još u [[Neolit]]u, oko 5000 godina p. n. e. Rimljani u 1. stoljeću osnivaju svoj kamp Gerulatu, na desnoj obali Dunava i tu ostaju do 4. stoljeća. Područje poslije postaje dio Kneževine Nitre, a kasnije, u 9. stoljeću i dio [[Velika Moravska|Velike Moravske]]. Od 10. stoljeća pa nadalje, područje današnje regije je dio Kneževine Mađarske (kasnije Kraljevine Mađarske) i gotovo cijeli prostor je bio dio Pozsony okruga (osim nekoliko sela južno od Bratislave koja su bile dio Moson okruga). Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918]]. godine, regija je tek uspostavljena [[1923]]. godine i sadašnje granice ove regije su kopija tih granica iz 1923. godine. Tadašnja regija je ukinuta 1928. godine i zamijenjena novom teritorijalnom jedinica pod nazivom "slovačka zemlja". Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bratislavska regija je obnovljena, iako uz nešto izmijenjene granice. Nakon uspostave [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], status regije je obnovljen. Nakon ukidanja sistema regija u Čehoslovačkoj [[1990]]. godine, trenutni sistem u nezavisnoj Slovačkoj je uveden [[1996]]. godine. == Stanovništvo == {{SK|pop}} === Etnička pripadnost === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|religion}} == Privreda == Privredne aktivnosti regije Bratislava čini oko četvrtinu BDP-a Slovačke. To je najviše zahvaljujući tercijarnom sektoru, dok primarni sektor ima udio od samo oko 1%, a sekundarni sektor oko 20%.<ref>{{Cite web |url=http://circa.europa.eu/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm |title=Eurostat<!-- Bot generated title --> |access-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080128215605/http://circa.europa.eu/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm |archive-date=28. 1. 2008 |url-status=dead }}</ref> Važnije privredne grane su: hemijska, automobilska, mašinska, elektro i prehrambena industrija.<ref>{{Cite web |url=http://www.region-bsk.sk/docDetail.aspx?chnum=2&nid=6227&doctype=ART&docid=10003802 |title=Bratislavský samosprávny kraj<!-- Bot generated title --> |access-date=21. 8. 2013 |archive-date=28. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080128084758/http://www.region-bsk.sk/docDetail.aspx?chnum=2&nid=6227&doctype=ART&docid=10003802 |url-status=dead }}</ref> ==Administrativna podjela== [[Datoteka:Bratislava okresy.png|desno|mini|Okruzi regije Bratislava]] Regija Bratislava je podijeljena na okruge ([[slovački]]: okres). Ukupno je 8 okruga, od čega je 5 gradskih dok su na sjeveru i istoku okruzi Malacky, Pezinok i Senec. Okruzi u regiji su: {{SK|list|Okrug|s|SK0101::[[Bratislava 1|Bratislava I]];SK0102::[[Bratislava 2|Bratislava II]];SK0103::[[Bratislava 3|Bratislava III]];SK0104::[[Bratislava 4|Bratislava IV]];SK0105::[[Bratislava 5|Bratislava V]];SK0106::[[Malacky (okrug)|Malacky]];SK0107::[[Pezinok (okrug)|Pezinok]];SK0108::[[Senec (okrug)|Senec]]}} Regija se dalje dijeli na [[Općina|općine]] kojih je ukupno 73, od čega je 7 [[grad]]ova. == Vanjski linkovi == *[http://www.region-bsk.sk/ Bratislavský samosprávny kraj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208160653/http://www.region-bsk.sk/ |date=8. 2. 2011 }} Službena web stranica regije ==Reference== {{refspisak}} {{Commonscat|Bratislava Region}} {{Regioni u Slovačkoj}} [[Kategorija:Krajevi Slovačke]] [[Kategorija:Bratislavski kraj]] khs8xw0i3ill3xme4lvz00gxtpnn67j Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja – muškarci 0 263535 3922910 3854749 2026-08-30T09:23:43Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922910 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje koplja|bacanju koplja]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a [[1912]].<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 559 |format = pdf |date = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. IAAF je ratificirao 46 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> 1986. uvedene su nove specifikacije za koplje, a 1991. zabranjena su koplja s nazubljenim repom, pa je rekord vraćen na onaj iz 1990.<ref name=iaaf/> == Razvoj rekorda == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !width="60" |Dužina ([[metar|m]]) !width="200"|Takmičar !width="150"|Datum !width="200"|Mjesto |- |align="center"|62,32 |{{ZD|ŠVE}} [[Eric Lemming]] |[[29. septembar]] [[1912]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|66,10 |{{ZD|FIN}} [[Jonni Myyrä]] |[[25. august]] [[1919]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|66,62 |{{ZD|ŠVE}} [[Gunnar Lindström]] |[[12. oktobar]] [[1924]]. |[[Eksjö]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|69,88 |{{ZD|FIN}} [[Eino Penttilä]] |[[8. oktobar]] [[1927]]. |[[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|71,01 |{{ZD|ŠVE}} [[Erik Lundqvist]] |[[15. august]] [[1928]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|71,57 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[8. august]] [[1930]]. |[[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|71,70 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[17. august]] [[1930]]. |[[Tampere]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|71,88 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[31. august]] [[1930]]. |[[Vaasa]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|72,93 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[14. septembar]] [[1930]]. |[[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|74,02 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[27. juni]] [[1932]]. |[[Turku]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|74,28 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[25. maj]] [[1933]]. |[[Mikkeli]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|74,61 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[7. juni]] [[1933]]. |[[Vaasa]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|76,10 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[15. juni]] [[1933]]. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|76,66 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[7. septembar]] [[1934]]<ref name=iaaf/> |[[Torino]] |- |align="center"|77,23 |{{ZD|FIN}} [[Matti Järvinen]] |[[18. juni]] [[1936]]. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,87 |{{ZD|FIN}} [[Yrjö Nikkanen]] |[[25. august]] [[1938]]. |[[Karhula]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|78,70 |{{ZD|FIN}} [[Yrjö Nikkanen]] |[[16. oktobar]] [[1938]]. |[[Kotka]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|80,41 |{{ZD|SAD}} [[Bud Held]] |[[8. august]] [[1953]]. |[[Pasadena (Kalifornija)|Pasadena]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|81,75 |{{ZD|SAD}} [[Bud Held]] |[[21. maj]] [[1955]]. |[[Modesto (Kalifornija)|Modesto]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|83,56 |{{ZD|FIN}} [[Soini Nikkinen]] |[[24. juni]] [[1956]]. |[[Kuhmoinen]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|83,66 |{{ZD|POLJ}} [[Janusz Sidło]] |[[30. juni]] [[1956]]. |[[Milano]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|85,71 |{{ZD|NOR}} [[Egil Danielsen]] |[[26. novembar]] [[1956]]. |[[Melbourne]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|86,04 |{{ZD|SAD}} [[Al Cantello]] |[[5. juni]] [[1959]]. |[[Compton (Kalifornija)|Compton]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|86,74 |{{ZD|ITA}} [[Carlo Lievore]] |[[1. juni]] [[1961]]. |[[Milano]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|87,12 |{{ZD|NOR}} [[Terje Pedersen]] |[[1. juli]] [[1964]]. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|91,72 |{{ZD|NOR}} [[Terje Pedersen]] |[[2. septembar]] [[1964]]. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|91,98 |{{ZD|SSSR}} [[Jānis Lūsis]] |[[23. juni]] [[1968]]. |[[Saarijärvi]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|92,70 |{{ZD|FIN}} [[Jorma Kinnunen]] |[[18. juni]] [[1969]]. |[[Tampere]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|93,80 |{{ZD|SSSR}} [[Jānis Lūsis]] |[[6. juli]] [[1972]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|94,08 |{{ZD|SRNJ}} [[Klaus Wolfermann]] |[[5. maj]] [[1973]]. |[[Leverkusen]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|94,58 |{{ZD|MAĐ|1957}} [[Miklós Németh (atletičar)|Miklós Németh]] |[[25. juli]] [[1976]]. |[[Montreal]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|96,72 |{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferenc Paragi]] |[[23. april]] [[1980]]. |[[Tata (Mađarska)|Tata]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|99,72 |{{ZD|SAD}} [[Tom Petranoff]] |[[15. maj]] [[1983]]. |[[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|104,80 |{{ZD|NJDR}} [[Uwe Hohn]] |[[20. juli]] [[1984]]. |[[Istočni Berlin]]<ref name=iaaf/> |} 1986. uvedene su nove specifikacije. {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !width="60" |Dužina !width="200"|Takmičar !width="150"|Datum !width="200"|Mjesto |- |align="center"|85,74 |{{ZD|SRNJ}} [[Klaus Tafelmeier]] |[[21. septembar]] [[1986]]. |[[Como]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|87,66 |{{ZD|ČSSR}} [[Jan Železný]] |[[31. maj]] [[1987]]. |[[Nitra]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|89,10 |{{ZD|ŠVE}} [[Patrik Bodén]] |[[24. mart]] [[1990]]. |[[Austin (Texas)|Austin]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|89,58 |{{ZD|UK}} [[Steve Backley]] |[[2. juli]] [[1990]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|89,66 |{{ZD|ČSSR}} [[Jan Železný]] |[[14. juli]] [[1990]]. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|90,98 |{{ZD|UK}} [[Steve Backley]] |[[20. juli]] [[1990]]. |[[London]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|91,98 |{{ZD|FIN}} [[Seppo Räty]] |[[6. maj]] [[1991]]. |[[Shizuoka]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|96,96 |{{ZD|FIN}} [[Seppo Räty]] |[[2. juni]] [[1991]]. |[[Punkalaidun]]<ref name=iaaf/> |} IAAF je 1991. zabranio koplja s nazubljenim repom. Rekord je vraćen na Backleyevih 89.58 m. {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" |- !width="60" |Dužina !width="200"|Takmičar !width="150"|Datum !width="200"|Mjesto |- |align="center"|89,58 |{{ZD|UK}} [[Steve Backley]] |[[2. juli]] [[1990]]. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|91,46 |{{ZD|UK}} [[Steve Backley]] |[[25. januar]] [[1992]]. |[[North Shore City]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|95,54 |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Železný]] |[[6. april]] [[1993]]. |[[Pietersburg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|95,66 |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Železný]] |[[29. august]] [[1993]]. |[[Sheffield]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|98,48 |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Železný]] |[[25. maj]] [[1996]]. |[[Jena]]<ref name=iaaf/> |} ==Reference== {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|Bacanje 4]] [[Kategorija:Bacanje koplja]] 9l6s47asxrdkeyqixyhr1tlf35m36j2 Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja – žene 0 263553 3922915 3854751 2026-08-30T09:26:31Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922915 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj '''[[Svjetski rekordi u atletici|svjetskog rekorda]] u [[bacanje koplja|bacanju koplja]] za žene'''. Prvi svjetski rekord priznat je od [[IAAF]]-a 1922.<ref name=handbook>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 (Part 5 of 5) |url = http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo/?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 702, 703 |format = pdf |year = 2011 |access-date = |archive-date = 11. 10. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131011062834/http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |url-status = dead }}</ref> Dosad je ratificirano 48 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. == 1922-1998. == {| class="wikitable" border="1" |- !Dužina ([[metar|m]]) !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |25,01 |{{ZD|ČSSR}} [[Božena Šrámková]] |[[Prag]] |6. 8. 1922. |- |25,325 |{{ZD|ČSSR}} [[Božena Šrámková]] |[[Prag]] |13. 8. 1922. |- |27,24 |{{ZD|ČSSR}} [[Marie Janderová]] |[[Ostrava]] |25. 5. 1924. |- |37,575 |{{ZD|NJE}} [[Guschi Hargus]] |[[Berlin]] |12. 6. 1927. |- |38,39 |{{ZD|NJE}} [[Guschi Hargus]] |[[Berlin]] |18. 8. 1928. |- |40,27 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Berlin]] |12. 7. 1930. |- |42,28 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Magdeburg]] |2. 8. 1931. |- |44,64 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Berlin]] |12. 6. 1932. |- |46,745 |{{ZD|SAD}} [[Nan Gindele]] |[[Chicago]] |18. 6. 1932. |- |47,24 |{{ZD|NNJE}} [[Anneliese Steinheuer]] |[[Frankfurt]] |21. 6. 1942. |- |48,21 |{{ZD|AUT}} [[Herma Bauma]] |[[Beč]] |29. 6. 1947. |- |48,63 |{{ZD|AUT}} [[Herma Bauma]] |[[Beč]] |12. 9. 1948. |- |49,59 |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Smirnjicka]] |[[Moskva]] |25. 7. 1949. |- |53,41 |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Smirnjicka]] |[[Moskva]] |5. 8. 1949. |- |53,56 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Lenjingrad]] |5. 2. 1954. |- |55,11 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Kijev]] |22. 5. 1954. |- |55,48 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Kijev]] |6. 8. 1954. |- |55,73 |{{ZD|ČSSR}} [[Dana Zátopková]] |[[Prag]] |1. 6. 1958. |- |57,4 |{{ZD|AUS}} [[Anna Pazera]] |[[Cardiff]] |24. 7. 1958. |- |57,49 |{{ZD|SSSR}} [[Birute Zalogaityté]] |[[Tbilisi]] |30. 10. 1958. |- |57,92 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Leselidze]] |3. 5. 1960. |- |59,55 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Bukurešt]] |4. 6. 1960. |- |59,78 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Moskva]] |3. 7. 1963. |- |62,40 |{{ZD|SSSR}} [[Jelena Gorčakova]] |[[Tokyo]] |16. 10. 1964. |- |62,70 |{{ZD|POLJ}} [[Ewa Gryziecka]] |[[Bukurešt]] |11. 6. 1972. |- |65,06 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Potsdam]] |11. 6. 1972. |- |66,10 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Edinburgh]] |7. 9. 1973. |- |67,22 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Rim]] |3. 9. 1974. |- |69,12 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Istočni Berlin]] |10. 7. 1976. |- |69,32 |{{ZD|SAD}} [[Kate Schmidt]] |[[Fürth]] |11. 9. 1977. |- |69,52 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Dresden]] |13. 6. 1979. |- |69,96 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Split]] |29. 4. 1980. |- |70,08 |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Birjulina]] |[[Podolsk]] |12. 7. 1980. |- |71,88 |{{ZD|BUG|1971}} [[Antoaneta Todorova]] |[[Zagreb]] |15. 8. 1981. |- |72,40 |{{ZD|FIN}} [[Tiina Lillak]] |[[Helsinki]] |29. 7. 1982. |- |74,20 |{{ZD|GRČ}} [[Sofia Sakorafa]] |[[Chania]] |26. 9. 1982. |- |74,76 |{{ZD|FIN}} [[Tiina Lillak]] |[[Tampere]] |13. 6. 1983. |- |75,26 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Schwerin]] |4. 6. 1985. |- |75,40 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Schwerin]] |4. 6. 1985. |- |77,44 |{{ZD|UK}} [[Fatima Whitbread]] |[[Stuttgart]] |28. 8. 1986. |- |78,90 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Leipzig]] |29. 7. 1987. |- |80,00 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Potsdam]] |9. 9. 1988. |} <ref name=handbook/> == Od 1999. == 1999. uvedena je nova specifikacija za koplje.<ref name=handbook/> {| class="wikitable" border="1" |- !Dužina !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |67,09 |{{ZD|GRČ}} [[Mirela Maniani]] |[[Sevilla]] |28. 8. 1999. |- |68,22 |{{ZD|NOR}} [[Trine Hattestad]] |[[Rim]] |30. 6. 2000. |- |69,48 |{{ZD|NOR}} [[Trine Hattestad]] |[[Oslo]] |28. 7. 2000. |- |71,54 |{{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] |[[Rethymno]] |1. 7. 2001. |- |71,70 |{{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] |[[Helsinki]] |14. 8. 2005. |- |72,28 |{{ZD|ČEŠ}} [[Barbora Špotáková]] |[[Stuttgart]] |13. 9. 2008. |} <ref name=handbook/> == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Bacanje 4]] [[Kategorija:Bacanje koplja]] k0jh34o1dmr3xzv6ocmqd5z53y8cxk7 3922916 3922915 2026-08-30T09:26:48Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922916 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj '''[[Svjetski rekordi u atletici|svjetskog rekorda]] u [[bacanje koplja|bacanju koplja]] za žene'''. Prvi svjetski rekord priznat je od [[IAAF]]-a 1922.<ref name=handbook>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 (Part 5 of 5) |url = http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo/?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 702, 703 |format = pdf |year = 2011 |access-date = |archive-date = 11. 10. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131011062834/http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |url-status = dead }}</ref> Dosad je ratificirano 48 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. == 1922-1998. == {| class="wikitable" border="1" |- !Dužina ([[metar|m]]) !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |25,01 |{{ZD|ČSSR}} [[Božena Šrámková]] |[[Prag]] |6. 8. 1922. |- |25,325 |{{ZD|ČSSR}} [[Božena Šrámková]] |[[Prag]] |13. 8. 1922. |- |27,24 |{{ZD|ČSSR}} [[Marie Janderová]] |[[Ostrava]] |25. 5. 1924. |- |37,575 |{{ZD|NJE}} [[Guschi Hargus]] |[[Berlin]] |12. 6. 1927. |- |38,39 |{{ZD|NJE}} [[Guschi Hargus]] |[[Berlin]] |18. 8. 1928. |- |40,27 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Berlin]] |12. 7. 1930. |- |42,28 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Magdeburg]] |2. 8. 1931. |- |44,64 |{{ZD|NJE}} [[Ellen Braumüller]] |[[Berlin]] |12. 6. 1932. |- |46,745 |{{ZD|SAD}} [[Nan Gindele]] |[[Chicago]] |18. 6. 1932. |- |47,24 |{{ZD|NNJE}} [[Anneliese Steinheuer]] |[[Frankfurt]] |21. 6. 1942. |- |48,21 |{{ZD|AUT}} [[Herma Bauma]] |[[Beč]] |29. 6. 1947. |- |48,63 |{{ZD|AUT}} [[Herma Bauma]] |[[Beč]] |12. 9. 1948. |- |49,59 |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Smirnjicka]] |[[Moskva]] |25. 7. 1949. |- |53,41 |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Smirnjicka]] |[[Moskva]] |5. 8. 1949. |- |53,56 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Lenjingrad]] |5. 2. 1954. |- |55,11 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Kijev]] |22. 5. 1954. |- |55,48 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Konjajeva]] |[[Kijev]] |6. 8. 1954. |- |55,73 |{{ZD|ČSSR}} [[Dana Zátopková]] |[[Prag]] |1. 6. 1958. |- |57,4 |{{ZD|AUS}} [[Anna Pazera]] |[[Cardiff]] |24. 7. 1958. |- |57,49 |{{ZD|SSSR}} [[Birute Zalogaityté]] |[[Tbilisi]] |30. 10. 1958. |- |57,92 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Leselidze]] |3. 5. 1960. |- |59,55 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Bukurešt]] |4. 6. 1960. |- |59,78 |{{ZD|SSSR}} [[Elvīra Ozoliņa]] |[[Moskva]] |3. 7. 1963. |- |62,40 |{{ZD|SSSR}} [[Jelena Gorčakova]] |[[Tokyo]] |16. 10. 1964. |- |62,70 |{{ZD|POLJ}} [[Ewa Gryziecka]] |[[Bukurešt]] |11. 6. 1972. |- |65,06 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Potsdam]] |11. 6. 1972. |- |66,10 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Edinburgh]] |7. 9. 1973. |- |67,22 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Rim]] |3. 9. 1974. |- |69,12 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Istočni Berlin]] |10. 7. 1976. |- |69,32 |{{ZD|SAD}} [[Kate Schmidt]] |[[Fürth]] |11. 9. 1977. |- |69,52 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Dresden]] |13. 6. 1979. |- |69,96 |{{ZD|NJDR}} [[Ruth Fuchs]] |[[Split]] |29. 4. 1980. |- |70,08 |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Birjulina]] |[[Podolsk]] |12. 7. 1980. |- |71,88 |{{ZD|BUG|1971}} [[Antoaneta Todorova]] |[[Zagreb]] |15. 8. 1981. |- |72,40 |{{ZD|FIN}} [[Tiina Lillak]] |[[Helsinki]] |29. 7. 1982. |- |74,20 |{{ZD|GRČ}} [[Sofia Sakorafa]] |[[Chania]] |26. 9. 1982. |- |74,76 |{{ZD|FIN}} [[Tiina Lillak]] |[[Tampere]] |13. 6. 1983. |- |75,26 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Schwerin]] |4. 6. 1985. |- |75,40 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Schwerin]] |4. 6. 1985. |- |77,44 |{{ZD|UK}} [[Fatima Whitbread]] |[[Stuttgart]] |28. 8. 1986. |- |78,90 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Leipzig]] |29. 7. 1987. |- |80,00 |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |[[Potsdam]] |9. 9. 1988. |} <ref name=handbook/> == Od 1999. == 1999. uvedena je nova specifikacija za koplje.<ref name=handbook/> {| class="wikitable" border="1" |- !Dužina !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |67,09 |{{ZD|GRČ}} [[Mirela Maniani]] |[[Sevilla]] |28. 8. 1999. |- |68,22 |{{ZD|NOR}} [[Trine Hattestad]] |[[Rim]] |30. 6. 2000. |- |69,48 |{{ZD|NOR}} [[Trine Hattestad]] |[[Oslo]] |28. 7. 2000. |- |71,54 |{{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] |[[Rethymno]] |1. 7. 2001. |- |71,70 |{{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] |[[Helsinki]] |14. 8. 2005. |- |72,28 |{{ZD|ČEŠ}} [[Barbora Špotáková]] |[[Stuttgart]] |13. 9. 2008. |} <ref name=handbook/> == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Bacanje 4]] [[Kategorija:Bacanje koplja]] ej7zwydxc3ktpyy6l64phe4ras81f9h Brezičani (Prijedor) 0 264333 3922849 3854823 2026-08-30T03:02:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Brezičani | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.01099 | dužina_stepeni = 16.656977 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 17.6 | stanovništvo grad = 1221 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 69.38 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217808<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brezičani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Brezičani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Prijedor]] smješteni na sjeverozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Klima == [[Klima]] je umjereno-kontinentalna sa minimalnom temperaturom od -20 i maksimalnom temperaturom od 40 stepeni. Prosječna godišnja temperatura iznosi +11 stepeni dok broj sunčanih dana u godini iznosi prosječno 60. Količina padavina iznosi 991&nbsp;mm/m<sup>2</sup> == Stanovništvo == Prema popisu iz 1991. godine na području Brezičana živjelo je 1648 stanovnika od toga 1159 [[Srbi|Srba]], 361 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 99 Jugoslovena, 6 [[Hrvati|Hrvata]] i 23 ostalih. {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brezičani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217808 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1221 | g2013_bosnjaci = 58 | g2013_srbi = 1123 | g2013_hrvati = 6 | g2013_romi = 1 | g2013_muslimani = 5 | g2013_bosanciihercegovci = 4 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 10 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 1648 | g1991_muslimani = 361 | g1991_srbi = 1159 | g1991_hrvati = 6 | g1991_jugosloveni = 99 | g1981_ukupno = 1572 | g1981_muslimani = 305 | g1981_srbi = 1078 | g1981_hrvati = 8 | g1981_jugosloveni = 161 | g1971_ukupno = 1544 | g1971_muslimani = 297 | g1971_srbi = 1215 | g1971_hrvati = 18 | g1971_jugosloveni = 10 | g1961_ukupno = 1439 | g1961_muslimani = 224 | g1961_srbi = 1132 | g1961_hrvati = 38 | g1961_jugosloveni = 40 | g1961_crnogorci = 1 | g1961_albanci = 2 | g1961_makedonci = 2 }} == Prirodni resursi == Na području Brezičana nalaze se nalazišta [[Bijela glina|bijele gline]] (neki djelovi nose i ime po tome kao što su Bijela zemlja ili Keramika). Nalazišta pitke [[Voda|vode]] kao i nalazišta [[Šljunak|šljunka]], [[Pijesak|pijeska]] i drugih građevinskih materijala. Na području Brezičana postoje veoma povoljni uvjeti za razvoj [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje. Prema analizama iz ove oblasti moguć je razvoj za voćarsko-povrtlarsku i ratarsko-stočarsku proizvodnju, proizvodnju [[med]]a, proizvodnju [[Cvijeće|cvijeća]] te rasadničku proizvodnju u oblasti [[Voćarstvo|voćarstva]] i [[Povrtlarstvo|povrtlarstva]] kao i skupljanje [[Šuma|šumskih]] plodova i ljekovitog bilja. Dobar primjer je Vitaminka (Prijedorcanka) koja je 2013 godine otkupila preko 7000 tona voca. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 5wb6rz2i80ma29u0khmirxmgn1w2rhz Ališići 0 380166 3922811 3858386 2026-08-29T20:57:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ališići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.863332 | dužina_stepeni = 16.694741 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 1.83 | stanovništvo grad = 135 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 73.77 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217743<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ališići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Ališići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ališići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217743 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 135 | g2013_bosnjaci = 122 | g2013_srbi = 8 | g2013_muslimani = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g1991_ukupno = 263 | g1991_muslimani = 237 | g1991_srbi = 16 | g1991_jugosloveni = 6 | g1981_ukupno = 251 | g1981_muslimani = 225 | g1981_srbi = 25 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 228 | g1971_muslimani = 212 | g1971_srbi = 16 | g1961_ukupno = 226 | g1961_muslimani = 197 | g1961_srbi = 26 | g1961_jugosloveni = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} kbvxqkon3n51rznzo4a16ezd3bvnjg7 Babići (Prijedor) 0 380167 3922836 3858387 2026-08-30T00:13:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Babići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.958193 | dužina_stepeni = 16.906997 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 18.34 | stanovništvo grad = 899 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 49.02 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217751<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Babići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Babići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Babići su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Babići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217751 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 899 | g2013_bosnjaci = 587 | g2013_srbi = 284 | g2013_hrvati = 2 | g2013_slovenci = 2 | g2013_pravoslavci = 9 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g1991_ukupno = 1358 | g1991_muslimani = 875 | g1991_srbi = 470 | g1981_ukupno = 1443 | g1981_muslimani = 855 | g1981_srbi = 568 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 4 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 1290 | g1971_muslimani = 694 | g1971_srbi = 586 | g1971_hrvati = 2 | g1961_ukupno = 1335 | g1961_muslimani = 615 | g1961_srbi = 690 | g1961_hrvati = 6 | g1961_jugosloveni = 17 | g1961_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} t26llened3g668icdsjq8pzj4lkn215 Bistrica (Prijedor) 0 380168 3922841 3858388 2026-08-30T01:53:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bistrica | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.929477 | dužina_stepeni = 16.981191 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 35.09 | stanovništvo grad = 939 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 26.76 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217760<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bistrica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bistrica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Bistrica se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].<ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bistrica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217760 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 939 | g2013_srbi = 927 | g2013_hrvati = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 5 | g1991_ukupno = 1346 | g1991_muslimani = 2 | g1991_srbi = 1329 | g1991_jugosloveni = 11 | g1981_ukupno = 1519 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1498 | g1981_jugosloveni = 19 | g1971_ukupno = 1498 | g1971_srbi = 1492 | g1971_hrvati = 1 | g1961_ukupno = 1722 | g1961_muslimani = 2 | g1961_srbi = 1720 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} r9z1q2wcmdfxxe1zmdzajec0z4urdwr Božići (Prijedor) 0 380170 3922847 3858389 2026-08-30T02:53:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Božići | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.020627 | dužina_stepeni = 16.797988 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 11.56 | stanovništvo grad = 100 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 8.65 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217786<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Božići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Božići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Božići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217786 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 100 | g2013_srbi = 100 | g1991_ukupno = 194 | g1991_srbi = 193 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 278 | g1981_srbi = 271 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 3 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 310 | g1971_srbi = 310 | g1961_ukupno = 416 | g1961_srbi = 416 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 7b86gh1jkkay7q9bgbvpbxctdbshe1x Brđani (Prijedor) 0 380171 3922852 3858390 2026-08-30T03:21:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Brđani | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.977196 | dužina_stepeni = 16.853761 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 10.57 | stanovništvo grad = 1343 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 127.05 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217794<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brđani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Brđani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Brđani su do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brđani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217794 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1343 | g2013_bosnjaci = 1234 | g2013_srbi = 100 | g2013_hrvati = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1731 | g1991_muslimani = 1536 | g1991_srbi = 181 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 1827 | g1981_muslimani = 1541 | g1981_srbi = 252 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 25 | g1971_ukupno = 1503 | g1971_muslimani = 1228 | g1971_srbi = 260 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1408 | g1961_muslimani = 965 | g1961_srbi = 287 | g1961_hrvati = 4 | g1961_jugosloveni = 146 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} tkc2n1vqf0rhpycg7d8agzkv1lqtnd3 Briševo (Prijedor) 0 380173 3922851 3858391 2026-08-30T03:12:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Briševo | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.886759 | dužina_stepeni = 16.60227 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 8.13 | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 0.49 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217816<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Briševo u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Briševo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Briševo se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Briševo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217816 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_hrvati = 4 | g1991_ukupno = 405 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 7 | g1991_hrvati = 370 | g1991_jugosloveni = 16 | g1981_ukupno = 537 | g1981_srbi = 7 | g1981_hrvati = 491 | g1981_jugosloveni = 37 | g1971_ukupno = 701 | g1971_srbi = 3 | g1971_hrvati = 695 | g1961_ukupno = 695 | g1961_muslimani = 1 | g1961_srbi = 4 | g1961_hrvati = 688 | g1961_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 9b1izdiucod7upd94h64ojqfwxpnqfs Busnovi (Prijedor) 0 380174 3922855 3858392 2026-08-30T03:51:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Busnovi | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.853377 | dužina_stepeni = 16.799881 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 22.18 | stanovništvo grad = 699 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 31.51 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217824<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Busnovi u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Busnovi''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Busnovi se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].<ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Busnovi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217824 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 699 | g2013_srbi = 692 | g2013_hrvati = 1 | g2013_bosanci = 1 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1054 | g1991_srbi = 1024 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 21 | g1981_ukupno = 1339 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1241 | g1981_hrvati = 3 | g1981_jugosloveni = 88 | g1971_ukupno = 1425 | g1971_muslimani = 3 | g1971_srbi = 1403 | g1971_hrvati = 6 | g1971_jugosloveni = 1 | g1961_ukupno = 1440 | g1961_srbi = 1438 | g1961_hrvati = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 2dedi5hw2nuimzaniymcxfnb1jlxnh7 Cikote (Prijedor) 0 380176 3922857 3858393 2026-08-30T05:19:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Cikote | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.014669 | dužina_stepeni = 16.625471 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 8.28 | stanovništvo grad = 210 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 25.36 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217832<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Cikote u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Cikote''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Cikote su se do 1963. nalazile u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cikote | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217832 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 210 | g2013_srbi = 196 | g2013_hrvati = 3 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_pravoslavci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 284 | g1991_srbi = 278 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 295 | g1981_srbi = 270 | g1981_jugosloveni = 21 | g1971_ukupno = 338 | g1971_srbi = 338 | g1961_ukupno = 366 | g1961_srbi = 362 | g1961_hrvati = 1 | g1961_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} dp6g9zgulhsmz9bfjkdsd34se2vtb3d Crna Dolina 0 380177 3922858 3858394 2026-08-30T05:56:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Crna Dolina | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.0242 | dužina_stepeni = 16.718693 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 10.82 | stanovništvo grad = 204 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 18.85 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217859<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Crna Dolina u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Crna Dolina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Crna Dolina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217859 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 204 | g2013_srbi = 201 | g1991_ukupno = 254 | g1991_srbi = 249 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 262 | g1981_srbi = 182 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 41 | g1971_ukupno = 261 | g1971_srbi = 261 | g1961_ukupno = 435 | g1961_srbi = 429 | g1961_hrvati = 4 | g1961_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 787gq687te5y0tgppp9espq05qzyuuj Čarakovo 0 380178 3922756 3858395 2026-08-29T16:29:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čarakovo | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.938426 | dužina_stepeni = 16.675778 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 6.23 | stanovništvo grad = 1344 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 215.73 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217867<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Čarakovo u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Čarakovo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čarakovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217867 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1344 | g2013_bosnjaci = 1243 | g2013_srbi = 95 | g2013_hrvati = 2 | g2013_muslimani = 2 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 2412 | g1991_muslimani = 2324 | g1991_srbi = 45 | g1991_hrvati = 20 | g1991_jugosloveni = 9 | g1981_ukupno = 2263 | g1981_muslimani = 2128 | g1981_srbi = 38 | g1981_hrvati = 20 | g1981_jugosloveni = 50 | g1971_ukupno = 1933 | g1971_muslimani = 1867 | g1971_srbi = 38 | g1971_hrvati = 19 | g1971_albanci = 3 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1533 | g1961_muslimani = 1114 | g1961_srbi = 24 | g1961_hrvati = 29 | g1961_jugosloveni = 362 | g1961_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} jjavu5y7xaog39xvc46jgu7pmmm8nx8 Čejreci 0 380179 3922757 3858396 2026-08-29T16:34:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čejreci | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.000367 | dužina_stepeni = 16.699817 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 1.5 | stanovništvo grad = 452 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 301.33 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217875<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Čejreci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Čejreci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čejreci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217875 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 452 | g2013_bosnjaci = 419 | g2013_srbi = 25 | g2013_bosanci = 5 | g2013_muslimani = 2 | g1991_ukupno = 739 | g1991_muslimani = 714 | g1991_srbi = 7 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 16 | g1981_ukupno = 709 | g1981_muslimani = 656 | g1981_srbi = 14 | g1981_hrvati = 3 | g1981_jugosloveni = 33 | g1971_ukupno = 662 | g1971_muslimani = 639 | g1971_srbi = 14 | g1971_hrvati = 5 | g1971_jugosloveni = 4 | g1961_ukupno = 647 | g1961_muslimani = 570 | g1961_srbi = 27 | g1961_hrvati = 30 | g1961_jugosloveni = 18 | g1961_albanci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} bmi8xf9u2x9cil4thrbos7pg9dgt2oj Čirkin Polje 0 380180 3922760 3858397 2026-08-29T16:44:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čirkin Polje | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.986861 | dužina_stepeni = 16.744826 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 2.94 | stanovništvo grad = 2561 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 871.09 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217883<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Čirkin Polje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Čirkin Polje''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čirkin Polje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217883 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2561 | g2013_bosnjaci = 13 | g2013_srbi = 2431 | g2013_hrvati = 55 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 4 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 10 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_slovenci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 28 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 1996 | g1991_muslimani = 29 | g1991_srbi = 1623 | g1991_hrvati = 99 | g1991_jugosloveni = 172 | g1981_ukupno = 1463 | g1981_muslimani = 18 | g1981_srbi = 1192 | g1981_hrvati = 113 | g1981_jugosloveni = 106 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 3 | g1981_albanci = 1 | g1971_ukupno = 1002 | g1971_muslimani = 39 | g1971_srbi = 780 | g1971_hrvati = 158 | g1971_jugosloveni = 15 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 687 | g1961_muslimani = 5 | g1961_srbi = 531 | g1961_hrvati = 149 | g1961_jugosloveni = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 89tefcv2e9dxhe0nyeuh4s6twi5f1cl Dera 0 380183 3922864 3858398 2026-08-30T07:21:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Dera | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.016657 | dužina_stepeni = 16.867945 | najveća tačka = | površina_naselja = 42.47 | stanovništvo grad = 1099 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 25.88 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217905<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dera u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dera''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Dera je do 1963. bili u sastavu općine [[Kozarac]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |title=Historija Kozarca |work=kozarac-mutnik.biz |access-date=22. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160403021400/http://www.kozarac-mutnik.biz/index.php/historija-kozarca |archive-date=3. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dera | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217905 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1099 | g2013_bosnjaci = 1025 | g2013_srbi = 56 | g2013_hrvati = 11 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1593 | g1991_muslimani = 1398 | g1991_srbi = 120 | g1991_hrvati = 45 | g1991_jugosloveni = 19 | g1981_ukupno = 1442 | g1981_muslimani = 1223 | g1981_srbi = 146 | g1981_hrvati = 51 | g1981_jugosloveni = 18 | g1971_ukupno = 1391 | g1971_muslimani = 1126 | g1971_srbi = 190 | g1971_hrvati = 68 | g1971_jugosloveni = 2 | g1961_ukupno = 1336 | g1961_muslimani = 868 | g1961_srbi = 224 | g1961_hrvati = 67 | g1961_jugosloveni = 170 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} dai938cm6vche37ew0c1257pha6ez0e Donja Dragotinja 0 380184 3922867 3858399 2026-08-30T08:03:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donja Dragotinja | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.010248 | dužina_stepeni = 16.594925 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 6.23 | stanovništvo grad = 510 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 81.86 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217913<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donja Dragotinja u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donja Dragotinja''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donja Dragotinja | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217913 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 510 | g2013_srbi = 506 | g2013_hrvati = 1 | g2013_bosanci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g1991_ukupno = 539 | g1991_srbi = 521 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 529 | g1981_srbi = 502 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 22 | g1971_ukupno = 536 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 527 | g1971_hrvati = 6 | g1961_ukupno = 460 | g1961_srbi = 458 | g1961_hrvati = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 31ofw4d7y4jyfxhtcq8zp1uct1i7h05 Donja Ravska 0 380185 3922868 3858400 2026-08-30T08:04:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donja Ravska | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.945618 | dužina_stepeni = 16.510784 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 9.77 | stanovništvo grad = 45 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 4.61 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217921<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donja Ravska u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donja Ravska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Donja Ravska se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donja Ravska | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217921 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 45 | g2013_srbi = 32 | g2013_hrvati = 13 | g1991_ukupno = 250 | g1991_srbi = 96 | g1991_hrvati = 146 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 438 | g1981_srbi = 155 | g1981_hrvati = 276 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 618 | g1971_srbi = 211 | g1971_hrvati = 406 | g1961_ukupno = 684 | g1961_srbi = 212 | g1961_hrvati = 471 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 9ifcau6b2jrvf1leki9oqa8kim0y41o Donji Garevci 0 380186 3922869 3858401 2026-08-30T08:07:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donji Garevci | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.962102 | dužina_stepeni = 16.769042 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 5.13 | stanovništvo grad = 774 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 150.88 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217930<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donji Garevci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donji Garevci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Garevci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217930 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 774 | g2013_bosnjaci = 10 | g2013_srbi = 750 | g2013_hrvati = 7 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_pravoslavci = 4 | g1991_ukupno = 538 | g1991_muslimani = 59 | g1991_srbi = 461 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 14 | g1981_ukupno = 842 | g1981_muslimani = 234 | g1981_srbi = 563 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 25 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 587 | g1971_muslimani = 136 | g1971_srbi = 440 | g1971_hrvati = 2 | g1971_jugosloveni = 5 | g1961_ukupno = 756 | g1961_muslimani = 153 | g1961_srbi = 578 | g1961_hrvati = 3 | g1961_jugosloveni = 8 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} r3scd0fa05qpznpq6wan97u397lycx3 Donji Orlovci 0 380187 3922870 3858402 2026-08-30T08:07:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donji Orlovci | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.975449 | dužina_stepeni = 16.755807 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 6.23 | stanovništvo grad = 2273 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 364.85 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217948<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donji Orlovci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donji Orlovci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Orlovci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217948 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2273 | g2013_bosnjaci = 3 | g2013_srbi = 2222 | g2013_hrvati = 13 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 10 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 11 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 881 | g1991_muslimani = 2 | g1991_srbi = 787 | g1991_hrvati = 15 | g1991_jugosloveni = 35 | g1981_ukupno = 802 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 676 | g1981_hrvati = 7 | g1981_jugosloveni = 83 | g1981_crnogorci = 2 | g1971_ukupno = 644 | g1971_srbi = 620 | g1971_hrvati = 7 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 540 | g1961_srbi = 532 | g1961_makedonci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 7xm9c8gy5j1jqk625k3eclb0nwv0dq6 Donji Volar 0 380188 3922871 3858403 2026-08-30T08:08:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donji Volar | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.989248 | dužina_stepeni = 16.572723 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 12.86 | stanovništvo grad = 164 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 12.75 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 217956<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donji Volar u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donji Volar''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Donji Volar se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Volar | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217956 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 164 | g2013_srbi = 154 | g2013_hrvati = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g1991_ukupno = 344 | g1991_muslimani = 2 | g1991_srbi = 287 | g1991_hrvati = 50 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 442 | g1981_srbi = 356 | g1981_hrvati = 60 | g1981_jugosloveni = 26 | g1971_ukupno = 570 | g1971_muslimani = 3 | g1971_srbi = 468 | g1971_hrvati = 81 | g1971_jugosloveni = 16 | g1961_ukupno = 599 | g1961_srbi = 514 | g1961_hrvati = 85 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} itg49o1zsex50j3c4tevg2eztwmp1cv Šurkovac 0 380284 3922776 3858447 2026-08-29T17:40:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Šurkovac | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Crkva presvetog srca Isusova, Šurkovac 132027.jpg | opis_slike = Šurkovac, rimokatolička crkva "Presveto srce Isusovo" | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.949441 | dužina_stepeni = 16.580538 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 8.67 | stanovništvo grad = 49 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 5.65 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218448<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Šurkovac u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Šurkovac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Šurkovac se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šurkovac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218448 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 49 | g2013_srbi = 1 | g2013_hrvati = 47 | g2013_slovenci = 1 | g1991_ukupno = 489 | g1991_srbi = 8 | g1991_hrvati = 457 | g1991_jugosloveni = 13 | g1981_ukupno = 686 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 647 | g1981_jugosloveni = 21 | g1971_ukupno = 875 | g1971_srbi = 16 | g1971_hrvati = 854 | g1971_jugosloveni = 2 | g1961_ukupno = 936 | g1961_srbi = 17 | g1961_hrvati = 915 | g1961_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Šurkovac}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} mh9s6u0eyj8o0mulg2nraeje1ut90dk Veliko Palančište 0 380290 3922713 3858449 2026-08-29T12:25:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Veliko Palančište | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Palancista.jpg | opis_slike = Veliko Palančište, krajolik | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45.019985 | dužina_stepeni = 16.741606 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 18.05 | stanovništvo grad = 432 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 23.93 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218499<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Veliko Palančište u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Veliko Palančište''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Veliko Palančište | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218499 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 84) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 432 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 427 | g2013_hrvati = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 503 | g1991_srbi = 482 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 15 | g1981_ukupno = 539 | g1981_srbi = 524 | g1981_jugosloveni = 14 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 597 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 580 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 2 | g1961_ukupno = 635 | g1961_srbi = 634 | g1961_hrvati = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Veliko Palančište}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} f2sdlj3y5a4s1rktdvxkkn9bcdhtoeu Zecovi 0 380291 3922748 3858450 2026-08-29T15:22:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Zecovi | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.918467 | dužina_stepeni = 16.666364 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 12.51 | stanovništvo grad = 438 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 35.01 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218502<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zecovi u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Zecovi''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zecovi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218502 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 84) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 438 | g2013_bosnjaci = 311 | g2013_srbi = 121 | g2013_hrvati = 1 | g2013_muslimani = 2 | g2013_pravoslavci = 1 | g1991_ukupno = 887 | g1991_muslimani = 701 | g1991_srbi = 152 | g1991_hrvati = 21 | g1991_jugosloveni = 10 | g1981_ukupno = 897 | g1981_muslimani = 682 | g1981_srbi = 181 | g1981_hrvati = 24 | g1981_jugosloveni = 7 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 874 | g1971_muslimani = 584 | g1971_srbi = 240 | g1971_hrvati = 38 | g1961_ukupno = 828 | g1961_muslimani = 282 | g1961_srbi = 268 | g1961_hrvati = 48 | g1961_jugosloveni = 230 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} 8poirj7op4fc0uj3jjx1lfx4k9m3eqr Žune 0 380292 3922777 3858451 2026-08-29T17:57:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Žune | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Prijedor]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.920294 | dužina_stepeni = 16.590551 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_naselja = 10.47 | stanovništvo grad = 102 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = 9.74 | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 52 | matični broj = 218529<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20486 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Žune u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Žune''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Žune su do 1963. bili u sastavu općine [[Ljubija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Žune | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 218529 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 84) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 102 | g2013_bosnjaci = 5 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 81 | g1991_ukupno = 368 | g1991_muslimani = 6 | g1991_srbi = 14 | g1991_hrvati = 326 | g1991_jugosloveni = 16 | g1981_ukupno = 530 | g1981_muslimani = 10 | g1981_srbi = 17 | g1981_hrvati = 465 | g1981_jugosloveni = 32 | g1971_ukupno = 578 | g1971_srbi = 1 | g1971_hrvati = 572 | g1971_jugosloveni = 5 | g1961_ukupno = 618 | g1961_srbi = 4 | g1961_hrvati = 610 | g1961_jugosloveni = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }} {{Grad Prijedor}} hn6r5pv9jthabjny5h73u9po64bkj62 Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva – muškarci 0 391226 3922909 3859232 2026-08-30T09:23:05Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922909 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje kladiva|bacanju kladiva]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1913.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 558–9 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 45 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> == Razvoj rekorda == {| class="wikitable" border="1" |- ! Dužina ([[metar|m]]) ! Takmičar ! Mjesto ! Datum |- | 57,77 | {{ZD|SAD}} [[Patrick Ryan (atletičar)|Pat Ryan]] | [[New York]] | 17. 8. 1913. |- | 59,00 | {{ZD|NNJE}} [[Erwin Blask]] | [[Stockholm]] | 27. 8. 1938. |- | 59,02 | {{ZD|MAĐ|1946}} [[Imre Nemeth]] | [[Tata (Mađarska)|Tata]] | 14. 7. 1948. |- | 59,57 | {{ZD|MAĐ|1949}} [[Imre Nemeth]] | [[Katowice]] | 4. 9. 1949. |- | 59,88 | {{ZD|MAĐ|1949}} [[Imre Nemeth]] | [[Budimpešta]] | 19. 5. 1950. |- | 60,34 | {{ZD|MAĐ|1949}} [[József Csermák]] | [[Helsinki]] | 24. 7. 1952. |- | 61,25 | {{ZD|NOR}} [[Sverre Strandli]] | [[Oslo]] | 14. 9. 1952. |- | 62,36 | {{ZD|NOR}} [[Sverre Strandli]] | [[Oslo]] | 5. 9. 1953. |- | 63,34 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Bern]] | 29. 8. 1954. |- | 64,05 | {{ZD|SSSR}} [[Stanislav Njenašev]] | [[Baku]] | 12. 12. 1954. |- | 64,33 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Varšava]] | 4. 8. 1955. |- | 64,52 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Beograd]] | 19. 9. 1955. |- | 65,85 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Naljčik]] | 25. 4. 1956. |- | 66,38 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Minsk]] | 8. 7. 1956. |- | 67,32 | {{ZD|SSSR}} [[Mihail Krivonosov]] | [[Taškent]] | 22. 10. 1956. |- | 68,54 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Los Angeles]] | 2. 11. 1956. |- | 68,68 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Bakersfield]] | 20. 6. 1958. |- | 70,33 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] | 12. 8. 1960. |- | 70,67 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] | 21. 7. 1962. |- | 71,06 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Ceres (Kalifornija)|Ceres]] | 29. 5. 1965. |- | 71,26 | {{ZD|SAD}} [[Hal Connolly]] | [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] | 20. 6. 1965. |- | 73,74 | {{ZD|MAĐ|1957}} [[Gyula Zsivotzky]] | [[Debrecen]] | 4. 9. 1965. |- | 73,76 | {{ZD|MAĐ|1957}} [[Gyula Zsivotzky]] | [[Budimpešta]] | 14. 9. 1968. |- | 74,52 | {{ZD|SSSR}} [[Romuald Klim]] | [[Budimpešta]] | 15. 6. 1969. |- | 74,68 | {{ZD|SSSR}} [[Anatolij Bondarčuk]] | [[Pirej]] | 20. 9. 1969. |- | 75,48 | {{ZD|SSSR}} [[Anatolij Bondarčuk]] | [[Rovno]] | 12. 10. 1969. |- | 76,40 | {{ZD|SRNJ}} [[Walter Schmidt (bacač kladiva)|Walter Schmidt]] | [[Lahr]] | 4. 9. 1971. |- | 76,60 | {{ZD|NJDR}} [[Reinhard Theimer]] | [[Erfurt]] | 4. 7. 1974. |- | 76,66 | {{ZD|SSSR}} [[Aleksej Spiridonov]] | [[München]] | 11. 9. 1974. |- | 76,70 | {{ZD|SRNJ}} [[Karl-Hans Riehm]] | [[Rehlingen]] | 19. 5. 1975. |- | 77,76 | {{ZD|SRNJ}} [[Karl-Hans Riehm]] | [[Rehlingen]] | 19. 5. 1975. |- | 78,50 | {{ZD|SRNJ}} [[Karl-Hans Riehm]] | [[Rehlingen]] | 19. 5. 1975. |- | 79,30 | {{ZD|SRNJ}} [[Walter Schmidt (bacač kladiva)|Walter Schmidt]] | [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] | 14. 8. 1975. |- | 80,14 | {{ZD|SSSR}} [[Boris Zajčuk]] | [[Moskva]] | 9. 7. 1978. |- | 80,32 | {{ZD|SRNJ}} [[Karl-Hans Riehm]] | [[Heidenheim na Brenzu|Heidenheim]] | 6. 8. 1978. |- | 80,38 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Leselidze]] | 16. 5. 1980. |- | 80,46 | {{ZD|SSSR}} [[Jüri Tamm]] | [[Leselidze]] | 16. 5. 1980. |- | 80,64 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Leselidze]] | 16. 5. 1980. |- | 81,66 | {{ZD|SSSR}} [[Sergej Litvinov]] | [[Soči]] | 24. 5. 1980. |- | 81,80 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Moskva]] | 31. 7. 1980. |- | 83,98 | {{ZD|SSSR}} [[Sergej Litvinov]] | [[Moskva]] | 4. 6. 1982. |- | 84,14 | {{ZD|SSSR}} [[Sergej Litvinov]] | [[Moskva]] | 21. 6. 1983. |- | 86,34 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Cork]] | 3. 7. 1984. |- | 86,66 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Tallinn]] | 22. 6. 1986. |- | 86,74 | {{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] | [[Stuttgart]] | 30. 8. 1986. |} == Napomena == Mnogi izvori ne navode datum Theimerovog svjetskog rekorda. Postavljen je u kvalifikacijskoj rundi Prvenstva Istočne Njemačke u Erfurtu (ne u [[Leipzig]]u), koje je održano od 3. do 6. jula 1974. Rekord je postavio baš prvim hicem (redoslijed njegovih hitaca bio je 76,60 m, 73,62 m, 73,28 m), a to je bilo drugog dana prvenstva, dakle, 4. jula. Sljedećeg dana, na samom prvenstvu, bacio je 73,62 m za 1. mjesto.<ref>Athletics Weekly, (AW28.31.16)</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|Bacanje 3]] [[Kategorija:Bacanje kladiva]] 0oxosog19jhbt76bcymndytyxwnn2ws Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva – žene 0 391235 3922898 3502916 2026-08-30T09:17:15Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922898 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje kladiva|bacanju kladiva]]''' za žene priznat je od [[IAAF]]-a 1994. Do danas je IAAF ratificirao 25 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 648 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj rekorda == {| class="wikitable" border="1" |- ! Dužina ([[metar|m]]) ! Takmičarka ! Mjesto ! Datum ! Ref. |- |align="center"|66,84 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |23. 2. 1994. |[[Soči]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|66,86 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |4. 3. 1995. |[[Bukurešt]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|67,00 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |24. 5. 1995. |[[Moskva]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|68,14 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |5. 6. 1995. |Moskva |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|68,16 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |5. 6. 1995. |Moskva |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|69,42 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |12. 5. 1996. |Bukurešt |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|69,58 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |8. 3. 1997. |Bukurešt |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|71,22 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |22. 6. 1997. |[[München]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|73,10 |{{flagathlete|[[Olga Kuzenkova]]|RUS}} |22. 6. 1997. |München |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|73,14 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |16. 7. 1998. |[[Poiana Brașov]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|75,29 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |13. 5. 1999. |[[Clermont-Ferrand]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|75,97 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |13. 5. 1999. |Clermont-Ferrand |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|76,05 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |29. 8. 1999. |[[Rüdlingen]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|76,07 |{{flagathlete|[[Mihaela Melinte]]|RUM}} |29. 8. 1999. |Rüdlingen |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,06 |{{flagathlete|[[Tatjana Lisenko]]|RUS}} |15. 7. 2005. |Moskva |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,26 |{{flagathlete|[[Gulfija Hanafejeva]]|RUS}} |12. 6. 2006. |[[Tula]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,41 |{{flagathlete|[[Tatjana Lisenko]]|RUS}} |24. 6. 2006. |[[Žukovski (Moskovska oblast)|Žukovski]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,80 |{{flagathlete|[[Tatjana Lisenko]]|RUS}} |15. 8. 2006. |[[Tallinn]] |<ref name=iaaf/> |- |align="center"|77,96 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |22. 8. 2009. |[[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=77.96m World Hammer Throw record by Wlodarczyk in Berlin!|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/news/7796m-world-hammer-throw-record-by-wlodarczyk|publisher=[[IAAF]]|author=Bob Ramsak|date=22. 8. 2009|access-date=21. 10. 2012|archive-date=1. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101200717/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/news/7796m-world-hammer-throw-record-by-wlodarczyk|url-status=dead}}</ref> |- |align="center"|78,30 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |6. 6. 2010. |[[Bydgoszcz]] |<ref>{{cite news|title=78.30m World record in the Hammer Throw by Wlodarczyk in Bydgoszcz|url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=56953.html|publisher=IAAF|author=Pawel Jackowski|date=6. 6. 2010|access-date=22. 5. 2011|archive-date=2. 10. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6B7UtiSYa?url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=56953.html|url-status=dead}}</ref> |- |align="center"|79,42 |{{flagathlete|[[Betty Heidler]]|NJE}} |21. 5. 2011. |[[Halle (Saale)|Halle]] |<ref>{{cite news|title=Betty Heidler wirft Weltrekord|url=http://www.leichtathletik.de/index.php?NavID=1&SiteID=28&NewsID=32529|publisher=[[Deutscher Leichtathletik-Verband|DLV]]|date=21. 5. 2011|access-date=21. 5. 2011}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web|title=Hallesche Werfertage 2011 Complete Results|url=http://www.leichtathletik.de/results/3789_halle_WT_21220511.htm|publisher=[[Njemački atletski savez|DLV]]|date=21. 5. 2011|access-date=21. 5. 2011|archive-date=11. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311122927/http://www.leichtathletik.de/results/3789_halle_WT_21220511.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=79.42m - Heidler breaks World hammer Throw record in Halle - UPDATED|url=http://www.iaaf.org/news/newsid=60062.html|publisher=IAAF|author=Jörg Wenig|date=21. 5. 2011|access-date=22. 5. 2011}}</ref> |- |align="center"|79,58 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |31. 8. 2014. |Berlin |<ref>{{cite news|title=Anita Wlodarczyk sets world record in hammer throw|url=http://www.cbc.ca/sports/trackandfield/anita-wlodarczyk-sets-world-record-in-hammer-throw-1.2751911|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]]|author=CBC Sports|date=31. 8. 2014|access-date=31. 8. 2014}}</ref> |- |align="center"|79,83 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |27. 6. 2015. |[[Wrocław]] |<ref>{{cite news|title=NEW HAMMER WORLD RECORD BY ANITA WLODARCZYK 79.83m (261′ 11″)|url=https://throwholics.com/2015/06/new-hammer-world-record-by-anita-wlodarczyk-79-83m-261-11/|publisher=throwholics.com|date=27. 6. 2015|access-date=28. 6. 2015|archive-date=28. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150628022116/https://throwholics.com/2015/06/new-hammer-world-record-by-anita-wlodarczyk-79-83m-261-11/|url-status=dead}}</ref> |- |align="center"|81,08 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |1. 8. 2015. |[[Władysławowo]] |<ref>{{cite news|title=Wlodarczyk smashes hammer world record with 81.08m in Cetniewo|url=http://www.iaaf.org/news/report/anita-wlodarczyk-hammer-world-record-8108|publisher=IAAF|author=Jon Mulkeen|date=1. 8. 2015|access-date=2. 8. 2015}}</ref> |- |align="center"|82,29 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |15. 8. 2016. |[[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite web|title=Hammer Throw Results|url=https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/A/T/ATW054101_Results_2016_08_15_a28ab807_fa64_4c96_9281_83d614c2a718.pdf|work=Rio 2016 Official Website|date=15. 8. 2016|access-date=15. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820113742/https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/A/T/ATW054101_Results_2016_08_15_a28ab807_fa64_4c96_9281_83d614c2a718.pdf|archive-date=20. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |align="center"|82,98 |{{flagathlete|[[Anita Włodarczyk]]|POLJ}} |28. 8. 2016. |[[Varšava]] |<ref>{{cite news|title=Wlodarczyk extends hammer world record in Warsaw|url=https://www.iaaf.org/news/report/anita-wlodarczyk-hammer-world-record-warsaw|work=IAAF|date=28. 8. 2016 |access-date=28. 8. 2016}}</ref> |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Bacanje 3]] [[Kategorija:Bacanje kladiva]] mivcwzela3q5dikmsdfsxngtg1vlbcv Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama – žene 0 391276 3922895 3503072 2026-08-30T09:15:59Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922895 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[400 m s preponama]]''' za žene priznat je od [[IAAF]]-a 1974. Prva dokumentirana utrka na 400 m s preponama za žene održana je 1971, ali je kao disciplina priznata tri godine kasnije. Aktualna je svjetska rekorderka Amerikanka [[Sydney McLaughlin]] s vremenom 50.68, istrčanim 22. jula 2022. u finalu [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskog prvenstva]] u [[Eugene (Oregon)|Eugeneu]]. Zaključno s 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 16 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 644 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 4. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live}}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable" style="text-align: left;" |- | style="width:10px;"| || Ratificiran |- | style="width:10px; background:#fef6e7;"| || Nije ratificiran |- | style="width:10px; background:#fee7e6;"| || Ratificiran, pa kasnije poništen |- | style="width:10px; background:#cef6f5;"| || Čeka ratifikaciju |} {| class=wikitable !Vrijeme ([[sekunda|s]])!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- |56.51 || {{flagathlete|[[Krystyna Kacperczyk]]|POLJ}} || 13. 7. 1974. || [[Augsburg]]<ref name=iaaf/> |- |55.74 || {{flagathlete|[[Tatjana Storoževa]]|SSSR}} || 26. 6. 1977. || [[Chemnitz]]<ref name=iaaf/> |- |55.63 || {{flagathlete|[[Karin Rossley]]|NJDR}} || 13. 8. 1977. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |55.44 || {{flagathlete|[[Krystyna Kacperczyk]]|POLJ}} || 18. 8. 1978. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |55.31 || rowspan=2|{{flagathlete|[[Tatjana Željeznova]]|SSSR}} || 19. 8. 1978. || [[Podolsk]]<ref name=iaaf/> |- |54.89 || 2. 9. 1978. || [[Prag]]<ref name=iaaf/> |- |54.78 || {{flagathlete|[[Marina Makejeva]]|SSSR}} || 27. 7. 1979. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |54.28 || {{flagathlete|[[Karin Rossley]]|NJDR}} || 17. 5. 1980. || [[Jena]]<ref name=iaaf/> |- |54.02 || {{flagathlete|[[Ana Ambrazienė]]|SSSR}} || 11. 6. 1983. || Moskva<ref name=iaaf/> |- |53.58 || {{flagathlete|[[Margarita Ponomarjova]]|SSSR}} || 22. 6. 1984. || [[Kijev]]<ref name=iaaf/> |- |53.55 || {{flagathlete|[[Sabine Busch]]|NJDR}} || 22. 9. 1985. || Berlin<ref name=iaaf/> |- |53.32 || rowspan=2|{{flagathlete|[[Marina Stjepanova]]|SSSR}} || 30. 8. 1986. || [[Stuttgart]]<ref name=iaaf/> |- |52.94 || 19. 9. 1986. || [[Taškent]]<ref name=iaaf/> |- |52.74 || {{flagathlete|[[Sally Gunnell]]|UK}} || 19. 8. 1993. || Stuttgart<ref name=iaaf/> |- |52.61 || {{flagathlete|[[Kim Batten]]|SAD}} || 11. 8. 1995. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- |52.34 || {{flagathlete|[[Julija Pečonkina]]|RUS}} || 8. 8. 2003. || [[Tula]]<ref name=iaaf/> |- |52.20 || rowspan=2|{{flagathlete|[[Dalilah Muhammad]]|SAD}} || 28. 7. 2019. || [[Des Moines]] |- |52.16 || 4. 10. 2019. || [[Doha]] |- |51.90 || rowspan=4|{{flagathlete|[[Sydney McLaughlin]]|SAD}} || 27. 6. 2021. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |- |51.46 || 4. 8. 2021. || [[Tokio]] |-bgcolor=#CEF6F5 | 51.41 || 25. 6. 2022. || Eugene<ref>{{cite news|title=McLaughlin breaks world 400m hurdles record with 51.41 at US Championships|url=https://worldathletics.org/news/report/us-championships-mclaughlin-world-record-400-hurdles|publisher=World Athletics |author=Karen Rosen|date=26. 6. 2022|access-date=28. 6. 2022}}</ref> |- |50.68 || 22. 7. 2022. || Eugene |} == Također pogledajte == * [[Utrke s preponama]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.worldathletics.org/records/all-time-toplists/hurdles/400-metres-hurdles/outdoor/women/senior?regionType=world&timing=all&page=1&bestResultsOnly=true&firstDay=1900-01-01&lastDay=2021-08-10 Vječna lista rezultata na 400 m s preponama] na ''WorldAthletics.org'' {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|400]] [[Kategorija:400 m s preponama]] 7ye6pf5h26ux5nr4trn4j310l5a47ni Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama – muškarci 0 391282 3922906 3859246 2026-08-30T09:21:58Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922906 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[400 m s preponama]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 21 svjetski rekord u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 554 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 4. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Historija == Tri atletičara, svi iz [[SAD]]-a, imala su dugotrajne rekorde. [[Glenn Hardin]] rušio je svjetski rekord tri puta i držao ga je više od 21 godine (1932–1953). [[Edwin Moses]] postavio je svoj prvi svjetski rekord 1976. i popravio ga još tri puta. Bio je vlasnik rekorda od 1976. do 1992, kad ga je srušio svjetski rekorder [[Kevin Young (atletičar)|Kevin Young]] na [[OI 1992.|Olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]], čiji je rekord potrajao do 2021. == Razvoj == === 1912–1976. === {| class=wikitable |- !Vrijeme!!Elektroničko <br> vrijeme!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |55.0 || ||{{flagathlete|[[Charles Bacon]]|SAD}} || 22. 7. 1908<ref name=iaaf/> || [[London]] |- |54.0 || ||{{flagathlete|[[Frank Loomis]]|SAD}} || 16. 8. 1920<ref name=iaaf/> || [[Antwerpen]] |- |53.8 || ||{{flagathlete|[[Sten Pettersson]]|ŠVE}} || 4. 10. 1925<ref name=iaaf/> || [[Pariz]] |- |52.6 j || ||{{flagathlete|[[Johnny Gibson|John Gibson]]|SAD}} || 2. 7. 1927<ref name=iaaf/> || [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] |- |52.0 || ||{{flagathlete|[[Morgan Taylor]]|SAD}} || 4. 7. 1928<ref name=iaaf/> || [[Philadelphia]] |- |52.0 || 51.85 ||{{flagathlete|[[Glenn Hardin]]|SAD}} || 1. 8. 1932<ref name=iaaf/> || [[Los Angeles]] |- |51.8 || ||{{flagathlete|[[Glenn Hardin]]|SAD}} || 30. 6. 1934<ref name=iaaf/> || [[Milwaukee]] |- |50.6 || ||{{flagathlete|[[Glenn Hardin]]|SAD}} || 26. 7. 1934<ref name=iaaf/> || [[Stockholm]] |- |50.4 || ||{{flagathlete|[[Jurij Ljitujev]]|SSSR}} || 20. 9. 1953<ref name=iaaf/> || [[Budimpešta]] |- |49.5 || ||{{flagathlete|[[Glenn Davis (atletičar)|Glenn Davis]]|SAD}} || 29. 6. 1956<ref name=iaaf/> || Los Angeles |- |49.2 || ||{{flagathlete|[[Glenn Davis (atletičar)|Glenn Davis]]|SAD}} || 6. 8. 1958<ref name=iaaf/> || Budimpešta |- |49.2 || ||{{flagathlete|[[Salvatore Morale]]|ITA}} || 14. 9. 1962<ref name=iaaf/> || [[Beograd]] |- |49.1 || ||{{flagathlete|[[Rex Cawley]]|SAD}} || 13. 9. 1964<ref name=iaaf/> || Los Angeles |- |48.8 || 48.94 ||{{flagathlete|[[Geoff Vanderstock]]|SAD}} || 11. 9. 1968<ref name=iaaf/> || [[Echo Summit]] |- |48.1 || 48.12 ||{{flagathlete|[[David Hemery]]|UK}}|| 15. 10. 1968<ref name=iaaf/> || [[Mexico City]] |- |47.8 || 47.82 ||{{flagathlete|[[John Akii-Bua]]|UGA}} || 2. 9. 1972<ref name=iaaf/> || [[München]] |} * "j" označava vrijeme na 440 [[jard]]i (402,34 m), koje je bilo ratificirano kao svjetski rekord u ovoj disciplini === 1976–danas === Od 1975. IAAF je prihvatio odvojeno automatsko elektroničko mjerenje vremena za discipline do 400 m. Od 1. januara 1977. IAAF zahtijeva [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] do stotinke sekunde za ove discipline.<ref name = iaaf/> Akii-Buino vrijeme 47.82, kojim je osvojio zlatnu medalju na [[OI 1972.|OI 1972]], bilo je najbrže potpuno elektronički izmjereno vrijeme u ovoj disciplini dotad.<ref name = iaaf/> {| class=wikitable |- !Vrijeme!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- |47.82 ||{{flagathlete|[[John Akii-Bua]]|UGA}} || 2. 9. 1972<ref name=iaaf/> || München |- |47.64 || {{flagathlete|[[Edwin Moses]]|SAD}} || 25. 7. 1976<ref name=iaaf/> || [[Montréal]] |- |47.45 || {{flagathlete|[[Edwin Moses]]|SAD}} || 11. 6. 1977<ref name=iaaf/> || Los Angeles |- |47.13 || {{flagathlete|[[Edwin Moses]]|SAD}} || 3. 7. 1980<ref name=iaaf/> || [[Milano]] |- |47.02 || {{flagathlete|[[Edwin Moses]]|SAD}} || 31. 8. 1983<ref name=iaaf/> || [[Koblenz]] |- |46.78 || {{flagathlete|[[Kevin Young (atletičar)|Kevin Young]]|SAD}} || 6. 8. 1992<ref name=iaaf/> || [[Barcelona]] |- |46.70 || {{flagathlete|[[Karsten Warholm]]|NOR}} || 1. 7. 2021<ref>{{Cite web |title= Ratified: World records for Gidey, Hassan, Hodgkinson, Holloway and Warholm {{!}} PRESS-RELEASES {{!}} World Athletics |url= https://www.worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-record-gidey-hassan-hodgkinson-holloway-warholm |access-date= 4. 8. 2021 |publisher= World Athletics}}</ref>|| [[Oslo]] |- |45.94{{note||1}} || {{flagathlete|[[Karsten Warholm]]|NOR}} || 3. 8. 2021. || [[Tokio]] |} {{note||1}} – čeka ratifikaciju == Također pogledajte == * [[Utrke s preponama]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.worldathletics.org/records/all-time-toplists/hurdles/400-metres-hurdles/outdoor/men/senior?regionType=world&timing=all&page=1&bestResultsOnly=true&firstDay=1900-01-01&lastDay=2021-08-10 Vječna lista rezultata na 400 m s preponama] na ''WorldAthletics.org'' {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|400]] [[Kategorija:400 m s preponama]] o2glvug88xvkr5zvoigo3t6qtju6z3n Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - žene 0 391293 3922890 3859247 2026-08-30T09:12:41Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922890 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci '''[[štafeta 4 x 400 m]]''' za žene priznat je od [[IAAF]]-a 1969.<ref name=handbook>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 (Part 5 of 5) |url = http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 705 |format = pdf |year = 2011 |access-date = 12. 3. 2013}}</ref> Do danas je IAAF ratificirao 15 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. == Razvoj == === Prije IAAF-ove ratifikacije === {| class="wikitable" border="1" |- ! Vrijeme ! Štafeta ! Mjesto ! Datum |- | 4:09.6 ''j'' | {{ZD|UK}} Spartan Ladies AC | [[Ilfor]] | 18. 9. 1954. |- | 3:49.9 ''j'' | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[London]] | 14. 6. 1958. |- | 3:49.4 | {{ZD|ŠVE}} Göteborgs KIK | [[Borås]] | 5. 8. 1967. |- | 3:47.0 | {{ZD|ŠVE}} Göteborgs KIK | [[Malmö]] | 20. 8. 1968. |- |} * ''j'' = rekord postavljen na 4 × 440 [[jard]]i === Od 1969. === {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! scope=col| Vrijeme ! scope=col| Država ! scope=col| Takmičarke ! scope=col| Mjesto ! scope=col| Datum |- |3:47.4 |{{ZID|SSSR}} |[[Ljudmila Finogenova]]<br>[[Tatjana Medvedeva]]<br>[[Tamara Vojtenko]]<br>[[Olga Klejn]] |[[Moskva]] |30. 5. 1969. |- |3:43.2 |{{ZID|Latvija}} |[[Lilita Zagere]]<br>[[Ana Dundare]]<br>[[Ingrid Verbele]]<br>[[Sarmite Štula]] |[[Minsk]] |1. 6. 1969. |- |3:37.6 |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Jenny Pawsey]]<br>[[Pauline Attwood]]<br>[[Janet Simpson]]<br>[[Lillian Board]] |[[London]] |22. 6. 1969. |- |3:34.2 |{{ZID|Francuska}} |[[Michèle Mombet]]<br>[[Éliane Jacq]]<br>[[Nicole Duclos]]<br>[[Colette Besson]] |[[Colombes]] |6. 7. 1969. |- |3:33.9 |{{ZID|Zapadna Njemačka}} |[[Christa Czekay]]<br>[[Antje Gleichfeld]]<br>[[Inge Bödding]]<br>[[Christel Frese]] |[[Atina]] |19. 9. 1969. |- |3:30.8<ref>Elektroničko vrijeme: 3:30.82</ref> |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Rosemary Stirling]]<br>[[Patricia Lowe]]<br>[[Janet Simpson]]<br>[[Lillian Board]] |[[Atina]] |20. 9. 1969. |- |3:30.8<ref>Elektroničko vrijeme: 3:30.85</ref> |{{ZID|Francuska}} |[[Bernadette Martin]]<br>[[Nicole Duclos]]<br>[[Eliane Jacq]]<br>[[Colette Besson]] |[[Atina]] |20. 9. 1969. |- |3:29.3<ref>Elektroničko vrijeme: 3:29.28</ref> |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Monika Zehrt]] <br> [[Rita Kühne]] <br> [[Ingelore Lohse]] <br> [[Helga Seidler]] |[[Helsinki]] |15. 8. 1971. |- |3:28.8 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Dagmar Käsling]] <br> [[Helga Seidler]] <br> [[Monika Zehrt]] <br> [[Brigitte Rohde]] |[[Colombes]] | 5. 7. 1972. |- |3:28.48 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Dagmar Käsling]] <br> [[Rita Kühne]] <br> [[Helga Seidler]] <br> [[Monika Zehrt]] |[[München]] |9. 9. 1972. |- |3:22.95 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Dagmar Käsling]] <br> [[Rita Kühne]] <br > [[Helga Seidler]] <br> [[Monika Zehrt]] |[[München]] |10. 9. 1972. |- |3:19.23 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Doris Maletzki]] <br> [[Brigitte Rohde]] <br> [[Ellen Streidt]] <br> [[Christina Lathan]] |[[Montréal]] |31. 7. 1976. |- |3:19.04 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Kirsten Emmelmann]] <br> [[Sabine Busch]] <br> [[Dagmar Neubauer]] <br> [[Marita Koch]] |[[Atina]] |11. 9. 1982. |- |3:15.92 |{{ZID|Istočna Njemačka}} |[[Gesine Walther]] <br> [[Sabine Busch]] <br> [[Dagmar Neubauer]] <br> [[Marita Koch]] |[[Erfurt]] |3. 6. 1984. |- |3:15.17 |{{ZID|SSSR}} |[[Tatjana Ljedovska]] <br> [[Olga Nazarova (atletičarka)|Olga Nazarova]] <br> [[Marija Pinjigina]] <br> [[Olga Brizgina]] |[[Seoul]] |1. 10. 1988. |} == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|4 × 400 m]] [[Kategorija:Štafeta 4 × 400 m]] 3hsjhbjbncb1j6z7rk4lq5upndts724 Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - muškarci 0 391297 3922888 3859248 2026-08-30T09:09:01Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922888 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci '''[[štafeta 4 x 400 m]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912, a to je bio rezultat postavljen godinu prije. Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 15 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. == Razvoj == {| class="wikitable" style="font-size:95%" ! colspan=2 scope=col| Vrijeme ! scope=col| Država/Klub ! scope=col| Atletičari ! scope=col| Mjesto ! scope=col| Datum |- |3:18.2 |j<ref name=yard>"j" = 4 × 440 jardi</ref> |[[Atletski klub Američkih Iraca]] |[[Harry Schaaf]]<br>[[Melvin Sheppard]]<br> [[Harry Gissing]]<br> [[James Rosenberger]] |[[New York]] |4. 9. 1911. |- |3:16.6 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Mel Sheppard]] <br> [[Edward Lindberg]] <br> [[Ted Meredith]] <br> [[Charles Reidpath]] |[[Stockholm]] |15. 6. 1912. |- |3:16.0 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Commodore Cochran]] <br> [[Alan Helffrich]] <br> [[Oliver MacDonald]] <br> [[William Stevenson (atletičar)|William Stevenson]] |[[Pariz]] |13. 7. 1924. |- |3:14.2 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[George Baird]] <br> [[Frederick Alderman]] <br> [[Emerson Spencer]] <br> [[Ray Barbuti]] |[[Amsterdam]] |5. 8. 1928. |- |3:13.4 |j<ref name=yard /> |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[George Baird (atletičar)|George Baird]] <br>[[Morgan Taylor]]<br> [[Ray Barbuti]]<br> [[Emerson Spencer]] |[[London]] |11. 8. 1928. |- |3:12.6 |j<ref name=yard /> |[[Univerzitet Stanford]] |[[Maynor Shore]]<br>[[Al Hables]]<br>[[Les Hables]]<br>[[Ben Eastman]] |[[Fresno]] |8. 5. 1931. |- |3:08.2 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Ivan Fuqua]] <br> [[Edgar Ablowich]] <br> [[Karl Warner]] <br> [[Bill Carr]] |[[Los Angeles]] |7. 8. 1932. |- |3:03.9<ref>Elektronsko vrijeme: 3:04.04</ref> | |{{ZID|Jamajka}} |[[Arthur Wint]] <br> [[Leslie Laing]] <br> [[Herb McKenley]] <br> [[George Rhoden]] |[[Helsinki]] |27. 7. 1952. |- |3:02.2<ref>Elektronsko vrijeme: 3:02.37</ref> | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Jack Yerman]] <br> [[Earl Young (atletičar)|Earl Young]] <br> [[Glenn Davis (atletičar)|Glenn Davis]] <br> [[Otis Davis]] |[[Rim]] |8. 9. 1960. |- |3:00.7 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Ollan Cassell]] <br> [[Mike Larrabee]] <br> [[Ulis Williams]] <br> [[Henry Carr]] |[[Tokyo]] |21. 10. 1964. |- |2:59.6 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Bob Frey]] <br> [[Lee Evans (atletičar)|Lee Evans]] <br> [[Tommie Smith]] <br> [[Theron Lewis]] |[[Los Angeles]] |24. 7. 1966. |- |rowspan=2|2:56.16 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Vince Matthews]] <br> [[Ronald Freeman]] <br> [[Larry James]] <br> [[Lee Evans (atletičar)|Lee Evans]] |[[Mexico City]] |20. 10. 1968. |- | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Danny Everett]] <br> [[Steve Lewis (atletičar)|Steve Lewis]] <br> [[Kevin Robinzine]] <br> [[Butch Reynolds]] |[[Seoul]] |1. 10. 1988. |- |2:55.74 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Andrew Valmon]] <br> [[Quincy Watts]] <br> [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] <br> [[Steve Lewis (atletičar)|Steve Lewis]] |[[Barcelona]] |8. 8. 1992. |-bgcolor="#FFECB2" |2:54.29 | |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |[[Andrew Valmon]] <br> [[Quincy Watts]] <br> [[Butch Reynolds]] <br> [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] |[[Stuttgart]] |22. 8. 1993. |} 12. augusta 2009. IAAF je objavio da je poništio svjetski rekord štafete SAD-a 2:54.20 iz 1998. nakon što je član te štafete [[Antonio Pettigrew]] priznao da je koristio [[hormon rasta]] i [[EPO]] između 1997. i 2003.<ref>{{cite news |url=http://iaaf.org/aboutiaaf/news/newsid=46531.html |title=IAAF Council cancels 4x400m World record |publisher= IAAF |date=12. 8. 2008 |access-date= 21. 3. 2011}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|4 × 400 m]] [[Kategorija:Štafeta 4 × 400 m]] 5djrnznfa8e5k9nk3w0zbt6g52evptx Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m – žene 0 391311 3922896 3859250 2026-08-30T09:16:21Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922896 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[Utrka na 3000 m|3000 m]]''' za žene službeno priznat od strane [[IAAF]]-a postavila je [[Ljudmila Bragina]] iz [[SSSR]]-a 1974. Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 9 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 642 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 4. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === Prije ere IAAF-a (do 1974) === {| class="wikitable" !Vrijeme !Takmičarka !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''14:44.4''' |{{flagathlete|[[Ana Cicanei]]|RUM}} |align="center"|1927. |&mdash; |- |align="center"|'''10:56.0''' |{{flagathlete|[[Phyllis Perkins]]|UK}} |align="center"|22. 5. 1954. |[[London]] |- |align="center"|'''10:55.2''' |{{flagathlete|[[Phyllis Perkins]]|UK}} |align="center"|25. 6. 1955. |[[London]] |- |align="center"|'''10:25.8''' |{{flagathlete|[[Leila Buckland]]|UK}} |align="center"|27. 8. 1955. |[[London]] |- |align="center"|'''10:16.2''' |{{flagathlete|[[June Bridgland]]|UK}} |align="center"|25. 8. 1956. |[[London]] |- |align="center"|'''10:16.0''' |{{flagathlete|[[Phyllis Perkins]]|UK}} |align="center"|27. 10. 1956. |[[London]] |- |align="center"|'''9:44.0''' |{{flagathlete|[[Roberta Picco]]|KAN}} |align="center"|23. 7. 1966. |[[Toronto]] |- |align="center"|'''9:42.8''' |{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} |align="center"|11. 5. 1969. |[[Formia]] |- |align="center"|'''9:38.0''' |{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} |align="center"|2. 9. 1969. |[[Milano]] |- |align="center"|'''9:26.9''' |{{flagathlete|[[Doris Brown]]|SAD}} |align="center"|10. 7. 1971. |[[Bakersfield]] |- |align="center"|'''9:23.4''' |{{flagathlete|[[Joyce Smith]]|UK}} |align="center"|16. 7. 1971. |[[London]] |- |align="center"|'''9:09.2''' |{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} |align="center"|11. 5. 1972. |[[Formia]] |- |align="center"|'''8:53.0''' |{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}} |align="center"|12. 8. 1972. |[[Moskva]] |} === Era IAAF-a (od 1974) === {| class="wikitable" !Vrijeme !Takmičarka !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''8:52.8*''' |{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}} |align="center"|6. 7. 1974<ref name=iaaf/> |[[Durham (Sjeverna Karolina)|Durham]] |- |align="center"|'''8:46.6''' |{{flagathlete|[[Grete Waitz|Grete Andersen-Waitz]]|NOR}} |align="center"|24. 6. 1975<ref name=iaaf/> |[[Oslo]] |- |align="center"|'''8:45.4''' |{{flagathlete|[[Grete Waitz]]|NOR}} |align="center"|21. 6. 1976<ref name=iaaf/> |[[Oslo]] |- |align="center"|'''8:27.2*''' |{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}} |align="center"|7. 8. 1976<ref name=iaaf/> |[[Adelaide]] |- |align="center"|'''8:26.78''' |{{flagathlete|[[Svjetlana Uljmasova]]|SSSR}} |align="center"|25. 7. 1982<ref name=iaaf/> |[[Kijev]] |- |align="center"|'''8:22.62''' |{{flagathlete|[[Tatjana Kazankina]]|SSSR}} |align="center"|26. 8. 1984<ref name=iaaf/> |[[Lenjingrad]] |- |align="center"|'''8:22.06''' |{{flagathlete|[[Zhang Linli]]|KIN}} |align="center"|12. 9. 1993<ref name=iaaf/> |[[Peking]] |- |align="center"|'''8:12.19''' |{{flagathlete|[[Wang Junxia]]|KIN}} |align="center"|12. 9. 1993<ref name=iaaf/> |[[Peking]] |- |align="center"|'''8:06.11''' |{{flagathlete|[[Wang Junxia]]|KIN}} |align="center"|13. 9. 1993<ref name=iaaf/> |[[Peking]] |} <nowiki>*</nowiki> – označava ratificirano vrijeme. Elektronička vremena za Braginine rezultate 8:52.8 i 8:27.2 bila su (redom) 8:52.74 i 8:27.12. == Također pogledajte == * [[Dugoprugaške utrke]] == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|3000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:Dugoprugaške utrke]] [[Kategorija:3000 metara]] 8qgry0lxiqylz67xib188h9dyy2shtw Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m – muškarci 0 391312 3922907 3859251 2026-08-30T09:22:22Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922907 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-13320, Paavo Nurmi.jpg|mini|[[Paavo Nurmi]] postavlja svjetski rekord na 3000 m u Berlinu 1926.]] Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[3000 metara|3000 m]]''' za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 26 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 550 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 4. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === Prije ere IAAF-a (do 1912) === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Takmičar !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''9:02.4''' |{{flagathlete|[[Louis de Fleurac]]|FRA}} |align="center"|19. 6. 1904. |[[Pariz]] |- |align="center"|'''8:55.0''' |{{flagathlete|[[Edward Dahl]]|ŠVE}} |align="center"|27. 10. 1907. |[[Norrköping]] |- |align="center"|'''8:54.0''' |{{flagathlete|[[John Svanberg]]|ŠVE}} |align="center"|21. 8. 1908. |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:49.6''' |{{flagathlete|[[Jean Bouin]]|FRA}} |align="center"|11. 6. 1911. |[[Colombes]] |- |align="center"|'''8:48.5''' |{{flagathlete|[[Hannes Kolehmainen]]|FIN}} |align="center"|24. 9. 1911. |[[Oulunkylä]] |- |align="center"|'''8:46.6''' |{{flagathlete|[[Bror Fock]]|ŠVE}} |align="center"|24. 5. 1912. |[[Stockholm]] |} === Era IAAF-a (od 1912) === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Takmičar !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''8:36.8''' |{{flagathlete|[[Hannes Kolehmainen]]|FIN}} |align="center"|12. 7. 1912<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:33.2''' |{{flagathlete|[[John Zander]]|ŠVE}} |align="center"|7. 8. 1918<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:28.6''' |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|27. 8. 1922<ref name=iaaf/> |[[Turku]] |- |align="center"|'''8:27.6''' |{{flagathlete|[[Edvin Wide]]|ŠVE}} |align="center"|7. 6. 1925<ref name=iaaf/> |[[Halmstad]] |- |align="center"|'''8:25.4''' |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|24. 5. 1926<ref name=iaaf/> |[[Berlin]] |- |align="center"|'''8:20.4''' |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|13. 7. 1926<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:18.8''' |{{flagathlete|[[Janusz Kusociński]]|POLJ}} |align="center"|19. 6. 1932<ref name=iaaf/> |[[Antwerpen]] |- |align="center"|'''8:18.4''' |{{flagathlete|[[Henry Nielsen (atletičar)|Henry Nielsen]]|DAN}} |align="center"|24. 7. 1934<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:14.8''' |{{flagathlete|[[Gunnar Höckert]]|FIN}} |align="center"|16. 9. 1936<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:09.0''' |{{flagathlete|[[Henry Kalarne]]|ŠVE}} |align="center"|14. 8. 1940<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''8:01.2''' |{{flagathlete|[[Gunder Hägg]]|ŠVE}} |align="center"|28. 8. 1942<ref name=iaaf/> |[[Stockholm]] |- |align="center"|'''7:58.8''' |{{flagathlete|[[Gaston Reiff]]|BEL}} |align="center"|12. 8. 1949<ref name=iaaf/> |[[Gävle]] |- |align="center"|'''7:55.6''' |{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}} |align="center"|14. 5. 1955<ref name=iaaf/> |[[Budimpešta]] |- |align="center"|'''7:55.6''' |{{flagathlete|[[Gordon Pirie]]|ENG}} |align="center"|22. 6. 1956<ref name=iaaf/> |[[Trondheim]] |- |align="center"|'''7:52.8''' |{{flagathlete|[[Gordon Pirie]]|ENG}} |align="center"|4. 9. 1956<ref name=iaaf/> |[[Malmö]] |- |align="center"|'''7:49.2''' |{{flagathlete|[[Michel Jazy]]|FRA}} |align="center"|27. 6. 1962<ref name=iaaf/> |[[Saint-Maur-des-Fossés]] |- |align="center"|'''7:49.0+''' |{{flagathlete|[[Michel Jazy]]|FRA}} |align="center"|23. 6. 1965<ref name=iaaf/> |[[Melun]] |- |align="center"|'''7:46.0''' |{{flagathlete|[[Siegfried Herrmann]]|NJDR}} |align="center"|5. 8. 1965<ref name=iaaf/> |[[Erfurt]] |- |align="center"|'''7:39.6''' |{{flagathlete|[[Kipchoge Keino]]|KEN}} |align="center"|27. 8. 1965<ref name=iaaf/> |[[Helsingborg]] |- |align="center"|'''7:37.6''' |{{flagathlete|[[Emiel Puttemans]]|BEL}} |align="center"|14. 9. 1972<ref name=iaaf/> |[[Aarhus]] |- |align="center"|'''7:35.2''' |{{flagathlete|[[Brendan Foster]]|UK}} |align="center"|3. 8. 1974<ref name=iaaf/> |[[Gateshead]] |- |align="center"|'''7:32.1''' |{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} |align="center"|27. 6. 1978<ref name=iaaf/> |[[Oslo]] |- |align="center"|'''7:29.45''' |{{flagathlete|[[Saïd Aouita]]|MAR}} |align="center"|20. 8. 1989<ref name=iaaf/> |[[Köln]] |- |align="center"|'''7:28.96''' |{{flagathlete|[[Moses Kiptanui]]|KEN}} |align="center"|16. 8. 1992<ref name=iaaf/> |[[Köln]] |- |align="center"|'''7:25.11''' |{{flagathlete|[[Noureddine Morceli]]|ALŽ}} |align="center"|2. 8. 1994<ref name=iaaf/> |[[Monte Carlo]] |- |align="center"|'''7:20.67''' |{{flagathlete|[[Daniel Komen]]|KEN}} |align="center"|1. 9. 1996<ref name=iaaf/> |[[Rieti]] |} (+) - rekord postavljen u sklopu duže utrke Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.<ref name=iaaf/> == Također pogledajte == * [[Dugoprugaške utrke]] == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|3000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:Dugoprugaške utrke]] [[Kategorija:3000 metara]] lxv91lmmyf50c4nawfnf9pmhpy22xck Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 50 km 0 391446 3922886 3859260 2026-08-30T09:07:28Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922886 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[brzo hodanje|brzom hodanju]] [[Brzo hodanje na 50 km|na 50 km]] onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a.<ref name="iaaf">{{cite book |editor1-first=Mark |editor1-last=Butler |title=13th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |format=pdf |access-date=28. 9. 2011 |year=2011 |publisher=IAAF Media & Public Relations Department |location=[[Monte Carlo]] |pages=615, 616 |archive-url=https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status=live }}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95% !Vrijeme !! Takmičar !! Datum !! Mjesto |- |align=center| '''4:40:15''' || {{flagathlete|[[Hermann Müller (atletičar)|Hermann Müller]]|NJE}} || 7. 9. 1921. || [[München]] |- |align=center| '''4:36:22''' || {{flagathlete|[[Karl Hähnel]]|NJE}} || 24. 9. 1924. || [[Berlin]] |- |align=center| '''4:34:03''' || {{flagathlete|[[Paul Sievert]]|NJE}} || 5. 10. 1924. || [[München]] |- |align=center| '''4:30:22''' || {{flagathlete|[[Romano Vecchietti]]|ITA}} || 16. 9. 1928. || [[Rim]] |- |align=center| '''4:26:41''' || {{flagathlete|[[Edgar Bruun]]|NOR}} || 28. 6. 1936. || [[Oslo]] |- |align=center| '''4:24:47''' || {{flagathlete|[[Viggo Ingvorsen]]|DAN}} || 17. 8. 1941. || [[Odense]] |- |align=center| '''4:23:40''' || {{flagathlete|[[Josef Doležal]]|ČSSR}} || 4. 8. 1946. || [[Poděbrady]] |- |align=center| '''4:23:14''' || {{flagathlete|[[Josef Doležal]]|ČSSR}} || 24. 8. 1952. || [[Poděbrady]] |- |align=center| '''4:20:30''' || {{flagathlete|[[Vladimir Uhov]]|SSSR}} || 29. 8. 1952. || [[Lenjingrad]] |- |align=center| '''4:16:06''' || {{flagathlete|[[Josef Doležal]]|ČSSR}} || 12. 9. 1954. || [[Poděbrady]] |- |align=center| '''4:07:29''' || {{flagathlete|[[Anatolij Jegorov]]|SSSR}} || 17. 11. 1955. || [[Tbilisi]] |- |align=center| '''4:05:13''' || {{flagathlete|[[Grigorij Klimov]]|SSSR}} || 10. 8. 1956. || [[Moskva]] |- |align=center| '''4:03:53''' || {{flagathlete|[[Anatolij Vedjakov]]|SSSR}} || 13. 8. 1959. || [[Moskva]] |- |align=center| '''4:03:02''' || {{flagathlete|[[Abdon Pamich]]|ITA}} || 16. 10. 1960. || [[Ponte San Pietro]] |- |align=center| '''4:01:39''' || {{flagathlete|[[Grigorij Klimov]]|SSSR}} || 17. 8. 1961. || [[Lenjingrad]] |- |align=center| '''4:00:50''' || {{flagathlete|[[Mihail Lavrov (atletičar)|Mihail Lavrov]]|SSSR}} || 5. 9. 1961. || [[Kazanj]] |- |align=center| '''3:55:36''' || {{flagathlete|[[Genadij Agapov]]|SSSR}} || 17. 10. 1965. || [[Alma Ata]] |- |align=center| '''3:52:45''' || {{flagathlete|[[Bernd Kannenberg]]|Z NJE}} || 27. 5. 1972. || [[Bremen]] |- |align=center| '''3:45:52''' || {{flagathlete|[[Raúl González (hodač)|Raúl González]]|MEKS}} || 23. 4. 1978. || [[Mixhuca]] |- |align=center| '''3:41:20''' || {{flagathlete|[[Raúl González (hodač)|Raúl González]]|MEKS}} || 11. 6. 1978. || [[Poděbrady]] |- |align=center| '''3:40:46''' || {{flagathlete|[[Josep Marín]]|ŠPA}} || 13. 3. 1983. || [[Valencia (grad)|Valencia]] |- |align=center| '''3:38:31''' || {{flagathlete|[[Ronald Weigel]]|NJDR}} || 20. 7. 1984. || [[Berlin]] |- |align=center| '''3:38:17''' || {{flagathlete|[[Ronald Weigel]]|NJDR}} || 25. 5. 1986. || [[Potsdam]] |- |align=center| '''3:37:41''' || {{flagathlete|[[Andrej Perlov]]|SSSR}} || 5. 8. 1989. || [[Lenjingrad]] |- |align=center| '''3:37:26''' || {{flagathlete|[[Valerij Spicin]]|RUS}} || 21. 5. 2000. || [[Moskva]] |- |align=center| '''3:36:39''' || {{flagathlete|[[Robert Korzeniowski]]|POLJ}} || 8. 8. 2002. || [[München]] |- |align=center| '''3:36:03''' || {{flagathlete|[[Robert Korzeniowski]]|POLJ}} || 27. 8. 2003. || [[Pariz]] |- |align=center| '''3:35:47''' || {{flagathlete|[[Nathan Deakes]]|AUS}} || 2. 12. 2006. || [[Geelong]] |- |align=center| '''3:34:14''' || {{flagathlete|[[Denis Nižegorodov]]|RUS}} || 11. 5. 2008. || [[Čeboksari]] |- |align=center| '''3:32:33''' || {{flagathlete|[[Yohann Diniz]]|FRA}} || 15. 8. 2014. || [[Zürich]] |} == Napomena == IAAF nije ratificirao vrijeme '''3:35:29''', koje je ostvario Nižegorodov 13. juna 2004. u Čeboksariju, budući da nakon utrke nije izvršeno testiranje na [[EPO]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://archive.today/20130112110450/http://athletix.org/?p=733 Athletix] *[http://www.olympic.org/common/asp/download_report.asp?file=en_report_83.pdf&id=83 MOK-ova stranica] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Hodanje]] [[Kategorija:Brzo hodanje na 50 km]] 214h8d59i2zvrq0bjyurmfdqqgzxluf Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km – žene 0 391454 3922903 3859261 2026-08-30T09:19:39Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922903 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[brzo hodanje|brzom hodanju]] [[Brzo hodanje na 20 km|na 20 km]] za žene onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a. == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95% !Vrijeme !! Takmičarka!! Datum !! Mjesto !! Ref. |- |align=center| '''2:24:00''' || {{flagathlete|[[Antonie Briksová]]|ČSSR}} || 6. 9. 1931. || [[Prag]] |- |align=center| '''2:14:07''' || {{flagathlete|[[Antonie Odvárková]]|ČSSR}} || 14. 9. 1931. || [[Prag]] |- |align=center| '''1:59:02''' || {{flagathlete|[[Lina Aebersold]]|ŠVI}} || 9. 6. 1934. || [[Zürich]] |- |align=center| '''1:57:35''' || {{flagathlete|[[Marie van Tonder]]|JAR|1928}} || 28. 7. 1962. || [[Cape Town]] |- |align=center| '''1:57:26''' || {{flagathlete|[[Irma Hansson]]|ŠVE}} || 27. 10. 1963. || [[Kopenhagen]] |- |align=center| '''1:54:30''' || {{flagathlete|Irma Hansson|ŠVE}} || 22. 10. 1967. || [[Kopenhagen]] |- |align=center| '''1:53:46''' || {{flagathlete|[[Karin Møller]]|DAN}} || 27. 10. 1968. || [[Kopenhagen]] |- |align=center| '''1:51:05''' || {{flagathlete|[[Irma Hansson]]|ŠVE}} || 12. 10. 1969. || [[Kopenhagen]] |- |align=center| '''1:47:10''' || {{flagathlete|[[Margareta Simu]]|ŠVE}} || 22. 9. 1973. || [[Kopenhagen]] |- |align=center| '''1:43:38''' || {{flagathlete|[[Lilian Harpur]]|AUS}} || 16. 7. 1977. || [[Adelaide]] |- |align=center| '''1:43:20''' || {{flagathlete|[[Thorill Gylder]]|NOR}} || 23. 4. 1978. || [[Mixhuca]] |- |align=center| '''1:41:42''' || {{flagathlete|[[Susan Cook]]|AUS}} || 3. 2. 1980. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''1:39:31''' || {{flagathlete|Susan Cook|AUS}} || 20. 12. 1981. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''1:36:36''' || {{flagathlete|Susan Cook|AUS}} || 19. 12. 1982. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''1:36:23''' || {{flagathlete|Susan Cook|AUS}} || 7. 7. 1984. || [[Canberra]] |- |align=center| '''1:36:19''' || {{flagathlete|[[Sally Pierson]]|AUS}} || 17. 7. 1984. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''1:29:40''' || {{flagathlete|[[Kerry Saxby|Kerry Junna-Saxby]]|AUS}} || 13. 5. 1988. || [[Värnamo (općina)|Värnamo]] |- |align=center| '''1:27:30''' || {{flagathlete|[[Liu Hongyu]]|KIN}} || 1. 5. 1995. || [[Peking]] |- |align=center| '''1:27:30''' || {{flagathlete|[[Nadežda Rjaškina]]|RUS}} || 7. 2. 1999. || [[Moskva]] |- |align=center| '''1:26:22''' || {{flagathlete|[[Wang Yan (hodačica)|Wang Yan]]|KIN}} || 19. 11. 2001. || [[Guangzhou]] |- |align=center| '''1:25:41''' || {{flagathlete|[[Olimpijada Ivanova]]|RUS}} || 7. 8. 2005. || [[Helsinki]] |- |align=center| '''1:25:08''' || {{flagathlete|[[Vera Sokolova]]|RUS}} || 26. 2. 2011. || [[Soči]] ||<ref>{{cite news|title=Sokolova just manages to head-off Kirdyapkina and clocks 1:25:08 World record|url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=59405.html|publisher=IAAF|date=26. 2. 2011|access-date=27. 2. 2011|archive-date=29. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629142251/http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=59405.html|url-status=dead}}</ref> |- |align=center| '''1:25:02'''|| {{flagathlete|[[Jelena Lašmanova]]|RUS}} || 11. 8. 2012. || [[London]] ||<ref>{{cite web|title=20km Race Walk Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-11-2012/sex=W/discCode=20KR/combCode=hash/roundCode=f/results.html#detW_20KR_hash_f|publisher=IAAF|date=11. 8. 2012|access-date=11. 8. 2012}}</ref> |- |align=center| '''1:24:47'''|| {{flagathlete|[[Elmira Alembekova]]|RUS}} || 27. 2. 2015. || [[Soči]] || |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://athletix.org/?p=931 Athletix]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20071113174517/http://multimedia.olympic.org/pdf/en_report_101.pdf MOK-ova stranica] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Hodanje]] [[Kategorija:Brzo hodanje na 20 km]] dkfrfs05kcmvmgeyqg5uoyxa0js8ao4 Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km – muškarci 0 391455 3922913 3859262 2026-08-30T09:24:54Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922913 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[brzo hodanje|brzom hodanju]] [[Brzo hodanje na 20 km|na 20 km]] za muškarce onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a.<ref name="iaaf">{{cite book |editor1-first=Mark |editor1-last=Butler |title=13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |format=pdf |access-date=28. 9. 2011 |year=2011 |publisher=IAAF Media & Public Relations Department |location=[[Monte Carlo]] |pages=615 |archive-url=https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status=live }}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95% !Vrijeme !! Takmičar !! Datum !! Mjesto |- |align=center| '''1:38:43''' || {{flagathlete|[[Hermann Müller (atletičar)|Hermann Müller]]|NJE}} || 4. 10. 1911. || [[Berlin]] |- |align=center| '''1:37:57''' || {{flagathlete|[[Emile Anthoine]]|FRA}} || 13. 7. 1913. || [[Pariz]] |- |align=center| '''1:34:15''' || {{flagathlete|[[Václav Balšán]]|ČSSR}} || 13. 8. 1933. || [[Český Brod]] |- |align=center| '''1:33:25''' || {{flagathlete|[[Fritz Bleiweiss]]|NJE|Nacistička}} || 7. 6. 1936. || [[Fürstenwalde (Spree)|Fürstenwalde]] |- |align=center| '''1:32:12''' || {{flagathlete|[[John Mikaelsson]]|ŠVE}} || 30. 5. 1937. || [[Malmö]] |- |align=center| '''1:31:44''' || {{flagathlete|[[John Mikaelsson]]|ŠVE}} || 10. 6. 1946. || [[Stockholm]] |- |align=center| '''1:31:21''' || {{flagathlete|[[Josef Doležal]]|ČSSR}} || 5. 6. 1955. || [[Prag]] |- |align=center| '''1:30:36''' || {{flagathlete|[[Volodimir Holubniči]]|SSSR}} || 23. 9. 1955. || [[Kijev]] |- |align=center| '''1:30:00''' || {{flagathlete|[[Josef Doležal]]|ČSSR}} || 25. 7. 1956. || [[Prag]] |- |align=center| '''1:28:39''' || {{flagathlete|[[Vladimir Guk]]|SSSR}} || 13. 4. 1957. || [[Kijev]] |- |align=center| '''1:27:29''' || {{flagathlete|[[Leonid Spirin]]|SSSR}} || 7. 7. 1959. || [[Moskva]] |- |align=center| '''1:27:04''' || {{flagathlete|[[Volodimir Holubniči]]|SSSR}} || 15. 7. 1959. || [[Moskva]] |- |align=center| '''1:25:58''' || {{flagathlete|[[Anatolij Vedjakov]]|SSSR}} || 6. 9. 1959. || [[Moskva]] |- |align=center| '''1:25:22''' || {{flagathlete|[[Genadij Agapov]]|SSSR}} || 21. 7. 1968. || [[Lenjingrad]] |- |align=center| '''1:25:19''' || {{flagathlete|[[Genadij Agapov]]|SSSR}} || 7. 5. 1972. || [[Berlin]] |- |align=center| '''1:24:50''' || {{flagathlete|[[Paul Nihill]]|UK}} || 30. 7. 1972. || [[München]] |- |align=center| '''1:23:40''' || {{flagathlete|[[Daniel Bautista]]|MEKS}} || 30. 5. 1976. || [[Bydgoszcz]] |- |align=center| '''1:23:30''' || {{flagathlete|[[Anatolij Solomin]]|SSSR}} || 19. 7. 1978. || [[Vilnius]] |- |align=center| '''1:23:12''' || {{flagathlete|[[Roland Wieser]]|NJDR}} || 30. 8. 1978. || [[Prag]] |- |align=center| '''1:22:19''' || {{flagathlete|[[Vadim Cvjetkov]]|SSSR}} || 13. 5. 1979. || [[Klaipėda]] |- |align=center| '''1:22:16''' || {{flagathlete|[[Daniel Bautista]]|MEKS}} || 19. 5. 1979. || [[Valencia (grad)|Valencia]] |- |align=center| '''1:21:04''' || {{flagathlete|[[Daniel Bautista]]|MEKS}} || 9. 6. 1979. || [[Vretstorp]] |- |align=center| '''1:21:01''' || {{flagathlete|[[Reima Salonen]]|FIN}} || 9. 6. 1979. || [[Raisio]] |- |align=center| '''1:21:00''' || {{flagathlete|[[Daniel Bautista]]|MEKS}} || 30. 3. 1980. || [[Xalapa]] |- |align=center| '''1:19:35''' || {{flagathlete|[[Domingo Colin]]|MEKS}} || 27. 4. 1980. || [[Čerkasi]] |- |align=center| '''1:19:30''' || {{flagathlete|[[Jozef Pribilinec]]|ČSSR}} || 24. 9. 1983. || [[Bergen]] |- |align=center| '''1:19:24''' || {{flagathlete|[[Carlos Mercenario]]|MEKS}} || 3. 5. 1987. || [[New York]] |- |align=center| '''1:19:12''' || {{flagathlete|[[Axel Noack]]|NJDR}} || 21. 6. 1987. || [[Karl-Marx-Stadt]] |- |align=center| '''1:19:08''' || {{flagathlete|[[Mihail Ščenikov]]|SSSR}} || 30. 7. 1988. || [[Kijev]] |- |align=center| '''1:18:20''' || {{flagathlete|[[Andrej Perlov]]|SSSR}} || 26. 5. 1990. || [[Moskva]] |- |align=center| '''1:18:13''' || {{flagathlete|[[Pavol Blažek]]|ČSSR}} || 16. 9. 1990. || [[Hildesheim]] |- |align=center| '''1:18:04''' || {{flagathlete|[[Bu Lingtang]]|KIN}} || 7. 4. 1994. || [[Peking]] |- |align=center| '''1:17:25 '''|| {{flagathlete|[[Bernardo Segura]]|MEKS}} || 7. 5. 1994. || [[Bergen]] |- |align=center| '''1:17:22''' || {{flagathlete|[[Paquillo Fernández]]|ŠPA}} || 28. 4. 2002. || [[Turku]] |- |align=center| '''1:17:21''' || {{flagathlete|[[Jefferson Pérez]]|EKV}} || 23. 8. 2003. || [[Pariz]] |- |align=center| '''1:17:16''' || {{flagathlete|[[Vladimir Kanajkin]]|RUS}} || 29. 9. 2007. || [[Saransk]] |- |align=center| '''1:17:02''' || {{flagathlete|[[Yohann Diniz]]|FRA}} || 8. 3. 2015. || [[Arles]] |- |align=center| '''1:16:36''' || {{flagathlete|[[Yusuke Suzuki (atletičar)|Yusuke Suzuki]]|JAP}} || 15. 3. 2015. || [[Nomi (Ishikawa)|Nomi]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://archive.today/20130112120428/http://athletix.org/?p=730 Athletix] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|Hodanje]] [[Kategorija:Brzo hodanje na 20 km]] l0pa7f3m29aituhw3nex9tjbneju6tu Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 10 km – žene 0 391551 3922902 3859284 2026-08-30T09:19:21Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922902 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[brzo hodanje|brzom hodanju]] [[Brzo hodanje na 10 km|na 10 km]] za žene onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url = http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 704 |format = pdf |year = 2011 |access-date = 28. 9. 2011 |archive-url = https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95% !Vrijeme !! Takmičarka!! Datum !! Mjesto |- |align=center| '''58:14''' || {{flagathlete|[[Albertine Regel]]|FRA}} || 11. 11. 1926. || [[Pariz]] |- |align=center| '''56:26''' || {{flagathlete|[[Margit Lindström]]|ŠVE}} || 7. 10. 1934. || [[Stockholm]] |- |align=center| '''53:17''' || {{flagathlete|[[Sandrah Holm]]|ŠVE}} || 19. 5. 1935. || [[Uppsala]] |- |align=center| '''52:56''' || {{flagathlete|[[Birgit Frisk]]|ŠVE}} || 21. 6. 1942. || [[Almunge]] |- |align=center| '''51:14''' || {{flagathlete|[[May Holmén]]|ŠVE}} || 9. 8. 1942. || [[Mariestad]] |- |align=center| '''51:11''' || {{flagathlete|[[Stina Lindberg]]|ŠVE}} || 23. 8. 1942. || [[Gävle]] |- |align=center| '''51:01''' || {{flagathlete|[[Margareta Simu]]|ŠVE}} || 24. 6. 1972. || [[Äppelbo]] |- |align=center| '''49:04''' || {{flagathlete|Margareta Simu|ŠVE}} || 22. 6. 1976. || [[Äppelbo]] |- |align=center| '''48:53''' || {{flagathlete|Margareta Simu|ŠVE}} || 25. 6. 1978. || [[Äppelbo]] |- |align=center| '''48:40''' || {{flagathlete|[[Thorill Gylder]]|NOR}} || 16. 9. 1978. || [[Søfteland]] |- |align=center| '''47:24''' || {{flagathlete|Thorill Gylder|NOR}} || 15. 9. 1979. || [[Våler (Østfold)|Våler]] |- |align=center| '''46:28''' || {{flagathlete|[[Sue Orr]]|AUS}} || 11. 5. 1980. || [[Moss]] |- |align=center| '''45:38''' || {{flagathlete|[[Sally Pierson]]|AUS}} || 8. 5. 1982. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''45:32''' || {{flagathlete|[[Susan Cook]]|AUS}} || 10. 6. 1982. || [[Canberra]] |- |align=center| '''45:14''' || {{flagathlete|[[Young Juxu]]|KIN}} || 24. 9. 1983. || [[Bergen]] |- |align=center| '''44:52''' || {{flagathlete|[[Olga Krištop]]|SSSR}} || 5. 8. 1984. || [[Penza]] |- |align=center| '''44:14''' || {{flagathlete|[[Yan Hong]]|KIN}} || 16. 3. 1985. || Jian |- |align=center| '''43:22''' || {{flagathlete|[[Olga Krištop]]|SSSR}} || 3. 5. 1987. || [[New York]] |- |align=center| '''42:52''' || {{flagathlete|[[Kerry Saxby]]|AUS}} || 4. 5. 1987. || [[Melbourne]] |- |align=center| '''41:30''' || {{flagathlete|[[Kerry Saxby]]|AUS}} || 27. 8. 1988. || [[Canberra]] |- |align=center| '''41:29''' || {{flagathlete|[[Larisa Ramazanova]]|RUS}} || 4. 6. 1995. || [[Iževsk]] |- |align=center| '''41:04''' || {{flagathlete|[[Jelena Nikolajeva]]|RUS}} || 20. 4. 1996. || [[Soči]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://athletix.org/?p=931 Athletix]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20071113174517/http://multimedia.olympic.org/pdf/en_report_101.pdf MOK-ova stranica] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Hodanje]] [[Kategorija:Brzo hodanje na 10 km]] 01ee3aq48z4umzlgf5f8p5oicd7iu4w Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama 0 391564 3922893 3507459 2026-08-30T09:15:12Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922893 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[100 m s preponama]]''' priznat je od [[IAAF]]-a 1969. IAAF je dosad ratificirao 21 svjetski rekord u ovoj disciplini.<ref name=handbook>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 (Part 5 of 5) |url = http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo/?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 595, 697, 698 |format = pdf |year = 2011 |access-date = 11. 3. 2013 |archive-date = 11. 10. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131011062834/http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |url-status = dead }}</ref> == Razvoj == === 1969–1976. === {| class="wikitable" border="1" |- !Vrijeme ![[Vjetar]] !Elektroničko <br> vrijeme !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |13.3 |1,0 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Varšava]] |20. 6. 1969. |- |13.3 |1,0 | |{{ZD|POLJ}} [[Teresa Sukniewicz]] |[[Varšava]] |20. 6. 1969. |- |13.0 |1,6 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Leipzig]] |27. 7. 1969. |- |12.9 |0,7 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Istočni Berlin]] |5. 9. 1969. |- |12.8 |1,3 | |{{ZD|POLJ}} [[Teresa Sukniewicz]] |[[Varšava]] |20. 6. 1970. |- |12.8 |1,1 |12.93 |{{ZD|KI TAI}} [[Chi Cheng (atletičarka)|Chi Cheng]] |[[München]] |12. 7. 1970. |- |12.7 |0,4 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Istočni Berlin]] |26. 7. 1970. |- |12.7 |1,6 | |{{ZD|POLJ}} [[Teresa Sukniewicz]] |[[Varšava]] |20. 9. 1970. |- |12.7 |1,5 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Istočni Berlin]] |25. 7. 1971. |- |12.6 |1,9 | |{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] |[[Istočni Berlin]] |31. 7. 1971. |- |12.5 |0,7 | |{{ZD|NJDR}} [[Annelie Ehrhardt]] |[[Potsdam]] |15. 6. 1972. |- |12.5 |0,9 |12.93 |{{ZD|AUS}} [[Pam Kilborn|Pamela Ryan]] |[[Varšava]] |28. 6. 1972. |- |12.3 |1,5 |12.68 |{{ZD|NJDR}} [[Annelie Ehrhardt]] |[[Dresden]] |22. 7. 1973. |} === Nakon 1977. === Od 1975. IAAF je prihvatio odvojeno automatsko elektroničko mjerenje vremena za discipline do 400 m. Od 1977. IAAF zahtijeva [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] do stotinke sekunde za ove discipline.<ref name=handbook/> {| class="wikitable" border="1" |- !Vrijeme !Vjetar !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |12.59 |0,6 |{{ZD|NJDR}} [[Annelie Ehrhardt]] |[[München]] |8. 9. 1972. |- |12.48 |1,9 |{{ZD|POLJ}} [[Grażyna Rabsztyn]] |[[Fürth]] |10. 6. 1978. |- |12.36 |1,9 |{{ZD|POLJ}} [[Grażyna Rabsztyn]] |[[Varšava]] |13. 6. 1980. |- |12.35 |0,1 |{{ZD|BUG|1971}} [[Jordanka Donkova]] |[[Köln]] |17. 8. 1986. |- |12.29 |−0,4 |{{ZD|BUG|1971}} [[Jordanka Donkova]] |[[Köln]] |17. 8. 1986. |- |12.26 |1,5 |{{ZD|BUG|1971}} [[Jordanka Donkova]] |[[Ljubljana]] |7. 9. 1986. |- |12.25 |1,4 |{{ZD|BUG|1971}} [[Ginka Zagorčeva]] |[[Drama (grad)|Drama]] |8. 8. 1987. |- |12.21 |0,7 |{{ZD|BUG|1971}} [[Jordanka Donkova]] |[[Stara Zagora]] |20. 8. 1988. |- |12.20 |0,3 |{{ZD|SAD}} [[Kendra Harrison]] |[[London]] |22. 7. 2016. |} == Također pogledajte == * [[Utrke s preponama]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/by-discipline/hurdles/100-metres-hurdles/outdoor/women/ Vječna lista rezultata na 100 m s preponama] na IAAF.org {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|100]] [[Kategorija:100 m s preponama]] neb1oagirq2hxcnov0j3u1c7ka9eqcb Razvoj svjetskog rekorda na 110 m s preponama 0 391577 3922904 3859287 2026-08-30T09:21:20Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922904 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[110 m s preponama]]''' priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Kao inauguralni rekord prihvaćeno je vrijeme [[Forrest Smithson]] iz 1908. od tačno 15 sekundi.<ref name=iaaf/> Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 39 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 553 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === 1912-1976. === {| class="wikitable sortable" border="1" |- ! Vrijeme ! [[Vjetar]] ! Elektroničko <br>vrijeme ! Takmičar ! Mjesto ! Datum |- | 15.0 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Forrest|Smithson}} | [[London]] | 25. 7. 1908<ref name=iaaf/> |- | 14.8 | | | {{ZD|KAN}} {{sortname|Earl|Thomson}} | [[Antwerpen]] | 18. 8. 1920<ref name=iaaf/> |- | 14.8 | | | {{ZD|ŠVE}} {{sortname|Sten|Pettersson}} | [[Stockholm]] | 18. 9. 1927<ref name=iaaf/> |- | 14.6 | | | {{ZD|JAR|1928}} {{sortname|George|Weightman-Smith}} | [[Amsterdam]] | 31. 7. 1928<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|ŠVE}} {{sortname|Eric|Wennström}} | [[Stockholm]] | 25. 8. 1929<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|FIN}} {{sortname|Bengt|Sjöstedt}} | [[Helsinki]] | 5. 9. 1931<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Percy|Beard}} | [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge (SAD)]] | 23. 6. 1932<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | -0.2 | 14.53 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Jack|Keller|dab=atletičar}} | [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] | 17. 7. 1932<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|George|Saling}} | [[Los Angeles]] | 2. 8. 1932<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|John|Morriss}} | [[Budimpešta]] | 12. 8. 1933<ref name=iaaf/> |- | 14.4 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|John|Morriss}} | [[Torino]] | 8. 9. 1933<ref name=iaaf/> |- | 14.3 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Percy|Beard}} | [[Stockholm]] | 26. 7. 1934<ref name=iaaf/> |- | 14.2 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Percy|Beard}} | [[Oslo]] | 6. 8. 1934<ref name=iaaf/> |- | 14.2 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Alvin|Moreau}} | [[Oslo]] | 2. 8. 1935<ref name=iaaf/> |- | 14.1 v | 2,4 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Forrest|Towns}} | [[Chicago]] | 19. 6. 1936<ref name=iaaf/> |- | 14.1 | 1,3 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Forrest|Towns}} | [[Berlin]] | 6. 8. 1936<ref name=iaaf/> |- | 13.7 | 0,0 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Forrest|Towns}} | [[Oslo]] | 27. 8. 1936<ref name=iaaf/> |- | 13.7 | 0,0 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Fred|Wolcott}} | [[Philadelphia]] | 29. 6. 1941<ref name=iaaf/> |- | 13.6 | 0,9 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Richard|Attlesey}} | [[College Park (Maryland)|College Park]] | 24. 6. 1950<ref name=iaaf/> |- | 13.5 | | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Richard|Attlesey}} | [[Helsinki]] | 10. 7. 1950<ref name=iaaf/> |- | 13.4 | 0,0 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Jack|Davis|dab=atletičar}} | [[Bakersfield]] | 22. 6. 1956<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 1,9 | 13.56 | {{ZD|SRNJ}} {{sortname|Martin|Lauer}} | [[Zürich]] | 7. 7. 1959<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 0,0 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Lee|Calhoun}} | [[Bern]] | 21. 8. 1960<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 1,8 | 13.43 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Earl|McCullouch}} | [[Minneapolis]] | 16. 7. 1967<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | -0,9 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Willie|Davenport}} | [[Zürich]] | 4 July 1969<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 0,0 | 13.24 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rod|Milburn}} | [[München]] | 7. 9. 1972<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 1,1 | 13.41 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rod|Milburn}} | [[Zürich]] | 6. 7. 1973<ref name=iaaf/> |- | 13.2 | 1,5 | | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rod|Milburn}} | [[Siena]] | 22. 7. 1973<ref name=iaaf/> |- | 13.1 | 1,2 | | {{ZD|FRA}} {{sortname|Guy|Drut}} | [[Saint-Maur-des-Fossés|Saint Maur]] | 23. 7. 1975<ref name=iaaf/> |- | 13.0 | 1,8 | | {{ZD|FRA}} {{sortname|Guy|Drut}} | [[Zapadni Berlin]] | 22. 8. 1975<ref name=iaaf/> |} === 1977-danas === Od 1975. IAAF je prihvatio odvojeno automatsko elektroničko mjerenje vremena za discipline do 400 m. Od 1. januara 1977. IAAF zahtijeva [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] do stotinke sekunde za ove discipline.<ref name=iaaf/> Milburnovo vrijeme 13.24, kojim je osvojio zlatnu medalju na [[OI 1972.|OI 1972]], bilo je najbrže dotad zabilježeno vrijeme u ovoj disciplini. {| class="wikitable sortable" border="1" |- ! Vrijeme ! Vjetar ! Takmičar ! Mjesto ! Datum |- | 13.24 | 0,0 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rod|Milburn}} | [[München]] | 7. 9. 1972<ref name=iaaf/> |- | 13.21 | 0,6 | {{ZD|KUB}} {{sortname|Alejandro|Casañas}} | [[Sofija]] | 21. 8. 1977<ref name=iaaf/> |- | 13.16 | 1,7 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Renaldo|Nehemiah}} | [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] | 14. 4. 1979<ref name=iaaf/> |- | 13.00 | 0,9 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Renaldo|Nehemiah}} | [[Los Angeles]] | 6. 5. 1979<ref name=iaaf/> |- | 12.93 | -0,2 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Renaldo|Nehemiah}} | [[Zürich]] | 19. 8. 1981<ref name=iaaf/> |- | 12.92 | -0,1 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Roger|Kingdom}} | [[Zürich]] | 16. 8. 1989<ref name=iaaf/> |- | 12.91 | 0,5 | {{ZD|UK}} {{sortname|Colin|Jackson}} | [[Stuttgart]] | 20. 8. 1993<ref name=iaaf/> |- | 12.91 | 0,3 | {{ZD|KIN}} {{sortname||Liu Xiang}} | [[Atina]] | 27. 8. 2004<ref name=iaaf/> |- | 12.88 | 1,1 | {{ZD|KIN}} {{sortname||Liu Xiang}} | [[Lausanne]] | 11. 7. 2006<ref name=iaaf/> |- | 12.87 | 0,9 | {{ZD|KUB}} {{sortname|Dayron|Robles}} | [[Ostrava]] | 12. 6. 2008<ref name=iaaf/> |- | 12.80 | 0,3 | {{ZD|SAD}} {{sortname|Aries|Merritt}} | [[Bruxelles]] | 7. 9. 2012<ref name=iaaf20120907>{{cite web |title = 12.80!! Merritt stuns with World record in 110m Hurdles in Brussels |url = http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=67729.html |publisher = IAAF |location = [[Monte Carlo]] |year = 2012 |access-date = 7. 9. 2012 |archive-date = 9. 9. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120909172004/http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=67729.html |url-status = dead }}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Utrke s preponama]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/hurdles/110-metres-hurdles/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata na 110 m s preponama] na IAAF.org {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|110]] [[Kategorija:110 m s preponama]] gjhzkxussjii66lijnwcpfq2va3oxcp Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju – muškarci 0 391580 3922912 3137217 2026-08-30T09:24:31Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922912 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[sedmoboj]]u za muškarce počevši od 1970. iako je [[IAAF]] prvi rekord ratificirao tek 1986.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WI&EventCode=MF9&P=F Men, Heptathlon > World Indoor Records Progression]</ref> == Razvoj == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%;" !Takmičar !Mjesto !Datum !Bodovi |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Hans-Joachim Walde]] || align=left | [[Mainz]] || 7. 3. 1970. || 5429 |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Herbert Swoboda]] || align=left | [[Mainz]] || 6. 3. 1971. ||5563 |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Eberhard Stroot]] || align=left | [[Mainz]] || 4. 3. 1972. ||5716 |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Guido Kratschmer]] || align=left | [[Zapadni Berlin]] || 1. 2. 1976. || 5724 |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Guido Kratschmer]] || align=left | [[Zapadni Berlin]] || 29. 1. 1978. ||5860 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Viktor Gruzenkin]] || align=left | [[Vladikavkaz|Ordžonikidze]] || 18. 2. 1979. || 5934 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Nevski (atletičar)|Aleksandar Nevski]] || align=left | [[Lenjingrad]] || 2. 3. 1980. || 6013 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Nevski (atletičar)|Aleksandar Nevski]] || align=left | [[Gomel]] || 20. 2. 1982. || 6144 |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Siegfried Wentz]] || align=left | [[Dortmund]] || 15. 2. 1986. || 6163 |- | align=left |{{ZD|FRA}} [[Christian Plaziat]] || align=left | [[Vittel]] || 12. 2. 1989. || 6241 |- | align=left |{{ZD|FRA}} [[Christian Plaziat]] || align=left | [[Nogent-sur-Oise]] || 11. 2. 1990. || 6273 |- | align=left |{{ZD|FRA}} [[Christian Plaziat]] || align=left | [[Nogent-sur-Oise]] || 2. 2. 1992. || 6273 |- | align=left |{{ZD|FRA}} [[Christian Plaziat]] || align=left | [[Genova]] || 29. 2. 1992. || 6418 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Dan O'Brien]] || align=left | [[Toronto]] || 14. 3. 1993. || 6476 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || align=left | [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] || 13. 3. 2010. || 6499 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || align=left | [[Tallinn]] || 6. 2. 2011. || 6568 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || align=left | [[Istanbul]] || 10. 3. 2012. || 6645 |} == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce| ]] [[Kategorija:Sedmoboj]] 77dl2ggw6l9akb2n1yvaupidq8njza5 Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju – žene 0 391581 3922900 3500863 2026-08-30T09:18:22Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922900 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] u [[sedmoboj]]u za žene počevši od 1978. iako je [[IAAF]] prvi rekord ratificirao tek 1981.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=WF9&P=F Women, Heptathlon > World Records Progression]</ref><ref>{{Cite web |url=http://easyweb.easynet.co.uk/~rsparks/eurrec-w.htm |title=European Records Progression (Women) |access-date=15. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116184258/http://easyweb.easynet.co.uk/~rsparks/eurrec-w.htm |archive-date=16. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> Prvi rezultat u tabeli računat je po tadašnjem bodovanju po disciplinama, a drugi je prilagođen trenutnom bodovanju. == Razvoj == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%;" ! Takmičarka ! Mjesto ! Datum ! Bodovi ! Prilagođeni <br> bodovi |- | align=left |{{ZD|SRNJ}} [[Liesl Albert]] || align=left | [[Dillingen (distrikt)|Dillingen]] || 8. 10. 1978. || 5831 || 5654 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Andrea Findeis]] || align=left | [[Zabrze]] || 16. 9. 1979. || 5784 || 5691 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Vinogradova]] || align=left | [[Biškek|Frunze]] || 30. 9. 1979. || 5848 || 5671 |- | align=left |{{ZD|HOL}} [[Silvia Barlag]] || align=left | [[Longwy]] || 30. 9. 1979. || 5878 || 5730 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Tatjana Špak]] || align=left | [[Donjeck]] || 30. 5. 1980. || 5922 || 5777 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Nina Golovina]] || align=left | [[Pjatigorsk]] || 13. 7. 1980. || 6074 || 5930 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Jekaterina Gordijenko]] || align=left | [[Odesa]] || 14. 9. 1980. || 6144 || 6095 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Jane Frederick]] || align=left | [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] || 24. 4. 1981. || 6166 || 6104 |- | align=left |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Vinogradova]] || align=left | [[Kislovodsk]] || 6. 5. 1981. || 6212 || 6181 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Ramona Neubert]] || align=left | [[Halle (Saale)|Halle]] || 24. 5. 1981. || 6621 || 6670 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Ramona Neubert]] || align=left | [[Kijev]] || 28. 6. 1981. || 6716 || 6788 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Ramona Neubert]] || align=left | [[Halle (Saale)|Halle]] || 20. 6. 1982. || 6772 || 6845 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Ramona Neubert]] || align=left | [[Moskva]] || 19. 6. 1983. || 6836 || 6935 |- | align=left |{{ZD|NJDR}} [[Sabine Paetz]] || align=left | [[Potsdam]] || 6. 5. 1984. || 6867 || 6946 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee|Jackie Joyner]] || align=left | [[Moskva]] || 7. 7. 1986. || 7148 || 7148 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee|Jackie Joyner]] || align=left | [[Houston]] || 2. 8. 1986. || 7161 || 7161 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] || align=left | [[Indianapolis]] || 17. 7. 1988. || 7215 || 7215 |- | align=left |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] || align=left | [[Seoul]] || 24. 9. 1988. || 7291 || 7291 |} == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene| ]] [[Kategorija:Sedmoboj]] 7hhi2sq9cgrymw9vvfz8usy7pgfzrks Razvoj svjetskog rekorda na 400 m – muškarci 0 391603 3922905 3753550 2026-08-30T09:21:42Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922905 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[400 metara]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. To je bilo vrijeme [[Charles Reidpath|Charlesa Reidpatha]] s [[OI 1912.|Olimpijskih igara]] u [[Stockholm]]u te godine (48.2 s), ali kao svjetski rekord priznato je i vrijeme 47.8 s, koje je 1900. godine postavio [[Maxie Long]] na 440 [[jard]]i (402,34 m). Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 23 svjetska rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 547 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 2. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === 1912–1976. === {| class="wikitable" border="1" |- ! Vrijeme ! Elektroničko <br/> vrijeme ! Takmičar ! Mjesto ! Datum |- | 47.8 j | | {{ZD|SAD}} [[Maxie Long]] | [[New York]] | 29. 9. 1900<ref name=iaaf/> |- | 48.2 | | {{ZD|SAD}} [[Charles Reidpath]] | [[Stockholm]] | 13. 7. 1912<ref name=iaaf/> |- | 47.4 j | | {{ZD|SAD}} [[Ted Meredith]] | [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge (SAD)]] | 27. 5. 1916<ref name=iaaf/> |- | 47.0 | | {{ZD|SAD}} [[Emerson Spencer]] | rowspan=2|[[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] | 12. 5. 1928<ref name=iaaf/> |- | 46.4 j | | {{ZD|SAD}} [[Ben Eastman]] | 26. 3. 1932<ref name=iaaf/> |- | 46.2 | 46.28 | {{ZD|SAD}} [[Bill Carr]] | [[Los Angeles]] | 5. 8. 1932<ref name=iaaf/> |- | 46.1 | | {{ZD|SAD}} [[Archie Williams]] | [[Chicago]] | 19. 6. 1936<ref name=iaaf/> |- | rowspan="2" valign="top" | 46.0 | | {{ZD|NNJE}} [[Rudolf Harbig]] | [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] | 12. 8. 1939<ref name=iaaf/> |- | | {{ZD|SAD}} [[Grover Klemmer]] | [[Philadelphia]] | 6. 6. 1941<ref name=iaaf/><ref>http://www.criticalpast.com/video/65675028733_Track-and-field-events-at-Franklin-field_400-meters_pole-vault_Grover-klemmer</ref> |- | 46.0 j | | rowspan=2|{{ZD|JAM}} [[Herb McKenley]] | [[Berkeley (Kalifornija)|Berkeley]] | 5. 6. 1948<ref name=iaaf/> |- | 45.9 | 46.00 | [[Milwaukee]] | 2. 7. 1948<ref name=iaaf/> |- | 45.4A | 45.68 | rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Lou Jones (atletičar)|Lou Jones]] | [[Mexico City]] | 18. 3. 1955<ref name=iaaf/> |- | 45.2 | | [[Los Angeles]] | 30. 6. 1956<ref name=iaaf/> |- | rowspan="2" valign="top" | 44.9 | 45.07 | {{ZD|SAD}} [[Otis Davis]] | rowspan=2|[[Rim]] | 6. 9. 1960<ref name=iaaf/> |- | 45.08 | {{ZD|NJE|EUA}} [[Carl Kaufmann]] | 6. 9. 1960<ref name=iaaf/> |- | 44.9 j | | {{ZD|SAD}} [[Adolph Plummer]] | [[Tempe (Arizona)|Tempe]] | 25. 5. 1963<ref name=iaaf/> |- | 44.9 | | {{ZD|SAD}} [[Mike Larrabee]] | [[Los Angeles]] | 12. 9. 1964<ref name=iaaf/> |- | 44.5 + | | {{ZD|SAD}} [[Tommie Smith]] | [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] | 20. 5. 1967<ref name=iaaf/> |- | 44.1 A | 44.19 | {{ZD|SAD}} [[Larry James]] | [[Echo Summit]] | 14. 9. 1968<ref name=iaaf/> |- | 43.8 A | 43.86 | {{ZD|SAD}} [[Lee Evans (atletičar)|Lee Evans]] | [[Mexico City]] | 18. 10. 1968<ref name=iaaf/> |} "+" – vrijeme postignuto u okviru duže utrke<br> "j" – vrijeme na [[440 jardi]], ratificirano kao rekord u ovoj disciplini<br> "A" – vrijeme postignuto na većoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] === 1976–danas === Od 1975. IAAF je prihvatio odvojeno automatsko elektroničko mjerenje vremena za discipline do 400 m. Od 1. januara 1977. IAAF zahtijeva [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] do stotinke sekunde za ove discipline.<ref name=iaaf/> Evansovo vrijeme 43.86, kojim je osvojio zlatnu medalju na [[OI 1968.|OI 1968]], bilo je najbrže elektronički izmjereno vrijeme u ovoj disciplini dotad. {| class="wikitable" border="1" |- ! Vrijeme ! Takmičar ! Mjesto ! Datum |- | 43.86 A | {{ZD|SAD}} [[Lee Evans (atletičar)|Lee Evans]] | [[Mexico City]] | 18. 10. 1968<ref name=iaaf/> |- | 43.29 | {{ZD|SAD}} [[Butch Reynolds]] | [[Zürich]] | 17. 8. 1988<ref name=iaaf/> |- | 43.18 | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] | [[Sevilla]] | 26. 8. 1999<ref name=iaaf/> |- | 43.03 | {{ZD|JAR}} [[Wayde van Niekerk]] | [[Rio de Janeiro]] | 14. 8. 2016<ref>{{cite web|title= Men's 100m Results|url= https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/A/T/ATM001101_Results_2016_08_14_bef6d0a9_efba_4303_be1a_2c6ff532c60e.pdf |work= Rio 2016 |date= 14. 8. 2016|access-date= 15. 8. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160920134744/https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/A/T/ATM001101_Results_2016_08_14_bef6d0a9_efba_4303_be1a_2c6ff532c60e.pdf |archive-date=20. 9. 2016|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.iaaf.org/records/toplists/sprints/400-metres/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata na 400 m] na ''IAAF.org'' {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|400]] [[Kategorija:400 metara]] 746ibqaf1hhg6scpc2du2xn5fsry9rh Razvoj svjetskog rekorda na 400 m – žene 0 391613 3922894 3859294 2026-08-30T09:15:36Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922894 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u utrci na '''[[400 metara]]''' za žene priznat je od [[IAAF]]-a 1957. Zaključno sa 21. junom 2009. IAAF je ratificirao 27 svjetskih rekorda u ovoj disciplini iako se na njegovom prikazu razvoja ovog rekorda iz 2009. nalazi 26 rezultata.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 641 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 2. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === 1957–1976. === {| class="wikitable" border="1" |- ! Vrijeme ! Elektroničko <br> vrijeme ! Takmičarka ! Mjesto ! Datum |- |57.0 j | |{{ZD|AUS}} [[Marlene Mathews|Marlene Willard]] |[[Sydney]] |6. 1. 1957<ref name=iaaf/> |- |57.0 j | |{{ZD|NZL}} [[Marise Chamberlain]] |[[Christchurch]] |16. 2. 1957<ref name=iaaf/> |- |56.3 j | |{{ZD|AUS}} [[Nancy Boyle]] |[[Sydney]] |24. 2. 1957<ref name=iaaf/> |- |55.2 | |{{ZD|SSSR}} [[Polina Lazareva]] |[[Moskva]] |10. 5. 1957<ref name=iaaf/> |- |54.0 | |{{ZD|SSSR}} [[Marija Itkina]] |[[Minsk]] |8. 6. 1957<ref name=iaaf/> |- |53.6 | |{{ZD|SSSR}} [[Marija Itkina]] |[[Moskva]] |6. 7. 1957<ref name=iaaf/> |- |53.4 + | |{{ZD|SSSR}} [[Marija Itkina]] |[[Krasnodar]] |12. 9. 1959<ref name=iaaf/> |- |53.4 | |{{ZD|SSSR}} [[Marija Itkina]] |[[Beograd]] |14. 9. 1962<ref name=iaaf/> |- |51.9 | |{{ZD|SJKOR}} [[Shin Geum-Dan]] |[[Pyongyang]] |23. 10. 1962<ref name=iaaf/> |- |51.7 |51.72 |{{ZD|FRA}} [[Nicole Duclos]] |[[Atina]] |18. 9. 1969<ref name=iaaf/> |- |51.7 |51.74 |{{ZD|FRA}} [[Colette Besson]] |[[Atina]] |18. 9. 1969<ref name=iaaf/> |- |51.0 |51.02 |{{ZD|JAM}} [[Marilyn Neufville]] |[[Edinburgh]] |23. 7. 1970<ref name=iaaf/> |- |51.0 |51.08 |{{ZD|NJDR}} [[Monika Zehrt]] |[[Pariz]] |4. 7. 1972<ref name=iaaf/> |- |49.9 | |{{ZD|POLJ}} [[Irena Szewińska]] |[[Varšava]] |22. 6. 1974<ref name=iaaf/> |} + – vrijeme postignuto u okviru duže utrke<br> "j" – vrijeme na [[440 jardi]], ratificirano kao rekord u ovoj disciplini === 1975–danas === Od 1975. IAAF je prihvatio odvojeno automatsko elektroničko mjerenje vremena za discipline do 400 m. Od 1. januara 1977. IAAF zahtijeva [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] do stotinke sekunde za ove discipline.<ref name=iaaf/> Vrijeme Riitte Salin iz 1974 (50.14 s) bilo je najbrže elektronički izmjereno vrijeme u ovoj disciplini dotad. {| class="wikitable" border="1" |- ! Vrijeme ! Takmičarka ! Mjesto ! Datum |- |50.14 |{{ZD|FIN}} [[Riitta Salin]] |[[Rim]] |4. 9. 1974<ref name=iaaf/> |- |49.77 |{{ZD|NJDR}} [[Christina Brehmer]] |[[Dresden]] |9. 5. 1976<ref name=iaaf/> |- |49.75 |{{ZD|POLJ}} [[Irena Szewińska]] |[[Bydgoszcz]] |22. 6. 1976<ref name=iaaf/> |- |49.29 |{{ZD|POLJ}} [[Irena Szewińska]] |[[Montréal]] |29. 7. 1976<ref name=iaaf/> |- |49.19 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Leipzig]] |2. 7. 1978<ref name=iaaf/> |- |49.03 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Potsdam]] |19. 8. 1978<ref name=iaaf/> |- |48.94 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Prag]] |31. 8. 1978<ref name=iaaf/> |- |48.89 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Potsdam]] |29. 7. 1979<ref name=iaaf/> |- |48.60 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Torino]] |4. 8. 1979<ref name=iaaf/> |- |48.16 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Atina]] |8. 9. 1982<ref name=iaaf/> |- |47.99 |{{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] |[[Helsinki]] |10. 8. 1983<ref name=iaaf/> |- |47.60 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |[[Canberra]] |6. 10. 1985<ref name=iaaf/> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/sprints/400-metres/outdoor/women/senior Vječna lista rezultata na 400 m] na IAAF.org {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|400]] [[Kategorija:400 metara]] f8ktbbq6e3g11jc17cxw1o1jirztitp Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m 0 391638 3922880 3859302 2026-08-30T09:02:54Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922880 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] na [[Srednjoprugaške utrke#1000 m|1000 m]] onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a. == Muškarci == Prvi svjetski rekord na '''1000 m''' za muškarce priznat je od IAAF-a 1913. Dosad je ratificirano 27 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. {| class="wikitable" border="1" |- !Vrijeme !Takmičar !Mjesto !Datum |- |2:32.3 |{{ZD|NJEC}} [[Georg Mickler]] |[[Hannover]] |22. 6. 1913. |- |2:29.1 |{{ZD|ŠVE}} [[Anatole Bolin]] |[[Stockholm]] |22. 9. 1918. |- |2:28.6 |{{ZD|ŠVE}} [[Sven Lundgren]] |[[Stockholm]] |27. 9. 1922. |- |2:26.8 |{{ZD|FRA}} [[Séra Martin]] |[[Colombes]] |30. 9. 1926. |- |2:25.8 |{{ZD|NJE}} [[Otto Peltzer]] |[[Colombes]] |18. 9. 1927. |- |2:23.6 |{{ZD|FRA}} [[Jules Ladoumègue]] |[[Pariz]] |19. 10. 1930. |- |2:21.5 |{{ZD|NNJE}} [[Rudolf Harbig]] |[[Dresden]] |24. 5. 1941. |- |2:21.4 |{{ZD|ŠVE}} [[Rune Gustafsson (atletičar)|Rune Gustafsson]] |[[Borås]] |4. 9. 1946. |- |2:21.4 |{{ZD|FRA}} [[Marcel Hansenne]] |[[Göteborg]] |27. 8. 1948. |- |2:21.3 |{{ZD|ŠVE}} [[Olle Åberg]] |[[Kopenhagen]] |10. 8. 1952. |- |2:21.2 |{{ZD|ČSSR}} [[Stanislav Jungwirth]] |[[Brandýs na Labi-Stará Boleslav#Stará Boleslav|Stará Boleslav]] |27. 10. 1952. |- |2:20.8 |{{ZD|SAD}} [[Mal Whitfield]] |[[Eskilstuna]] |16. 8. 1953. |- |2:20.4 |{{ZD|NOR}} [[Audun Boysen]] |[[Oslo]] |17. 9. 1953. |- |2:19.5 |{{ZD|NOR}} [[Audun Boysen]] |[[Gävle]] |18. 8. 1954. |- |2:19.0 |{{ZD|NOR}} [[Audun Boysen]] |[[Göteborg]] |1955-08-30 |- |2:19.0 |{{ZD|MAĐ|1949}} [[István Rózsavölgyi]] |[[Tata (Mađarska)|Tata]] |21. 9. 1955. |- |2:18.1 |{{ZD|ŠVE}} [[Dan Waern]] |[[Turku]] |19. 9. 1958. |- |2:17.8 |{{ZD|ŠVE}} [[Dan Waern]] |[[Karlstad]] |21. 8. 1959. |- |2:16.7 |{{ZD|NJDR}} [[Siegfried Valentin]] |[[Potsdam]] |19. 7. 1960. |- |2:16.6 |{{ZD|NZL}} [[Peter Snell]] |[[Auckland]] |12. 11. 1964. |- |2:16.2 |{{ZD|NJDR}} [[Jürgen May]] |[[Erfurt]] |20. 7. 1965. |- |2:16.2 |{{ZD|SRNJ}} [[Franz-Josef Kemper]] |[[Hannover]] |21. 9. 1966. |- |2:16.0 |{{ZD|JAR|1928}} [[Danie Malan]] |[[München]] |24. 6. 1973. |- |2:13.9 |{{ZD|SAD}} [[Rick Wohlhuter]] |[[Oslo]] |30. 7. 1974. |- |2:13.40 |{{ZD|UK}} [[Sebastian Coe]] |[[Oslo]] |1. 7. 1980. |- |2:12.18 |{{ZD|UK}} [[Sebastian Coe]] |[[Oslo]] |11. 7. 1981. |- |2:11.96 |{{ZD|KEN}} [[Noah Ngeny]] |[[Rieti]] |5. 9. 1999<ref name=handbook>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 (Part 5 of 5) |url = http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo/?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 597, 598, 696 |format = pdf |year = 2011 |access-date = 12. 3. 2013 |archive-date = 11. 10. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131011062834/http://www.iaaf.org/download/downloadresultinfo?filename=c36ff61e-f89f-4205-a873-8f3dff0fff67.pdf&urlSlug=daegu-2011-statistics-book-part-5-of-5 |url-status = dead }}</ref> |} == Žene == Prvi svjetski rekord na '''1000 m''' za žene priznat je od IAAF-a 1922. Dosad je ratificirano 13 svjetskih rekorda u ovoj disciplini. {| class="wikitable" border="1" |- !Vrijeme !Takmičarka !Mjesto !Datum |- |3:17.4 |{{ZD|FRA}} [[Georgette Lenoir]] |[[Pariz]] |6. 8. 1922. |- |3:12.0 |{{ZD|FRA}} [[Lucie Bréard]] |[[Pariz]] |20. 8. 1922. |- |3:08.2 |{{ZD|UK}} [[Edith Trickey]] |[[London]] |4. 8. 1924. |- |3:06.6 |{{ZD|NJE}} [[Lina Radke]] |[[Brzeg]] |24. 8. 1930. |- |3:04.4 |{{ZD|UK}} [[Gladys Lunn]] |[[London]] |16. 5. 1931. |- |3:02.5 |{{ZD|POLJ}} [[Stanisława Walasiewicz]] |[[Katowice]] |8. 10. 1933. |- |3:00.6 |{{ZD|UK}} [[Gladys Lunn]] |[[Birmingham]] |23. 6. 1934. |- |2:35.9 |{{ZD|NJDR}} [[Gunhild Hoffmeister]] |[[Potsdam]] |20. 8. 1972. |- |2:35.0 |{{ZD|NJDR}} [[Karin Krebs]] |[[Potsdam]] |28. 8. 1974. |- |2:33.8 |{{ZD|BUG|1971}} [[Nikolina Štereva]] |[[Sofija]] |4. 7. 1976. |- |2:30.67 |{{ZD|NJDR}} [[Christine Wachtel]] |[[Zapadni Berlin]] |17. 8. 1990. |- |2:29.34 |{{ZD|MOZ}} [[Maria Mutola]] |[[Bruxelles]] |5. 8. 1995. |- |2:28.98 |{{ZD|RUS}} [[Svjetlana Masterkova]] |[[Bruxelles]] |23. 8. 1996. |} <ref name=handbook/> == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|1000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] cqe0g9wtzn4lyjga7igx0fc3tcdvb8c Razvoj svjetskog rekorda na 80 m s preponama 0 391640 3922892 3502942 2026-08-30T09:14:50Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922892 wikitext text/x-wiki Ovo je prikaz razvoja [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] na [[80 m s preponama]]. U ovoj disciplini takmičile su se žene do [[OI 1972.|OI 1972]], kad je trajno zamijenjena disciplinom [[100 m s preponama]].<ref>{{cite web|url=http://www.athletics.hitsites.de/events_info.php?eventNr=309|title=Women's 80/100 Meters Hurdles - Del's Athletics Almanac|publisher=athletics.hitsites.de|access-date=24. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120722131816/http://www.athletics.hitsites.de/events_info.php?eventNr=309|archive-date=22. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center;" |- !Takmičarka!!Vrijeme!!Datum!!Mjesto |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Vera Korsakova]] ||10.3 || 16. 6. 1968. ||align=left| [[Riga]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Irina Pres]] ||10.3 || 24. 10. 1965. ||align=left| [[Tbilisi]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Irina Pres]] ||10.4 || 19. 9. 1965. ||align=left| [[Kassel]] |- |align=left|{{ZD|AUS}} [[Pam Kilborn]] ||10.4 || 6. 2. 1965. ||align=left| [[Melbourne]] |- |align=left|{{ZD|AUS}} [[Pam Kilborn]] ||10.5 || 25. 10. 1964. ||align=left| [[Osaka]] |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Draga Stamejčič]] ||10.5 || 5. 9. 1964. ||align=left| [[Celje]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Irina Pres]] ||10.5 || 28. 8. 1964. ||align=left| [[Kijev]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Irina Pres]] ||10.5 || 9. 8. 1964. ||align=left| [[Kijev]] |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Karin Balzer]] ||10.5 || 23. 5. 1964. ||align=left| [[Leipzig]] |- |align=left|{{ZD|UK}} [[Betty Moore]] ||10.5 || 25. 8. 1962. ||align=left| [[Kassel]] |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Gisela Birkemeyer]] ||10.5 || 24. 7. 1960. ||align=left| [[Leipzig]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Irina Pres]] ||10.6 || 16. 7. 1960. ||align=left| [[Moskva]] |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Gisela Birkemeyer]] ||10.6 || 16. 7. 1960. ||align=left| [[Berlin]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Rima Košeljeva]] ||10.6 || 26. 6. 1960. ||align=left| [[Tula]] |- |align=left|{{ZD|AUS}} [[Norma Thrower]] || 10.6 || 26. 3. 1960. ||align=left| [[Brisbane]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Galina Bistrova]] ||10.6 || 8. 9. 1958. ||align=left| [[Krasnodar]] |- |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Zenta Gastl]] ||10.6 || 29. 7. 1956. ||align=left| [[Frechen]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Galina Jermoljenko]] ||10.8 || 5. 6. 1955. ||align=left| [[Lenjingrad]] |- |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Marija Golubnjiča]] ||10.9 || 3. 8. 1954. ||align=left| [[Kijev]] |- |align=left|{{ZD|AUS}} [[Shirley Strickland]] ||10.9 || 24. 7. 1952. ||align=left| [[Helsinki]] |- |align=left|{{ZD|AUS}} [[Shirley Strickland]] ||11.0 || 23. 7. 1952. ||align=left| [[Helsinki]] |- |align=left|{{ZD|HOL}} [[Fanny Blankers-Koen]] ||11.0 || 20. 6. 1948. ||align=left| [[Amsterdam]] |- |align=left|{{ZD|HOL}} [[Fanny Blankers-Koen]] ||11.3 || 20. 9. 1942. ||align=left| [[Amsterdam]] |- |align=left|{{ZD|ITA|1861}} [[Claudia Testoni]] ||11.3 || 13. 8. 1939. ||align=left| [[Dresden]] |- |align=left|{{ZD|ITA|1861}} [[Claudia Testoni]] ||11.3 || 23. 7. 1939. ||align=left| [[Garmisch-Partenkirchen]] |- |align=left|{{ZD|ITA|1861}} [[Ondina Valla]] ||11.6 || 5. 8. 1936. ||align=left| [[Berlin]] |- |align=left|{{ZD|SAD|1912}} [[Evelyne Hall]] ||11.7 || 4. 8. 1932. ||align=left| [[Los Angeles]] |- |align=left|{{ZD|SAD|1912}} [[Babe Didrikson]] ||11.7 || 4. 8. 1932. ||align=left| [[Los Angeles]] |- |align=left|{{ZD|SAD|1912}} [[Simone Schaller]] ||11.8 || 3. 8. 1932. ||align=left| [[Los Angeles]] |- |align=left|{{ZD|SAD|1912}} [[Babe Didrikson]] ||11.8 || 3. 8. 1932. ||align=left| [[Los Angeles]] |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Eva von Bredow]] ||12.8 || 12. 6. 1927. ||align=left| [[Berlin]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sports-reference.com/olympics/sports/ATH/womens-80-metres-hurdles.html Osvajačice medalja na 80 m s preponama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417040745/https://www.sports-reference.com/olympics/sports/ATH/womens-80-metres-hurdles.html |date=17. 4. 2020 }} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|80]] [[Kategorija:Utrke s preponama]] [[Kategorija:80 m s preponama]] jqfzkxx0fodjdyfflwqw5wak885vzkq Razvoj svjetskog rekorda na 800 m 0 391705 3922878 3753551 2026-08-30T09:01:52Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922878 wikitext text/x-wiki Sljedeća tabela prikazuje razvoj [[svjetski rekord|svjetskog rekorda]] na [[800 metara|800 m]] onako kako je priznato od strane [[IAAF]]-a.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 548 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == === Muškarci === Prvi svjetski rekord na '''800 m''' za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Do 21. juna 2011. ratificirana su 23 svjetska rekorda u ovoj disciplini.<ref name = iaaf2011>{{cite web |title = IAAF World Championships: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url = http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 595, 597 |format = PDF |year = 2011 |access-date = 3. 8. 2011 |archive-url = https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status = live }}</ref> {| class=wikitable |- !Vrijeme!!Elektroničko <br> vrijeme!!Takmičar!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- | '''1:51.9''' + || ||align=left| {{flagathlete|[[Ted Meredith]]|SAD}} || 8. 7. 1912. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:51.6''' j || ||align=left| {{flagathlete|[[Otto Peltzer]]|NJE}} || 3. 7. 1926. || [[London]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:50.6''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Séra Martin]]|FRA}} || 14. 7. 1928. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:49.8''' || 1.49.70 ||align=left| {{flagathlete|[[Tommy Hampson]]|UK}} || 2. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:49.8''' j || ||align=left| {{flagathlete|[[Ben Eastman]]|SAD}} || 16. 6. 1934. || [[Princeton]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:49.7''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Glenn Cunningham (atletičar)|Glenn Cunningham]]|SAD}} || 20. 8. 1936. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:49.6''' j || ||align=left| {{flagathlete|[[Elroy Robinson]]|SAD}} || 11. 7. 1937. || [[New York]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:48.4''' + || ||align=left| {{flagathlete|[[Sydney Wooderson]]|UK}} || 20. 8. 1938. || [[Motspur Park]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:46.6''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Rudolf Harbig]]|NJE|Nazi}} || 15. 7. 1939. || [[Milano]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:45.7''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Roger Moens]]|BEL}} || 3. 8. 1955. || [[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:44.3''' + || ||align=left| {{flagathlete|[[Peter Snell]]|NZL}} || 2. 2. 1962. || [[Christchurch]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:44.3''' || 1:44.40 ||align=left| {{flagathlete|[[Ralph Doubell]]|AUS}} || 15. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:44.3''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Dave Wottle]]|SAD}} || 1. 7. 1972. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:43.7''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Marcello Fiasconaro]]|ITA}} || 27. 6. 1973. || [[Milano]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:43.5''' || 1:43.50 ||align=left| {{flagathlete|[[Alberto Juantorena]]|KUB}} || 16. 7. 1976. || [[Montréal]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:43.4''' || 1:43.44 ||align=left| {{flagathlete|[[Alberto Juantorena]]|KUB}} || 21. 8. 1977. || [[Sofija]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:42.4''' || '''1:42.33''' ||align=left| {{flagathlete|[[Sebastian Coe]]|UK}} || 5. 7. 1979. || [[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:41.73''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Sebastian Coe]]|UK}} || 10. 6. 1981. || [[Firenca]]<ref name=iaaf/> |- |'''1:41.73''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Wilson Kipketer]]|DAN}} || 7. 7. 1997. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:41.24''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Wilson Kipketer]]|DAN}} || 13. 8. 1997. || [[Zürich]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:41.11''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Wilson Kipketer]]|DAN}} || 24. 8. 1997. || [[Köln]]<ref name=iaaf/> |- | '''1:41.09''' || ||align=left| {{flagathlete|[[David Rudisha]]|KEN}} || 22. 8. 2010. || [[Berlin]]<ref name = iaaf2011/> |- | '''1:41.01''' || ||align=left| {{flagathlete|[[David Rudisha]]|KEN}} || 29. 8. 2010. || [[Rieti]]<ref name = iaaf2011/> |- | '''1:40.91''' || ||align=left| {{flagathlete|[[David Rudisha]]|KEN}} || 9. 8. 2012. || [[London]]<ref>{{cite web | url=http://www.iaaf.org/records/toplists/middlelong/800-metres/outdoor/men/senior/#senior-outdoor-middlelong | title=IAAF 800 Metres Records | publisher=IAAF | access-date= 3. 1. 2013}}</ref> |} j – vrijeme postignuto na 880 [[jard]]i i ratificirano kao rekord na 800 m <br> + – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).<ref name=iaaf/> Stoga je rekord Sebastiana Coea 1:42.4 iz te godine prilagođen na 1:42.33. === Žene === Prvi svjetski rekord na '''800 m''' za žene priznat je od Svjetske federacije ženskih sportova (FSFI) 1922.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009. |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 641–2 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> Ova federacija je 1936. ušla u sastav IAAF-a i prestala postojati kao samostalna organizacija. Do 21. juna 2009. ratificirano je 29 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf2/> {| class=wikitable |- !Vrijeme!!Elektroničko <br> vrijeme!!Takmičarka!!Datum!!Mjesto |- valign="top" |- | '''2:30.4''' + || ||align=left| {{flagathlete|[[Georgette Lenoir]]|FRA}} || 20. 8. 1922. || [[Pariz]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:26.6''' j || ||align=left| {{flagathlete|[[Mary Lines]]|UK}} || 30. 8. 1922. || [[London]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:23.8''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Lina Radke]]|NJE}} || 7. 8. 1927. || [[Wrocław]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:20.4''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Inga Gentzel]]|ŠVE}} || 16. 6. 1928. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:19.6''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Lina Radke]]|NJE}} || 1. 7. 1928. || [[Brzeg]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:16.8''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Lina Radke]]|NJE}} || 2. 8. 1928. || [[Amsterdam]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:15.9''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Anna Larsson (sportistica)|Anna Larsson]]|ŠVE}} || 28. 8. 1944. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:14.8''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Anna Larsson (sportistica)|Anna Larsson]]|ŠVE}} || 19. 8. 1945. || [[Helsingborg]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:13.8''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Anna Larsson (sportistica)|Anna Larsson]]|ŠVE}} || 30. 8. 1945. || [[Stockholm]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:13.0''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Jevdokija Vasiljeva]]|SSSR}} || 17. 7. 1950. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:12.2''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Valentina Pomogajeva]]|SSSR}} || 26. 7. 1951. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:12.0''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Nina Otkaljenko]]|SSSR}} || 26. 8. 1951. || [[Minsk]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:08.5''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Nina Otkaljenko]]|SSSR}} || 15. 6. 1952. || [[Kijev]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:07.3''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Nina Otkaljenko]]|SSSR}} || 27. 8. 1953. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:06.6''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Nina Otkaljenko]]|SSSR}} || 16. 9. 1954. || [[Kijev]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:05.0''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Nina Otkaljenko]]|SSSR}} || 24. 9. 1955. || [[Zagreb]]<ref name=iaaf2/> |- |'''2:04.3''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Ljudmila Ševcova]]|SSSR}} || 3. 7. 1960. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |'''2:04.3''' || 2:04.50 ||align=left| {{flagathlete|[[Ljudmila Ševcova]]|SSSR}} || 7. 9. 1960. || [[Rim]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:01.2''' + || ||align=left| {{flagathlete|[[Dixie Willis]]|AUS}} || 3. 3. 1962. || [[Perth]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:01.1''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Ann Packer]]|UK}} || 20. 10. 1964. || [[Tokyo]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:01.0''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Judy Amoore|Judy Pollock]]|AUS}} || 28. 6. 1967. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf2/> |- | '''2:00.5''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Vera Nikolić]]|JUG}} || 20. 7. 1968. || [[London]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:58.5''' || 1:58.45 ||align=left| {{flagathlete|[[Hildegard Falck]]|Z NJE}} || 11. 7. 1971. || [[Stuttgart]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:57.5''' || 1:57.48 ||align=left| {{flagathlete|[[Svetla Zlateva]]|BUG|1971}} || 24. 8. 1973. || [[Atina]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:56.0''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Valentina Gerasimova]]|SSSR}} || 12. 6. 1976. || [[Kijev]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:54.9''' || 1:54.94 ||align=left| {{flagathlete|[[Tatjana Kazankina]]|SSSR}} || 26. 7. 1976. || [[Montréal]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:54.9''' || 1:54.85 ||align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Olizarenko]]|SSSR}} || 12. 6. 1980. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:53.5''' || '''1:53.43''' ||align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Olizarenko]]|SSSR}} || 27. 7. 1980. || [[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- | '''1:53.28''' || ||align=left| {{flagathlete|[[Jarmila Kratochvílová]]|ČSSR}} || 26. 7. 1983. || [[München]]<ref name=iaaf2/> |} j – vrijeme postignuto na 880 [[jard]]i i ratificirano kao rekord na 800 m <br> + – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).<ref name=iaaf2/> Stoga je rekord Nadežde Olizarenko 1:53.5 iz te godine prilagođen na 1:53.43. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/middlelong/800-metres/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata na 800 m - muškarci] *[http://www.iaaf.org/records/toplists/middlelong/800-metres/outdoor/women/senior Vječna lista rezultata na 800 m - žene] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|800]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:800 metara]] 6m5tsnqtw81ve5nnj2cydp48vpsmu57 Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle – žene 0 391757 3922899 3500893 2026-08-30T09:17:34Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922899 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]] u [[bacanje kugle|bacanju kugle]]''' za žene priznat je od Svjetske federacije ženskih sportova (FSFI) 1924. Ova federacija je 1936. ušla u sastav IAAF-a i prestala postojati kao samostalna organizacija. Do 21. juna 2009. ratificirano je 50 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 646–7 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" !Dužina (m) !Takmičarka !Datum !Mjesto |- | 10,15 || {{flagathlete|[[Violette Gouraud-Morris]]|FRA}} || 14. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- | 10,84 || {{flagathlete|[[Ruth Lange (atletičarka)|Ruth Lange]]|NJE}} || 28. 5. 1927. || [[Prag]]<ref name=iaaf/> |- | 11,32 || {{flagathlete|[[Ruth Lange (atletičarka)|Ruth Lange]]|NJE}} || 6. 8. 1927. || [[Wrocław]]<ref name=iaaf/> |- | 11,52 || {{flagathlete|[[Ruth Lange (atletičarka)|Ruth Lange]]|NJE}} || 3. 6. 1928. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 11,96 || {{flagathlete|[[Grete Heublein]]|NJE}} || 15. 7. 1928. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 12,85 || {{flagathlete|[[Grete Heublein]]|NJE}} || 21. 7. 1929. || [[Frankfurt na Majni|Frankfurt (Majna)]]<ref name=iaaf/> |- | 12,88 || {{flagathlete|[[Grete Heublein]]|NJE}} || 28. 6. 1931. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- | 13,70 || {{flagathlete|[[Grete Heublein]]|NJE}} || 16. 8. 1931. || [[Bielefeld]]<ref name=iaaf/> |- | 14,38 || {{flagathlete|[[Gisela Mauermayer]]|NJE|Nazi}} || 15. 7. 1934. || [[Varšava]]<ref name=iaaf/> |- | 14.59 || {{flagathlete|[[Tatjana Sevrjukova]]|SSSR}} || 4. 8. 1948. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 14,86 || {{flagathlete|[[Klavdija Točonova]]|SSSR}} || 30. 10. 1949. || [[Tbilisi]]<ref name=iaaf/> |- | 15,02 || {{flagathlete|[[Ana Andrejeva]]|SSSR}} || 9. 11. 1950. || [[Ploiești]]<ref name=iaaf/> |- | 15,28 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 26. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | 15,37 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 20. 9. 1952. || [[Biškek|Frunze]]<ref name=iaaf/> |- | 15,42 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 1. 10. 1952. || [[Biškek|Frunze]]<ref name=iaaf/> |- | 16,20 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 9. 10. 1953. || [[Malmö]]<ref name=iaaf/> |- | 16,28 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 14. 9. 1954. || [[Kijev]]<ref name=iaaf/> |- | 16,28 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 5. 9. 1955. || [[Lenjingrad]]<ref name=iaaf/> |- | 16,67 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 15. 11. 1955. || [[Tbilisi]]<ref name=iaaf/> |- | 16,76 || {{flagathlete|[[Galina Zibina]]|SSSR}} || 13. 10. 1956. || [[Taškent]]<ref name=iaaf/> |- | 17,25 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 26. 4. 1959. || [[Naljčik]]<ref name=iaaf/> |- | 17,42 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 16. 7. 1960. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 17,78 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 13. 8. 1960. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 18,55 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 10. 6. 1962. || [[Leipzig]]<ref name=iaaf/> |- | 18,55 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 12. 9. 1962. || [[Beograd]]<ref name=iaaf/> |- | 18,59 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || 19. 9. 1965. || [[Kassel]]<ref name=iaaf/> |- | 18,67 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 28. 4. 1968. || [[Soči]]<ref name=iaaf/> |- | 18,87 || {{flagathlete|[[Margitta Gummel]]|NJDR}} || 22. 9. 1968. || [[Frankfurt na Odri|Frankfurt (Odra)]]<ref name=iaaf/> |- | 19,07 || {{flagathlete|[[Margitta Gummel]]|NJE|EUA}} || 20. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- | 19,61 || {{flagathlete|[[Margitta Gummel]]|NJE|EUA}} || 20. 10. 1968. || [[Mexico City]]<ref name=iaaf/> |- | 19,72 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 30. 5. 1969. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 20,09 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 13. 7. 1969. || [[Chorzów]]<ref name=iaaf/> |- | 20,10 || {{flagathlete|[[Margitta Gummel]]|NJDR}} || 11. 9. 1969. || [[Istočni Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 20,10 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 16. 9. 1969. || [[Atina]]<ref name=iaaf/> |- | 20,43 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 16. 9. 1969. || [[Atina]]<ref name=iaaf/> |- | 20,43 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 29. 8. 1971. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 20,63 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 19. 5. 1972. || [[Soči]]<ref name=iaaf/> |- | 21,03 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 7. 9. 1972. || [[München]]<ref name=iaaf/> |- | 21,20 || {{flagathlete|[[Nadežda Čižova]]|SSSR}} || 28. 8. 1973. || [[Lavov]]<ref name=iaaf/> |- | 21,60 || {{flagathlete|[[Marianne Adam]]|NJDR}} || 6. 8. 1975. || [[Istočni Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 21,67 || {{flagathlete|[[Marianne Adam]]|NJDR}} || 30. 5. 1976. || [[Chemnitz|Karl-Marx-Stadt]]<ref name=iaaf/> |- | 21,87 || {{flagathlete|[[Ivanka Hristova]]|BUG|1971}} || 3. 7. 1976. || [[Velingrad]]<ref name=iaaf/> |- | 21,89 || {{flagathlete|[[Ivanka Hristova]]|BUG|1971}} || 4. 7. 1976. || [[Velingrad]]<ref name=iaaf/> |- | 21,99 || {{flagathlete|[[Helena Fibingerová]]|ČSSR}} || 26. 9. 1976. || [[Opava]]<ref name=iaaf/> |- | 22,32 || {{flagathlete|[[Helena Fibingerová]]|ČSSR}} || 20. 8. 1977. || [[Nitra]]<ref name=iaaf/> |- | 22,36 || {{flagathlete|[[Ilona Slupianek]]|NJDR}} || 2. 5. 1980. || [[Celje]]<ref name=iaaf/> |- | 22,45 || {{flagathlete|[[Ilona Slupianek]]|NJDR}} || 11. 5. 1980. || [[Potsdam]]<ref name=iaaf/> |- | 22,53 || {{flagathlete|[[Natalija Lisovska]]|SSSR}} || 27. 5. 1984. || [[Soči]]<ref name=iaaf/> |- | 22,60 || {{flagathlete|[[Natalija Lisovska]]|SSSR}} || 7. 6. 1987. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- | 22,63 || {{flagathlete|[[Natalija Lisovska]]|SSSR}} || 7. 6. 1987. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/throws/shot-put/outdoor/women/senior Vječna lista rezultata] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Bacanje 1]] [[Kategorija:Bacanje kugle]] hqwjbcthgsk7zsblqclt94ujmp3i2qp Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle – muškarci 0 391758 3922911 3507478 2026-08-30T09:24:01Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922911 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]] u [[bacanje kugle|bacanju kugle]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. To je bio hitac [[Ralph Rose|Ralpha Rosea]] od 15,54 m iz 1909.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 557 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 5. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status = live }}</ref> Do 21. juna 2009. ratificiran je 51 svjetski rekord u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" !Dužina (m) !Takmičar !Datum !Mjesto |- | 15,54 || {{flagathlete|[[Ralph Rose]]|SAD}} || 21. 8. 1909. || [[San Francisco]]<ref name=iaaf/> |- | 15,79 || {{flagathlete|[[Emil Hirschfeld]]|NJE}} || 6. 5. 1928. || [[Wrocław]]<ref name=iaaf/> |- | 15,87 || {{flagathlete|[[John Kuck]]|SAD}} || 29. 6. 1928. || [[Amsterdam]]<ref name=iaaf/> |- | 16,04 || {{flagathlete|[[Emil Hirschfeld]]|NJE}} || 26. 8. 1928. || [[Bochum]]<ref name=iaaf/> |- bgcolor= | 16,04 || {{flagathlete|[[František Douda]]|ČSSR}} || 4. 10. 1931. || [[Brno]]<ref name=iaaf/> |- | 16,05 || {{flagathlete|[[Zygmunt Heljasz]]|POLJ}} || 29. 6. 1932. || [[Poznań]]<ref name=iaaf/> |- | 16,16 || {{flagathlete|[[Leo Sexton]]|SAD}} || 27. 8. 1932. || [[Freeport (Kalifornija)|Freeport]]<ref name=iaaf/> |- | 16,20 || {{flagathlete|[[František Douda]]|ČSSR}} || 24. 9. 1932. || [[Prag]]<ref name=iaaf/> |- | 16,48 || {{flagathlete|[[John Lyman (atletičar)|John Lyman]]|SAD}} || 21. 4. 1934. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]<ref name=iaaf/> |- | 16,80 || {{flagathlete|[[Jack Torrance (atletičar)|Jack Torrance]]|SAD}} || 27. 4. 1934. || [[Des Moines]]<ref name=iaaf/> |- | 16,89 || {{flagathlete|[[Jack Torrance (atletičar)|Jack Torrance]]|SAD}} || 30. 6. 1934. || [[Milwaukee]]<ref name=iaaf/> |- | 17,40 || {{flagathlete|[[Jack Torrance (atletičar)|Jack Torrance]]|SAD}} || 5. 8. 1934. || [[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- | 17,68 || {{flagathlete|[[Charlie Fonville]]|SAD}} || 17. 4. 1948. || [[Lawrence (Kansas)|Lawrence]]<ref name=iaaf/> |- | 17,79 || {{flagathlete|[[Jim Fuchs]]|SAD}} || 28. 7. 1949. || [[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- | 17,82 || {{flagathlete|[[Jim Fuchs]]|SAD}} || 29. 4. 1950. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 17,90 || {{flagathlete|[[Jim Fuchs]]|SAD}} || 20. 8. 1950. || [[Visby]]<ref name=iaaf/> |- | 17,95 || {{flagathlete|[[Jim Fuchs]]|SAD}} || 22. 8. 1950. || [[Eskilstuna]]<ref name=iaaf/> |- | 18,00 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 9. 5. 1953. || [[Fresno]]<ref name=iaaf/> |- | 18,04 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 5. 6. 1953. || [[Compton (Kalifornija)|Compton]]<ref name=iaaf/> |- | 18,42 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 8. 5. 1954. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 18,43 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 21. 5. 1954. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 18,54 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 11. 6. 1954. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 18,62 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 5. 5. 1956. || [[Salt Lake City]]<ref name=iaaf/> |- | 18,69 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 15. 6. 1956. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 19,06 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 3. 9. 1956. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- | 19,25 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 1. 10. 1956. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 19,25 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 28. 3. 1959. || [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara]]<ref name=iaaf/> |- | 19,30 || {{flagathlete|[[Parry O'Brien]]|SAD}} || 1. 8. 1959. || [[Albuquerque]]<ref name=iaaf/> |- | 19,38 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 5. 3. 1960. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 19,45 || {{flagathlete|[[Bill Nieder]]|SAD}} || 19. 3. 1960. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]<ref name=iaaf/> |- | 19,67 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 26. 3. 1960. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 19,99 || {{flagathlete|[[Bill Nieder]]|SAD}} || 2. 4. 1960. || [[Austin (Texas)|Austin]]<ref name=iaaf/> |- | 20,06 || {{flagathlete|[[Bill Nieder]]|SAD}} || 12. 8. 1960. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]<ref name=iaaf/> |- | 20,08 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 18. 5. 1962. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 20,10 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 4. 4. 1964. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 20,20 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 29. 5. 1964. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 20,68 || {{flagathlete|[[Dallas Long]]|SAD}} || 25. 7. 1964. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 21,52 || {{flagathlete|[[Randy Matson]]|SAD}} || 8. 5. 1965. || [[College Station (Texas)|College Station]]<ref name=iaaf/> |- | 21,78 || {{flagathlete|[[Randy Matson]]|SAD}} || 23. 4. 1967. || [[College Station (Texas)|College Station]]<ref name=iaaf/> |- | 21,82 || {{flagathlete|[[Al Feuerbach]]|SAD}} || 5. 5. 1973. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]<ref name=iaaf/> |- | 21,85 || {{flagathlete|[[Terry Albritton]]|SAD}} || 21. 2. 1976. || [[Honolulu]]<ref name=iaaf/> |- | 22,00 || {{flagathlete|[[Aleksandar Barišnjikov]]|SSSR}} || 10. 6. 1976. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- | 22,15 || {{flagathlete|[[Udo Beyer]]|NJDR}} || 6. 7. 1978. || [[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- | 22,22 || {{flagathlete|[[Udo Beyer]]|NJDR}} || 25. 6. 1983. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- | 22,62 || {{flagathlete|[[Ulf Timmermann]]|NJDR}} || 22. 9. 1985. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 22,64 || {{flagathlete|[[Udo Beyer]]|NJDR}} || 20. 8. 1986. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- | 22,72 || {{flagathlete|[[Alessandro Andrei]]|ITA}} || 12. 8. 1987. || [[Viareggio]]<ref name=iaaf/> |- | 22,84 || {{flagathlete|[[Alessandro Andrei]]|ITA}} || 12. 8. 1987. || [[Viareggio]]<ref name=iaaf/> |- | 22,91 || {{flagathlete|[[Alessandro Andrei]]|ITA}} || 12. 8. 1987. || [[Viareggio]]<ref name=iaaf/> |- | 23,06 || {{flagathlete|[[Ulf Timmermann]]|NJDR}} || 22. 5. 1988. || [[Chania]]<ref name=iaaf/> |- | 23,12 || {{flagathlete|[[Randy Barnes]]|SAD}} || 20. 5. 1990. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/throws/shot-put/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|Bacanje 1]] [[Kategorija:Bacanje kugle]] pa47kjzdldy87os5n1z4i8894la2ykt Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju 0 391807 3922883 3507458 2026-08-30T09:04:26Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Osaka07 D8A Sebrle Celebrating.jpg|mini|[[Roman Šebrle]] postao je prvi koji je prešao čarobnu granicu od 9000 bodova.]] Prvi '''[[svjetski rekord]] u [[desetoboj]]u''' priznat je od [[IAAF]]-a 1922.<ref name=iaaf>{{cite web |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 559–60, 649 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 7. 5. 2011 |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> Do 23. juna 2012. ratificirano je 36 svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji.<ref name=iaaf/> Prvi rezultat u tabeli računat je po tadašnjem bodovanju po disciplinama, a drugi je prilagođen trenutnom bodovanju. == Razvoj == [[Datoteka:Aleksander Klumberg 1924.jpg|mini|[[Estonci|Estonac]] [[Aleksander Klumberg]] bio je prvi službeni svjetski rekorder.]] [[Datoteka:C K Yang - Southern Campus 1960 crop.jpg|mini|[[Yang Chuan-kwang]] bio je prvi i dosad jedini svjetski rekorder u desetoboju izvan Evrope i SAD-a.]] [[Datoteka:Ashton Eaton 2 Daegu 2011.jpg|mini|desno|270px|[[Ashton Eaton]], trenutni svjetski rekorder]] === Muškarci === {| class="wikitable" |- bgcolor="#dfdfdf" ! Bodovi ! Prilagođeni <br> bodovi ! Takmičar ! Datum ! Mjesto |- |align="center"|'''7485,61''' ||align="center"| 6087 ||{{ZD|EST}} [[Aleksander Klumberg]] || align="center"| 22. 9. 1922. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7710,775''' ||align="center"| 6476 || {{ZD|SAD|1912}} [[Harold Osborn]] || align="center"| 12. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7820,93''' ||align="center"| 6460 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 18. 7. 1926. || [[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7995,19''' ||align="center"| 6566 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 17. 7. 1927. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8053,29''' ||align="center"| 6587 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 4. 8. 1928. || [[Amsterdam]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8255,475''' ||align="center"| 6865 || {{ZD|FIN}} [[Akilles Järvinen]] ||align="center"|20. 7. 1930. || [[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8462,235''' ||align="center"| 6736 || {{ZD|SAD|1912}} [[James Bausch]] || align="center"|6. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8790,46''' ||align="center"| 7147 || {{ZD|NNJE}} [[Hans-Heinrich Sievert]] || align="center"|8. 7. 1934. || [[Hamburg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7900''' ||align="center"| 7254 || {{ZD|SAD|1912}} [[Glenn Morris]] || align="center"|8. 8. 1936. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8042''' ||align="center"| 7287 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bob Mathias]] ||align="center"|30. 6. 1950. || [[Tulare (Kalifornija)|Tulare]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7887''' ||align="center"| 7592 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bob Mathias]] || align="center"|26. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7985''' ||align="center"| 7608 || {{ZD|SAD|1912}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|11. 6. 1955. || [[Kingsburg (Kalifornija)|Kingsburg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8014''' ||align="center"| 7653 || {{ZD|SSSR}} [[Vasilij Kuznjecov (atletičar)|Vasilij Kuznjecov]] || align="center"|18. 5. 1958. || [[Krasnodar]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8302''' ||align="center"| 7989 || {{ZD|SAD|1912}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|28. 7. 1958. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8357''' ||align="center"| 7839 || {{ZD|SSSR}} [[Vasilij Kuznjecov (atletičar)|Vasilij Kuznjecov]] || align="center"|17. 5. 1959. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8683''' ||align="center"| 7981 || {{ZD|SAD}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|9. 7. 1960. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9121''' ||align="center"| 8010 || {{ZD|TAJV}} [[Yang Chuan-kwang]] || align="center"|28. 4. 1963. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8230''' ||align="center"| 8120 || {{ZD|SAD}} [[Russ Hodge]] || align="center"|24. 7. 1966. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8319''' ||align="center"| 8235 || {{ZD|SRNJ}} [[Kurt Bendlin]] || align="center"|14. 5. 1967. || [[Heidelberg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8417''' ||align="center"| 8310 || {{ZD|SAD}} [[Bill Toomey]] || align="center"|11. 12. 1969. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8454''' ||align="center"| 8466 || {{ZD|SSSR}} [[Mikola Avilov]] || align="center"|8. 9. 1972. || [[München]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8524''' ||align="center"| 8420 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]]{{Napomena|Zove se Caitlyn Jenner nakon operacije [[promjena spola|promjene spola]] 2015.<ref>{{cite web|last=Leibovitz|first=Annie|title=Introducing Caitlyn Jenner|url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/06/caitlyn-jenner-bruce-cover-annie-leibovitz/|work=Vanity Fair|date=1. 6. 2015|access-date=1. 6. 2015}}</ref>}} || align="center"|10. 8. 1975. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8538''' ||align="center"| 8454 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]] || align="center"|26. 6. 1976. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8618''' ||align="center"| 8634 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]] || align="center"|30. 7. 1976. || [[Montréal]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8622''' ||align="center"| 8648 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|15. 5. 1980. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8649''' ||align="center"| 8667 || {{ZD|SRNJ}} [[Guido Kratschmer]] || align="center"|14. 6. 1980. || [[Filderstadt]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8704''' ||align="center"| 8730 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|23. 5. 1982. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8723''' ||align="center"| 8741 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|15. 8. 1982. || [[Ulm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8743''' ||align="center"| 8774 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|8. 9. 1982. || [[Atina]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8779''' ||align="center"| 8825 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|5. 6. 1983<ref>IAAF-ov prikaz razvoja rekorda navodi ovaj datum kao 5. 6. 1984, ali na njegovoj vječnoj listi rezultata stoji 1983. [http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=M/all=y/legal=A/disc=DEC/detail.html]</ref> || [[Filderstadt]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8798''' ||align="center"| 8832 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|9. 5. 1984. || [[Mannheim]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8798''' ||align="center"| 8847 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|9. 8. 1984. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8891''' ||align="center"| 8891 || {{ZD|SAD}} [[Dan O'Brien]] || align="center"|5. 9. 1992. || [[Talence]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8994''' ||align="center"| 8994 || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Dvořák]] || align="center"|4. 7. 1999. || [[Prag]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9026''' ||align="center"| 9026 || {{ZD|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]] || align="center"|27. 5. 2001. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9039''' ||align="center"| 9039 || {{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || align="center"|23. 6. 2012. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref>{{cite web|title=Decathlon Results|url=http://www.usatf.org/events/2012/OlympicTrials-TF/Results/Summary-39.htm|publisher=[[USATF]]|date=23. 6. 2012|access-date=24. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120912013111/http://www.usatf.org/events/2012/OlympicTrials-TF/Results/Summary-39.htm|archive-date=12. 9. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=World record for Eaton, dramatic wins for Jeter and Harper in Eugene – US Olympic Trials, Day 2|url=http://www.iaaf.org/Mini/OLY12/News/NewsDetail.aspx?id=65412|publisher=IAAF|date=24. 6. 2012|access-date=25. 6. 2012}}</ref> |- |} {{Napomene}} === Žene === [[Datoteka:Austra Skujyte Paris 2011.jpg|mini|[[Austra Skujytė]], trenutna svjetska rekorderka]] Prvi svjetski rekord u desetoboju za žene priznat je od IAAF-a 2004. Dosad su ratificirana 2 svjetska rekorda.<ref name=iaaf/> {| class="wikitable" |- bgcolor="#dfdfdf" ! Bodovi ! Takmičarka ! Datum ! Mjesto |- |align="center"|'''8150''' || {{ZD|FRA}} [[Marie Collonvillé]] || align="center"|26. 9. 2004. || [[Talence]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8358''' || {{ZD|LIT}} [[Austra Skujytė]] || align="center"|15. 4. 2005. || [[Columbia (Missouri)]]<ref name=iaaf/> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/combined-events/decathlon/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata – muškarci] *[http://www.iaaf.org/records/toplists/combined-events/decathlon/outdoor/women/senior Vječna lista rezultata – žene] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici| ]] [[Kategorija:Desetoboj]] 964tre6r6x0zx23ktalfdgyr55uowoc 3922887 3922883 2026-08-30T09:08:01Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922887 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Osaka07 D8A Sebrle Celebrating.jpg|mini|[[Roman Šebrle]] postao je prvi koji je prešao čarobnu granicu od 9000 bodova.]] Prvi '''[[svjetski rekord]] u [[desetoboj]]u''' priznat je od [[IAAF]]-a 1922.<ref name=iaaf>{{cite web |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |title = 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 559–60, 649 |format = pdf |year = 2009 |access-date = 7. 5. 2011 |archive-date = 29. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = dead }}</ref> Do 23. juna 2012. ratificirano je 36 svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji.<ref name=iaaf/> Prvi rezultat u tabeli računat je po tadašnjem bodovanju po disciplinama, a drugi je prilagođen trenutnom bodovanju. == Razvoj == [[Datoteka:Aleksander Klumberg 1924.jpg|mini|[[Estonci|Estonac]] [[Aleksander Klumberg]] bio je prvi službeni svjetski rekorder.]] [[Datoteka:C K Yang - Southern Campus 1960 crop.jpg|mini|[[Yang Chuan-kwang]] bio je prvi i dosad jedini svjetski rekorder u desetoboju izvan Evrope i SAD-a.]] [[Datoteka:Ashton Eaton 2 Daegu 2011.jpg|mini|desno|270px|[[Ashton Eaton]], trenutni svjetski rekorder]] === Muškarci === {| class="wikitable" |- bgcolor="#dfdfdf" ! Bodovi ! Prilagođeni <br> bodovi ! Takmičar ! Datum ! Mjesto |- |align="center"|'''7485,61''' ||align="center"| 6087 ||{{ZD|EST}} [[Aleksander Klumberg]] || align="center"| 22. 9. 1922. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7710,775''' ||align="center"| 6476 || {{ZD|SAD|1912}} [[Harold Osborn]] || align="center"| 12. 7. 1924. || [[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7820,93''' ||align="center"| 6460 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 18. 7. 1926. || [[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7995,19''' ||align="center"| 6566 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 17. 7. 1927. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8053,29''' ||align="center"| 6587 || {{ZD|FIN}} [[Paavo Yrjölä]] || align="center"| 4. 8. 1928. || [[Amsterdam]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8255,475''' ||align="center"| 6865 || {{ZD|FIN}} [[Akilles Järvinen]] ||align="center"|20. 7. 1930. || [[Viipuri]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8462,235''' ||align="center"| 6736 || {{ZD|SAD|1912}} [[James Bausch]] || align="center"|6. 8. 1932. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8790,46''' ||align="center"| 7147 || {{ZD|NNJE}} [[Hans-Heinrich Sievert]] || align="center"|8. 7. 1934. || [[Hamburg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7900''' ||align="center"| 7254 || {{ZD|SAD|1912}} [[Glenn Morris]] || align="center"|8. 8. 1936. || [[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8042''' ||align="center"| 7287 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bob Mathias]] ||align="center"|30. 6. 1950. || [[Tulare (Kalifornija)|Tulare]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7887''' ||align="center"| 7592 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bob Mathias]] || align="center"|26. 7. 1952. || [[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''7985''' ||align="center"| 7608 || {{ZD|SAD|1912}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|11. 6. 1955. || [[Kingsburg (Kalifornija)|Kingsburg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8014''' ||align="center"| 7653 || {{ZD|SSSR}} [[Vasilij Kuznjecov (atletičar)|Vasilij Kuznjecov]] || align="center"|18. 5. 1958. || [[Krasnodar]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8302''' ||align="center"| 7989 || {{ZD|SAD|1912}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|28. 7. 1958. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8357''' ||align="center"| 7839 || {{ZD|SSSR}} [[Vasilij Kuznjecov (atletičar)|Vasilij Kuznjecov]] || align="center"|17. 5. 1959. || [[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8683''' ||align="center"| 7981 || {{ZD|SAD}} [[Rafer Johnson]] || align="center"|9. 7. 1960. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9121''' ||align="center"| 8010 || {{ZD|TAJV}} [[Yang Chuan-kwang]] || align="center"|28. 4. 1963. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8230''' ||align="center"| 8120 || {{ZD|SAD}} [[Russ Hodge]] || align="center"|24. 7. 1966. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8319''' ||align="center"| 8235 || {{ZD|SRNJ}} [[Kurt Bendlin]] || align="center"|14. 5. 1967. || [[Heidelberg]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8417''' ||align="center"| 8310 || {{ZD|SAD}} [[Bill Toomey]] || align="center"|11. 12. 1969. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8454''' ||align="center"| 8466 || {{ZD|SSSR}} [[Mikola Avilov]] || align="center"|8. 9. 1972. || [[München]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8524''' ||align="center"| 8420 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]]{{Napomena|Zove se Caitlyn Jenner nakon operacije [[promjena spola|promjene spola]] 2015.<ref>{{cite web|last=Leibovitz|first=Annie|title=Introducing Caitlyn Jenner|url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/06/caitlyn-jenner-bruce-cover-annie-leibovitz/|work=Vanity Fair|date=1. 6. 2015|access-date=1. 6. 2015}}</ref>}} || align="center"|10. 8. 1975. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8538''' ||align="center"| 8454 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]] || align="center"|26. 6. 1976. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8618''' ||align="center"| 8634 || {{ZD|SAD}} [[Bruce Jenner]] || align="center"|30. 7. 1976. || [[Montréal]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8622''' ||align="center"| 8648 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|15. 5. 1980. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8649''' ||align="center"| 8667 || {{ZD|SRNJ}} [[Guido Kratschmer]] || align="center"|14. 6. 1980. || [[Filderstadt]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8704''' ||align="center"| 8730 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|23. 5. 1982. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8723''' ||align="center"| 8741 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|15. 8. 1982. || [[Ulm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8743''' ||align="center"| 8774 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|8. 9. 1982. || [[Atina]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8779''' ||align="center"| 8825 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|5. 6. 1983<ref>IAAF-ov prikaz razvoja rekorda navodi ovaj datum kao 5. 6. 1984, ali na njegovoj vječnoj listi rezultata stoji 1983. [http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=M/all=y/legal=A/disc=DEC/detail.html]</ref> || [[Filderstadt]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8798''' ||align="center"| 8832 || {{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Hingsen]] || align="center"|9. 5. 1984. || [[Mannheim]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8798''' ||align="center"| 8847 || {{ZD|UK}} [[Daley Thompson]] || align="center"|9. 8. 1984. || [[Los Angeles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8891''' ||align="center"| 8891 || {{ZD|SAD}} [[Dan O'Brien]] || align="center"|5. 9. 1992. || [[Talence]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8994''' ||align="center"| 8994 || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Dvořák]] || align="center"|4. 7. 1999. || [[Prag]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9026''' ||align="center"| 9026 || {{ZD|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]] || align="center"|27. 5. 2001. || [[Götzis]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''9039''' ||align="center"| 9039 || {{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || align="center"|23. 6. 2012. || [[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref>{{cite web|title=Decathlon Results|url=http://www.usatf.org/events/2012/OlympicTrials-TF/Results/Summary-39.htm|publisher=[[USATF]]|date=23. 6. 2012|access-date=24. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120912013111/http://www.usatf.org/events/2012/OlympicTrials-TF/Results/Summary-39.htm|archive-date=12. 9. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=World record for Eaton, dramatic wins for Jeter and Harper in Eugene – US Olympic Trials, Day 2|url=http://www.iaaf.org/Mini/OLY12/News/NewsDetail.aspx?id=65412|publisher=IAAF|date=24. 6. 2012|access-date=25. 6. 2012}}</ref> |- |} {{Napomene}} === Žene === [[Datoteka:Austra Skujyte Paris 2011.jpg|mini|[[Austra Skujytė]], trenutna svjetska rekorderka]] Prvi svjetski rekord u desetoboju za žene priznat je od IAAF-a 2004. Dosad su ratificirana 2 svjetska rekorda.<ref name=iaaf/> {| class="wikitable" |- bgcolor="#dfdfdf" ! Bodovi ! Takmičarka ! Datum ! Mjesto |- |align="center"|'''8150''' || {{ZD|FRA}} [[Marie Collonvillé]] || align="center"|26. 9. 2004. || [[Talence]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''8358''' || {{ZD|LIT}} [[Austra Skujytė]] || align="center"|15. 4. 2005. || [[Columbia (Missouri)]]<ref name=iaaf/> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://www.iaaf.org/records/toplists/combined-events/decathlon/outdoor/men/senior Vječna lista rezultata – muškarci] *[http://www.iaaf.org/records/toplists/combined-events/decathlon/outdoor/women/senior Vječna lista rezultata – žene] {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Desetoboj]] [[Kategorija:Desetoboj]] 3brmp9rz12a2uuvzk3nflx11icdroe4 Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m 0 394363 3922882 3753955 2026-08-30T09:03:56Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922882 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kenenisa Bekele Golden League Paris 2006.jpg|mini|Svjetski rekorder [[Kenenisa Bekele]] u utrci na 5000&nbsp;m u [[Miting Areva 2006.|Parizu 2006.]]]] Službene [[Svjetski rekordi u atletici|svjetske rekorde]] na [[5000 metara|5000 m]] drže [[Uganda|Uganđanin]] [[Joshua Cheptegei]] u muškoj i [[Etiopija|Etiopljanka]] [[Letesenbet Gidey]] u ženskoj konkurenciji. Prvi svjetski rekord na 5000 m za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 36 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title= 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url= http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher= IAAF Media & Public Relations Department |location= [[Monte Carlo]] |pages= 546, 551 |format= [[PDF]] |year= 2009 |access-date= 9. 8. 2009 |archive-date= 6. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status= bot: unknown }}</ref> Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 14 ženskih svjetskih rekorda.<ref name=iaaf2>{{cite web |title= 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009. |url= http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher= IAAF Media & Public Relations Department |location= Monte Carlo |pages= 546, 643 |format= PDF |year= 2009 |access-date= 9. 8. 2009 |archive-date= 6. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status= bot: unknown }}</ref> Prije nego što je IAAF priznao 5000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na [[3000 metara|3000 m]] bila je najčešća ženska [[dugoprugaške utrke|dugoprugaška utrka]] na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 5000 m prije dodavanja ove discipline u program [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskih prvenstava]] (od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 - 5000 m (žene)|1995]]) i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (od [[Atletika na Olimpijskim igrama 1996 - 5000 m (žene)|1996]]).<ref>{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=WA7&P=F |title= Main > Women, 5000 m > World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date=18. 1. 2014}}</ref> == Muškarci == <timeline> #> The chart is clipped at 12:00 (720 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:320 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:300 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1895 till:2020 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:5 start:1895 Colors= id:grid value: gray(0.5) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 111 from: start till: end atpos: 140 from: start till: end atpos: 170 from: start till: end atpos: 200 from: start till: end atpos: 230 from: start till: 01/01/1980 atpos: 260 from: start till: 01/01/1980 atpos: 290 TextData= pos:(0,290) text: "16:30" pos:(0,260) text: "16:00" pos:(0,230) text: "15:30" pos:(0,200) text: "15:00" pos:(0,170) text: "14:30" pos:(0,140) text: "14:00" pos:(0,110) text: "13:30" pos:(0,80) text: "13:00" pos:(0,50) text: "12:30" pos:(0,20) text: "12:00" TextData= fontsize: M pos:(820,290) textcolor: red text: Prije ere IAAF-a pos:(820,245) textcolor: orange text: IAAF LineData= width: 0.2 color: red at: 31/10/1897 tillpos: 294.6 at: 22/05/1899 tillpos: 289.2 at: 22/07/1900 tillpos: 229.2 at: 13/06/1904 tillpos: 199.0 LineData= width: 0.2 color: orange at: 10/06/1912 tillpos: 176.6 at: 12/09/1922 tillpos: 175.4 at: 19/06/1924 tillpos: 168.2 at: 19/06/1932 tillpos: 157.0 at: 16/06/1939 tillpos: 148.8 at: 20/09/1942 tillpos: 138.2 at: 30/05/1954 tillpos: 137.2 at: 29/08/1954 tillpos: 136.6 at: 13/10/1954 tillpos: 131.6 at: 23/10/1954 tillpos: 131.2 at: 10/09/1955 tillpos: 130.8 at: 18/09/1955 tillpos: 126.8 at: 23/09/1955 tillpos: 120.6 at: 19/06/1956 tillpos: 116.8 at: 13/10/1957 tillpos: 115.0 at: 16/01/1965 tillpos: 114.8 at: 01/02/1965 tillpos: 113.6 at: 04/06/1965 tillpos: 105.8 at: 30/11/1965 tillpos: 104.2 at: 17/05/1966 tillpos: 96.6 at: 14/09/1972 tillpos: 96.4 at: 20/09/1972 tillpos: 93.0 at: 05/07/1977 tillpos: 92.9 at: 08/04/1978 tillpos: 88.4 at: 13/09/1981 tillpos: 86.20 at: 07/07/1982 tillpos: 80.41 at: 22/07/1985 tillpos: 80.40 at: 27/07/1987 tillpos: 78.39 at: 04/06/1994 tillpos: 76.96 at: 08/06/1995 tillpos: 75.30 at: 16/08/1995 tillpos: 64.39 at: 13/08/1997 tillpos: 61.86 at: 22/08/1997 tillpos: 59.74 at: 13/06/1998 tillpos: 59.36 at: 31/05/2004 tillpos: 57.35 at: 14/08/2020 tillpos: 55.36 </timeline> === Prije ere IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- | style="text-align:center;"|'''16:34.6''' |{{flagathlete|[[George Touquet-Daunis]]|FRA}} | style="text-align:center;"|31. 10. 1897. |[[Pariz]] |- | style="text-align:center;"|'''16:29.2''' |{{flagathlete|[[George Touquet-Daunis]]|FRA}} | style="text-align:center;"|22. 5. 1899. |[[Lyon]] |- | style="text-align:center;"|'''15:29.8''' |{{flagathlete|[[Charles Bennett (atletičar)|Charles Bennett]]|VB}} | style="text-align:center;"|22. 7. 1900. |[[Pariz]] |- | style="text-align:center;"|'''14:59.0''' |{{flagathlete|[[Alfred Shrubb]]|VB}} | style="text-align:center;"|13. 6. 1904. |[[Glasgow]] |} === Era IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- | style="text-align:center;"|'''14:36.6''' |{{flagathlete|[[Hannes Kolehmainen]]|FIN}} | style="text-align:center;"|10. 6. 1912. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''14:35.4''' |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} | style="text-align:center;"|12. 9. 1922. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''14:28.2''' |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} | style="text-align:center;"|19. 6. 1924. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''14:17.0''' |{{flagathlete|[[Lauri Lehtinen]]|FIN}} | style="text-align:center;"|19. 6. 1932. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''14:08.8''' |{{flagathlete|[[Taisto Mäki]]|FIN}} | style="text-align:center;"|16. 6. 1939. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:58.2''' |{{flagathlete|[[Gunder Hägg]]|ŠVE}} | style="text-align:center;"|20. 9. 1942. |[[Göteborg]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:57.2''' |{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}} | style="text-align:center;"|30. 5. 1954. |[[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:56.6''' |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} | style="text-align:center;"|29. 8. 1954. |[[Bern]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:51.6''' |{{flagathlete|[[Chris Chataway]]|VB}} | style="text-align:center;"|13. 10. 1954. |[[London]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:51.2''' |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} | style="text-align:center;"|23. 10. 1954. |[[Prag]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:50.8''' |{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}} | style="text-align:center;"|10. 9. 1955. |[[Budimpešta]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:46.8''' |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} | style="text-align:center;"|18. 9. 1955. |[[Beograd]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:40.6''' |{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}} | style="text-align:center;"|23. 9. 1955. |[[Budimpešta]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:36.8''' |{{flagathlete|[[Gordon Pirie]]|VB}} | style="text-align:center;"|19. 6. 1956. |[[Bergen]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:35.0''' |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} | style="text-align:center;"|13. 10. 1957. |[[Rim]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:34.8''' |{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} | style="text-align:center;"|16. 1. 1965. |[[Hobart]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:33.6''' |{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} | style="text-align:center;"|1. 2. 1965. |[[Auckland]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:25.8''' |{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} | style="text-align:center;"|4. 6. 1965. |[[Compton (Kalifornija)|Compton]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:24.2''' |{{flagathlete|[[Kipchoge Keino]]|KEN}} | style="text-align:center;"|30. 11. 1965. |[[Auckland]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:16.6''' |{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} | style="text-align:center;"|5. 7. 1966. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:16.4''' |{{flagathlete|[[Lasse Virén]]|FIN}} | style="text-align:center;"|14. 9. 1972. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:13.0''' |{{flagathlete|[[Emiel Puttemans]]|BEL}} | style="text-align:center;"|20. 9. 1972. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:12.9''' |{{flagathlete|[[Dick Quax]]|NZL}} | style="text-align:center;"|5. 7. 1977. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:08.4''' |{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} | style="text-align:center;"|8. 4. 1978. |[[Berkeley (Kalifornija)|Berkeley]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:06.20''' |{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} | style="text-align:center;"|13. 9. 1981. |[[Knarvik]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:00.41''' |{{flagathlete|[[David Moorcroft]]|VB}} | style="text-align:center;"|7. 7. 1982. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''13:00.40''' |{{flagathlete|[[Saïd Aouita]]|MAR}} | style="text-align:center;"|22. 7. 1985. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:58.39''' |{{flagathlete|[[Saïd Aouita]]|MAR}} | style="text-align:center;"|27. 7. 1987. |[[Rim]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:56.96''' |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}} | style="text-align:center;"|4. 6. 1994. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:55.30''' |{{flagathlete|[[Moses Kiptanui]]|KEN}} | style="text-align:center;"|8. 6. 1995. |[[Rim]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:44.39''' |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}} | style="text-align:center;"|16. 8. 1995. |[[Zürich]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:41.86''' |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|13. 8. 1997. |[[Zürich]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:39.74''' |{{flagathlete|[[Daniel Komen]]|KEN}} | style="text-align:center;"|22. 8. 1997. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:39.36''' |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|13. 6. 1998. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:37.35''' |{{flagathlete|[[Kenenisa Bekele]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|31. 5. 2004. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- | style="text-align:center;"|'''12:35.36''' |{{flagathlete|[[Joshua Cheptegei]]|UGA}} | style="text-align:center;"|14. 8. 2020. |[[Monako]]<ref name=iaaf3>{{cite web|title=Cheptegei breaks world 5000m record in Monaco as Diamond League action returns |url= https://www.worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/diamond-league-monaco-cheptegei-world-record|access-date=15. 8. 2020}}</ref> |} Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.<ref name=iaaf/> Rezultat Dicka Quaxa 13:12.9 iz 1977. zabilježen je kao 13:12.87. == Žene == <timeline> #> The chart is clipped at 13:30 (810 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:210 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:150 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1969 till:2020 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:2 start:1969 Colors= id:grid value: gray(0.5) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 110 from: start till: end atpos: 140 from: start till: 01/01/2005 atpos: 170 from: start till: 01/01/2005 atpos: 200 TextData= pos:(0,200) text: "16:30" pos:(0,170) text: "16:00" pos:(0,140) text: "15:30" pos:(0,110) text: "15:00" pos:(0,80) text: "14:30" pos:(0,50) text: "14:00" pos:(0,20) text: "13:30" TextData= fontsize: M pos:(820,170) textcolor: orange text: IAAF TextData= fontsize: M pos:(820,200) textcolor: red text: Prije ere IAAF-a LineData= width: 0.2 color: red at: 11/05/1969 tillpos: 187.40 at: 02/09/1969 tillpos: 163.60 at: 16/03/1977 tillpos: 151.40 at: 11/07/1977 tillpos: 147.00 at: 26/05/1978 tillpos: 145.52 at: 19/05/1979 tillpos: 143.80 at: 22/03/1980 tillpos: 140.60 at: 11/07/1981 tillpos: 138.43 at: 06/09/1981 tillpos: 134.60 LineData= width: 0.2 color: orange at: 13/09/1981 tillpos: 124.51 at: 17/03/1982 tillpos: 123.22 at: 05/07/1982 tillpos: 118.26 at: 28/06/1984 tillpos: 108.89 at: 26/08/1985 tillpos: 98.07 at: 05/08/1986 tillpos: 87.33 at: 22/07/1995 tillpos: 86.45 at: 21/10/1997 tillpos: 81.27 at: 23/10/1997 tillpos: 78.09 at: 11/06/2004 tillpos: 74.68 at: 03/06/2006 tillpos: 74.53 at: 15/06/2007 tillpos: 66.63 at: 06/06/2008 tillpos: 61.15 at: 07/10/2020 tillpos: 56.62 </timeline> === Prije priznavanja === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- |16:17.4 || {{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} || 11. 5. 1969. || [[Formia]] |- |15:53.6 || {{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} || 2. 9. 1969. || [[Milano]] |- |15:41.4 || {{flagathlete|[[Natalia Mărăşescu]]|RUM|1965}} || 16. 3. 1977. || [[Oradea]] |- |15:37.0 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 11. 7. 1977. || [[Mainz]] |- |15:35.52 || {{flagathlete|[[Kathy Mills]]|SAD}} || 26. 5. 1978. || [[Knoxville (Tennessee)|Knoxville]] |- |15:33.8 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 19. 5. 1979. || [[Durham (Sjeverna Karolina|Durham]] |- |15:30.6 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 22. 3. 1980. || [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]] |- |15:28.43 || {{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} || 11. 7. 1981. || [[Oslo]] |- |15:24.6 || {{flagathlete|[[Jelena Sipatova]]|SSSR}} || 6. 9. 1981. || [[Podolsk]] |} === Era IAAF-a === [[Datoteka:2012 Olympics - Womens 5000m Dibaba leading.jpg|mini|Svjetska rekorderka [[Tirunesh Dibaba]] (desno) vodi ispred bivše svjetske rekorderke [[Meseret Defar]] (sredina) u [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 5000 m (žene)|finalu na 5000 m]] na [[OI 2012.]]]] {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- | style="text-align:center;"|'''15:14.51''' |{{flagathlete|[[Paula Fudge]]|VB}} | style="text-align:center;"|13. 9. 1981. |[[Knarvik]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''15:13.22''' |{{flagathlete|[[Anne Audain]]|NZL}} | style="text-align:center;"|17. 3. 1982. |[[Auckland]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''15:08.26''' |{{flagathlete|[[Mary Decker|Mary Decker-Slaney]]|SAD}} | style="text-align:center;"|5. 7. 1982. |[[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:58.89''' |{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} | style="text-align:center;"|28. 6. 1984. |[[Oslo]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:48.07''' |{{flagathlete|[[Zola Budd]]|VB}} | style="text-align:center;"|26. 8. 1985. |[[London]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:37.33''' |{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} | style="text-align:center;"|5. 8. 1986. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:36.45''' |{{flagathlete|[[Fernanda Ribeiro]]|POR}} | style="text-align:center;"|22. 7. 1995. |[[Hechtel-Eksel|Hechtel]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:31.27''' |{{flagathlete|[[Dong Yanmei]]|KIN}} | style="text-align:center;"|21. 10. 1997. |[[Šangaj]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:28.09''' |{{flagathlete|[[Jiang Bo (atletičarka)|Jiang Bo]]|KIN}} | style="text-align:center;"|23. 10. 1997. |[[Šangaj]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:24.68''' |{{flagathlete|[[Elvan Abeylegesse]]|TUR}} | style="text-align:center;"|11. 6. 2004. |[[Bergen]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:24.53''' |{{flagathlete|[[Meseret Defar]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|3. 6. 2006. |[[New York]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:16.63''' |{{flagathlete|[[Meseret Defar]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|15. 6. 2007. |[[Oslo]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:11.15''' |{{flagathlete|[[Tirunesh Dibaba]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|6. 6. 2008. |[[Oslo]]<ref name=iaaf2/> |- | style="text-align:center;"|'''14:06.62''' |{{flagathlete|[[Letesenbet Gidey]]|ETI|1996}} | style="text-align:center;"|7. 10. 2020. |[[Valencia]]<ref name=iaaf2/> |} Godine 1984. [[Zola Budd]] istrčala je 15:01.83, ali ovo vrijeme nije ratificirano kao svjetski rekord. == Također pogledajte == * [[Dugoprugaške utrke]] == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|5000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:Dugoprugaške utrke]] [[Kategorija:5000 metara]] h7z6f54n3e8d0z48elgt0igoallredi Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m 0 394366 3922876 3507462 2026-08-30T09:00:40Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922876 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kenenisa Bekele Berlin 2009.jpg|mini|Bivši svjetski rekorder [[Kenenisa Bekele]] slavi nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – 10.000 m (muškarci)|10.000&nbsp;m]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|SP 2009.]]]] Službene [[Svjetski rekordi u atletici|svjetske rekorde]] na [[10.000 metara|10.000 m]] drže [[Uganda|Uganđanin]] [[Joshua Cheptegei]] u muškoj i [[Etiopija|Etiopljanka]] [[Letesenbet Gidey]] u ženskoj konkurenciji. Prvi svjetski rekord na 10.000 m za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Prvi ratificirani rekord, 30:58.8, istrčao je [[Jean Bouin]] godinu ranije. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 38 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 551=2 |format = [[PDF]] |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}</ref> Prvi svjetski rekord na 10.000 m za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom IAAF je ratificirao 11 ženskih svjetskih rekorda.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 643 |format = PDF |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}</ref> Prije nego što je IAAF priznao 10.000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na [[3000 metara|3000 m]] bila je najčešća ženska [[dugoprugaške utrke|dugoprugaška utrka]] na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 10.000 m prije dodavanja ove discipline u program [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskih prvenstava]] (od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987 - 10.000 m (žene)|1987]]) i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (od [[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 10.000 m (žene)|1988]]).<ref>{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=WA8&P=F |title= Main > Women, 10,000 m > World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date=19. 1. 2014}}</ref> == Muškarci == <!--To add = date range needs resetting at: 05/04/1847 tillpos: at: 25/03/1882 tillpos: at: 28/07/1884 tillpos: at: 28/09/1885 tillpos: at: 05/11/1904 tillpos: --> <timeline> #> The chart is clipped at 26:00 (1560 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:350 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:330 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1910 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:5 start:1910 Colors= id:grid value: gray(0.9) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 110 from: start till: end atpos: 140 from: start till: end atpos: 170 from: start till: end atpos: 200 from: start till: end atpos: 230 from: start till: 01/01/1980 atpos: 260 from: start till: 01/01/1980 atpos: 290 from: start till: 01/01/1980 atpos: 320 from: start till: 01/01/1980 atpos: 350 TextData= pos:(0,350) text: "31:30" pos:(0,320) text: "31:00" pos:(0,290) text: "30:30" pos:(0,260) text: "30:00" pos:(0,230) text: "29:30" pos:(0,200) text: "29:00" pos:(0,170) text: "28:30" pos:(0,140) text: "28:00" pos:(0,110) text: "27:30" pos:(0,80) text: "27:00" pos:(0,50) text: "26:30" pos:(0,20) text: "26:00" TextData= fontsize: M pos:(820,290) textcolor: red text: Prije ere IAAF-a pos:(820,245) textcolor: orange text: IAAF LineData= width: 0.2 color: red at: 16/11/1911 tillpos: 318.8 LineData= width: 0.2 color: orange at: 22/06/1921 tillpos: 300.2 at: 25/05/1924 tillpos: 295.4 at: 06/07/1924 tillpos: 283.2 at: 31/08/1924 tillpos: 266.2 at: 18/07/1937 tillpos: 265.6 at: 29/09/1938 tillpos: 262.0 at: 17/09/1939 tillpos: 252.6 at: 25/08/1944 tillpos: 235.4 at: 11/06/1949 tillpos: 228.2 at: 01/09/1949 tillpos: 227.2 at: 22/10/1949 tillpos: 221.2 at: 04/08/1950 tillpos: 202.6 at: 01/11/1953 tillpos: 201.6 at: 01/06/1954 tillpos: 194.2 at: 15/07/1956 tillpos: 182.8 at: 11/09/1956 tillpos: 170.4 at: 15/10/1960 tillpos: 158.8 at: 11/08/1962 tillpos: 158.6 at: 18/12/1963 tillpos: 155.6 at: 14/07/1965 tillpos: 119.4 at: 03/09/1972 tillpos: 118.4 at: 13/07/1973 tillpos: 110.8 at: 30/06/1977 tillpos: 110.5 at: 11/06/1978 tillpos: 102.4 at: 02/07/1984 tillpos: 93.81 at: 18/08/1989 tillpos: 88.23 at: 05/07/1993 tillpos: 87.91 at: 10/07/1993 tillpos: 78.38 at: 22/07/1994 tillpos: 72.23 at: 05/06/1995 tillpos: 63.53 at: 23/08/1996 tillpos: 58.08 at: 04/08/1997 tillpos: 51.32 at: 22/08/1997 tillpos: 47.85 at: 01/06/1998 tillpos: 42.75 at: 08/06/2004 tillpos: 40.31 at: 26/08/2005 tillpos: 37.53 at: 07/10/2020 tillpos: 31.00 </timeline> === Prije ere IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- |32:35.0{{ref label|a|a}} |{{flagathlete|[[William Howitt (atletičar)|William Howitt]]|VB}} |5. 4. 1847. |[[Peckham]] |- |32:09.0{{ref label|b|b}} |rowspan=3|{{flagathlete|[[Walter George (atletičar)|Walter George]]|VB}} |25. 3. 1882. |rowspan=4|[[London]] |- |31:53.4{{ref label|b|b}} |7. 4. 1884. |- |31:40.0{{ref label|b|b}} |28. 7. 1884. |- |31:23.1 |{{flagathlete|[[William Cummings (atletičar)|William Cummings]]|VB}} |28. 9. 1885. |- |31:02.4 |{{flagathlete|[[Alfred Shrubb]]|VB}} |5. 11. 1904. |[[Glasgow]] |} *{{note label|a|a}} Howittovo vrijeme zabilježeno je na 10.186 m, u okviru duže utrke.<ref name=ARRS1>[http://www.arrs.net/RecProg/RP_wwT.htm 10,000 meters outdoors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809032926/http://www.arrs.net/RecProg/RP_wwT.htm |date=9. 8. 2013 }}, [[Asocijacija statističara cestovnog trčanja]]; pristupljeno: 19. 1. 2014.</ref> *{{note label|b|b}} Georgeova vremena zabilježena su na 6,25 milja (10,06&nbsp;km).<ref name=ARRS1/> === Era IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Elektroničko<br>vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''30:58.8''' | |{{flagathlete|[[Jean Bouin]]|FRA}} |align="center"|16. 11. 1911. |[[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:40.2''' | |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|22. 6. 1921. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:35.4''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ville Ritola]]|FIN}} |align="center"|25. 5. 1924. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:23.2''' | |align="center"|6. 7. 1924. |[[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:06.2''' | |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|31. 8. 1924. |[[Kuopio]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:05.6''' | |{{flagathlete|[[Ilmari Salminen]]|FIN}} |align="center"|18. 7. 1937. |[[Kouvola]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:02.0''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Taisto Mäki]]|FIN}} |align="center"|29. 9. 1938. |[[Tampere]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:52.6''' | |align="center"|17. 9. 1939. |rowspan=2|[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:35.4''' | |{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}} |align="center"|25. 8. 1944. |- |align="center"|'''29:28.2''' | |{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}} |align="center"|11. 6. 1949. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:27.2''' | |{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}} |align="center"|1. 9. 1949. |[[Kouvola]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:21.2''' | |rowspan=4|{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}} |align="center"|22. 10. 1949. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:02.6''' | |align="center"|4. 8. 1950. |[[Turku]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:01.6''' | |align="center"|1. 11. 1953. |[[Stara Boleslav]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:54.2''' | |align="center"|1. 6. 1954. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:42.8''' | |{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}} |align="center"|15. 7. 1956. |[[Budimpešta]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:30.4''' | |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} |align="center"|11. 9. 1956. |[[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:18.8''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Pjotr Bolotnjikov]]|SSSR}} |align="center"|15. 10. 1960. |[[Kijev]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:18.2''' | |align="center"|11. 8. 1962. |[[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:15.6''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} |align="center"|18. 12. 1963. |[[Melbourne]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:39.4''' |align="center"| 27:39.89 |align="center"|14. 7. 1965. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:38.4''' |align="center"| 27:38.35 |{{flagathlete|[[Lasse Virén]]|FIN}} |align="center"|3. 9. 1972. |[[München]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:30.8''' |align="center"| 27:30.80 |{{flagathlete|[[David Bedford (atletičar)|David Bedford]]|VB}} |align="center"|13. 7. 1973. |[[London]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:30.5''' |align="center"| 27:30.47 |{{flagathlete|[[Samson Kimobwa]]|KEN}} |align="center"|30. 6. 1977. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:22.4''' |align="center"| 27:22.47 |{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} |align="center"|11. 6. 1978. |[[Beč]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:13.81''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Fernando Mamede]]|POR}} |align="center"|2. 7. 1984. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:08.23''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Arturo Barrios]]|MEKS}} |align="center"|18. 8. 1989. |[[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:07.91''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Richard Chelimo]]|KEN}} |align="center"|5. 7. 1993. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:58.38''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Yobes Ondieki]]|KEN}} |align="center"|10. 7. 1993. |rowspan=2|[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:52.23''' |align="center"| |{{flagathlete|[[William Sigei]]|KEN}} |align="center"|22. 7. 1994. |- |align="center"|'''26:43.53''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}} |align="center"|5. 6. 1995. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:38.08''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Salah Hissou]]|MAR}} |align="center"|23. 8. 1996. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:31.32''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} |align="center"|4. 8. 1997. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:27.85''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Paul Tergat]]|KEN}} |align="center"|22. 8. 1997. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:22.75''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} |align="center"|1. 6. 1998. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:20.31''' |align="center"| |rowspan=2|{{flagathlete|[[Kenenisa Bekele]]|ETI|1996}} |align="center"|8. 6. 2004. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:17.53''' |align="center"| |align="center"|26. 8. 2005. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:11.00''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Joshua Cheptegei]]|UGA}} |align="center"|7. 10. 2020. |[[Valencia]] |} Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.<ref name=iaaf/> Ipak, vrijeme Henryja Rona 27:22.4, ažurirano na 27:22.47, nije prilagođeno 1981. == Žene == <timeline> #> The chart is clipped at 29:00 (1740 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:240 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:150 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1980 till:2018 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:2 start:1980 Colors= id:grid value: gray(0.5) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 110 from: start till: end atpos: 140 from: start till: 01/01/2008 atpos: 170 from: start till: 01/01/2008 atpos: 200 from: start till: 01/01/2008 atpos: 230 TextData= pos:(0,230) text: "32:30" pos:(0,200) text: "32:00" pos:(0,170) text: "31:30" pos:(0,140) text: "31:00" pos:(0,110) text: "30:30" pos:(0,80) text: "30:00" pos:(0,50) text: "29:30" pos:(0,20) text: "29:00" TextData= fontsize: M pos:(820,200) textcolor: orange text: IAAF LineData= width: 0.2 color: orange at: 19/10/1981 tillpos: 217.2 at: 16/07/1982 tillpos: 175.3 at: 29/05/1983 tillpos: 175.01 at: 07/09/1983 tillpos: 167.58 at: 24/06/1984 tillpos: 153.78 at: 27/07/1985 tillpos: 139.42 at: 05/07/1986 tillpos: 93.74 at: 08/09/1993 tillpos: 51.78 at: 08/12/2016 tillpos: 37.45 </timeline> === Prije priznavanja === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- |39:10.0 |{{flagathlete|[[Hannelore Middecke]]|NJE}} |1966. |align=center|? |- |39:25.0 |{{flagathlete|[[Gertrude Schmidt]]|NJE}} |1966. |align=center|? |- |38:06.4 |{{flagathlete|[[Ann O'Brien (atletičarka)|Ann O'Brien]]|IRS}} |26. 3. 1967. |[[Gormanstown]] |- |35:30.5 |{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} |9. 5. 1970. |[[Milano]] |- |34:51.0 |{{flagathlete|[[Kathy Gibbons]]|SAD}} |12. 6. 1971. |[[Phoenix]] |- |35:00.4 |{{flagathlete|[[Julie Brown (atletičarka)|Julie Brown]]|SAD}} |29. 3. 1975. |[[Los Angeles]] |- |34:01.4 |{{flagathlete|[[Christa Vahlensieck]]|Z NJE}} |20. 8. 1975. |[[Wolfsburg]] |- |33:34.2 |{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}} |19. 3. 1977. |[[Hvidovre]] |- |33:15.09 |{{flagathlete|[[Peg Neppel]]|SAD}} |9. 6. 1977. |[[Los Angeles]] |- |32:43.2 |{{flagathlete|[[Natalia Mărăşescu]]|RUM|1965}} |22. 1. 1978. |[[Băile Felix]] |- |31:45.40 |{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}} |6. 4. 1978. |[[Kopenhagen]] |- |32:30.80 |{{flagathlete|[[Olga Krencer]]|SSSR}} |7. 8. 1981. |[[Moskva]] |} === Era IAAF-a === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''32:17.20''' |{{flagathlete|[[Jelena Sipatova]]|SSSR}} |19. 10. 1981. |[[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:35.3''' |{{flagathlete|[[Mary Decker|Mary Decker-Slaney]]|SAD}} |16. 7. 1982. |[[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:35.01''' |{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}} |29. 5. 1983. |[[Krasnodar]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:27.58''' |{{flagathlete|[[Raisa Sadrejdinova]]|SSSR}} |7. 9. 1983. |[[Odesa]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:13.78''' |{{flagathlete|[[Olga Bondarenko]]|SSSR}} |24. 6. 1984. |[[Kijev]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''30:59.42''' |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} |27. 7. 1985. |rowspan=2|[[Oslo]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''30:13.74''' |5. 7. 1986. |- |align="center"|'''29:31.78''' |{{flagathlete|[[Wang Junxia]]|KIN}} |8. 9. 1993. |[[Peking]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''29:17.45''' |{{flagathlete|[[Almaz Ayana]]|ETI}} |12. 8. 2016. |[[Rio de Janeiro]] |- |align="center"|'''29:06.82'''<ref>{{cite news|title=Sifan Hassan smashes 10,000m world record |url= https://olympics.nbcsports.com/2021/06/06/sifan-hassan-world-record-10000-meters/ |publisher=olympics.nbcsports.com|date=6. 6. 2021|access-date=6. 6. 2021}}</ref> |{{flagathlete|[[Sifan Hassan]]|NIZ}} |6. 6. 2021. |rowspan=2|[[Hengelo]] |- |align="center"|'''29:01.03'''<ref name=iaaf3>{{Cite press release |title= Ratified: World records for Gidey|url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-record-gidey-hassan-hodgkinson-holloway-warholm|website=World Athletics|date=26. 7. 2021|access-date=8. 6. 2022}}</ref> |{{flagathlete|[[Letesenbet Gidey]]|ETI|1996}} |8. 6. 2021. |} == Također pogledajte == * [[Dugoprugaške utrke]] == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoji atletskih rekorda]] [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|10000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:Dugoprugaške utrke]] [[Kategorija:10.000 metara]] cufn5gedjqysrbsx390c90wxmjdedat 3922879 3922876 2026-08-30T09:02:12Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922879 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kenenisa Bekele Berlin 2009.jpg|mini|Bivši svjetski rekorder [[Kenenisa Bekele]] slavi nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – 10.000 m (muškarci)|10.000&nbsp;m]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|SP 2009.]]]] Službene [[Svjetski rekordi u atletici|svjetske rekorde]] na [[10.000 metara|10.000 m]] drže [[Uganda|Uganđanin]] [[Joshua Cheptegei]] u muškoj i [[Etiopija|Etiopljanka]] [[Letesenbet Gidey]] u ženskoj konkurenciji. Prvi svjetski rekord na 10.000 m za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Prvi ratificirani rekord, 30:58.8, istrčao je [[Jean Bouin]] godinu ranije. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 38 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 551=2 |format = [[PDF]] |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}</ref> Prvi svjetski rekord na 10.000 m za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom IAAF je ratificirao 11 ženskih svjetskih rekorda.<ref name=iaaf2>{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 643 |format = PDF |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}</ref> Prije nego što je IAAF priznao 10.000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na [[3000 metara|3000 m]] bila je najčešća ženska [[dugoprugaške utrke|dugoprugaška utrka]] na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 10.000 m prije dodavanja ove discipline u program [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskih prvenstava]] (od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987 - 10.000 m (žene)|1987]]) i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (od [[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 10.000 m (žene)|1988]]).<ref>{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=WA8&P=F |title= Main > Women, 10,000 m > World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date=19. 1. 2014}}</ref> == Muškarci == <!--To add = date range needs resetting at: 05/04/1847 tillpos: at: 25/03/1882 tillpos: at: 28/07/1884 tillpos: at: 28/09/1885 tillpos: at: 05/11/1904 tillpos: --> <timeline> #> The chart is clipped at 26:00 (1560 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:350 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:330 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1910 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:5 start:1910 Colors= id:grid value: gray(0.9) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 110 from: start till: end atpos: 140 from: start till: end atpos: 170 from: start till: end atpos: 200 from: start till: end atpos: 230 from: start till: 01/01/1980 atpos: 260 from: start till: 01/01/1980 atpos: 290 from: start till: 01/01/1980 atpos: 320 from: start till: 01/01/1980 atpos: 350 TextData= pos:(0,350) text: "31:30" pos:(0,320) text: "31:00" pos:(0,290) text: "30:30" pos:(0,260) text: "30:00" pos:(0,230) text: "29:30" pos:(0,200) text: "29:00" pos:(0,170) text: "28:30" pos:(0,140) text: "28:00" pos:(0,110) text: "27:30" pos:(0,80) text: "27:00" pos:(0,50) text: "26:30" pos:(0,20) text: "26:00" TextData= fontsize: M pos:(820,290) textcolor: red text: Prije ere IAAF-a pos:(820,245) textcolor: orange text: IAAF LineData= width: 0.2 color: red at: 16/11/1911 tillpos: 318.8 LineData= width: 0.2 color: orange at: 22/06/1921 tillpos: 300.2 at: 25/05/1924 tillpos: 295.4 at: 06/07/1924 tillpos: 283.2 at: 31/08/1924 tillpos: 266.2 at: 18/07/1937 tillpos: 265.6 at: 29/09/1938 tillpos: 262.0 at: 17/09/1939 tillpos: 252.6 at: 25/08/1944 tillpos: 235.4 at: 11/06/1949 tillpos: 228.2 at: 01/09/1949 tillpos: 227.2 at: 22/10/1949 tillpos: 221.2 at: 04/08/1950 tillpos: 202.6 at: 01/11/1953 tillpos: 201.6 at: 01/06/1954 tillpos: 194.2 at: 15/07/1956 tillpos: 182.8 at: 11/09/1956 tillpos: 170.4 at: 15/10/1960 tillpos: 158.8 at: 11/08/1962 tillpos: 158.6 at: 18/12/1963 tillpos: 155.6 at: 14/07/1965 tillpos: 119.4 at: 03/09/1972 tillpos: 118.4 at: 13/07/1973 tillpos: 110.8 at: 30/06/1977 tillpos: 110.5 at: 11/06/1978 tillpos: 102.4 at: 02/07/1984 tillpos: 93.81 at: 18/08/1989 tillpos: 88.23 at: 05/07/1993 tillpos: 87.91 at: 10/07/1993 tillpos: 78.38 at: 22/07/1994 tillpos: 72.23 at: 05/06/1995 tillpos: 63.53 at: 23/08/1996 tillpos: 58.08 at: 04/08/1997 tillpos: 51.32 at: 22/08/1997 tillpos: 47.85 at: 01/06/1998 tillpos: 42.75 at: 08/06/2004 tillpos: 40.31 at: 26/08/2005 tillpos: 37.53 at: 07/10/2020 tillpos: 31.00 </timeline> === Prije ere IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- |32:35.0{{ref label|a|a}} |{{flagathlete|[[William Howitt (atletičar)|William Howitt]]|VB}} |5. 4. 1847. |[[Peckham]] |- |32:09.0{{ref label|b|b}} |rowspan=3|{{flagathlete|[[Walter George (atletičar)|Walter George]]|VB}} |25. 3. 1882. |rowspan=4|[[London]] |- |31:53.4{{ref label|b|b}} |7. 4. 1884. |- |31:40.0{{ref label|b|b}} |28. 7. 1884. |- |31:23.1 |{{flagathlete|[[William Cummings (atletičar)|William Cummings]]|VB}} |28. 9. 1885. |- |31:02.4 |{{flagathlete|[[Alfred Shrubb]]|VB}} |5. 11. 1904. |[[Glasgow]] |} *{{note label|a|a}} Howittovo vrijeme zabilježeno je na 10.186 m, u okviru duže utrke.<ref name=ARRS1>[http://www.arrs.net/RecProg/RP_wwT.htm 10,000 meters outdoors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809032926/http://www.arrs.net/RecProg/RP_wwT.htm |date=9. 8. 2013 }}, [[Asocijacija statističara cestovnog trčanja]]; pristupljeno: 19. 1. 2014.</ref> *{{note label|b|b}} Georgeova vremena zabilježena su na 6,25 milja (10,06&nbsp;km).<ref name=ARRS1/> === Era IAAF-a === {| class="wikitable" |- !Vrijeme !Elektroničko<br>vrijeme !Atletičar !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''30:58.8''' | |{{flagathlete|[[Jean Bouin]]|FRA}} |align="center"|16. 11. 1911. |[[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:40.2''' | |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|22. 6. 1921. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:35.4''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ville Ritola]]|FIN}} |align="center"|25. 5. 1924. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:23.2''' | |align="center"|6. 7. 1924. |[[Pariz]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:06.2''' | |{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}} |align="center"|31. 8. 1924. |[[Kuopio]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:05.6''' | |{{flagathlete|[[Ilmari Salminen]]|FIN}} |align="center"|18. 7. 1937. |[[Kouvola]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''30:02.0''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Taisto Mäki]]|FIN}} |align="center"|29. 9. 1938. |[[Tampere]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:52.6''' | |align="center"|17. 9. 1939. |rowspan=2|[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:35.4''' | |{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}} |align="center"|25. 8. 1944. |- |align="center"|'''29:28.2''' | |{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}} |align="center"|11. 6. 1949. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:27.2''' | |{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}} |align="center"|1. 9. 1949. |[[Kouvola]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:21.2''' | |rowspan=4|{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}} |align="center"|22. 10. 1949. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:02.6''' | |align="center"|4. 8. 1950. |[[Turku]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''29:01.6''' | |align="center"|1. 11. 1953. |[[Stara Boleslav]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:54.2''' | |align="center"|1. 6. 1954. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:42.8''' | |{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}} |align="center"|15. 7. 1956. |[[Budimpešta]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:30.4''' | |{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}} |align="center"|11. 9. 1956. |[[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:18.8''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Pjotr Bolotnjikov]]|SSSR}} |align="center"|15. 10. 1960. |[[Kijev]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:18.2''' | |align="center"|11. 8. 1962. |[[Moskva]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''28:15.6''' | |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}} |align="center"|18. 12. 1963. |[[Melbourne]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:39.4''' |align="center"| 27:39.89 |align="center"|14. 7. 1965. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:38.4''' |align="center"| 27:38.35 |{{flagathlete|[[Lasse Virén]]|FIN}} |align="center"|3. 9. 1972. |[[München]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:30.8''' |align="center"| 27:30.80 |{{flagathlete|[[David Bedford (atletičar)|David Bedford]]|VB}} |align="center"|13. 7. 1973. |[[London]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:30.5''' |align="center"| 27:30.47 |{{flagathlete|[[Samson Kimobwa]]|KEN}} |align="center"|30. 6. 1977. |[[Helsinki]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:22.4''' |align="center"| 27:22.47 |{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} |align="center"|11. 6. 1978. |[[Beč]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:13.81''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Fernando Mamede]]|POR}} |align="center"|2. 7. 1984. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:08.23''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Arturo Barrios]]|MEKS}} |align="center"|18. 8. 1989. |[[Berlin]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''27:07.91''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Richard Chelimo]]|KEN}} |align="center"|5. 7. 1993. |[[Stockholm]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:58.38''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Yobes Ondieki]]|KEN}} |align="center"|10. 7. 1993. |rowspan=2|[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:52.23''' |align="center"| |{{flagathlete|[[William Sigei]]|KEN}} |align="center"|22. 7. 1994. |- |align="center"|'''26:43.53''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}} |align="center"|5. 6. 1995. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:38.08''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Salah Hissou]]|MAR}} |align="center"|23. 8. 1996. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:31.32''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} |align="center"|4. 8. 1997. |[[Oslo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:27.85''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Paul Tergat]]|KEN}} |align="center"|22. 8. 1997. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:22.75''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}} |align="center"|1. 6. 1998. |[[Hengelo]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:20.31''' |align="center"| |rowspan=2|{{flagathlete|[[Kenenisa Bekele]]|ETI|1996}} |align="center"|8. 6. 2004. |[[Ostrava]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:17.53''' |align="center"| |align="center"|26. 8. 2005. |[[Bruxelles]]<ref name=iaaf/> |- |align="center"|'''26:11.00''' |align="center"| |{{flagathlete|[[Joshua Cheptegei]]|UGA}} |align="center"|7. 10. 2020. |[[Valencia]] |} Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.<ref name=iaaf/> Ipak, vrijeme Henryja Rona 27:22.4, ažurirano na 27:22.47, nije prilagođeno 1981. == Žene == <timeline> #> The chart is clipped at 29:00 (1740 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second) <# ImageSize = width:1000 height:240 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too) PlotArea = width:950 height:150 left:25 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:1980 till:2018 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:2 start:1980 Colors= id:grid value: gray(0.5) LineData= width: 0.1 color: grid from: start till: end atpos: 20 from: start till: end atpos: 50 from: start till: end atpos: 80 from: start till: end atpos: 110 from: start till: end atpos: 140 from: start till: 01/01/2008 atpos: 170 from: start till: 01/01/2008 atpos: 200 from: start till: 01/01/2008 atpos: 230 TextData= pos:(0,230) text: "32:30" pos:(0,200) text: "32:00" pos:(0,170) text: "31:30" pos:(0,140) text: "31:00" pos:(0,110) text: "30:30" pos:(0,80) text: "30:00" pos:(0,50) text: "29:30" pos:(0,20) text: "29:00" TextData= fontsize: M pos:(820,200) textcolor: orange text: IAAF LineData= width: 0.2 color: orange at: 19/10/1981 tillpos: 217.2 at: 16/07/1982 tillpos: 175.3 at: 29/05/1983 tillpos: 175.01 at: 07/09/1983 tillpos: 167.58 at: 24/06/1984 tillpos: 153.78 at: 27/07/1985 tillpos: 139.42 at: 05/07/1986 tillpos: 93.74 at: 08/09/1993 tillpos: 51.78 at: 08/12/2016 tillpos: 37.45 </timeline> === Prije priznavanja === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- |39:10.0 |{{flagathlete|[[Hannelore Middecke]]|NJE}} |1966. |align=center|? |- |39:25.0 |{{flagathlete|[[Gertrude Schmidt]]|NJE}} |1966. |align=center|? |- |38:06.4 |{{flagathlete|[[Ann O'Brien (atletičarka)|Ann O'Brien]]|IRS}} |26. 3. 1967. |[[Gormanstown]] |- |35:30.5 |{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} |9. 5. 1970. |[[Milano]] |- |34:51.0 |{{flagathlete|[[Kathy Gibbons]]|SAD}} |12. 6. 1971. |[[Phoenix]] |- |35:00.4 |{{flagathlete|[[Julie Brown (atletičarka)|Julie Brown]]|SAD}} |29. 3. 1975. |[[Los Angeles]] |- |34:01.4 |{{flagathlete|[[Christa Vahlensieck]]|Z NJE}} |20. 8. 1975. |[[Wolfsburg]] |- |33:34.2 |{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}} |19. 3. 1977. |[[Hvidovre]] |- |33:15.09 |{{flagathlete|[[Peg Neppel]]|SAD}} |9. 6. 1977. |[[Los Angeles]] |- |32:43.2 |{{flagathlete|[[Natalia Mărăşescu]]|RUM|1965}} |22. 1. 1978. |[[Băile Felix]] |- |31:45.40 |{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}} |6. 4. 1978. |[[Kopenhagen]] |- |32:30.80 |{{flagathlete|[[Olga Krencer]]|SSSR}} |7. 8. 1981. |[[Moskva]] |} === Era IAAF-a === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Atletičarka !Datum !Mjesto |- |align="center"|'''32:17.20''' |{{flagathlete|[[Jelena Sipatova]]|SSSR}} |19. 10. 1981. |[[Moskva]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:35.3''' |{{flagathlete|[[Mary Decker|Mary Decker-Slaney]]|SAD}} |16. 7. 1982. |[[Eugene (Oregon)|Eugene]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:35.01''' |{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}} |29. 5. 1983. |[[Krasnodar]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:27.58''' |{{flagathlete|[[Raisa Sadrejdinova]]|SSSR}} |7. 9. 1983. |[[Odesa]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''31:13.78''' |{{flagathlete|[[Olga Bondarenko]]|SSSR}} |24. 6. 1984. |[[Kijev]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''30:59.42''' |rowspan=2|{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} |27. 7. 1985. |rowspan=2|[[Oslo]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''30:13.74''' |5. 7. 1986. |- |align="center"|'''29:31.78''' |{{flagathlete|[[Wang Junxia]]|KIN}} |8. 9. 1993. |[[Peking]]<ref name=iaaf2/> |- |align="center"|'''29:17.45''' |{{flagathlete|[[Almaz Ayana]]|ETI}} |12. 8. 2016. |[[Rio de Janeiro]] |- |align="center"|'''29:06.82'''<ref>{{cite news|title=Sifan Hassan smashes 10,000m world record |url= https://olympics.nbcsports.com/2021/06/06/sifan-hassan-world-record-10000-meters/ |publisher=olympics.nbcsports.com|date=6. 6. 2021|access-date=6. 6. 2021}}</ref> |{{flagathlete|[[Sifan Hassan]]|NIZ}} |6. 6. 2021. |rowspan=2|[[Hengelo]] |- |align="center"|'''29:01.03'''<ref name=iaaf3>{{Cite press release |title= Ratified: World records for Gidey|url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-record-gidey-hassan-hodgkinson-holloway-warholm|website=World Athletics|date=26. 7. 2021|access-date=8. 6. 2022}}</ref> |{{flagathlete|[[Letesenbet Gidey]]|ETI|1996}} |8. 6. 2021. |} == Također pogledajte == * [[Dugoprugaške utrke]] == Reference == {{refspisak}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|10000]] [[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]] [[Kategorija:Dugoprugaške utrke]] [[Kategorija:10.000 metara]] 9fvrbc100uyhl7xbd04zh3dyeiyjetg Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska – muškarci 0 394397 3922908 3753552 2026-08-30T09:22:47Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922908 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pamětní kruh, Městský stadion Ludvíka Daňka.jpg|mini|Memorijalni krug na [[stadion]]u "Ludvík Daněk" u [[Turnov]]u. Natpis na [[češki jezik|češkom]] znači: ''"S ovog mjesta 2. augusta 1964. [[Ludvík Daněk]] postavio je svjetski rekord u bacanju diska hicem od 64,55 m."'']] Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje diska|bacanju diska]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912, a postavio ga je [[James Duncan (atletičar)|James Duncan]] iste godine bacivši 47,58 m. Zaključno sa 2011. godinom IAAF je ratificirao 42 svjetska rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url = http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 606, 607 |format = [[PDF]] |year = 2011 |access-date = 10. 8. 2011 |archive-url = https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status = live }}</ref> Priznato ih je još 14, ali oni su neslužbeni budući da su ostvareni prije osnivanja IAAF-a. == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" !width="140"|Dužina (m) !width="200"|Atletičar !width="130"|Datum !width="180"|Mjesto |- | align=center|47,58 || {{flagathlete|[[James Duncan (atletičar)|James Duncan]]|SAD}} || 27. 5. 1912. || [[New York]] |- | align=center|47,61 || {{flagathlete|[[Thomas Lieb]]|SAD}} || 14. 9. 1924. || [[Chicago]]<ref name=iaaf/> |- | align=center|47,89 || {{flagathlete|[[Glenn Hartranft]]|SAD}} || 2. 5. 1925. || [[San Francisco]]<ref name=iaaf/> |- | align=center|48,20 || {{flagathlete|[[Bud Houser]]|SAD}} || 2. 4. 1926. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |- | align=center|49,90 || {{flagathlete|[[Eric Krenz]]|SAD}} || 9. 4. 1929. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |- | align=center|51,03 || {{flagathlete|[[Eric Krenz]]|SAD}} || 17. 5. 1930. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |- | align=center|51,73 || {{flagathlete|[[Paul Jessup (atletičar)|Paul Jessup]]|SAD}} || 23. 8. 1930. || [[Pittsburgh]] |- | align=center|52,42 || {{flagathlete|[[Harald Andersson]]|ŠVE}} || 25. 8. 1934. || [[Oslo]] |- | align=center|53,10 || {{flagathlete|[[Willy Schröder]]|NJE|Nazi}} || 28. 4. 1935. || [[Magdeburg]] |- | align=center|53,26 || {{flagathlete|[[Archie Harris|Archibald Harris]]|SAD}} || 20. 6. 1941. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]] |- | align=center|53,34 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 26. 10. 1941. || [[Milano]] |- | align=center|54,23 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 14. 4. 1946. || [[Milano]] |- | align=center|54,93 || {{flagathlete|[[Bob Fitch]]|SAD}} || 8. 6. 1946. || [[Minneapolis]] |- | align=center|55,33 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 10. 10. 1948. || [[Milano]] |- | align=center|56,46 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 9. 7. 1949. || [[Lisabon]] |- | align=center|56,97 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 14. 8. 1949. || [[Hämeenlinna]] |- | align=center|57,93 || {{flagathlete|[[Sim Iness]]|SAD}} || 20. 6. 1953. || [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] |- | align=center|58,10 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 11. 7. 1953. || [[Pasadena]] |- | align=center|59,28 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 22. 8. 1953. || [[Pasadena]] |- | align=center|59,91 || {{flagathlete|[[Edmund Piatkowski]]|POLJ}} || 14. 1. 1959. || [[Varšava]] |- | align=center|59,91 || {{flagathlete|[[Rink Babka]]|SAD}} || 12. 8. 1960. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] |- | align=center|60,56 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 11. 8. 1961. || [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |- | align=center|60,72 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 20. 8. 1961. || [[Bruxelles]] |- | align=center|61,10 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 18. 5. 1962. || [[Los Angeles]] |- | align=center|61,64 || {{flagathlete|[[Vladimir Trusenjev]]|SSSR}} || 4. 6. 1962. || [[Lenjingrad]]<ref>''[https://web.archive.org/web/20110717195855/http://www.vesteinn.com/188 M Discus world record progress]''</ref> |- | align=center|62,45 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 1. 7. 1962. || [[Chicago]] |- | align=center|62,62 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 27. 4. 1963. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] |- | align=center|62,94 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 25. 4. 1964. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] |- | align=center|64,55 || {{flagathlete|[[Ludvík Daněk]]|ČSSR}} || 2. 8. 1964. || [[Turnov]] |- | align=center|65,22 || {{flagathlete|[[Ludvík Daněk]]|ČSSR}} || 12. 10. 1965. || [[Sokolov (Češka)|Sokolov]] |- | align=center|66,54 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 25. 5. 1968. || [[Modesto (Kalifornija)|Modesto]] |- | align=center|68,40 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 18. 9. 1968. || [[Reno (Nevada)|Reno]] |- | align=center|68,40 || {{flagathlete|[[Ricky Bruch]]|ŠVE}} || 5. 7. 1972. || [[Stockholm]] |- | align=center|68,48 || {{flagathlete|[[John van Reenen]]|JAR|1928}} || 14. 3. 1975. || [[Stellenbosch]] |- | align=center|69,08 || {{flagathlete|[[John Powell (atletičar)|John Powell]]|SAD}} || 3. 5. 1975. || [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] |- | align=center|69,18 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 24. 4. 1976. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] |- | align=center|69,80 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] |- | align=center|70,24 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] |- | align=center|70,86 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] |- | align=center|71,16 || {{flagathlete|[[Wolfgang Schmidt (atletičar)|Wolfgang Schmidt]]|NJDR}} || 9. 8. 1978. || [[Berlin]] |- | align=center|71,86 || {{flagathlete|[[Jurij Dumčev]]|SSSR}} || 29. 5. 1983. || [[Moskva]] |- | align=center|74,08 || {{flagathlete|[[Jürgen Schult]]|NJDR}} || 6. 6. 1986. || [[Neubrandenburg]] |- |} 7. jula 1981. Amerikanac [[Ben Plucknett]] pobijedio je na mitingu u [[Stockholm]]u bacivši svjetski rekord 72,34<ref name="IAAF">{{cite web | url=http://www.iaaf.org/records/toplists/throws/discus-throw/outdoor/men/senior/ | title=Top Lists: Discus Throw - Men - Senior - Outdoor | publisher=International Association of Athletics Federations | work=IAAF Athletics: Records and Lists | access-date=8. 3. 2013}}</ref>, ali rekord je poništio IAAF sedmicu kasnije objavivši da je Plucknett bio pozitivan na zabranjeni [[anabolički steroid]] [[nandrolon|nortestosteron]].<ref name="NYTPlucknettObit">{{cite web | url=http://www.nytimes.com/2002/11/22/sports/ben-plucknett-48-track-star-who-lost-record-after-drug-test.html | title=Obituaries: Ben Plucknett, 48, Track Star Who Lost Record After Drug Test | publisher=The New York Times Company | work=New York Times | date=22. 11. 2002 | access-date=8. 3. 2013 | author=Litsky, Frank | archive-date=8. 3. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6EyYPmeme?url=http://www.nytimes.com/2002/11/22/sports/ben-plucknett-48-track-star-who-lost-record-after-drug-test.html | url-status=live }}</ref> == U dvorani == {|class="wikitable" style="font-size:95%;" |- !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |align=center|66,20 |{{Flagathlete|[[Wolfgang Schmidt (atletičar)|Wolfgang Schmidt]]|NJE}} |9. 1. 1980. | |[[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Live from Växjö!|url=http://www.team75plus.com/18387|publisher=www.team75plus.com|date=22. 3. 2009|access-date=11. 9. 2011|archive-date=25. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090325025556/http://www.team75plus.com/18387|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |align=center|69,51 |{{Flagathlete|[[Gerd Kanter]]|EST}} |22. 3. 2009. |World Record Indoor Challenge |[[Växjö]] |<ref>{{cite web|title=Kanter throws 69.51m world indoor best in Växjö|url=http://www.iaaf.org/news/news/kanter-throws-6951m-world-indoor-best-in-vaxj?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kanter%20throws%2069.51m%20world%20indoor%20best%20in%20V%C3%A4xj%C3%B6%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=22. 3. 2009|access-date=11. 9. 2015}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce|Bacanje 2]] [[Kategorija:Bacanje diska]] 7zcn58g8agxrmhvqzc95at5cz6nqs7z Šablon:SKB 1998 ukupno muškarci 10 403290 3922782 3922537 2026-08-29T18:03:18Z AnToni 2325 3922782 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 23 |Naziv = SKB 1998 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|443|5}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|397|3}} {{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|390|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Ricco Groß|NJE|367|1}} {{SKB discipline/red|5|Raphaël Poirée|FRA|365|4}} {{SKB discipline/red|6|Pavel Aleksandrovič Rostovcev{{!}}Pavel Rostovcev|RUS|330|1}} {{SKB discipline/red|7|Halvard Hanevold|NOR|322|1}} {{SKB discipline/red|8|Vadim Sašurin|BJE|303|-}} {{SKB discipline/red|9|René Cattarinussi|ITA|290|1}} {{SKB discipline/red|10|Peter Sendel|NJE|288|-}} {{SKB discipline/red|11|Frode Andresen|NOR|256|1}} {{SKB discipline/red|12|Vladimir Dračov|RUS|237|1}} {{SKB discipline/red|12|Oleksij Ajdarov|BJE|237|1}} {{SKB discipline/red|14|Oleg Riženkov|BJE|215|1}} {{SKB discipline/red|15|Vesa Hietalahti|FIN|192|-}} {{SKB discipline/red|16|Oļegs Maļuhins|LAT|191|1}} {{SKB discipline/red|18|Sylfest Glimsdal|NOR|173|-}} {{SKB discipline/red|25|Viktor Majgurov|RUS|110|-}} {{SKB discipline/red|28|Paavo Puurunen|FIN|100|-}} {{SKB discipline/red|32|Jean Marc Chabloz|ŠVI|60|-}} {{SKB discipline/red|33|Ville Räikkönen|FIN|55|-}} {{SKB discipline/red|35|Janez Ožbolt|SLO|52|-}} {{SKB discipline/red|43|Tomas Globočnik|SLO|32|-}} {{SKB discipline/red|61|Tord Wiksten|ŠVE|6|-}} {{SKB discipline/red|63|Matjaž Poklukar|SLO|4|-}} {{SKB discipline/red|65|Harri Eloranta|FIN|3|}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1998/1999.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> hybn3qk9y76pn4ybskv3nygkdo21ehx Šablon:SKB 1999 ukupno muškarci 10 403781 3922781 3922538 2026-08-29T18:02:48Z AnToni 2325 3922781 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 25 |Naziv = SKB 1999 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Raphaël Poirée|FRA|470|3}} {{SKB discipline/red|2|Ole Einar Bjørndalen|NOR|448|5}} {{SKB discipline/red|3|Sven Fischer|NJE|434|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Pavel Rostovcev|RUS|384|-}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|379|1}} {{SKB discipline/red|6|Frode Andresen|NOR|376|6}} {{SKB discipline/red|7|Vadim Sašurin|BJE|338|1}} {{SKB discipline/red|8|Ricco Groß|NJE|316|2}} {{SKB discipline/red|9|Peter Sendel|NJE|305|-}} {{SKB discipline/red|10|Wolfgang Rottmann|AUT|304|1}} {{SKB discipline/red|11|Halvard Hanevold|NOR|288|2}} {{SKB discipline/red|12|Vladimir Dračov|RUS|275|1}} {{SKB discipline/red|13|Vesa Hietalahti|FIN|250|-}} {{SKB discipline/red|14|Ludwig Gredler|AUT|218|-}} {{SKB discipline/red|15|René Cattarinussi|ITA|198|1}} {{SKB discipline/red|18|Viktor Majgurov|RUS|183|-}} {{SKB discipline/red|19|Paavo Puurunen|FIN|179|-}} {{SKB discipline/red|28|Oleg Riženkov|BJE|108|-}} {{SKB discipline/red|38|Sylfest Glimsdal|NOR|59|-}} {{SKB discipline/red|41|Tomas Globočnik|SLO|48|-}} {{SKB discipline/red|44|Ville Räikkönen|FIN|34|-}} {{SKB discipline/red|48|Marko Dolenc|SLO|22|-}} {{SKB discipline/red|60|Harri Eloranta|FIN|7|-}} {{SKB discipline/red|62|Tord Wiksten|ŠVE|7|-}} {{SKB discipline/red|64|Jean Marc Chabloz|ŠVI|5|-}} {{SKB discipline/red|67|Janez Marič|SLO|4|-}} {{SKB discipline/red|69|Steve Cyr|KAN|3|-}} {{SKB discipline/red|72|Matjaž Poklukar|SLO|2|-}} {{SKB discipline/red|75|Janez Ožbolt|SLO|1|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1999/2000.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> pg2kbs6mfk22e7kake3ka0cq8lcskjd Šablon:SKB 2002 ukupno muškarci 10 406234 3922779 3922541 2026-08-29T18:00:54Z AnToni 2325 3922779 wikitext text/x-wiki {|{{SKB discipline2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 23 |Naziv = SKB 2002 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|737|11}} {{SKB discipline/red|2|Vladimir Dračov|BJE|630|3}} {{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|613|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Raphaël Poirée|FRA|591|2}} {{SKB discipline/red|5|Halvard Hanevold|NOR|553|2}} {{SKB discipline/red|6|Frode Andresen|NOR|486|-}} {{SKB discipline/red|7|Sergej Čepikov|RUS|466|-}} {{SKB discipline/red|8|Oleg Riženkov|BJE|451|-}} {{SKB discipline/red|9|Tomasz Sikora|POL|442|-}} {{SKB discipline/red|10|Sven Fischer|NJE|440|1}} {{SKB discipline/red|17|Frank Luck|NJE|291|-}} {{SKB discipline/red|23|Janez Marič|SLO|219|1}} {{SKB discipline/red|25|Marko Dolenc|SLO|206|-}} {{SKB discipline/red|27|Paavo Puurunen|FIN|192|-}} {{SKB discipline/red|30|Andrij Derisemlja|UKR|172|1}} {{SKB discipline/red|33|Vesa Hietalahti|FIN|142|-}} {{SKB discipline/red|35|Viktor Majgurov|RUS|141|-}} {{SKB discipline/red|39|Alexander Wolf|NJE|96|1}} {{SKB discipline/red|41|Tomas Globočnik|SLO|94|-}} {{SKB discipline/red|67|Tord Wiksten|ŠVE|12|-}} {{SKB discipline/red|79|Jean Marc Chabloz|ŠVI|3|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2002/2003.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 1mxhqp6hpishk9wvnn4p8kfmavl5xfg Miozin 0 410569 3922827 3831826 2026-08-29T22:07:24Z GoodBosnian 170315 3922827 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miosin conformational change.gif|thumb|right|450px|Molekule miozina prolaze kroz konformacijske promjene u realnom vremenu. Slika je napravljena pomoću hibridne tehnike [[mikroskop atomskih sila|AFM]] [[fluorescentni mikroskopom|fluorescentnom mikroskopijom]].]] '''Miozin''' ([[grčki jezik|grč.]] μῦς, genitiv μυός - ''mios'' = mišić), jedna je od dvije esencijalne [[bjelančevine]] u sastavu [[mišić]]a i mišićnog sistema u cjelini. Uz [[aktin]], omogućava elastičnost i kontrakciju mišića. Čini oko polovine suhe tvari u mišiću.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref> Miozin je vrlo velika [[molekula]], sa relativnom [[molekulska masa|molekulskom masom od oko 500.000. Sastavljena je od šest [[polipeptid]]nih lanaca. Molekule miozina spontano se udružuju u vlaknaste polimerne strukture, koje stvaraju miozinske niti. Grčenje (kontrakcija) mišića počiva na međusobnogom "uklizavanju" debljih miozinskih i tanjih aktinskih niti. Posljedica toga je promjena konformacije miozina, koju pokreće hidroliza [[ATP|adenozin-trifosfata]] (ATP). == Struktura== [[Datoteka:Myosine.gif|mini|300px|Dio strukture miozina II. Atomi u teškom lancu su crveni (lijevo), a u lahkom lancu su naranžasii i žuti]] [[Datoteka:Sarcomere.svg|thumb|min|400px|Model mišićne kontrakcije]] Miozin je [[ATPaza]], odnosno, [[hidroliza|hidrolizira]] [[adenozintrifosfat]] (ATP) da formira [[adenozin difosfat]] (ADP) i [[fosfat|P<sub>i</sub>]], u reakciji mišićne kontrakcije. Miozin se sastoji od dva identična teška lanca, svaki od po 230 kDa (''kilodaltona'') i 4 lahka lanca od po 20 kDa. Molekula ima loptasto područje glave, dvostruko vezane za dugu spiralu. Svaka glava spaja dva različita lahka lanca. Svi miozini imaju sekvencu: <center> [[Glicin|Gly]] - [[glutamat|Glu]] - [[serin|Ser]] - [[alanin|Ala]] - Gly - [[lizin|Lys]] - [[treonin|Thr]]</center> – koja je slična sekvenci u aktivnom mjestu drugih [[ATPaza]]. [[Lizin]] se vezuje za alfa fosfat ATP. Struktura [[alfa Heliks|α-heliksa]] je neprekidna do repa miozina, čemu pogoduje odsustvo [[prolin]]a u intervalima od više od 1.000 ostataka i mnogo [[leucin]]a, [[alanin]]a i [[glutamat]]a. Dio [[kvartarna struktura|loptastog miozina]] ima miozin ATPaznu aktivnost i u kombinaciji sa [[aktin]]om. Dva lahka lanca su identična (po jedan u svakoj glavi) i mogu se ukloniti bez gubitka ATPazne aktivnosti. Druga dva lahka lanca nisu identični i potrebni su za ATPaznu aktivnost, kao i za vezanje miozina za [[aktin]]. Miozini se mogu razlagati [[tripsin]]om u dva fragmenta koji se zovu '''lahki meromiozin''' i '''teški meromiozin'''. Vlakna lahkog meromiozina nemaju ATPaznu aktivnost i ne kombiniraju se s aktinom. To je dvostruko uvijen lanac alfa spirale, dug 850 [[Ångström]]a. Teški meromiozin katalizira hidrolizu [[ATP]], veže se za aktin, ali ne gradi vlakna i ne generira snagu za mišićne kontrakcije. Sastoji se od kratkog štapića, u prilogu dva loptasta domena, koji su glave miozina. Teški meromiozin se cijepa [[papain]]om u dva štapićasta subfragmenta, pod nazivom S2. Svaki fragment ima mjesta S1, s ATPaznom aktivnosti i sposobnost vezivanja za aktin. Svaki miofibril se sastoji od više miofilamenata koji su tanje ili deblje niti, koje se sastoje od dva posebna proteina, aktin i miozin. U miofilamentima, miofibrili ne pokrivaju puni obim mišićnih vlakana, već su podijeljeni u pregrade zvane [[sarkomera|sarkomere]]. Grupiranje tankih aktinskih miofilamenata stvara svijetlije poprečne pruge, dok grupe miozinskih miofibrila formiraju tamnije. Prvi su poznati kao '''I trake''', a drugi kao '''A trake'''. Ovi bendovi su naizmenični. I i A trake zajedno se nazivaju [[sarkomera]]. Osim tanjih miofilamenata aktin, postoje i dvije druge molekule proteina: tropomiozin i troponin, koji su su uključeni u reguliranje kontrakcije mišića. Sarkomera A je odvojena od drugih, uskim područjima gustog materijala koji su označeni kao '''linije Z'''. Tanke niti su fiksne u Z linijama i projiciraju se u oba smjera. Osim toga, aktin, u tankim miofilamentima sadrži dva proteina i mjesta miozinskih receptora. Svaki miozinski filament ima male projekcije pod nazivom mostovi, koji u interakciji s aktinskim vlaknima izazvaju kontrakcije. Debeli miofilamenti se međusobno dodiruju sa slobodnim krajevima tankih miofilamenata, zauzimajući A bend i sarkomeru. U sredini ove trake se vidi zona H. Molekule miozina koje ga čine imaju zone koje se mogu vezati za aktin i druge molekule, AV pokretima aktinskog filamenta F.<ref>Walker M. L. , Burgess S. A. , Sellers J. R., Wang F., Hammer III J.A., Trinick J., Peter J. Knight P. J. (200): Two-headed binding of a processive myosin to F-actin. Nature, 405, 804-807. http://www.fbs.leeds.ac.uk/research/contractility/myosinv/index.htm</ref> ==Također pogledajte== *[[Aktin]] *[[Mišić]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Myosin}} {{Commons|Myosins}} *http://www.mechanobio.info/modules/go-0003774#2_go-0003774 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304084112/http://www.mechanobio.info/modules/go-0003774#2_go-0003774 |date=4. 3. 2016 }} MBInfo – Myosin Isoforms] *http://www.mechanobio.info/modules/go-0008570#2_go-0008570 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415182824/http://www.mechanobio.info/modules/go-0008570#2_go-0008570 |date=15. 4. 2016 }} MBInfo – The Myosin Powerstroke] *http://www.banyantree.org/jsale/actinmyosin/index.html Myosin Video] A video of a moving myosin motor protein. *{{MeshName|Myosins}} *https://wayback.archive-it.org/all/20090924163125/http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/myosin/myosin.html The Myosin Homepage] *http://cellimages.ascb.org/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/p4041coll12&CISOPTR=101&CISOBOX=1&REC=2{{Mrtav link}} Animation of a moving myosin motor protein *http://www.pdbe.org/emsearch/myosin* 3D macromolecular structures of myosin from the EM Data Bank(EMDB)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Motorni proteini]] [[Kategorija:Citoskelet]] [[Kategorija:Mišići]] [[Kategorija:Lokomotorni sistem]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:EC 3.6.4.1]] gbkpjdjemdb6gpviadk523rumhv6a34 Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska – žene 0 415382 3922897 3507527 2026-08-30T09:16:55Z Andrii Grebonkin 102424 /* Reference */ 3922897 wikitext text/x-wiki Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje diska|bacanju diska]]''' za žene priznat je od [[IAAF]]-a 1923, a postavila ga je [[Yvonne Tembouret]] iste godine bacivši 27,39 m. Zaključno sa 2013. godinom IAAF je ratificirao 55 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf>{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url = http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |publisher = IAAF Media & Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 647, 648 |format = [[PDF]] |year = 2011 |access-date = 10. 8. 2011 |archive-url = https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archive-date=1. 10. 2012 |url-status = live }}</ref> == Razvoj == {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%;" !width="140"|Dužina (m) !width="200"|Atletičarka !width="130"|Mjesto !width="180"|Datum |- | align=center|27,39 || {{flagathlete|[[Yvonne Tembouret]]|FRA}} || [[Pariz]] || 23. 9. 1923<ref name=iaaf/> |- | align=center|27,70 || {{flagathlete|[[Lucie Petit]]|FRA}} || [[Pariz]] || 14. 7. 1924<ref name=iaaf/> |- | align=center|28,325 || {{flagathlete|[[Lisette Petré]]|BEL}} || [[Bruxelles]] || 21. 7. 1924<ref>Nieuw wereldrecord voor dames, ''Utrechts Nieuwsblad'', 23. 7. 1924 {{nl simbol}}</ref><ref>Les Sports - en vitesse, ''Le radical'', 23. 7. 1924 {{fr simbol}}</ref> |- | align=center|30,225 || {{flagathlete|[[Lucienne Velu]]|FRA}} || [[Pariz]] || 14. 9. 1924<ref name=iaaf/> |- | align=center|31,15 || {{flagathlete|[[Maria Vidlaková]]|ČSSR}} || [[Prag]] || 11. 10. 1925<ref name=iaaf/> |- | align=center|34,15 || {{flagathlete|[[Halina Konopacka]]|POLJ}} || [[Varšava]] || 23. 5. 1926<ref name=iaaf/> |- | align=center|38,34 || {{flagathlete|[[Milly Reuter]]|NJE}} || [[Braunschweig]] || 22. 8. 1926<ref name=iaaf/> |- | align=center|39,18 || {{flagathlete|[[Halina Konopacka]]|POLJ}} || [[Varšava]] || 4. 9. 1927<ref name=iaaf/> |- | align=center|39,62 || {{flagathlete|Halina Konopacka|POLJ}} || [[Amsterdam]] || 31. 7. 1928<ref name=iaaf/> |- | align=center|40,345 || {{flagathlete|[[Jadwiga Wajs]]|POLJ}} || [[Pabianice]] || 15. 5. 1932<ref name=iaaf/> |- | align=center|40,39 || {{flagathlete|Jadwiga Wajs|POLJ}} || [[Łódź]] || 16. 5. 1932<ref name=iaaf/> |- | align=center|40,84 || {{flagathlete|[[Grete Heublein]]|NJE}} || [[Hagen]] || 19. 6. 1932<ref name=iaaf/> |- | align=center|42,43 || {{flagathlete|Jadwiga Wajs|POLJ}} || [[Łódź]] || 19. 6. 1932<ref name=iaaf/> |- | align=center|43,08 || {{flagathlete|Jadwiga Wajs|POLJ}} || [[Królewska Huta]] || 15. 7. 1933<ref name=iaaf/> |- | align=center|43,795 || {{flagathlete|Jadwiga Wajs|POLJ}} || [[London]] || 11. 8. 1934<ref name=iaaf/> |- | align=center|44,34 || {{flagathlete|[[Gisela Mauermayer]]|NJE|Nazi}} || [[Ulm]] || 2. 6. 1935<ref name=iaaf/> |- | align=center|44,76 || {{flagathlete|Gisela Mauermayer|NJE|Nazi}} || [[Nürnberg]] || 4. 6. 1935<ref name=iaaf/> |- | align=center|45,53 || {{flagathlete|Gisela Mauermayer|NJE|Nazi}} || [[München]] || 23. 6. 1935<ref name=iaaf/> |- | align=center|46,10 || {{flagathlete|Gisela Mauermayer|NJE|Nazi}} || [[Jena]] || 29. 6. 1935<ref name=iaaf/> |- | align=center|47,12 || {{flagathlete|Gisela Mauermayer|NJE|Nazi}} || [[Dresden]] || 25. 8. 1935<ref name=iaaf/> |- | align=center|48,31 || {{flagathlete|Gisela Mauermayer|NJE|Nazi}} || [[Berlin]] || 11. 7. 1936<ref name=iaaf/> |- | align=center|53,25 || {{flagathlete|[[Nina Dumbadze]]|SSSR}} || [[Moskva]] || 8. 8. 1948<ref name=iaaf/> |- | align=center|53,37 || {{flagathlete|Nina Dumbadze|SSSR}} || [[Gori (Gruzija)|Gori]] || 27. 5. 1951<ref name=iaaf/> |- | align=center|53,61 || {{flagathlete|[[Nina Romaškova]]|SSSR}} || [[Odesa]] || 9. 8. 1952<ref name=iaaf/> |- | align=center|57,04 || {{flagathlete|Nina Dumbadze|SSSR}} || [[Tbilisi]] || 18. 10. 1952<ref name=iaaf/> |- | align=center|57,15 || {{flagathlete|[[Tamara Pres]]|SSSR}} || [[Rim]] || 12. 9. 1960<ref name=iaaf/> |- | align=center|57,43 || {{flagathlete|Tamara Pres|SSSR}} || [[Moskva]] || 15. 7. 1961<ref name=iaaf/> |- | align=center|58,06 || {{flagathlete|Tamara Pres|SSSR}} || [[Sofija]] || 1. 9. 1961<ref name=iaaf/> |- | align=center|58,98 || {{flagathlete|Tamara Pres|SSSR}} || [[London]] || 20. 9. 1961<ref name=iaaf/> |- | align=center|59,29 || {{flagathlete|Tamara Pres|SSSR}} || [[Moskva]] || 18. 5. 1963<ref name=iaaf/> |- | align=center|59,70 || {{flagathlete|Tamara Pres|SSSR}} || [[Moskva]] || 11. 8. 1965<ref name=iaaf/> |- | align=center|61,26 || {{flagathlete|[[Liesel Westermann]]|SRNJ}} || [[São Paulo]] || 5. 11. 1967<ref name=iaaf/> |- | align=center|61,64 || {{flagathlete|[[Christine Spielberg]]|NJDR}} || [[Regis-Breitingen]] || 26. 5. 1968<ref name=iaaf/> |- | align=center|62,54 || {{flagathlete|Liesel Westermann|SRNJ}} || [[Werdohl]] || 24. 7. 1968<ref name=iaaf/> |- | align=center|62,70 || {{flagathlete|Liesel Westermann|SRNJ}} || [[Istočni Berlin]] || 18. 6. 1969<ref name=iaaf/> |- | align=center|63,96 || {{flagathlete|Liesel Westermann|SRNJ}} || [[Hamburg]] || 27. 9. 1969<ref name=iaaf/> |- | align=center|64,22 || {{flagathlete|[[Faina Meljnik]]|SSSR}} || [[Helsinki]] || 12. 8. 1971<ref name=iaaf/> |- | align=center|64,88 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[München]] || 4. 9. 1971<ref name=iaaf/> |- | align=center|65,42 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Moskva]] || 31. 5. 1972<ref name=iaaf/><ref name="Larsson">{{cite web | url=http://www.alltime-athletics.com/wdiscok.htm | title=All-time women's best discus throw | publisher=Peter Larsson | work=Track and Field all-time Performances Homepage | date=28. 2. 2013 | access-date=8. 3. 2013 | author=Larsson, Peter | archive-date=9. 3. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6Eyr77O2p?url=http://www.alltime-athletics.com/wdiscok.htm | url-status=live }}</ref> |- | align=center|65,48 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Augsburg]] || 24. 6. 1972<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|66,76 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Moskva]] || 4. 8. 1972<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|67,32 || {{flagathlete|[[Argentina Menis]]|RUM|1965}} || [[Constanța]] || 23. 9. 1972<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|67,44 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Riga]] || 25. 5. 1973<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|67,58 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Moskva]] || 10. 7. 1973<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|69,48 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Edinburgh]] || 7. 9. 1973<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|69,90 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Prag]] || 27. 5. 1974<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|70,20 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Zürich]] || 20. 8. 1975<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|70,50 || {{flagathlete|Faina Meljnik|SSSR}} || [[Soči]] || 24. 4. 1976<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|70,72 || {{flagathlete|[[Evelin Jahl]]|NJDR}} || [[Dresden]] || 12. 8. 1978<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|71,50 || {{flagathlete|Evelin Jahl|NJDR}} || [[Potsdam]] || 10. 5. 1980<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|71,80 || {{flagathlete|[[Marija Petkova]]|BUG|1971}} || [[Sofija]] || 13. 7. 1980<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|73,26 || {{flagathlete|[[Galina Savinkova]]|SSSR}} || [[Leselidze (grad)|Leselidze]] || 22. 5. 1983<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|73,36 || {{flagathlete|[[Irina Meszynski]]|NJDR}} || [[Prag]] || 17. 8. 1984<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|74,56 || {{flagathlete|[[Zdeňka Šilhavá]]|ČSSR}} || [[Nitra]] || 26. 8. 1984<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |- | align=center|76,80 || {{flagathlete|[[Gabriele Reinsch]]|NJDR}} || [[Neubrandenburg]] || 9. 7. 1988<ref name=iaaf/><ref name="Larsson"/> |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene|Bacanje 2]] [[Kategorija:Bacanje diska]] b8y66nwh8cyaaaxnr2nuberbi0znimq Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama 0 415395 3922881 3835501 2026-08-30T09:03:26Z Andrii Grebonkin 102424 /* Vanjski linkovi */ 3922881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gulnara Galkina.jpg|mini|Bivša vlasnica rekorda, [[Gulnara Samitova-Galkina]], popravljala je svjetski rekord 3 puta.]] Službene '''svjetske rekorde na [[3000 m s preprekama]]''' drže [[Saif Saaeed Shaheen]] iz [[Katar]]a (7:53.63), odnosno [[Ruth Jebet]] iz [[Bahrein]]a, porijeklom iz [[Kenija|Kenije]] (8:52.78). Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini koji je [[IAAF]] ratificirao bilo je vrijeme 8:49.6, koje je istrčao [[Mađari|Mađar]] [[Sándor Rozsnyói]] 1954.<ref name=iaaf>{{cite web |title= 12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin 2009 |url= http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher= IAAF Media & Public Relations Department |location= [[Monte Carlo]] |pages= 546, 554 |format= pdf |year= 2009 |access-date= 4. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |archive-date=29. 6. 2011 |url-status= live }}</ref> Postoje i raniji rekordi, ali IAAF nije priznao nijedan od njih. [[Šveđani]]n [[Josef Ternström]] bio je jedan od prvih koji je ovu utrku istrčao za manje od 10 minuta (9:49.8 iz 1914). Drugi Šveđanin, [[Erik Elmsäter]], spustio se ispod 9 minuta 1944.<ref>{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=MB3&P=F |title= Main > Men, 3000 m Steeplechase > World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date= 18. 1. 2014 |archive-date= 21. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140121033329/http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&EventCode=MB3&P=F |url-status= dead }}</ref> Prvi koji se spustio ispod 8 minuta bio je [[Moses Kiptanui]] iz [[Kenija|Kenije]], koji je 16. augusta 1995. postavio vrijeme 7:59.18 na mitingu [[Weltklasse Zürich|Weltklasse]] u [[Zürich]]u. 3000&nbsp;m s preprekama za žene mnogo je kasnije priznata kao službena disciplina u kojoj se može postaviti svjetski rekord. Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskim prvenstvima]] održava se tek od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005 - 3000 m s preprekama (žene)|2005]], a na Olimpijskim igrama od [[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 - 3000 m s preprekama (žene)|2008]]. Nakon priznavanja ove discipline, vrijeme [[Poljaci|Poljakinje]] [[Justyna Bąk|Justyne Bąk]], 9:25.31, ratificirano je kao prvi službeni svjetski rekord za žene.<ref name=iaaf/> Raniji rekordi postoje i u ženskoj konkurenciji; godine 1998. [[Rumuni|Rumunka]] [[Daniela Petrescu]] prva se spustila ispod 10 minuta istrčavši vrijeme 9:55.28.<ref>{{cite web |url= http://www.apulanta.fi/matti/yu/wrprogr_Women.html#3000h |title= 3000h World records |publisher= Apulanta |access-date= 18. 1. 2014}}</ref> Bivša svjetska rekorderka, Gulnara Galkina-Samitova, dugo je bila jedina koja se spustila ispod 9 minuta. Pridružila joj se samo još [[Ruth Jebet]], Kenijka s bahreinskim državljanstvom, prvo na [[Prefontaine Classic 2016.|mitingu]] u [[Eugene (Oregon)|Eugeneu]] 2016, a zatim i na [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - 3000 m s preprekama (žene)|Olimpijskim igrama]] iste godine. Samo desetak dana nakon olimpijske utrke, na [[Pariški atletski miting 2016.|mitingu]] u [[Pariz]]u, Jebet je konačno srušila Ruskinjin rekord, i to za čak 6 sekundi i 4 stotinke.<ref>{{cite web |url= http://www.bbc.com/sport/athletics/37206116 |title= Diamond League: Laura Muir breaks British 1500m record in Paris |publisher = [[BBC Sport]] |date= 27. 8. 2016 |access-date= 28. 8. 2016}}</ref> 16. augusta 2002. [[Brahim Boulami]] iz [[Maroko|Maroka]] istrčao je vrijeme 7:53.17, ali ga IAAF nije ratificirao s obzirom na to da je Boulami 2003. dobio dvogodišnju zabranu takmičenja nakon što je na doping-testu bio pozitivan na [[Eritropoetin|EPO]].<ref>{{cite web |url= http://edition.cnn.com/2003/SPORT/11/19/boulami-ban/ |title= Boulami banned after IAAF's appeal |publisher= [[CNN]] |date= 19. 11. 2013 |access-date= 18. 1. 2014}}</ref> IAAF je dosad ratificirao 32 muška i 7 ženskih svjetskih rekorda u ovoj disciplini.<ref name=iaaf/> == Muškarci == === Ručno mjerenje vremena === [[Datoteka:Gaston-roelants-1335161808.jpg|mini|[[Belgija]]nac [[Gaston Roelants]] srušio je svjetski rekord godinu prije i godinu poslije svoje pobjede na [[OI 1964.]]]] {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Takmičar !Mjesto !Datum |- | align="center"| '''8:49.6''' || {{flagathlete|[[Sándor Rozsnyói]]|MAĐ|1949}} || [[Bern]] || 28. 8. 1954. |- | align="center"| '''8:47.8''' || {{flagathlete|[[Pentti Karvonen]]|FIN}} || [[Helsinki]] || 1. 7. 1955. |- | align="center"| '''8:45.4''' || {{flagathlete|[[Pentti Karvonen]]|FIN}} || [[Oslo]] || 15. 7. 1955. |- | align="center"| '''8:45.4''' || {{flagathlete|[[Vasilij Vlasenko]]|SSSR}} || [[Moskva]] || 18. 8. 1955. |- | align="center"| '''8:41.2''' || {{flagathlete|[[Jerzy Chromik]]|POLJ}} || [[Brno]] || 31. 8. 1955. |- | align="center"| '''8:40.2''' || {{flagathlete|[[Jerzy Chromik]]|POLJ}} || [[Budimpešta]] || 11. 9. 1955. |- | align="center"| '''8:39.8''' || {{flagathlete|[[Semjon Ržiščin]]|SSSR}} || [[Moskva]] || 14. 8. 1956. |- | align="center"| '''8:35.6''' || {{flagathlete|[[Sándor Rozsnyói]]|MAĐ|1949}} || [[Budimpešta]] || 16. 9. 1956. |- | align="center"| '''8:35.5''' || {{flagathlete|[[Semjon Ržiščin]]|SSSR}} || [[Tallinn]] || 21. 7. 1958. |- | align="center"| '''8:32.0''' || {{flagathlete|[[Jerzy Chromik]]|POLJ}} || [[Varšava]] || 2. 8. 1958. |- | align="center"| '''8:31.4''' || {{flagathlete|[[Zdzisław Krzyszkowiak]]|POLJ}} || [[Tula]] || 26. 6. 1960. |- | align="center"| '''8:31.2''' || {{flagathlete|[[Grigorij Taran]]|SSSR}} || [[Kijev]] || 28. 5. 1961. |- | align="center"| '''8:30.4''' || {{flagathlete|[[Zdzisław Krzyszkowiak]]|POLJ}} || [[Wałcz]] || 26. 6. 1961. |- | align="center"| '''8:29.6''' || {{flagathlete|[[Gaston Roelants]]|BEL}} || [[Leuven]] || 7. 9. 1963. |- | align="center"| '''8:26.4''' || {{flagathlete|[[Gaston Roelants]]|BEL}} || [[Leuven]] || 7. 8. 1965. |- | align="center"| '''8:24.2''' || {{flagathlete|[[Jouko Kuha]]|FIN}} || [[Stockholm]] || 17. 7. 1968. |- | align="center"| '''8:22.2''' || {{flagathlete|[[Vladimir Dudin]]|SSSR}} || [[Kijev]] || 19. 8. 1969. |- | align="center"| '''8:22.0''' || {{flagathlete|[[Kerry O'Brien (atletičar)|Kerry O'Brien]]|AUS}} || [[Berlin]] || 4. 7. 1970. |- | align="center"| '''8:20.8''' || {{flagathlete|[[Anders Gärderud]]|ŠVE}} || [[Helsinki]] || 14. 9. 1972. |- | align="center"| '''8:20.8''' || {{flagathlete|[[Ben Jipcho]]|KEN}} || [[Lagos]] || 15. 1. 1973. |- | align="center"| '''8:19.1''' || {{flagathlete|[[Ben Jipcho]]|KEN}} || [[Helsinki]] || 19. 6. 1973. |- | align="center"| '''8:10.4''' || {{flagathlete|[[Anders Gärderud]]|ŠVE}} || [[Oslo]] || 25. 6. 1975. |- | align="center"| '''8:09.8''' || {{flagathlete|[[Anders Gärderud]]|ŠVE}} || [[Stockholm]] || 1. 7. 1975. |- | align="center"| '''8:08.2''' || {{flagathlete|[[Anders Gärderud]]|ŠVE}} || [[Montréal]] || 28. 7. 1976. |- | align="center"| '''8:05.4''' || {{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}} || [[Seattle]] || 13. 5. 1978. |- |} === Elektroničko vrijeme === [[Datoteka:Saif saaeed shaheen.jpg|thumb|[[Saif Saaeed Shaheen]], ranije Stephen Cherono iz Kenije, trenutni je svjetski rekorder.]] {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Takmičar !Mjesto !Datum |- | align="center"| '''8:05.35''' || {{flagathlete|[[Peter Koech]]|KEN}} || [[Stockholm]] || 3. 7. 1989. |- | align="center"| '''8:02.08''' || {{flagathlete|[[Moses Kiptanui]]|KEN}} || [[Zürich]] || 19. 8. 1992. |- | align="center"| '''7:59.18''' || {{flagathlete|[[Moses Kiptanui]]|KEN}} || [[Zürich]] || 16. 8. 1995. |- | align="center"| '''7:59.08''' || {{flagathlete|[[Wilson Boit Kipketer]]|KEN}} || [[Zürich]] || 13. 8. 1997. |- | align="center"| '''7:55.72''' || {{flagathlete|[[Bernard Barmasai]]|KEN}} || [[Köln]] || 24. 8. 1997. |- | align="center"| '''7:55.28''' || {{flagathlete|[[Brahim Boulami]]|MAR}} || [[Bruxelles]] || 24. 8. 2001. |- | align="center"| '''7:53.63''' || {{flagathlete|[[Saif Saaeed Shaheen]]|KAT}} {{ref label|nb|nb}}|| [[Bruxelles]] || 3. 9. 2004. |} *{{note label|nb|nb}} Do 2002. Saif Saaeed Shaheen bio je poznat kao Stephen Cherono i takmičio se za Keniju. == Žene == *(Sva vremena su elektronička.) [[Datoteka:Cristina Casandra.jpg|mini|Rumunka [[Cristina Casandra]] istrčala je više najboljih svjetskih vremena prije nego što je ova disciplina službeno priznata.]] === Prije priznavanja discipline === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Takmičarka !Mjesto !Datum |- | align="center"| '''10:34.5''' || {{flagathlete|[[Sara Heeb]]|SAD}} || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] || 20. 4. 1996. |- | align="center"| '''10:30.2''' || {{flagathlete|[[Grace Padilla]]|SAD}} || [[Los Angeles]] || 17. 5. 1996. |- | align="center"| '''10:23.47''' || {{flagathlete|[[Courtney Meldrum]]|SAD}} || [[Atlanta]] || 23. 6. 1996. |- | align="center"| '''10:19.6''' || {{flagathlete|[[Karen Harvey]]|KAN}} || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]] || 18. 4. 1998. |- | align="center"| '''9:55.28''' || {{flagathlete|[[Daniela Petrescu]]|RUM}} || [[Bukurešt]] || 21. 6. 1998. |- | align="center"| '''9:48.88''' || {{flagathlete|[[Jelena Motalova]]|RUS}} || [[Tula]] || 31. 7. 1999. |- | align="center"| '''9:43.64''' || {{flagathlete|[[Cristina Casandra]]|RUM}} || [[Bukurešt]] || 7. 8. 2000. |- | align="center"| '''9:40.20''' || {{flagathlete|[[Cristina Casandra]]|RUM}} || [[Reims]] || 30. 8. 2000. |} === IAAF-ovi svjetski rekordi === {| class="wikitable sortable" |- !Vrijeme !Takmičarka !Mjesto !Datum |- | align="center"| '''9:25.31''' || {{flagathlete|[[Justyna Bąk]]|POLJ}} || [[Nica]] || 9. 7. 2001. |- | align="center"| '''9:22.29''' || {{flagathlete|[[Justyna Bąk]]|POLJ}} || [[Milano]] || 5. 6. 2002. |- | align="center"| '''9:21.72''' || {{flagathlete|[[Alesja Turova]]|BJE}} || [[Ostrava]] || 12. 6. 2002. |- | align="center"| '''9:16.51''' || {{flagathlete|[[Alesja Turova]]|BJE}} || [[Gdańsk]] || 27. 7. 2002. |- | align="center"| '''9:08.33''' || {{flagathlete|[[Gulnara Samitova]]|RUS}} || [[Tula]] || 10. 8. 2003. |- | align="center"| '''9:01.59''' || {{flagathlete|[[Gulnara Samitova]]|RUS}} || [[Iraklion]] || 4. 7. 2004. |- | align="center"| '''8:58.81''' || {{flagathlete|[[Gulnara Samitova-Galkina]]|RUS}} || [[Peking]] || 17. 8. 2008. |- | align="center"| '''8:52.78''' || {{flagathlete|[[Ruth Jebet]]|BHR}} || [[Pariz]] || 27. 8. 2016. |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.iaaf.org/records/toplists/middlelong/3000-metres-steeplechase/outdoor/men/senior Najbolji rezultati svih vremena na 3000 m s preprekama - muškarci], IAAF.org * [https://www.iaaf.org/records/toplists/middle-long/3000-metres-steeplechase/outdoor/women/senior Najbolji rezultati svih vremena na 3000 m s preprekama - žene], IAAF.org {{Razvoji atletskih rekorda}} [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|3000]] [[Kategorija:3000 m s preprekama]] ath6ib7b9cncorkny6me494evmdzeww Šablon:Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km 10 423958 3922796 3901785 2026-08-29T18:46:50Z AnToni 2325 3922796 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta (4x7,5 km)|Svjetski prvaci u biatlonu – štafeta 4 × 7,5 km]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|1966]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ivar Nordkild]], [[Olav Jordet]], [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|1967]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ola Wærhaug]], [[Olav Jordet]], [[Jon Istad]], [[Ragnar Tveiten]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|1969]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Viktor Mamatov]], [[Vladimir Gundarcev]], [[Rinat Safin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|1970]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Viktor Mamatov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|1971]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Mužitov]], [[Rinat Safin]], [[Viktor Mamatov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|1973]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Genadij Kovaljev]], [[Rinat Safin]], [[Jurij Kolmakov]], [[Aleksandar Tihonov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|1974]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Jurij Kolmakov]], [[Nikolaj Kruglov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|1975]]: {{ZD|FIN|veličina=18px}} ([[Henrik Flöjt]], [[Simo Halonen]], [[Juhani Suutarinen]], [[Heikki Ikola]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|1977]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Nikolaj Kruglov]], [[Aleksandar Tihonov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1978]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1979]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|1981]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]], [[Eberhard Rösch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|1982]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]], [[Bernd Hellmich]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|1983]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Sergej Buligin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij Kaškarov]], [[Pjotr Miloradov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|1985]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]], [[Andrej Zenkov]], [[Sergej Buligin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|1986]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Valerij Medvedcev]], [[Sergej Buligin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|1987]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Jürgen Wirth]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Matthias Jacob]], [[André Sehmisch]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|1989]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Frank Luck]], [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Birk Anders]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1990]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Andreas Zingerle]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]], [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1993]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]], [[Andreas Zingerle]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Sven Fischer]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|1999]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Aleksej Ajdarov]], [[Pjotr Ivaško]], [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|2000]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgurov]], [[Sergej Roškov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Rostovcev]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|2001]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]], [[Raphaël Poirée]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2003]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|2004]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Frank Luck]], [[Ricco Groß]], [[Sven Fischer]], [[Michael Greis]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|2005]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|2007]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Ivan Čerezov]], [[Maksim Čudov]], [[Dmitrij Jarošenko]], [[Nikolaj Kruglov mlađi|Nikolaj Kruglov ml.]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|2008]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Ivan Čerezov]], [[Nikolaj Kruglov mlađi|Nikolaj Kruglov ml.]], [[Dmitri Jarošenko]], [[Maksim Čudov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|2009]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Emil Hegle Svendsen]], [[Lars Berger]], [[Halvard Hanevold]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|2011]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Alexander Os]], [[Emil Hegle Svendsen]], [[Tarjei Bø]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|2012]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Rune Brattsveen]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|2013]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Henrik L'Abée-Lund]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|2015]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Erik Lesser]], [[Daniel Böhm]], [[Arnd Peiffer]], [[Simon Schempp]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|2016]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Ole Einar Bjørndalen]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|2017]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]], [[Maksim Cvetkov]], [[Anton Babikov]], [[Anton Šipuljin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (muškarci)|2019]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Lars Helge Birkeland]], [[Vetle Sjåstad Christiansen]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (muškarci)|2020]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Émilien Jacquelin]], [[Martin Fourcade]], [[Simon Desthieux]], [[Quentin Fillon Maillet]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (muškarci)|2021]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Sturla Holm Lægreid]], [[Tarjei Bø]], [[Johannes Thingnes Bø]], [[Vetle Sjåstad Christiansen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (muškarci)|2023]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Antonin Guigonnat]], [[Fabien Claude]], [[Émilien Jacquelin]], [[Quentin Fillon Maillet]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (muškarci)|2024]]: {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} ([[Viktor Brandt]], [[Jesper Nelin]], [[Martin Ponsiluoma]], [[Sebastian Samuelsson]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (muškarci)|2025]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Endre Strømsheim]], [[Tarjei Bø]], [[Sturla Holm Lægreid]], [[Johannes Thingnes Bø]]) {{div col end}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> 26bcpkxmnb0gvb8n3agh5bsgqipgqwh Ceste Federacije Bosne i Hercegovine 0 454501 3922711 3808253 2026-08-29T12:11:06Z Salko26 185211 /* Modernizacija Magistralnih Cesta */ 3922711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | web = https://jpdcfbh.ba/bs | vrsta = Državno | vlasnik = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | slika = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | predsjednik = Enal Sarajlić | direktor = Ljubo Pravdić | osnivanje = oktobar 2002 | ime = Javno preduzeće Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo }}Javno preduzeće '''Ceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o.''' [[Sarajevo]] pravni je sljedbenik Javnog preduzeća Direkcija cesta [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] d.o.o., odnosno Direkcije cesta FBiH d.o.o. Na osnovu [[Zakona o cestama Federacije BiH]] („Službene novine F BiH“, br. 6/02 i 18/02), u oktobru 2002. osnovana je Direkcija cesta F BiH d.o.o. kojoj je [[Vlada FBiH]] povjerila na korištenje i upravljanje magistralnu cestovnu infrastrukturu u FBiH.<ref>{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/bs/organizacija/historijat/3|title=Historijat|website=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=27. 9. 2019}}</ref> Ceste u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBIH]] su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ceste [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] upravljaju sa 4.728 km cesta. Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca,77,671 [[odvojaka]],[[rampa]] i [[Dionica.|dionica]] u [[Suprotni smjer|suprotnom smjeru]] == Sigurnost == Na cestama širom [[Bosna i Hercegovina|BiH]], godišnje pogine oko 380 osoba a 11 000 bude povrijeđeno. Prema zvaničnim statistikama, stopa [[smrtnosti u prometu]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] je oko 10, 3 poginulih na 100 000 građana. To je oko tri puta više nego u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. Istraživanje je utvrdilo da samo u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] ima oko 250 poginulih i preko 6.800 povrijeđenih osoba svake godine i da [[ekonomija]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] gubi preko 400 miliona [[Euro|€]] godišnje (preko 5% svog godišnjeg [[BDP]]-a) ako se uzmu u obzir ukupni troškovi medicinskog liječenja, oštečenje imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti itd.<ref>{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/sigurnost-prometa/20|title=Sigurnost Prometa|website=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=27. 9. 2019}}</ref> == Zaštita Okoliša == U skladu sa regulativom donesenom na nivou Federacije BiH - Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti [[Priroda|prirode]], Zakon o zaštiti [[voda]], Zakon o zaštiti [[zrak]]a, Zakon o upravljanju [[otpad]]om, propisi doneseni na osnovu ovih zakona i regulativa donesenom na nivou kantona - za projekte se rade prethodne procjene utjecaja na okoliš, studije utjecaja na okoliš, okolinski planovi upravljanja okolišem, planovi upravljanja otpadom i monitoring okoliša, a JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo osigurava provedbu istih.<ref>{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/zastita-okolisa/21|title=Zaštita Okoliša|website=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=27. 9. 2019}}</ref> == Modernizacija Magistralnih Cesta == U okviru gore pomenutog sveobuhvatnog Programa, JP Ceste F BiH, društvo sa ograničenom odgovornošću u punom vlasništvu Vlade FBiH, pokrenulo je inicijativu za Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH (Projekt). U tu svrhu, [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada FBiH]] je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona € za Program, uključujući ukupno 103,38 miliona € od Svjetske Banke (SB) i Evropske Investicijske Banke (EIB) za finansiranje Projekta. Javno preduzeće Ceste FBiH provodi novi investicijski ciklus i program modernizacije magistralnih cesta vrijedan više miliona eura.Ključni projekti i ciljeviProjekt FRAME: Obnova oko 150 kilometara prioritetnih magistralnih cesta uz vrijednost od 78,5 miliona eura. Sredstva osigurava Svjetska banka (IBRD) kroz zajam od 70 miliona eura te 8,5 miliona eura grant sredstava.Fokus ulaganja: Unapređenje sigurnosti saobraćaja, sanacija škonskih zona, mostova, tunela i uvođenje digitalnog upravljanja cestovnom mrežom.Program 2025–2029: Obuhvata izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih pravaca širom Federacije BiH, s dodatnim planiranim nabavkama i izradom projektne dokumentacije za dionice duže od 670 kilometara. == Brojke == {| class="wikitable" ! colspan="2" rowspan="1" |DUŽINA OSNOVNOG PRAVCA !ODVOJCI, RAMPE, DIONICE U SUPROTNOM SMJERU ! colspan="2" rowspan="1" |UKUPNA DUŽINA MAGISTRALNIH CESTA FBIH |- !KM !% !KM !KM !% |- |M1.8 |48,841 |2,4 |0 |48,841 |- |M1.9 |19,542 |0,9 |304 |19,846 |- |M2 |9,258 |0,4 |0 |9,258 |- |M4 |102,025 |4,9 |9,673 |111,698 |- |M4.2 |49,068 |2,4 |2,498 |51,566 |- |M5 |291,511 |14,1 |10,665 |302,176 |- |M6 |85,004 |4,1 |1,445 |86,449 |- |M6.1 |245,051 |11,9 |10,104 |255,155 |- |M11 |8,526 |0,4 |0 |8,526 |- |M14 |49,204 |2,4 |33 |49,237 |- |M14.1 |37,685 |1,8 |856 |38,541 |- |M14.2 |143,804 |7,0 |1,409 |145,213 |- |M15 |142,456 |6,9 |22,177 |164,633 |- |M16 |107,446 |5,2 |192 |107,638 |- |M16.2 |69,584 |3,4 |231 |69,815 |- |M16.3 |2,935 |0,1 |275 |3,210 |- |M16.4 |38,618 |1,9 |519 |39,137 |- |M17 |261,521 |12,7 |10,891 |272,412 |- |M17.3 |71,721 |3,5 |346 |72,067 |- |M17.4 |41,775 |2,0 |0 |41,775 |- |M18 |146,513 |7,1 |3,690 |150,203 |- |M18.1 |46,281 |2,2 |52 |46,333 |- |M19.2 |11,780 |0,6 |91 |11,871 |- |M20 |35,195 |1,7 |2,220 |37,415 |- |'''UKUPNO:''' |'''2.065,344''' |'''100''' |'''77,671''' |'''2.143,015''' |} {| class="wikitable" ! colspan="2" |CESTOVNI PRAVCI !ODVOJCI, RAMPE, DIONICE U SUPROTNOM SMJERU ! colspan="2" |UKUPNA DULJINA |- !DULJINA(KM) !% !DULJINA (KM) !DULJINA (KM) !% |- |[[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] |335,120 |16,2 |17,573 |352,693 |16,5 |- |[[Posavski kanton|Posavski]] |64,126 |3,1 |440 |64,566 |3,0 |- |[[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] |239,029 |11,6 |10,000 |249,893 |11,7 |- |[[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] |131,627 |6,4 |6,412 |138,039 |6,4 |- |[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] |69,679 |3,4 |2,272 |71,951 |3,4 |- |[[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] |258,712 |12,5 |1,892 |260,604 |12,2 |- |[[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] |358,874 |17,4 |3,808 |362,682 |16,9 |- |[[Zapadnohercegovački kanton|Zapadno-hercegovački]] |117,335 |5,7 |8,183 |125,518 |5,9 |- |[[Sarajevo]] |136,706 |6,6 |13,981 |150,687 |7,0 |- |[[Kanton 10|K10]] |354,136 |17,1 |12,246 |366,382 |17,1 |- |'''Ukupno:''' |'''2.065,344''' |'''100''' |'''77,671''' |'''2.143,015''' |'''100''' |} == Brojanje Prometa == Automatsko brojanje prometa na mreži [[Spisak magistralnih puteva u Federaciji Bosne i Hercegovine|magistralnih cesta Federacije BiH]] izvodi se od 2005. godine. Prva štampana publikacija „Brojanje saobraćaja na magistralnim cestama [[Federacija BiH|Federacije BiH]] u 2006. godini, objavljena je u 2007. godini.<ref>{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/brojanje-saobracaja/22|title=Brojanje Prometa|website=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=27. 9. 2019}}</ref> {| class="wikitable" !'''GODINA''' !'''BROJ LOKACIJA BROJANJA''' |- | 2006. |53 |- | 2007. |49 |- | 2008. |56 |- | 2009. |63 |- | 2010. |67 |- | 2011. |60 |- | 2012. |101 |- | 2013. |116 |- | 2014. |124 |- | 2015. |107 |} == Također pogledajte == * [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini]] * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Autoputevi u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 2002.]] [[Kategorija:Magistralni putevi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ceste Federacije Bosne i Hercegovine|*]] rk8xy846fn28i4te4t5uqhxp77nwdvw Šablon:SKB 1993 ukupno muškarci 10 458621 3922784 3922532 2026-08-29T18:04:57Z AnToni 2325 3922784 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 12 |Datum = |Naziv = SKB 1993 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|193|3}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|191|2}} {{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|163|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|147|-}} {{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|142|-}} {{SKB discipline/red|5|Wilfried Pallhuber|ITA|142|1}} {{SKB discipline/red|7|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|141|1}} {{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|BJE|137|1|1991}} {{SKB discipline/red|9|Andreas Zingerle|ITA|136|-}} {{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračov|RUS|113|-}} {{SKB discipline/red|12|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|13|Sylfest Glimsdal|NOR|100|1}} {{SKB discipline/red|14|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|19|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|23|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|30|Halvard Hanevold|NOR|51|-}} {{SKB discipline/red|34|Oleg Riženkov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|36|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|38|Valerij Medvedcev|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|39|Igor Horhijakov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|40|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|46|Janez Ožbolt|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Matjaž Poklukar|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|52|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|56|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|57|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|60|Misao Kodate|JAP|-|-}} {{SKB discipline/red|64|Martin Rypl|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|65|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|68|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|71|Tomáš Kos|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|77|Thierry Gerbier|FRA|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1993/1994.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 3f8uio7utxo73g8mwpbrx887n0qlhnn 3922785 3922784 2026-08-29T18:05:32Z AnToni 2325 3922785 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Broj takmičenja = 12 |Datum = |Naziv = SKB 1993 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|193|3}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|191|2}} {{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|163|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|147|-}} {{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|142|-}} {{SKB discipline/red|5|Wilfried Pallhuber|ITA|142|1}} {{SKB discipline/red|7|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|141|1}} {{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|BJE|137|1|1991}} {{SKB discipline/red|9|Andreas Zingerle|ITA|136|-}} {{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračov|RUS|113|-}} {{SKB discipline/red|12|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|13|Sylfest Glimsdal|NOR|100|1}} {{SKB discipline/red|14|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|19|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|23|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|30|Halvard Hanevold|NOR|51|-}} {{SKB discipline/red|34|Oleg Riženkov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|36|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|37|Viktor Majgurov|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|38|Valerij Medvedcev|RUS|.|-}} {{SKB discipline/red|39|Igor Horhijakov|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|40|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|46|Janez Ožbolt|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Matjaž Poklukar|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|52|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|.|-}} {{SKB discipline/red|56|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}} {{SKB discipline/red|57|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|60|Misao Kodate|JAP|-|-}} {{SKB discipline/red|64|Martin Rypl|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|65|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|68|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|71|Tomáš Kos|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|77|Thierry Gerbier|FRA|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1993/1994.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 0usxg7k105odhu5p4eppkzikydp1827 Blagoje Govedarica 0 461547 3922843 3922146 2026-08-30T02:05:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922843 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]</sup> *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]</sup> *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4uj48v9z0yli0j6otf4jjuro1huco5r NK Bedem Ivankovo 0 464352 3922802 3873954 2026-08-29T19:56:58Z Эльдар Шукоров 184630 /* */ 3922802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #1F24B4 | Ime kluba = '''NK Bedem Ivankovo''' | Puno ime = Nogometni klub Bedem Ivankovo | Grb = Bedem Ivankovo logo.png | Nadimak = | Osnovan = 1931. | Raspušten = | Lokacija = [[Ivankovo]], [[Hrvatska]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Hrvatske]] | Konfederacija = | Liga = [[MŽNL]] | Stadion = [[Grac]] | Kapacitet = 1.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = Stjepan Šimić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = | Prethodna sezona = | Trenutna sezona = }} '''NK Bedem Ivankovo''' je nogometni klub iz [[Ivankovo|Ivankova]], [[Hrvatska]]. Trenutno nastupa u 3. HNL Istok, četvrtom rangu hrvatskog nogometa. Domaće utakmice igra na stadionu Grac. == Historija == Nogometni klub je osnovan 1931. godine. U sezoni 1994/95. Bedem je igrao u šesnaestini finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] protiv zagrebačke [[Croatia Zagreb|Croatije]]. U Ivankovu je pred 2000 navijača Bedem poražen s 0:3, dok je na Maksimiru poražen s 5:3.<ref>{{Cite web|url=http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995/|title=1994-1995 - Povijest Dinama|website=povijest.gnkdinamo.hr|access-date=19. 5. 2020|archive-date=28. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528084310/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995|url-status=dead}}</ref> U sezoni [[2. HNL 2001/02.|2001/02.]] Bedem se je takmičio u [[Druga nogometna liga Hrvatske|2. HNL]] Sjever-Istok, ali je zbog reorganizacije lige ispao u niži rang.<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html|title=Croatia 2001/02|website=www.rsssf.com|access-date=19. 5. 2020}}</ref> Bedem Ivankovo je igrao u 3. HNL tri sezone, ali su ispali u sezoni 2014/15. U sezoni 2015/16. osvajaju prvo mjesto u [[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje|Međužupanijskoj ligi Slavonije i Baranje]], te od sljedeće sezone igraju u 3. HNL Istok. == Uspjesi == *'''[[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj]] 26ulvgs8n07r8v5zulzoca9748gol65 3922803 3922802 2026-08-29T19:58:09Z Эльдар Шукоров 184630 /* */ 3922803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #1F24B4 | Ime kluba = '''NK Bedem Ivankovo''' | Puno ime = Nogometni klub Bedem Ivankovo | Grb = Bedem Ivankovo logo.png | Nadimak = | Osnovan = 1931. | Raspušten = | Lokacija = [[Ivankovo]], [[Hrvatska]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Hrvatske]] | Konfederacija = | Liga = [[MŽNL]] | Stadion = [[Grac]] | Kapacitet = 1.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = Stjepan Šimić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = | Prethodna sezona = | Trenutna sezona = }} '''NK Bedem Ivankovo''' je nogometni klub iz [[Ivankovo|Ivankova]], [[Hrvatska]]. Trenutno nastupa u MŽNL [[Osijek]]-[[Vinkovci]]. Domaće utakmice igra na stadionu Grac. == Historija == Nogometni klub je osnovan 1931. godine. U sezoni 1994/95. Bedem je igrao u šesnaestini finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] protiv zagrebačke [[Croatia Zagreb|Croatije]]. U Ivankovu je pred 2000 navijača Bedem poražen s 0:3, dok je na Maksimiru poražen s 5:3.<ref>{{Cite web|url=http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995/|title=1994-1995 - Povijest Dinama|website=povijest.gnkdinamo.hr|access-date=19. 5. 2020|archive-date=28. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528084310/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995|url-status=dead}}</ref> U sezoni [[2. HNL 2001/02.|2001/02.]] Bedem se je takmičio u [[Druga nogometna liga Hrvatske|2. HNL]] Sjever-Istok, ali je zbog reorganizacije lige ispao u niži rang.<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html|title=Croatia 2001/02|website=www.rsssf.com|access-date=19. 5. 2020}}</ref> Bedem Ivankovo je igrao u 3. HNL tri sezone, ali su ispali u sezoni 2014/15. U sezoni 2015/16. osvajaju prvo mjesto u [[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje|Međužupanijskoj ligi Slavonije i Baranje]], te od sljedeće sezone igraju u 3. HNL Istok. == Uspjesi == *'''[[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj]] id2a7yfqk4ni01vme4r7uk77izoh46n 3922804 3922803 2026-08-29T19:59:22Z Эльдар Шукоров 184630 /* */ 3922804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #1F24B4 | Ime kluba = '''NK Bedem Ivankovo''' | Puno ime = Nogometni klub Bedem Ivankovo | Grb = Bedem Ivankovo logo.png | Nadimak = | Osnovan = 1931. | Raspušten = | Lokacija = [[Ivankovo]], [[Hrvatska]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Hrvatske]] | Konfederacija = | Liga = [[MŽNL]] | Stadion = [[Grac]] | Kapacitet = 1.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = Stjepan Šimić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = | Prethodna sezona = | Trenutna sezona = }} '''NK Bedem Ivankovo''' je [[Nogomet|nogometni]] klub iz [[Ivankovo|Ivankova]], [[Hrvatska]]. Trenutno nastupa u MŽNL [[Osijek]]-[[Vinkovci]]. Domaće utakmice igra na stadionu Grac. == Historija == Nogometni klub je osnovan 1931. godine. U sezoni 1994/95. Bedem je igrao u šesnaestini finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] protiv zagrebačke [[Croatia Zagreb|Croatije]]. U Ivankovu je pred 2000 navijača Bedem poražen s 0:3, dok je na Maksimiru poražen s 5:3.<ref>{{Cite web|url=http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995/|title=1994-1995 - Povijest Dinama|website=povijest.gnkdinamo.hr|access-date=19. 5. 2020|archive-date=28. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528084310/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995|url-status=dead}}</ref> U sezoni [[2. HNL 2001/02.|2001/02.]] Bedem se je takmičio u [[Druga nogometna liga Hrvatske|2. HNL]] Sjever-Istok, ali je zbog reorganizacije lige ispao u niži rang.<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html|title=Croatia 2001/02|website=www.rsssf.com|access-date=19. 5. 2020}}</ref> Bedem Ivankovo je igrao u 3. HNL tri sezone, ali su ispali u sezoni 2014/15. U sezoni 2015/16. osvajaju prvo mjesto u [[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje|Međužupanijskoj ligi Slavonije i Baranje]], te od sljedeće sezone igraju u 3. HNL Istok. == Uspjesi == *'''[[Međužupanijska liga Slavonije i Baranje]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1931.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj]] clpq0j6axrqjs84031j1n7dumduup8q Zilka Spahić-Šiljak 0 469865 3922754 3915943 2026-08-29T15:44:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922754 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Neutralnost}}{{Standardi}}{{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Zilka Spahić Šiljak | slika = | alt_slike = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1968. | mjesto_rođenja = Zenica, Bosna i Hercegovina | zanimanje = Profesorica rodnih studija, teoretičarka, aktivistica | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Zilka Spahić-Šiljak''' (1968, [[Zenica]]), doktorica znanosti iz oblasti rodnih studija; istraživačica tema koje se tiču roda, [[Religija|religije]], politike, [[Feminizam|feminizma]], [[Ljudska prava|ljudskih prava]], kao i izgradnje [[mir]]a. Autorica je brojnih znanstvenih članaka<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/profile/Zilka-Spahic-Siljak|title=researchgate.net}}</ref> i knjiga objavljenih na bosanskom i engleskom jeziku, a uz akademski predavački i znanstveni rad ima i višedecenijsko aktivističko iskustvo kroz nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. == Biografija == Rođena je [[1968.|1968]]. u [[Zenica|Zenici]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Završila je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]], a diplomirala je na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. Magistrirala je ljudska prava i demokratiju na temu: „Politička participacija žena“, a doktorirala na temu: „Žene, religija i politika“. Niz godina provela kao postdoktorska znanstvenica i istraživačica na nekoliko američkih univerziteta: od 2011. do 2019. je radila kao predavačica i istraživačica na Harvard Univerzitetu i Stanford Univerzitetu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a prije toga je šest godina vodila program Religijskih studija<ref>{{Cite web|url=https://cis.unsa.ba/bhs/magistarski-program-religijske-studije/|title=MAGISTARSKI PROGRAM "RELIGIJSKE STUDIJE"|date=17. 9. 2024|website=CIS|language=bs-BA|access-date=17. 9. 2024}}</ref> na Univerzitetu u Sarajevu. Direktorica je TPO Fondacije<ref>{{Cite web|url=http://www.tpo.ba|website=www.tpo.ba|access-date=17. 9. 2024}}</ref> [[Sarajevo]], koja se bavi pitanjima obrazovanja, interkulturnog dijaloga i izgradnje mira, i osnaživanja mladih i žena za liderstvo. Gostujuća je profesorica na Univerzitetu Roehampton u Londonu. Predaje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. === Univerzitetski gender resursni centar (UNIGeRC) === Univerzitetski gender resursni centar (UNIGeRC) je uspostavljen na Univerzitetu u Sarajevu, pri Centru za ljudska prava, kao tijelo za koordinaciju aktivnosti u oblastima rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, seksualnog uznemiravanja i [[Diskriminacija|diskriminacije]] u visokoškolskim ustanovama kako bi se unaprijedila kvaliteta rada i osigurao integriteta visokom obrazovanju. Zilka Spahić Šiljak je akademska direktorica ovog Centra<ref>{{Cite web|url=https://unigerc.unsa.ba/|title=Naslovna|website=UNIGERC|language=bs-BA|access-date=17. 9. 2024}}</ref>. === FER škola === U regiji [[Balkan]]a u kojoj se gotovo 90% ljudi izjašnjava vjernicama i vjernicima, i u kojoj su na snazi sekularni zakoni utemeljeni na međunarodnim normama [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i [[sloboda]], važno je kroz sučeljavanje feminističkih i religijskih perspektiva otvoriti prostor za dijalog, susret, učenje i propitivanje kako bi se došlo do novih formula shvaćanja prava i sloboda, posebno za one koji su manjina. Uočavajući tu potrebu v.prof.dr. Zilka Spahić Šiljak i znanstvena savjetnica dr.sc. Jadranka Rebeka Anić, kreirale su program “I vjernice i građanke” koji je TPO Fondacija realizirala u periodu od 2008-2012, a nastavila Ekumenska inicijativa žena<ref>{{Cite web|url=https://eiz.hr/|title=Ekumenska inicijativa žena|website=eiz.hr|access-date=17. 9. 2024}}</ref> od 2015-2020 godine. Veliko zanimanje za ovaj program ali i nedostatak akademskih programa o pitanjima roda i religije u cijeloj regiji bili su motivacija za pokretanje FER škole<ref>{{Cite web|url=https://ferskola2022.onlinebase.net/|title=NASLOVNA|website=FER ŠKOLA|language=en-US|access-date=17. 9. 2024}}</ref>. === Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta<ref>{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/126730|title=iz recenzije Jadranke RebekaeAnić|access-date=17. 9. 2024|archive-date=17. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240917201738/https://hrcak.srce.hr/file/126730|url-status=dead}}</ref> === Prema pisanju recenzentice knjige ''Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta'' (2012), profesorice rodnih studija Jadranke Rebeke Anić, publikacija je ishod dvogodišnjeg istraživalačkog projekta pod nazivom ''Feminizam u postsocijalističkim muslimanskim kontekstima u BiH i na Kosovu'' koji je proveo Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije. Knjiga je podijeljena na dva dijela: teorijski i empirijski. Teorijski dio služi boljem razumijevanju ishoda dobivenih istraživanjem na terenu. Knjiga ima 265 stranica, a osim uvoda i zaključka sadrži još pet poglavlja, prilog u kojem se opisuje istraživački uzorak i rabljena metoda te rječnik i indeks. Predgovor knjizi napisala je Margot Badran, povjesničarka iz Egipta, koja više od četiri desetljeća piše o feminizmima u muslimanskim društvima na Bliskom istoku i u širem islamskom svijetu. Badran s pravom knjigu ocjenjuje kao »istinski maestralnu studiju« (str. 13) koja pruža sveobuhvatnu i složenu analizu rodnih ideja i praksa, kao i feminizama koji im se suprotstavljaju unutar islamskih i sekularnih konteksta i u kojoj se vješto isprepliću povijesno, političko i filozofsko. === Izbor iz objavljenih knjiga === * Kao istraživačica na post-doktorskom programu Harvard Univerziteta objavila je knjigu ''Sjaj ljudskosti – životne priče mirotvorki iz Bosne i Hercegovine''<ref>{{Cite web|url=https://zenskamreza.ba/sjaj-ljudskosti-zivotne-price-mirotvorki-u-bosni-i-hercegovini/|title=Sjaj ljudskosti|access-date=17. 9. 2024|archive-date=17. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240917201739/https://zenskamreza.ba/sjaj-ljudskosti-zivotne-price-mirotvorki-u-bosni-i-hercegovini/|url-status=dead}}</ref> (2013, 2014). * Tokom angažmana na Religijskim i Rodnim studijama na Univerzitetu Sarajevo objavila je: ** ''Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta. Post-socijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu''<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/324164692_Propitivanje_zenskih_feministickih_i_muslimanskih_identiteta_Post-socijalisticki_konteksti_u_Bosni_i_Hercegovini_i_na_Kosovu|title=Propitivanje ženskih feminističkih i muslimanskih identiteta}}</ref>, (CIPS Univerzitet u Sarajevu 2012), ** ''Žene, religija i politika''<ref>{{Cite web|url=http://www.tpo.ba/b/dokument/ZeRelPolitika.pdf|title=Žene, religija i politika}}</ref> (IMIC, TPO, CIPS, 2007 i engl. izdanje 2010). * Istraživanje na kojem je radila kao istraživačica na Stanford Univerzitetu fokusiralo se na intersekciju roda, liderstva i politike, te je 2019. objavila knjigu ''Bosanski labirint'': ''kultura, rod i liderstvo'' zajedno sa drugim bosanskohercegovačkim znanstvenicama. * Godine 2020. objavila je knjigu ''Sociologija roda - feministička kritika''<ref>{{Cite web|url=http://www.tpo.ba/b/dokument/Sociologija-roda_Zilka-Spahic-skraceno.pdf|title=Sociologija roda}}</ref>, pisavši je s namjerom da se koristi u područjima rodnih studija, ženskih studija, kulturalnih studija, antropologije, etnologije, povijesti, ljudskih prava i sociologije. Knjiga se  također može koristiti i u svrhu stjecanja općeg znanja o pitanjima roda. === Izbor iz znanstvenih članaka === Spisak svih članaka je dostupan na https://www.researchgate.net/profile/Zilka-Spahic-Siljak # ''Victim or Survivor? Choosing Identity after wartime sexual violence'' (2020); # ''Bringing Faith Into Practice, Reconciliation on Global Context'' (2020); # ''Women, Citizens and Believers as Agents of Peace in Bosnia and Herzegovina'' (2015); # ''Images of Women in Bosnia and Herzegovina and Neighboring Countries, 1992-1995'' (2010); # ''An Analysis on the Image of Woman in the School - Religious Textbooks in B&H'' (2008); # ''Ženska prava u islamu i rađanje feminizma'' (2004); # ''Do It and Name It: Feminist Theology and Peacebuilding in Bosnia and Herzegovina'' (2013); # ''Believers for Social Change-Bridging the Secular Religious Divide in Bosnia and Herzegovina'' (2015); # ''Religious practices, in EWIC Encyclopedia'' (2007) == Reference == {{refspisak}} === '''Vanjski linkovi''' === Anisa Šerak (8.06. 2023). https://www.womeninadria.ba/zilka-spahic-siljak-feminizam-i-rodni-stereotipi/ Zilka Spahić Šiljak i Jadranka Rebeka Anić - FER PODCAST - Rod, religija i rodno zasnovano nasilje (20.05.2024). https://www.youtube.com/watch?v=0PSzBTeGrzc Zilka Spahić-Šiljak: Discipliniranje žena ili kako musliman treba tući ženu u odgojne svrhe (08.12.2023). https://www.mreza-mira.net/vijesti/feminizam-i-rodna-ravnopravnost/zilka-spahic-siljak-discipliniranje-zena-ili-kako-musliman-treba-tuci-zenu-u-odgojne-svrhe/ [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2thyv4tyxjs851bgdc1bk4pc6pie7in Abbey Road 0 476894 3922726 3873209 2026-08-29T13:41:26Z Arnel 102555 3922726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Abbey Road | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = The Beatles Abbey Road album cover.jpg | objavljen = 26. 9. 1969. | snimljen = 22. februar – 20. august 1969. | mjesto = [[Abbey Road Studios]], [[London]] | žanr = {{flatlist| * [[rok-muzika|rok]]<ref>{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}</ref> * [[pop-muzika|pop]]<ref>{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}</ref> }} | trajanje = 47:23 | izdavač = Apple | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] <br/> (1969) | ovaj_album = Abbey Road <br/> (1969) | sljedeći_album = [[Let It Be]] <br/> (1970) | dodatno = {{Singlovi | naziv = Abbey Road | vrsta = studio | singl1 = [[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]] | singl1datum = 6. 10. 1969 }} }} '''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, "[[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]]", objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u. Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album<ref>{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}</ref> koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]<ref>{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}</ref> i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] "[[Maxwell's Silver Hammer]]". [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine. Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, "Something" i "[[Here Comes the Sun]]", smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike. == Pozadina == Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album "kao nekada",{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao "Bijeli album"). Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike, dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}} Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} == Produkcija == === Historija snimanja === Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za "[[I Want You (She's So Heavy)]]" uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za "[[You Never Give Me Your Money]]" 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za "[[Because (Beatles song)|Because]]", snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: "ponovo smo zapravo svirali kao muzičari".{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu "[[The Ballad of John and Yoko]]" u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose "[muzikom] za babe" a ne "pravim pjesmama",{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao "smeće... samo nabacani dijelovi pjesama".{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}} === Tehnički aspekti === ''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.<ref name="sos">{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}</ref> Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi "Because", gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama "Maxwell's Silver Hammer" i "Here Comes the Sun". Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio "ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima."{{sfn|Everett|1999|p=245}} ''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').<ref>{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}</ref> Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio "mekši" u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su "široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih."{{sfn|Womack|2019|p=235}} [[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].<ref>{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}</ref> John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Music of The Lord of the Rings film series|Gospodar prstenova]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}</ref> == Spisak pjesama == {{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene''' * "Her Majesty" se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme "The End" i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja. * Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama "Come Together" i "Here Comes the Sun" kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.<ref>{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}</ref> == Muzičari == * [[John Lennon]] * [[Paul McCartney]] * [[George Harrison]] * [[Ringo Starr]] * [[George Martin]] * [[Billy Preston]] − tastature uključene "I Want You (She's so Heavy)" == Reference == {{refspisak}} {{Abbey Road}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1969.]] 1xqszvmcqatfev4594jdrnsqupxtnji 3922727 3922726 2026-08-29T13:41:49Z Arnel 102555 3922727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Abbey Road | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = The Beatles Abbey Road album cover.jpg | objavljen = 26. 9. 1969. | snimljen = 22. februar – 20. august 1969. | mjesto = [[Abbey Road Studios]], [[London]] | žanr = {{flatlist| * [[rok-muzika|rok]]<ref>{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}</ref> * [[pop-muzika|pop]]<ref>{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}</ref> }} | trajanje = 47:23 | izdavač = Apple | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] <br/> (1969) | ovaj_album = Abbey Road <br/> (1969) | sljedeći_album = [[Let It Be]] <br/> (1970) | dodatno = {{Singlovi | naziv = Abbey Road | vrsta = studio | singl1 = [[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]] | singl1datum = 6. 10. 1969 }} }} '''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, "[[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]]", objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u. Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album<ref>{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}</ref> koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]<ref>{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}</ref> i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] "[[Maxwell's Silver Hammer]]". [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine. Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, "Something" i "[[Here Comes the Sun]]", smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike. == Pozadina == Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album "kao nekada",{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao "Bijeli album"). Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike, dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}} Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} == Produkcija == === Historija snimanja === Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za "[[I Want You (She's So Heavy)]]" uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za "[[You Never Give Me Your Money]]" 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za "[[Because (Beatles song)|Because]]", snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: "ponovo smo zapravo svirali kao muzičari".{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu "[[The Ballad of John and Yoko]]" u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose "[muzikom] za babe" a ne "pravim pjesmama",{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao "smeće... samo nabacani dijelovi pjesama".{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}} === Tehnički aspekti === ''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.<ref name="sos">{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}</ref> Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi "Because", gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama "Maxwell's Silver Hammer" i "Here Comes the Sun". Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio "ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima."{{sfn|Everett|1999|p=245}} ''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').<ref>{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}</ref> Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio "mekši" u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su "široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih."{{sfn|Womack|2019|p=235}} [[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].<ref>{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}</ref> John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}</ref> == Spisak pjesama == {{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene''' * "Her Majesty" se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme "The End" i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja. * Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama "Come Together" i "Here Comes the Sun" kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.<ref>{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}</ref> == Muzičari == * [[John Lennon]] * [[Paul McCartney]] * [[George Harrison]] * [[Ringo Starr]] * [[George Martin]] * [[Billy Preston]] − tastature uključene "I Want You (She's so Heavy)" == Reference == {{refspisak}} {{Abbey Road}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1969.]] 02ykculeheg716jiu9opxv2yo194d8o 3922919 3922727 2026-08-30T10:10:34Z Arnel 102555 3922919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Abbey Road | izvođač_gen = [[The Beatles]] | slika = The Beatles Abbey Road album cover.jpg | objavljen = 26. 9. 1969. | snimljen = 22. februar – 20. august 1969. | mjesto = [[Abbey Road Studios]], [[London]] | žanr = {{flatlist| * [[rok-muzika|rok]]<ref>{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=224 |isbn=978-1426764592}}</ref> * [[pop-muzika|pop]]<ref>{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}</ref> }} | trajanje = 47:23 | izdavač = Apple | producent = [[George Martin]] | prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] <br/> (1969) | ovaj_album = Abbey Road <br/> (1969) | sljedeći_album = [[Let It Be]] <br/> (1970) | dodatno = {{Singlovi | naziv = Abbey Road | vrsta = studio | singl1 = [[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]] | singl1datum = 6. 10. 1969 }} }} '''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, "[[Something (The Beatles)|Something]]" / "[[Come Together]]", objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u. Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album<ref>{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}</ref> koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]<ref>{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}</ref> i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] "[[Maxwell's Silver Hammer]]". [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine. Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, "Something" i "[[Here Comes the Sun]]", smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike. == Pozadina == Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album "kao nekada",{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao "Bijeli album"). Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike, dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}} Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} == Produkcija == === Historija snimanja === Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za "[[I Want You (She's So Heavy)]]" uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za "[[You Never Give Me Your Money]]" 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za "[[Because (The Beatles)|Because]]", snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: "ponovo smo zapravo svirali kao muzičari".{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu "[[The Ballad of John and Yoko]]" u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}} Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose "[muzikom] za babe" a ne "pravim pjesmama",{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao "smeće... samo nabacani dijelovi pjesama".{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}} === Tehnički aspekti === ''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.<ref name="sos">{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=October 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1 April 2014|access-date=3 February 2014}}</ref> Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer|Moog sintisajzera]]. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi "Because", gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama "Maxwell's Silver Hammer" i "Here Comes the Sun". Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio "ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima."{{sfn|Everett|1999|p=245}} ''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').<ref>{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}</ref> Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio "mekši" u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su "široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih."{{sfn|Womack|2019|p=235}} [[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].<ref>{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3 August 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21 April 2014|access-date=5 February 2014}}</ref> John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1 February 2013|access-date=6 February 2014}}</ref> == Pjesme == === Strana jedan === ==== "Come Together" ==== "[[Come Together]]" je bila proširenje pjesme "Let's Get It Together", koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za "Come Together" napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.<ref>{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10 May 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4 March 2014|access-date=6 February 2014}}</ref> Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog "protagonistu nalik pariji" i da je Lennon "slikao još jedan sardonični autoportret".{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz "juju eyeballs" odnosi na [[Dr. John|Dr. Johna]], a "spinal cracker" na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u "Come Together" – "Here come old flat-top" – bio priznato preuzet iz stiha pjesme "[[You Can't Catch Me]]" [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}} "Come Together" je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom "Something".{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao "jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača".<ref>{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}</ref> ==== "Something" ==== Harrison je dobio inspiraciju da napiše "[[Something (The Beatles)|Something]]" tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu "[[Something in the Way She Moves]]" kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}} "Something" je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]<ref>{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17 December 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13 December 2006|first=Richard|last=Abowitz}}</ref> i "najveća ljubavna pjesma ikada napisana".<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30 November 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3 March 2008}}</ref> Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}} Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s "Come Together" u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group="nb"}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.<ref>{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24 March 2008|access-date=15 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6 April 2014|url-access=limited}}</ref> ==== "Maxwell's Silver Hammer" ==== "[[Maxwell's Silver Hammer]]", McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao "previše komplikovanu".{{sfn|Gould|2008|p=575}} Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to "još jedna od Paulovih muzika za babe" i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za "Come Together".{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: "morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje". Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: "Jeste bila muzika za babe", priznao je, "ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali".{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} ==== "Oh! Darling" ==== "[[Oh! Darling]]" je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.<ref>{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote="Just heard that Yoko's divorce has gone through"}}</ref>||group="nb"}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: "Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu."{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}} ==== "Octopus's Garden" ==== Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. "[[Octopus's Garden]]" je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima "[[It Don't Come Easy]]", "[[Back Off Boogaloo]]" i "[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]".{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}} ==== "I Want You (She's So Heavy)" ==== Pjesmu "[[I Want You (She's So Heavy)]]" napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio "I Want You" ima jednostavnu bluz strukturu.<ref name="maginnis">{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7 September 2013|access-date=5 February 2014}}</ref>{{sfn|MacDonald|1997|p=301}} Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, "[[Revolution 9]]" je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group="nb"}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat "vjetra" koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da "presječe tačno tu" na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.<ref>{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=77}}</ref> === Strana dva === ==== "Here Comes the Sun" ==== Pjesmu "[[Here Comes the Sun]]" napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24 April 2014|access-date=8 February 2014}}</ref> Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je "gotovo nemoguće ne pjevati uz nju".<ref>{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18 July 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20 May 2014}}</ref> Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].<ref name="bloomberg">{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24 November 2010|access-date=6 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22 February 2014}}</ref> Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28 March 2012|work=The Guardian|access-date=5 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23 February 2014}}</ref> ==== "Because" ==== Pjesma "[[Because (The Beatles)|Because]]" nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira "[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]" [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: "Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'."{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} ==== Splet (Medley) ==== Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme "[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]") čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.<ref name="ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley">{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26 September 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27 September 2019|url-status=live|access-date=28 September 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26 September 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24 October 2021}}</ref> Poznat tokom sesija snimanja kao "Duga" ("The Long One"), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je "želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici".{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, "[[You Never Give Me Your Money]]". McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}} Ova pjesma prelazi u Lennonovu "[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]" koja, poput "Because", prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove "[[Mean Mr. Mustard]]" (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i "[[Polythene Pam]]".{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: "[[She Came In Through the Bathroom Window]]" (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} "[[Golden Slumbers]]" (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} "[[Carry That Weight]]" (koja ponavlja elemente iz "You Never Give Me Your Money" i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s "[[The End (The Beatles)|The End]]".{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}} "The End" sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u "pravom stereu", za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: "And in the end, the love you take is equal to the love you make" ("I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš"). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi "sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'".<ref name="WE">{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6 November 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&pg=PA227|archive-date=22 August 2021|url-status=live}}</ref> Everett dodaje da se "sebični trenuci" spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je "velikodušnost" izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.<ref name="WE" /> Splet se završava "velikim kompromisom u 'pregovorima'" u pjesmi "The End", koja služi kao [[Struktura|strukturalno]] uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima "love you", McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi ("ljubav koju primaš") koliko i velikodušne ljubavi ("ljubav koju pružaš"), u [[A-dur|A-duru]], odnosno C-duru.<ref name="WE" /> ==== "Her Majesty" ==== Pjesmu "[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]" snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između "Mean Mr. Mustard" i "Polythene Pam". McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao "Her Majesty", pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: "Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju."{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}} "Her Majesty" počinje završnim, žestokim akordom pjesme "Mean Mr. Mustard", dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme "Polythene Pam", kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}} === Neobjavljeni materijal === Tri dana nakon sesije za "I Want You (She's So Heavy)", Harrison je snimio solo demo snimke za "[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]" (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), "[[Something (The Beatles)|Something]]" i "[[Old Brown Shoe]]".{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla "The Ballad of John and Yoko" narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}} Tokom sesija za splet, McCartney je snimio "[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]", svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}} Originalna prateća matrica za "Something", koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i "You Never Give Me Your Money", koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].<ref>{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16 February 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8 April 2014|access-date=19 February 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7 April 2014|access-date=19 February 2014}}</ref> == Fotografija na omotu == Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da "nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu".<ref name="BBCCover" /> Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza ("zebre"), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group="nb"}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.<ref name="BBCCover" />{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}} Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].<ref name="IndObit">{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18 August 1992|access-date=23 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14 March 2014}}</ref> Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9 August 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12 November 2012 |url-status=dead}}</ref> a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.<ref>{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16 March 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11 November 2013}}</ref>|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.<ref name="tcpalm">{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7 June 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7 November 2015}}</ref> == Spisak pjesama == {{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene''' * "Her Majesty" se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme "The End" i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja. * Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama "Come Together" i "Here Comes the Sun" kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.<ref>{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13 November 2013}}</ref> == Muzičari == * [[John Lennon]] * [[Paul McCartney]] * [[George Harrison]] * [[Ringo Starr]] * [[George Martin]] * [[Billy Preston]] − tastature uključene "I Want You (She's so Heavy)" == Reference == {{refspisak}} {{Abbey Road}} {{Albumi Beatlesa}} [[Kategorija:Albumi Beatlesa]] [[Kategorija:Albumi iz 1969.]] 6w5ini1uomzzcnz99j0s89iopc5w3fj Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske 0 478083 3922845 3922437 2026-08-30T02:34:47Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku BIH_Order_of_the_Star_of_Karageorge_1st_class_ribbon.svg datotekom [[:File:BIH_Order_of_the_Star_of_Karadjordje_I_-_ribbon.svg|BIH_Order_of_the_Star_of_Karadjordje_I_-_ribbon.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker] 3922845 wikitext text/x-wiki {{Politika Republike Srpske}} '''Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske''' sistem su nagrada iz 1993. godine u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i to su javna entitetska priznanja Republike Srpske koja se dodjeljuju licima ili institucijama. U ovom sustavu postoji 15 ordena i 7 medalja i predstavljaju nagradu za posebne zasluge i djela koja su neponovljiva i jedinstvena ili za dobro služenje na dužnosti ili u službi ili za sudjelovanje u događaju u kojem je primijenjena neka vrijednost. Institucija koja raspravlja i odlučuje o dodjeli je Kancelarija ordena Republike Srpske. Za svaku nagradu "Statuti ordena i medalja Republike Srpske" određuje način dodjele, prijedloge i druge uvjete povezane s dodjelom nagrade i dodjelom je također povelje. Po statutu također neki ukrasi imaju svog zaštitnika i slavu.<ref>{{Cite web|url=http://srpskaenciklopedija.org/doku.php?id=%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B8_%D0%BE%D1%80%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B8_%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_1995|title=Статути ордена и медаља Републике Српске (1995)|date=27. 10. 2018|website=Српска енциклопедија|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/plus/teme/orden-vrijedi-onoliko-koliko-vrijedi-djelo/31558|title=Орден вриједи онолико колико вриједи дјело|last=Вујанић|first=Дејан|date=28. 11. 2009|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}</ref> Pored entitetskih odlikovanja tu su i odlikovanja organizacija i institucija Republike Srpske. == Odlikovanja == === Ordeni === {| class="wikitable" !# !'''Izgled''' !'''Orden''' !'''Informacije''' !'''[[Ćirilica]]''' |- |'''1''' |[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden Republike Srpske]] |Na ogrlici |''Орден Републике Српске на огрлици'' |- |'''2''' |[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |Na lenti |''Орден Републике Српске на ленти'' |- |'''3''' |[[Datoteka:BIH Order of Nemanjichs ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Orden Nemanjića]] | |''Орден Немањића'' |- |'''4''' |[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with gold wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden zastave Republike Srpske]] |sa zlatnim vijencem |''Орден заставе Републике Српске са златним вијенцем'' |- |'''5''' |[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with silver wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |sa srebrnim vijencem |''Орден заставе Републике Српске са сребрним вијенцем'' |- |'''6''' |[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje I - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="3" |[[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvijezde]] |1. Klasa |''Орден Карађорђеве звијезде првог реда'' |- |'''7''' |[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje II - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |2. Klasa |''Орден Карађорђеве звијезде другог реда'' |- |'''8''' |[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karageorge 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |3. Klasa |''Орден Карађорђеве звијезде трећег реда'' |- |'''9''' |[[Datoteka:BIH Order of Milosh Obilich ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Orden Miloša Obilića]] | |''Орден Милоша Обилића'' |- |'''10''' |[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="3" |[[Orden Njegoša (Republika Srpska)|Orden Njegoša]] |1. Klasa |''Орден Његоша првог реда'' |- |'''11''' |[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |2. Klasa |''Орден Његоша другог реда'' |- |'''12''' |[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |3. Klasa |''Орден Његоша трећег реда'' |- |'''13''' |[[Datoteka:BIH Order of Honor with golden rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden za hrabrost (Republika Srpska)|Orden časti]] |sa zlatnim zracima |''Орден части са златним зрацима'' |- |'''14''' |[[Datoteka:BIH Order of Honor with silver rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |sa srebrnim zracima |''Орден части са сребрним зрацима'' |- |'''15''' |[[Datoteka:BIH Order of the Charity Cross ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Krst milosrđa (Republika Srpska)|Orden Krst milosrđa]] | |''Орден Крст милосрђа'' |} === Medalje === {| class="wikitable" !# !Izgled !Medalja !'''Informacije''' !'''[[Ćirilica]]''' |- |'''1''' |[[Datoteka:BIH Medal of Peter Mrkonjic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Medalja Petra Mrkonjića]] | |''Медаља Петра Мркоњића'' |- |'''2''' |[[Datoteka:BIH Medal of Major Milan Tepic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Medalja majora Milana Tepića]] | |''Медаља мајора Милана Тепића'' |- |'''3''' |[[Datoteka:BIH Medal of Merit to the People ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Medalja zasluga za narod (Republika Srpska)|Medalja zasluga za narod]] | |''Медаља заслуга за народ'' |- |'''4''' |[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Medalja za hrabrost (Republika Srpska)|Medalja za hrabrost]] {{Small|(Medalja Gavrila Principa)}} |Zlatna |''Златна медаља за храброст'' |- |'''5''' |[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |Srebrna |''Сребрна медаља за храброст'' |- |'''6''' |[[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Medalja za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalja za vojne zasluge]] | |''Медаља за војне заслуге'' |- |'''7''' |[[Datoteka:BIH Military Virtue Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]] |[[Medalja za vojničke vrline (Republika Srpska)|Medalja za vojničke vrline]] | |''Медаља за војничке врлине'' |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Order of the Republic of Srpska – collar.jpg|Orden Republike Srpske na ogrlici Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem Datoteka:Order of Nemanjic (Republika Srpska).jpg|Orden Nemanjića Datoteka:Order of Karađorđe's Star 1st class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 1. klase Datoteka:Order of Karađorđe's Star 2nd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 2. klase Datoteka:Order of Karađorđe's Star 3rd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 3. klase Datoteka:Orden Milosa Obilica.jpg|Orden Miloša Obilića Datoteka:Orden Njegosa prvog reda.jpg|Orden Njegoša 1. klase Datoteka:Orden Njegosa drugog reda.jpg|Orden Njegoša 2. klase Datoteka:Orden Njegosa treceg reda.jpg|Orden Njegoša 3. klase Datoteka:Orden Krst milosrdja.jpg|Krst milosrđa Datoteka:Medalja Petra Mrkonjica.jpg|Medalja Petra Mrkonjića Datoteka:Medalja zasluga za narod.jpg|Medalja zasluga za narod Datoteka:Medalja za hrabrost zlatna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, zlatna) Datoteka:Medalja za hrabrost srebrna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, srebrna) Datoteka:Medalja za vojne zasluge.jpg|Medalja za vojne zasluge Datoteka:Medalja za vojnicke vrline.jpg|Medalja za vojničke vrline Datoteka:Medalja majora Milana Tepića.jpg|Orden Milana Tepića (prednja strana) Datoteka:Medalja Milana Tepića (revers).jpg|Orden Milana Tepića (zadnja strana) </gallery> == Odlikovanja Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Republika Srpska]] [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]] qyed6ytrx713xspxam9qf07x5gh99lf Benkovački kotar 0 490543 3922837 3873928 2026-08-30T00:57:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922837 wikitext text/x-wiki '''Benkovački kotar''' je bio jedan od političkih kotara ({{jez-de|Bezirk}}) u austrijskoj carskoj pokrajini [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]].<ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629014843/https://hrcak.srce.hr/file/29748 |date=29. 6. 2021 }}, [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733</ref> Obuhvaćao je sudbene kotare: Benkovac, Kistanje i Obrovac. Prostirao se je 1900. godine na 1580,86&nbsp;km<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref> i imao 38.481 stanovnika.<ref name="zeno" /> Naselja sa statusom [[grad]]a ([[Njemački jezik|njem.]] ''Stadt'') nije bilo, status [[trg]]a ([[Njemački jezik|njem.]] ''Markt'') imala su naselja [[Benkovac]], [[Kistanje]] i [[Obrovac]], a ostatak su činila [[Selo|seoska]] naselja ([[Njemački jezik|njem.]] ''Dorf''). Područje Benkovačkog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: općina [[Ervenik]], [[Kistanje]] i [[Pirovac]] ([[Šibensko-kninska županija]]), te gradova [[Benkovac|Benkovca]] i [[Obrovac|Obrovca]] i općina [[Jasenice]], [[Lišane Ostrovičke]], [[Pakoštane]], Polača, [[Stankovci]] i [[Starigrad]] ([[Zadarska županija]]). == Stanovništvo == Godine 1900. u političkom kotaru Benkovcu živjelo je 38.481 stanovnika<ref name="Bralić"/> popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Staatsfremde'') bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao [[Vojska|vojničko stanovništvo]]. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn|OÖ|1908}} U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 38.480 osoba ili 99,99% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 38.397 ili 99,78% od ukupnog civilnog stanovništva, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 83 osobe ili 0,21% od ukupnog civilnog stanovništva. Iz reda [[Vojska|vojničkog]] stanovništva popisana je jedna osoba, što je predstavljalo 0,002% od ukupnog stanovništa. {| class="wikitable" ! colspan="10" class="hintergrundfarbe6" |Politički kotar Benkovac - stanovništvo prema vjeri i jeziku |- !''P. K.'' !stanovništvo 1900. ![[Katolička crkva|rimokatolici]] ![[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !ostale vjere ![[Njemački jezik|njemački]] ![[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !talijanski !ostali jezici !"nezavičajno" st. ("Staatsfremde") |- |'''Politički kotar Benkovac''' |'''38.481''' |''15.967'' |''22.514'' | - |''9'' |''38.313'' |''74'' |''2'' |''83'' |- |'''%''' |'''100%''' |'''41,49%''' |'''58,50%''' | - |'''0,02%''' |'''99,56%''' |'''0,19%''' |'''0,00%''' |'''0,21%''' |- |''od toga [[Vojska|vojničko]]'' |''1'' |''1'' | - | - |''1'' | - | - | - | - |- |'''%''' |'''100%''' |'''100%''' | - | - |'''100%''' | - | - | - | - |- |} == Sudbeni kotari == Politički kotar Benkovac sastojao se je iz tri sudbena kotara koji su istodobno bili i [[Općina|općine]] i obuhvaćao 66 naseljenih mjesta. {| class="wikitable" ! colspan="12" class="hintergrundfarbe6" |Politički kotar Benkovac - sudbeni kotari |- ! Sudbeni kotar !br. općina !br. naselja !stanovništvo [[1900.]] ![[Katolička crkva|rimokatolici]] ![[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !ostale vjere ![[Njemački jezik|njemački]] ![[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !talijanski !ostali jezici !"nezavičajno" st. ("Staatsfremde") |- |Benkovac |'''1''' |'''39''' |'''14.100''' |''8.119'' |''5.981'' | - |''2'' |''14.016'' |''43'' |''2'' |''37'' |- |Kistanje |'''1''' |'''12''' |'''10.049''' |''1.098'' |''8.951'' | - |''1'' |''10.036'' |''11'' | - |''1'' |- |Obrovac |'''1''' |'''15''' |'''14.332''' |''6.750'' |''7.582'' | - |''6'' |''14.261'' |''20'' | - |''45'' |- |} == Literatura == * {{cite web | url =https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03014102/1/#topDocAnchor | title =Gemeindelexikon von Dalmatien (14 / 1908) | last = | first = | date = | website =digi.landesbibliothek.at | publisher =Oö. Landesbibliothek | access-date =24. 4. 2022 | language =de|ref={{harvid|OÖ|1908}}}} * Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001. * Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kotari u Kraljevini Dalmaciji]] 0x5t0p8wkvr1qk5q2xl0cnqdtjcu5i1 Zadarski kotar 0 490550 3922746 3873953 2026-08-29T14:51:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922746 wikitext text/x-wiki '''Zadarski kotar''' je bio jedan od [[Kotar (Carevina Austrija)|političkih kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bezirk'') u austrijskoj carskoj pokrajini [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]].<ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629014843/https://hrcak.srce.hr/file/29748 |date=29. 6. 2021 }}, [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733</ref> Obuhvaćao je sudbene kotare: [[Biograd (sudbeni kotar)|Biograd]], [[Pag (sudbeni kotar)|Pag]], [[Rab (sudbeni kotar)|Rab]] i [[Zadar (sudbeni kotar)|Zadar]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 1635,74 km<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref> i imao 75.322 stanovnika.<ref name="zeno" /> Status [[Grad|grada]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Stadt'') imala su naselja [[Nin]], [[Pag (grad)|Pag]], [[Rab (grad)|Rab]] i [[Zadar]], status [[Trg|trga]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Markt'') imala su naselja [[Biograd na Moru]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Sali]] i [[Silba (Zadar)|Silba]], a ostatak su činila [[Selo|seoska]] naselja ([[Njemački jezik|njem.]] ''Dorf''). Područje Zadarskog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: grada [[Novalja|Novalje]] ([[Ličko-senjska županija]]), grada [[Rab (grad)|Raba]] i općine [[Lopar]] ([[Primorsko-goranska županija]]), općine [[Murter-Kornati]] ([[Šibensko-kninska županija]]), te gradova [[Benkovac|Benkovca]], [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]], [[Pag (grad)|Paga]] i [[Zadar|Zadra]] i općina [[Bibinje]], [[Galovac]], [[Kali]], [[Kolan]], [[Kukljica]], [[Nin]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pakoštane]], [[Pašman (općina)|Pašman]], [[Poličnik]], [[Posedarje]], [[Povljana]], [[Preko]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], [[Ražanac]], [[Sali]], [[Sukošan]], [[Sveti Filip i Jakov]], [[Škabrnja]], [[Tkon]], [[Vir (Zadarska županija)|Vir]], [[Vrsi]] i [[Zemunik Donji]] ([[Zadarska županija]]). == Stanovništvo == Godine [[1900.]] u političkom kotaru Zadru živjelo je 75.322 stanovnika<ref name="Bralić"/> popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Staatsfremde'') bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao [[Vojska|vojničko stanovništvo]]. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom [[srpskohrvatski jezik]].<ref name="Gemeindelexikon">Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. </ref> == Sudbeni kotari == Politički kotar Zadar sastojao se je iz tri sudbena kotara koji su istodobno bili i [[Općina|općine]] i jednog koji je obuhvaćao 5 općina, te iz 96 naseljenih mjesta. == Politika == Politička opredijeljenost birača bila je takva da su u većini općina na vlasti prije rata bili [[Stranka prava (Dalmacija)|pravaši]], a u Novigradu je načelnik Grgo Oštrić bio iz [[Hrvatska stranka|Hrvatske stranke]]. Iznimka je bila zadarska općina koja je općenito bila jedinstveni slučaj u Dalmaciji, zbog akumuliranog naseljenog talijanskog činovništva, doseljenog iz Italije ili od Talijana i talijanaša iz drugih mjesta koji su se preselili u Zadar, pa je ovdje na vlasti bila [[Talijanska stranka]]. U izvangradskim mjestima većinu su činili Hrvati i naginjali su pravašima, tek par mjesta imalo je i pristaše [[Autonomaši|autonomaša]], ali ta su naselja bila podijeljena između pravaša i autonomaša.<ref name="Bralić" /> Zadarski kotarski poglavari bili su (popis nepotpun): Francesco Simonelli (1911. — 1913.)<ref name="Bralić" /> == Literatura == * {{cite web | url =https://digi.landesbibliothek.at/viewer/image/AC03014102/1/#topDocAnchor | title =Gemeindelexikon von Dalmatien (14 / 1908) | last = | first = | date = | website =digi.landesbibliothek.at | publisher =Oö. Landesbibliothek | access-date =24. 4. 2022 | language =de }} * Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001. * Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979. == Refereence == {{refspisak}} [[Kategorija:Kotari u Kraljevini Dalmaciji]] eberp1hiwuz7fee9wa6wr22b7iuz20d Đurđevdanski ustanak 0 491089 3922829 3874046 2026-08-29T22:10:18Z GoodBosnian 170315 3922829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Đurđevdanski ustanak | sirina = | dio = [[Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu|Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] | slika = {{Lokacijska karta | NDH | caption = Lokacija Sanskog Mosta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj | alt = | lat_deg = 44.7666 | lon_deg = 16.6666 | float = center }} | datum = 6–8. maj 1941.<ref name="Bianchini 1993">Bianchini S. [https://books.google.com/books?id=UI54AAAAIAAJ "6 aprile 1941: l'attacco italiano alla Jugoslavia."] Marzorati 1993 p198 {{ISBN|978-88-280-0126-3}} "Maggio....6-8 insurrezione di contadini contro gli ustasa a Sanski Most."</ref> | mjesto = sela jugoistočno od [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br />[[Nezavisna Država Hrvatska]]<br />(danas [[Bosna i Hercegovina]]) | rezultat = Ustanak je suzbijen nakon 2 dana. | akcija = | status = <!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --> | strane_zaglavlje = | strana1 = '''[[Srbi|Srpski]] pobunjenici:''' * Odred volontera * Bivši članovi vojnih jedinica * Srpski seljaci iz [[Kijevo|Kijeva]], Vidovića, Tramošnje, Kozice i ostalih susjednih sela | strana1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana2 = {{plainlist | '''[[Sile Osovine]]:''' *{{ZD|NDH}} [[Ustaše]] [[Muslimani (narod)|Muslimani]] iz Kijeva *{{ZD|NDH}} Ustaška žandarmerija *{{ZD|Nacistička Njemačka}} [[132. pješadijska divizija (Wehrmacht)|132. pješadijska divizija]] ** jedna jedinica pionirskog bataljona ** 3. bataljon 436. pješadijske divizije ** Motorizirani pješački bataljon iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] ojačan jednom artiljerijskom jedinicom od dva topa }} | komandant2 = {{plainlist | * {{ZD|Nacistička Njemačka}} [[Rudolf Sintzenich]] * {{ZD|Nacistička Njemačka}} [[Friedrich-Carl Rabe von Pappenheim|von Pappenheim]] * {{ZD|Nacistička Njemačka}} Henigs }} | žrtve1 = nekoliko desetina srpskih seljaka ubijeno tokom ustanka<br/> 27 srpskih civila pogubljeno nakon suzbijanja ustanka | žrtve2 = 2–6 povrijeđenih Ustaša<br/>2–3 povrijeđenih njemačkih vojnika }} '''Đurđevdanski ustanak''' ili ''pobuna sanskih seljaka'' dogodila se u blizini grada [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] tokom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Osovinske okupacije Jugoslavije]] od 6. maja do 8. maja 1941.<ref>[https://books.google.com/books?id=qtRPAQAAIAAJ "Jugoslavija 1918-1984."] ČZ Uradni list Slovenije 1985 p426. "...zbog ustaškog divljanja spontane manifestacije otpora izbijale su u Hercegovini početlęom juna 1941, u Bosanskoj krajini kod Sanskog Mosta maja 1941..."</ref> kada je oko 200 srpskih pobunjenika pružilo otpor represiji [[Ustaše|ustaškog]] režima, vladara [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], koju je potpomagala [[Treći rajh|nacistička Njemačka]].<ref name="Durdev et al 1973a">Đurđev B. et al [https://books.google.com/books?id=5BcsAQAAMAAJ "1941, Hiljadu devetsto četrdeset i prva, u historiji naroda Bosne i Hercegovine: Naučni skup, održan u Drvaru od 7. do 9. Oktobra 1971."] Institut za istoriju radničkog pokreta Sarajevo, Veselin Masleša 1973 p74. "Sve to je imalo za posljedicu nezadovoljstvo naroda i spontani otpor, koji je prerastao u oružani ustanak manjačkih sela jugoistočno od Sanskog Mosta.</ref> Mnogi civili su poginuli tokom tri dana borbi. == Pozadina == {{Glavni|Nezavisna Država Hrvatska|Genocid nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}}[[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH) je bila [[marionetska država]] [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|Italije]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Osnovana je 10. aprila 1941. godine od dijela [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] okupiranog od [[Sile Osovine|sila Osovine]]. Nezavisna Država Hrvatska je obuhvatala veći dio današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i dio [[Srbija|Srbije]].<ref>[http://www.britannica.com/eb/topic-1413183/Independent-State-of-Croatia "Independent State of Croatia."] Britannica Online Encyclopedia. Accessed 8 September 2009.</ref><ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761577939_7/Croatia.html "Croatia."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822010755/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761577939_7/Croatia.html |date=22. 8. 2009 }} Microsoft Encarta Online Encyclopedia. Retrieved 8 September 2009.</ref><ref>[http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005456 "Yugoslavia."] ''Holocaust Encyclopedia''. United States Holocaust Memorial Museum. Accessed 8 September 2009.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20090822010755/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761577939_7/Croatia.html] Archived web citation, 31 October 2009.</ref> Represija ustaškog režima bila je usmjerena protiv [[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Jevreja]] i [[Romi|Roma]] kao dio šire kampanje genocida.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Jasenovac.html "Holocaust, Jasenovac."] Jewish virtual library.org Accessed 3 June 2011.</ref><ref>Pavlowitch S. [https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC "Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia."] Columbia University Press 2008 p34. {{ISBN|0-231-70050-4}}</ref> U Sanskom Mostu, dužnosnici NDH, među kojima i [[Viktor Gutić]], naručivali su lokalne Hrvate i Muslimane da napadnu Srbe. Gutić je 23. aprila 1941. naredio svim Srbima i [[Crnogorci]]ma koji žive u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], a rođeni su u Srbiji ili Crnoj Gori, da u roku od pet dana napuste to područje.<ref>Goldstein I. and Ramet S. (ed.) ''The Independent State of Croatia in 1941: On the Road to Catastrophe'' in ''The Independent State of Croatia 1941-45.'' Routledge, New York, 2007 p22. {{ISBN|0-415-44055-6}}.</ref> Ovu uredbu, objavljenu na gradskom radiju i u tisku, objavili su pojedini lokalni Hrvati i [[Muslimani (narod)|Muslimani]].<ref>Dodik P. [https://books.google.com/books?id=EHbgnQEACAAJ "Šušnjar 1941 proceedings (papers, testemonies and documents)."] Opština Oštra Luka 2011 p58 {{ISBN|978-99938-41-08-1}}. "Unfortunately, that kind of propaganda on the radio and in the press fell on fertile ground and was accepted not only by the Croats, but also by a great number of Muslim people."</ref> Pod izlikom da je [[Jurjevo|Đurđevdan]] jedan od srpskih pobunjeničkih skupova, napadnuti su srpski civili.<ref name="Goldstein 2008">Goldstein I. [https://books.google.com/books?id=yyMqAQAAIAAJ "Hrvatska: 1918-2008."] EPH 2008 p264</ref> == Ustanak == === Početak ustanka === Đurđevdan je bio krsna [[slava]] nekih porodica u [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevu]] i [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Tramošnji]]. Ustaše su to znale, pa je toga dana nekoliko njihovih grupa došla u Kijevo 6. maja 1941. Zalazili su u kuće, prevrtali sofre, zlostavljali ukućane i palili kuće, a nekoliko civila odlučilo je oružano napasti ustaše koji su hapsili Srbe.<ref name="branko" /> Oružani sukobi na kraju sela i vijest da je grupa seljaka odbila ustaše od sela izazvala je među ljudima u Srpskom Kijevu i Tramošnji uznemirenost i uzbunu, ali i odlučnost mnogih da im pomognu. Nekoliko seljaka imalo je pušku, a najviše njih sjekire, kolce ili vojničke bodeže. Jer su seljaci u [[Stratinska|Stratinskoj]], [[Obrovac (Banja Luka)|Obrovcu]] i još nekim susjednim selima banjalučkog i prijedorskog sreza saznali za borbu s ustašama na Kijevskoj gori, krenuli su u pomoć Tramošnjacima.{{Sfn|Đurđev|Antonić|Redžić|1973|p=74c|ps=: "..., napadnuti su od jedne grupe boraca iz Dobrovoljačkog odreda, kojoj su se pridružili bivši rezervisti i seljaci iz kijevskog zaseoka Sjenokosi."}} === 7. maj 1941. === Prve žrtve represije Ustaša u Sanskom Mostu bili su troje uhapšenih Srba 7. maja 1941,<ref>[https://books.google.com/books?id=MtdQAQAAIAAJ "Vojno-istoriski glasnik."] p155. "Having killed three Serbian peasants in Sanski Most in the early moming of May 7th, the Ustashas started towards Kijevo and Tramošnja once more."</ref> a njihovom strijeljanju prisustvovale su pristaše režima [[Sile Osovine|sila Osovine]].<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB II|year=1980|pages=15}}</ref> Općinski predstojnik Ante Merkadić je istog dana naredio da se uhapse kao taoci Srbi, srpski dobrovoljci, koji su u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] prebjegli iz austrougarske vojske na stranu Srbije i borili se protiv njemačkih i austrougarskih trupa. Kada su taoci pohapšeni, općinski predstojnik im je rekao da su se seljaci u Kijevu i Tramošnji pobunili i da će oni odgovarati za smrt svakog njemačkog vojnika i ustaše.<ref name="branko" /> Poslije strijeljanja trojice seljaka u Sanskom Mostu, ustaše, žandarmerija i policajci opet su krenuli prema Kijevu i Tramošnji. Prema ustaškom izvještaju, borba s pobunjenim seljacima, koji su, prema njihovim procjenama, imali oko 50 do 70 pušaka, trajala je tri sata. Ustaše su u toj borbi imale trojicu ranjenih. Kada su se povukle u Kijevo, ustaše su ranjenike otpremile u grad, a onda zaposjele položaje radi odbrane sela.<ref name="branko" /> Tog jutra, 7. maja, ponovo je zatražena pomoć iz [[Prijedor]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]]. Ustaške vlasti u Banjaluci su se obratile Štabu puka njemačke [[132. pješadijska divizija (Wehrmacht)|132. pješadijske divizije]] s molbom da uputi svoje snage u Sanski Most, jer je "tamošnje stanovništvo ugroženo od ostatka srpske vojske i četnika".<ref name="branko" /> Prema odobrenju Štaba dvizije iz Sarajeva, komandant 436. pješadijskog puka je naredio 1. divizionu 132. artiljerijskog puka, stacioniranom u Prijedoru, da u Sanski Most uputi odjeljenje.{{Sfn|Bokan|1972|p=447c|ps=: "Најпре је 7 маја дошла патрола од 42 њемачка војника,"}}{{Sfn|Petranović|1992|p=178b|ps=: "... nemačko odeljenje iz 1. diviziona 132. puka stacioniranog u Prijedoru."}} Dva njemačka oficira s 42 vojnika stigli su kamionom u Sanski Most u 17:00. Odmah su produžili u Kijevo i prešli u napad. Ustaše i policajci su im štitili bokove, a oni su krenuli u napad na Sjenokos. Borba je trajala do 21:00. Pobunjeni seljaci Tramošnje i okolnih sela očekivali su Nijemce organizovanije, s više oružja i više boraca kad su izviđači primijetili pojavu nepoznatih vojnika i izvijestili da od Kijeva frontalno ide neka vojska. Čim su Nijemci došli pred ivicu šume, pobunjeni seljaci su ih dočekali plotunom, prisilili na borbu i uspješno zadržavali. Nekoliko minuta kasnije Nijemci su skoro uspjeli da dođu za leđa pobunjenim seljacima, koji su se frontalno branili, ali ih je vatrom u bok jedna grupa seljaka prisilila da se povuku sa dva ranjena vojnika. Nakon što je pala noć, odustavši od dalje borbe, Nijemci s ustašama, žandarmima i policajcima povukli su se u Sanski Most, gdje su stigli u ponoć i odmah zatražili pojačanje iz Banje Luke.<ref name="branko" /> U ovoj borbi, povrijeđena su 3 njemačka vojnika.{{Sfn|Avakumović|Nikolić|2004|p=88a|ps=: "Кад су Немци послали мали одред да извиди ствар, наоружани грађани су отворили ватру југозападно од Санског Моста и ранили три немачка војника."}}{{Sfn|Đurđev|Antonić|Redžić|1973|p=75b|ps=: "U borbi sa brojno nadmoćnijim, iako nedovoljno naoružanim ustanicima, Nijemci i ustaše su pretrpjeli gubitke od nekoliko ranjenih..."}} Prema naređenju njemačkog oficira, hrvatsko i muslimansko stanovništvo iz Kijeva je te noći evakuirano prema gradu.<ref name="branko" /> === 8. maj === Ojačani njemački bataljon je stigao u Sanski Most 8. maja u 6:00. Odmah poslije dolaska u Sanski Most kapetan Henigs je naredio ustašama da sve Srbe u Sanskom Mostu pohapse kao taoce, a on je s ojačanim bataljonom krenuo da u Sjenokosu, Kijevu, Tramošnji i okolnim selima pohapsi sve Srbe sposobne za oružje. Dežurni oficir je ostao u gradu da pohapsi taoce i obezbijedi red i mir. Naime, otpor Srba iz Kijeva, Tramošnje i okolnih sela, sukob s ustašama, a potom i s Nijemcima, bio je prvi sukob porobljenih naroda Jugoslavije s okupatorima i njegovim slugama. Bila je to prva borba koju su poslije [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] Nijemci vodili na tlu okupirane Jugoslavije.<ref name="branko" /> U svanuće 8. maja ojačani njemački bataljon prešao je u napad: artiljeriju je postavio na cesti u selu [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplju]] da podržava pješadiju, koja je jednim dijelom, preko [[Podovi (Sanski Most)|Podova]], [[Donja Kozica (Sanski Most)|Donje Kozice]] i Tukova, zašla pobunjenicima s leđa, a drugim, od Kijeva, frontalno prema njihovim položajima. Od 8 do 11 sati Nijemci su ispalili nekoliko desetna artiljerijskih granata sa položaja u Čaplju ubivši nekoliko desetina Srba,<ref>{{cite web|url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=1832|title=Šušnjar Memorial Complex, the architectural ensemble|last1=Hadžimuhamedović|first1=Amra|year=2003|publisher=Bosnia and Herzegovina Commission to Preserve National Monuments|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714223718/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=1832|archive-date=14. 7. 2014|url-status=dead|access-date=6. 6. 2014|quote=To quell the uprising, German army troops were sent to the area from Prijedor, who set up two cannon in the village of Čaplje and then opened fire on the rebel villages, routing the Orthodox inhabitants.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=MtdQAQAAIAAJ|title=Vojno-istoriski glasnik|page=147}}</ref><ref name="Dedijer1974">{{cite book|last=Dedijer|first=Vladimir|url=https://books.google.com/books?id=oqe3AAAAIAAJ|title=History of Yugoslavia|publisher=McGraw-Hill Book Co.|year=1974|isbn=9780070162358|page=591|quote=German documents show that on May 8 heavy artillery was used at Sanski Most against Serbian peasants of the Bosnian March and that several dozens were killed|author-link=Vladimir Dedijer}}</ref> a u prvim poslijepodnevnim časovima spalili sve srpske kuće u Sjenokosu (desetak kuća i pomoćne zgrade).<ref name="Lukač1967">{{cite book|last=Lukač|first=Dušan|title=Ustanak u Bosanskoj krajini|url=https://books.google.com/books?id=exRIAAAAMAAJ|year=1967|publisher=Vojnoizdavački Zavod|page=60|quote=Neprijatelj je centar pobune — zaselak Sjenokose u selu Srpskom Kijevu — potpuno spalio [Enemy burned the center of the rebellion - hamlet Sjenokose in the Serbian village Kijevo]}}</ref> Granate su razrušile, a pješadija potom opljačkala i zapalila šest kuća na Javorskoj kosi. Razbivši položaje pobunjenh seljaka, Nijemci su krenuli u potjeru za njima, hvatali ih i sprovodili u [[Tomina|Tominu]]. Osmog maja popodne u Tomini, Nijemci su sakupili oko 300 muškaraca pohvatanih na području borbe i u susjednim selima, i to uglavnom one koji se nisu borili u Sjenokosu, odnosno koji su mislili da se nemaju čega bojati.{{Sfn|Avakumović|Nikolić|2004|p=88b|ps=: "Сутрадан командант једне немачке дивизије послао је један батаљон са једном батеријом, који су прво покупили 450 талаца међу Србима, и онда уз помоћ артиљерије напао Србе који су се после кратког пушкарања разбежали."}} Oni koji su imali oružje i učestvovali u borbama, većinom su izbjegli zarobljavanje i pobjegli u dubinu sela Tramošnje, Kozica, Podova, Hazića, ili u sela iz kojih su došli da bi učestvovali u borbi. Pohvatane seljake Nijemci su u Tomini postrojili, slikali, najprije u stojećem stavu, onda u klečećem i kako sjede, ali svaki put s podignutim rukama, kao da se predaju.<ref name="branko" /> == Posljedice == {{Glavni|Masakr u Sanskom Mostu}} Odmah poslije dolaska u Sanski Most, njemački kapetan Henigs je naredio da se svi Srbi iz grada i okolnih sela pohapse. Ustaše su njegovu naredbu proširile i na [[Jevreji|Jevreje]] i tog dana obavještavali su da se svi Srbi i Židovi od 16 do 65 godina jave radi popisa u zgradu Osnovne škole. Ko se ne javi, biće strijeljan. Gradom su bile raspoređene njemačke patrole koje su dozvoljavale kretanje ulicama samo onima koji su išli prema školi. Građani su se odmah odazvali naredbi. Kako je koja grupa dolazila, Nijemci su je zatvarali u školski podrum. Dovođeni su i Srbi iz Zdene, Krkojevaca, Podluga i još nekih susjednih sela. Iz Krkojevaca je dovedeno oko 30 ljudi. Ukupno se toga dana u podrumu našlo oko 350 Srba, jedan Hrvat i 30 Jevreja. Njemački vojnici, naoružani puškama i sa tri puškomitraljeza opkolili su školu. Oko pet sati poslije podne u dvorište su došli kapetan Henigs, općinski predstojnik i još ustaških funkcionera.<ref name="branko" /> Dana 9. maja 1941. Nijemci su ubili 27 srpskih civila, a tijela su obješena za dva dana u parku u centru Sanskog Mosta.<ref name="Redžić2005">{{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=pVCx3jerQmYC&pg=PA122|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Psychology Press|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|page=122|quote=On 9 May the Germans shot 27 Serbian villagers and hanged them in the city park in Sanski Most.|author-link=Enver Redžić}}</ref><ref>{{cite book|last=Paris|first=Edmond|url=https://books.google.com/books?id=wL3YAAAAMAAJ|title=Convert-- or die!: Catholic persecution in Yugoslavia during World War II|publisher=Chick Publications|year=1988|isbn=9780937958353|page=81|quote=At Sanski Most, from whence he had come, twenty-seven corpses had been hanging on the trees of the public square for two whole days.|author-link=Edmond Paris}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:1941. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Sanski Most]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Sukobi u 1941.]] [[Kategorija:1941. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke]] 9j5c84yde8ixha5hhchwzideua0yjvb Anđelka Radišković 0 500494 3922719 3799929 2026-08-29T13:05:12Z ~2026-47228-02 185213 Brak i dijete 3922719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Anđelka Radišković | slika = | država = Bosna i Hercegovina | puno_ime = Anđelka Radišković | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|30}} | mjesto_rođenja = [[Doboj]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | visina = 182 cm | trenutni_klub = [[OK Kamnik]] | broj_na_dresu = 7 | pozicija = dodavač }} '''Anđelka Radišković''' (rođena 30. marta 1992) jest [[Odbojka|odbojkašica]] (dodavač) koja je igrala za [[Ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]], sa kojom je učestvovala na Evropskom prvenstvu 2021. i osvojila Srebrnu ligu Evrope 2021. Reprezentativnu karijeru završila je 22. augusta 2023. godine nakon nastupa na Evropskom prvenstvu 2023. Na klupskom nivou Radišković igra sa OK Kamnik u 1A. DOL, najvišoj ligi u [[Slovenija|Sloveniji]]. Ranije je igrala sa [[OK Kula Gradačac]] i ŽOK Jedinstvo Brčko, u Premijer ligi, najvišoj ligi Bosne i Hercegovine. Godine 2025. udala se za srpsko-crnogorskog fudbalera Nemanju Šćekića. 2026. godine postala je majka djevojčice. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Radišković, Anđelka}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački odbojkaši]] rsakzeky8y9csv883exixvpydqpqg0g 3922720 3922719 2026-08-29T13:06:15Z ~2026-47228-02 185213 Ime 3922720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometaš | ime = Anđelka Radišković | slika = | država = Bosna i Hercegovina | puno_ime = Anđelka Radišković | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|30}} | mjesto_rođenja = [[Doboj]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | visina = 182 cm | trenutni_klub = [[OK Kamnik]] | broj_na_dresu = 7 | pozicija = dodavač }} '''Anđelka Šćekić rođ. Radišković''' (rođena 30. marta 1992) jest [[Odbojka|odbojkašica]] (dodavač) koja je igrala za [[Ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]], sa kojom je učestvovala na Evropskom prvenstvu 2021. i osvojila Srebrnu ligu Evrope 2021. Reprezentativnu karijeru završila je 22. augusta 2023. godine nakon nastupa na Evropskom prvenstvu 2023. Na klupskom nivou Radišković igra sa OK Kamnik u 1A. DOL, najvišoj ligi u [[Slovenija|Sloveniji]]. Ranije je igrala sa [[OK Kula Gradačac]] i ŽOK Jedinstvo Brčko, u Premijer ligi, najvišoj ligi Bosne i Hercegovine. Godine 2025. udala se za srpsko-crnogorskog fudbalera Nemanju Šćekića. 2026. godine postala je majka djevojčice. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Radišković, Anđelka}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački odbojkaši]] 85718cvbxorw73yvh9j1fthrgg1m7rb Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi 0 500627 3922859 3916919 2026-08-30T05:57:03Z Stephan1000000 115208 36 3922859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi | slika = Star Trek SNW logo.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Star Trek: Strange New Worlds | ime2 = | žanr = [[Naučna fantastika]] | format = | autor = {{Plainlist| * [[Akiva Goldsman]] * [[Alex Kurtzman]] * [[Jenny Lumet]] }} | bazirano_na = ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija]]'' [[Gene Roddenberry|Genea Roddenberryja]] | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = {{Plainlist| * [[Anson Mount]] * [[Ethan Peck]] * [[Jess Bush]] * [[Christina Chong]] * [[Celia Rose Gooding]] * [[Melissa Navia]] * [[Babs Olusanmokun]] * [[Bruce Horak]] * [[Rebecca Romijn]] }} | suci = | glasovi = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = [[Jeff Russo]] | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = [[Nami Melumad]] | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 4 | broj_serijala = | broj_epizoda = 36 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti= {{plainlist| * [[Eugene Roddenberry]] * [[Trevor Roth]] * [[Jenny Lumet]] * [[Frank Siracusa]] * [[John Weber]] * [[Aaron Baiers]] * [[Heather Kadin]] * [[Henry Alonso Myers]] * [[Akiva Goldsman]] * [[Alex Kurtzman]] }} | producenti = [[Andrea Raffaghello]] | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 46–62 minute | produkcijska_kompanija = {{Plainlist| * [[Secret Hideout]] * [[Roddenberry Entertainment]] * [[Weed Road Pictures]] * [[H M R X Productions]] * [[CBS Studios]] }} | distributer = [[Paramount+]] | budžet = | kanal = | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 5. maj 2022 | zadnje_emitiranje = trenutno | prethodno = | sljedeće = | povezano = {{Plainlist| * ''[[Zvjezdane staze]]'' * ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]'' * ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]'' }} | web_stranica = | naslov_web_stranice = | web_stranica_produkcije = | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = }} '''''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''''' jest američka [[Naučna fantastika|naučnofantastična]] televizijska serija koju su kreirali [[Akiva Goldsman]], [[Alex Kurtzman]] i [[Jenny Lumet]] za streaming servis [[Paramount+]]. To je jedanaesta serija ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]'', a debitovala je 2022. kao dio Kurtzmanovog proširenog svemira ''Zvjezdanih staza''. Spin-off ''Discoveryja'', prati kapetana Christophera Pikea i posadu zvjezdanog broda ''Enterprise'' u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove i izvršavaju misije širom galaksije tokom decenije prije [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]]. [[Anson Mount]], [[Ethan Peck]] i [[Rebecca Romijn]] glume Pikea, Spocka i Broja jedan, svi likovi iz Originalne serije. Dobili su uloge 2019. za drugu sezonu ''Discoveryja'' i, nakon pozitivnih reakcija obožavatelja, Kurtzman je izrazio interesovanje da ih vrati u spin-off. Razvoj serije započeo je u martu 2020, a službeno je naručen u maju. Potvrđena je glavna glumačka postava, naslov i kreativni tim, sa Goldsmanom i [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]] kao voditeljima serije. [[Jess Bush]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Melissa Navia]], [[Babs Olusanmokun]] i [[Bruce Horak]] također glume. Neki od tih glumaca igraju mlađe verzije likova iz Originalne serije. Seriju producira [[CBS Studios]] u saradnji sa [[Secret Hideout]], [[Weed Road Pictures]], [[H M R X Productions]] i [[Roddenberry Entertainment]]. Snimanje je održano na [[CBS]] Stages Canada u Mississaugiju ([[Ontario]]). Voditelji serije su se odlučili vratiti epizodnom pripovijedanju Originalne serije, a ne ''Discoveryjevom'' serijaliziranijem pristupu. ''Čudni novi svjetovi'' premijerno su prikazani na servisu Paramount+ 5. maja 2022, a prva sezona od deset epizoda izlazila je svake sedmice do jula. Druga sezona objavljena je od juna do augusta 2023, dok je treća sezona najavljena u martu 2023. Snimanje treće sezone odgođeno je na neodređeno vrijeme zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023. Serija je dobila pozitivne kritike zbog svog epizodnog pripovijedanja i glumačke ekipe, te je nominirana za Primetime [[Nagrada Emmy|Emmy nagradu]] za montažu zvuka i nekoliko drugih nagrada. == Premisa == ''Čudni novi svjetovi'' prati kapetana Christophera Pikea (glumi ga [[Anson Mount]]) i posadu zvjezdanog broda USS ''Enterprise'' (NCC-1701) u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove širom galaksije u deceniji prije Originalne serije.<ref name="OfficialOrder">{{Cite web |last=Goldberg |first=Lesley |date=15. 5. 2020 |title='Star Trek' Pike and Spock Series Set at CBS All Access |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200515145406/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |archive-date=15. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2020 |website=The Hollywood Reporter}}</ref><ref name="FilmingCast">{{Cite web |last=Petski |first=Denise |date=12. 3. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Paramount+ Series Adds Five To Cast As Production Begins |url=https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312201721/https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |archive-date=12. 3. 2021 |access-date=12. 3. 2021 |website=Deadline Hollywood}}</ref> Serija ima savremeni pogled na epizodno pripovijedanje te serije i dizajn iz 1960-ih,<ref name="MyersTMPremiere">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=5. 5. 2022 |title=Interview: Henry Alonso Myers On 'Star Trek: Strange New Worlds' Premiere, Pon Farr, And Going Big |url=https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220506120536/https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |archive-date=6. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> i sadrži naraciju tokom uvodnih špica, slično uvodnim naracijama Originalne serije i ''Sljedeće generacije'':<ref name="Narration">{{Cite web |last=Saclao |first=Christian |date=3. 5. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds intro includes an homage to the original series |url=https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503122312/https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Geek Spin}}</ref> <blockquote>Svemir, poslednja granica. Ovo su putovanja zvjezdanog broda ''Enterprise''. Njegova petogodišnja misija: da istražuje čudne nove svjetove, da traži novi život i nove civilizacije, da hrabro ide tamo gdje niko prije nije išao.</blockquote> == Uloge i likovi == * [[Anson Mount]] kao [[Christopher Pike]]:<br />Kapetan USS Enterprajza,<ref name="OfficialOrder" /> koji se bori sa saznanjem da će doživjeti užasnu sudbinu.<ref name="PikeVisionVariety">{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Stars Anson Mount, Ethan Peck Boldly Go Back to Franchise's Roots in New Series |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505160151/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}</ref> Jeffrey Hunter je prvi put prikazao Pikea u ''Originalnoj seriji'' kao "grubog, autoritativnog komandanta" kojeg je Mount opisao kao "Prvi čin Pikea... vrlo mladog čovjeka [koji je] vrlo samozadovoljan". Nasuprot tome, Mountov "drugi čin Pikea" je samouvjeren, saradljiv i empatičan. Jedan od voditelja serije showrunner Akiva Goldsman vjerovao je da je potreban "promišljeniji i savremeniji pristup" kako bi se izbjegla toksična muškost nekih prethodnih kapetana Zvjezdanih staza, a Mount je rekao da njegov Pike predstavlja "pravu muškost". Inspirisan Mountovim vlastitim stilom vođenja, Pikeove odaje uključuju kuhinju u kojoj on saziva ekipu, kuha za njih i gradi konsenzus.<ref name="PikePolygon">{{Cite web |last=Roth |first=Dylan |date=5. 5. 2022 |title=After 50 years, Captain Pike got the Star Trek show he deserves |url=https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505130224/https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}</ref> Pikeova frizura je bila naširoko komentirana, povlačeći poređenja s Elvisom Presleyem i naslovnim likom animirane serije Johnny Bravo, iznjedrivši razne internetske memove i vlastiti [[Twitter]] račun koji su vodili obožavatelji,<ref name="MountHairHeavy">{{Cite web |last=Pesola |first=Eric |date=11. 6. 2022 |title=The Surprise Star From 'Star Trek: Strange New Worlds' Is Known as Pike's Peak |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611182843/https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |archive-date=11. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}</ref><ref name="MountHairHeavy2">{{Cite web |last=Spelling |first=Ian |date=15. 6. 2022 |title=A Peek at the Many Peak Memes Devoted to 'Pike's Peak' |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616035837/https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}</ref> i nazivana je "najboljom frizurom na televiziji".<ref name="MountHairEW">{{Cite magazine |last=Romano |first=Nick |date=5. 5. 2022 |title=Anson Mount talks 'Strange New Worlds' and having TV's best hair quiff |url=https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505152431/https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Mount je uživao u ovome i pripisao je stil "guruu za kosu" Danielu Loscu.<ref name="MountHairHeavy2" /><ref name="MountHairEW" /> * [[Ethan Peck]] kao [[Spock]]:<br />Polu-vulkanac, polu-ljudski naučnik na Enterpriseu.<ref name="OfficialOrder" /> Serija istražuje borbu lika da bude prihvaćen među Vulkancima, kao i komplikovan odnos sa njegovom verenicom T'Pring.<ref name="Peck103THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=19. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Ethan Peck Discusses Initial "Nearly Unbearable" Weight of Playing Spock and Profound Fan Appreciation |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220519180537/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |archive-date=19. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> Ko-showrunner Henry Alonso Myers priznao je da su pisci nešto od Originalne serije tumačili drugačije od onoga što su fanovi ranije činili kako bi proširili T'Pringovu ulogu u ovoj fazi Spockovog života.<ref name="MyersTMPremiere" /> Peck je rekao da je "stalno provjeravao" s originalnim glumcem [[Leonard Nimoy|Leonardom Nimoyem]] koji je tumačio Spocka, ali je također želio "imati iskustvo kao Spock" i ne fokusirati se na konačni ishod za lik.<ref name="Peck103THR" /> * [[Jess Bush]] kao [[Christine Chapel]]:<br />Medicinska sestra na Enterpriseu.<ref name="CastReveal" /> Myers je smatrao da je portret lika u Originalnoj seriji proizašao iz "veoma različite koncepcije žene i braka i onoga što bi ljudi radili na svom poslu" koju moderna publika ne bi očekivala, te je nastojao ispričati nove priče inspirisane Bushovoj snazi.<ref name="MyersTMPremiereChanges" /> Bush je izjavila da lik ima "izrazitu suštinu", ali je također smatrala da ima prostora za istraživanje njene mladosti i pozadine; glumica se fokusirala na "suhu i sarkastičnu" ličnost lika i razvila to u smisao za [[humor]] za mlađu verziju. Serija istražuje prijateljstvo i potencijalnu romansu između Chapele i Spocka.<ref name="Bush107THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=16. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actress Jess Bush Talks Honor and Joy of Making Iconic Franchise Character Her Own |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616135724/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> * [[Christina Chong]] kao [[La'an Noonien-Singh]]:<br />Novoimenovana šefica sigurnosti Enterprisea,<ref name="CastReveal" /> čiju je porodicu ubio gušteroliki Gorn kada je bila dijete.<ref name="Perez104Inverse">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title=Star Trek writer explains a big Gorn canon twist in 'Strange New Worlds' |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526155117/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> Chong je opisala lik kao čuvan i koji se bori sa krivicom preživjelih, ali je primijetila da se ona otvara kako serija ide dalje i da posada Enterprisea postaje njena nova porodica. Funkcija šefa obezbjeđenja omogućava joj da zaštiti tu porodicu.<ref name="Chong104THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Christina Chong Discusses Her Heartbreaking Childhood Connection to La'an Noonien-Singh |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526130046/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> La'an je također potomak zlikovca Ricarda Montalbana iz ''Khanov bijes'',<ref name="Perez104Inverse" /><ref name="KhanConnection">{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=1. 2. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms Khan Link |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220202084257/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |archive-date=2. 2. 2022 |access-date=2. 2. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> i zbog toga je diskriminisana. Chong se pronašla u ovom aspektu lika jer je kao dijete bila maltretirana zbog svoje etničke pripadnosti.<ref name="Chong104THR" /> Ava Cheung igra mladog La'ana.<ref name="104WaWRecap">{{Cite web |author=Sue |date=26. 5. 2022 |title=SNW Recap s1e4: "Memento Mori" |url=https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526141540/https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Women at Warp}}</ref> * [[Celia Rose Gooding]] kao [[Nyota Uhura]]:<br />Kadet na Enterpriseu specijalizirana za [[Lingvistika|lingvistiku]].<ref name="CastReveal" /> Uprkos važnoj ulozi lika u franšizi Zvjezdanih staza, pisci su smatrali da o njoj ima još mnogo toga nepoznatog što bi se moglo istražiti osim što je samo oficir Zvjezdane flote.<ref name="MyersTMPremiereChanges" /><ref name="GoodingCB">{{Cite web |last=Lovett |first=Jamie |date=9. 6. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Celia Rose Gooding on Giving Uhura the Backstory She Deserves |url=https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610192301/https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |archive-date=10. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[ComicBook.com]]}}</ref> Kao jednu od svojih prvih televizijskih glumačkih uloga, Gooding se odnosila na Uhurina iskustva u seriji kao kadeta koji uči o Enterpriseu.<ref name="GoodingCB" /> Glumica je odabrala da zadrži sopstvenu podšišanu kosu radije nego da nosi periku koja odgovara prethodnim glumicama Uhure Nichelle Nichols i Zoe Saldaña jer je smatrala da obje predstavljaju "crnu ženstvenost" svog vremena, a mogla je i sa modernim izgledom.<ref name="GoodingTVLine">{{Cite web |last=Hatchett |first=Keisha |date=25. 4. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds Star Celia Rose Gooding: It Was 'Important for Me to Not Put a Wig On' as Uhura |url=https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213934/https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |archive-date=25. 4. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[TVLine]]}}</ref> * [[Melissa Navia]] kao [[Erica Ortegas]]: <br />Kormilarka Enterprajza,<ref name="CastReveal" /> kojeg je Navia opisala kao "visoko kvalifikovanog pilota [i] veterana... ona može da rukuje pištoljem i da se našali". Glumica je uporedila Ortegasa sa likom sledeće generacije, [[William Riker|Williamom Rikerom]], jednim od njenih omiljenih likova iz ''Zvjezdanih staza''.<ref name="NaviaHL">{{Cite web |last=Thompson |first=Avery |date=8. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' Star Melissa Navia: The Role Of Ortegas Was 'Meant To Happen' For Me |url=https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220608194309/https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |archive-date=8. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Hollywood Life]]}}</ref> Navia je radila s [[John Van Citters|Johnom Van Cittersom]]—potpredsjednikom upravljanja brendom Zvjezdanih staza u studiju CBS—i timom za grafiku pokreta, koji kreiraju ekran za Ortegasov kontrolni panel na setu, kako bi razumjeli kako precizno upravljati Enterpriseom.<ref name="NaviaVariety">{{Cite web |last=Vary |first=Adam B. |date=2. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Breakout Melissa Navia on Lt. Ortegas' Swordplay and Sexuality: 'Everybody Should Be a Bit Queer' |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702205436/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |archive-date=2. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}</ref> Ortegasovo prezime je referenca na originalni sadržaj Star Trek koji je uključivao navigatora po imenu Jose Ortegas.<ref name="OrtegasName">{{Cite tweet |number=1519312692120629248 |user=TrekCore |title=The 'Ortegas' name is quite likely an homage to the original #StarTrek pitch, which included a navigator named Jose Ortegas in the starship crew |author=TrekCore.com |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430112839/https://twitter.com/TrekCore/status/1519312692120629248 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live}}</ref><ref name="OrtegasName2">{{Cite tweet |number=1519320174712791042 |user=melissaCnavia |title=Can confirm! So, to the few who've been pointing out "but I don't personally know an Ortegas"... 200+ years in the future there is an Ortegas. Her first name is Erica. She is Latina. She is a helmsman. On May 5th, you'll meet her. Then you'll know an Ortegas. |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430113756/https://twitter.com/melissaCnavia/status/1519320174712791042 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live |last=Navia |first=Melissa}}</ref> * [[Babs Olusanmokun]] kao [[Joseph M'Benga]]: <br />glavni medicinski službenik Enterprajza,<ref name="CastReveal" /> koji tajno pokušava da izliječi svoju kćer Rukiju od rijetke bolesti.<ref name="Olusanmokun108Inverse">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' just fixed Star Trek canon — and set up a Season 2 villain |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220626172907/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |archive-date=26. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> M'Benga nije dobio ime u ''Originalnoj seriji'', ali se pominje kao Joseph u scenariju za neproizvedenu epizodu "Shol".<ref name="MBengaOriginalName">{{Cite web |last=Williams |first=Mike |date=5. 5. 2022 |title=A Short History Of Dr. M'Benga In The Star Trek Universe |url=https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505120133/https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[/Film]]}}</ref> Na posterima iz 2022. na konvenciji "Zvjezdane staze: Misija u Čikagu" lik je spominjan kao "Jabilo", ime koje se koristi u nekim ne-kanonskim romanima, ali su producenti ubrzo izjavili da je to netačno i da je ime Joseph na kraju korišteno u ''Čudnim novim svjetovima''.<ref name="IncorrectFullNames">{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=9. 4. 2022 |title=Update: M'Benga and Spock Full Names "Incorrect" on Mission Chicago Strange New Worlds Posters |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409202137/https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |archive-date=9. 4. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=TrekCore.com}}</ref><ref name="108TrekMovieReview">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=23. 6. 2022 |title=Recap/Review: 'Star Trek: Strange New Worlds' Gets Enchanted In "The Elysian Kingdom" |url=https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623172228/https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=7. 7. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> Olusanmokun je osjećao da "izrađuje nešto iznova" sa svojim portretom budući da se M'Benga pojavljuje samo u dvije epizode ''Originalne serije''.<ref name="Olusanmokun108THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=23. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actor Babs Olusanmokun Talks Classic Throwback Episode and Those Emotional Father-Daughter Moments |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623130314/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> * [[Bruce Horak]] kao [[Hemmer]]: <br />Glavni inžinjer, Hemmer je Aenar, albino podvrsta Andorijanaca koji se općenito prikazuju kao slijepi; Horak je slijep na jedno oko sa ograničenim vidom na drugo,<ref name="CastReveal" /> i prvi je legalno slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''.<ref name="Horak109Inverse">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=30. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' star reveals why [spoilers] had to die |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220701114532/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |archive-date=1. 7. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> Scenaristi su uvijek namjeravali da Hemmer umre u prvoj sezoni kao način da povećaju uloge u seriji jer je većina glavnih likova još uvijek živa u ''Originalnoj seriji''.<ref name="Myers110SR">{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=7. 7. 2022 |title=Henry Alonso Myers Interview: Star Trek Strange New Worlds |url=https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708035327/https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=[[Screen Rant]]}}</ref> Horaku je rečeno o tome kada je prvi put dobio ulogu i nadao se da će prvi lik izgraditi u "omiljenog obožavatelja". Uporedio je ulogu sa likom iz Ratova zvezda Obi-Wan Kenobi, koji je bio mentor mladom Uhuri.<ref name="Horak109Inverse" /> * [[Rebecca Romijn]] kao [[Una Chin-Riley]] / Broj jedan: <br />Prvi oficir Enterprisea i drugi u zapovjedništvu Pikeu,<ref name="OfficialOrder" /><ref name="CastReveal" /> lik je spominjan samo kao "Broj jedan" u Originalnoj seriji, ali je dobio ime Una Chin-Riley u nekoliko ne-kanonskih Star Trek romani; Strange New Worlds dovodi ovo ime u službeni kanon.<ref name="CastReveal" /> Serija potvrđuje da je Broj Jedan Ilirac, što je pisac Originalne serije D.C. Fontana ustanovio u romanu Vulkanova slava (1989), i otkriva da se Iliri genetski modificiraju. Ovo objašnjava zašto se broj jedan pojavljuje kao ljudi, dok Iliri viđeni u epizodi "Šteta" u "Zvjezdanim stazama: Enterprise" ne, a također je u skladu s opisom Ilira koji se bave "selektivnim uzgojem" u romanu Dijete dva svijeta Grega Coxa. Pisci Strange New Worlds-a vjerovali su da bi bilo zanimljivo da broj jedan bude u suprotnosti sa zakonima o anti-genetskim promjenama [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]].<ref name="Wolkoff103Inverse">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 5. 2022 |title=Is Number One an alien? 'Strange New Worlds' writer explains Illyrian canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220531195732/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |archive-date=31. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> ==Proizvodnja== ===Pozadina=== Kada je Alex Kurtzman, kokreator i izvršni producent serije ''Discovery'', zamolio Akivu Goldsmana da se pridruži seriji kao prateći producent, Goldsman je vjerovao – na osnovu internetskih glasina – da je to nastavak Originalne serije koji bi pratio USS ''Enterprise'' (NCC-1701) pod komandom kapetana Christophera Pikea. Bio je razočaran kada je otkrio da to nije slučaj,<ref name="GoldsmanWrapPremiere">{{Cite web |last=Svetkey |first=Benjamin |date=3. 5. 2022 |title=Akiva Goldsman on Creating Star Trek: Strange New Worlds |url=https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503225149/https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TheWrap}}</ref> i uz njegov nagovor ''Enterprise'' je predstavljen u finalu prve sezone.<ref name="SDCC2018InterviewBits">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=22. 7. 2018 |title=Recasting Spock, Pike's Command Style And More Season 2 Details From 'Star Trek: Discovery' Crew |url=https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818040511/https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |archive-date=18. 8. 2018 |access-date=23. 7. 2018 |website=TrekMovie.com}}</ref> Tada je [[Aaron Harberts]] želio istražiti lik Pikea, smatrajući da nije dovoljno predstavljen u ''Zvjezdanim stazama'', ali je bio manje zainteresiran za istraživanje člana posade ''Enterprisea'' [[Spock]]a zbog njegovih brojnih pojavljivanja u franšizi.<ref name="PikeSpock">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=11. 2. 2018 |title=Showrunners Talk Captain Pike and Spock in 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190724145156/https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |archive-date=24. 7. 2019 |access-date=14. 2. 2018 |website=Inverse}}</ref> Također je oklijevao da treći glumac pored [[Leonard Nimoy|Leonarda Nimoya]] ili [[Zachary Quinto]]a tumači lik.<ref name="THRPostS1">{{Cite web |last=Hayner |first=Chris E. |date=11. 2. 2018 |title=What That Enterprising Finale Twist Means for 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212214412/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |archive-date=12. 2. 2018 |access-date=14. 2. 2018 |website=The Hollywood Reporter}}</ref> Međutim, potvrđeno je da će Spock biti uključen u drugu sezonu u aprilu 2018.<ref name="FrakesEps">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=14. 4. 2018 |title=Jonathan Frakes Reveals Details On Second Episode Of 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180422050232/https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2/ |archive-date=22. 4. 2018 |access-date=16. 4. 2018 |website=TrekMovie.com}}</ref> [[Anson Mount]] je dobio ulogu Pikea,<ref name="Mount">{{Cite web |last=Ramos |first=Dino-Ray |date=9. 4. 2018 |title='Star Trek: Discovery' Adds Anson Mount In Key Role For Season 2 |url=http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180411123211/http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |archive-date=11. 4. 2018 |access-date=10. 4. 2018 |website=Deadline Hollywood}}</ref> a on je u julu otkrio da će Rebecca Romijn glumiti lik Broja jedan iz Originalne serije.<ref name="SDCC2018Deadline">{{Cite web |last=N'Duka |first=Amanda |date=20. 7. 2018 |title='Star Trek: Short Treks' Set On CBS All Access, 'Discovery' Season 2 Trailer Unveiled, Rebecca Romijn Joining The Cast – Comic-Con |url=https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721043724/https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Deadline Hollywood}}</ref> Mount i Romijn potpisali su jednogodišnje ugovore za seriju kao dio pokušaja producenata da bolje usklade Discovery sa širim kontinuitetom ''Zvjezdanih staza'' nego što je to bio slučaj u prvoj sezoni.<ref name="NoMountRomijnS3">{{Cite web |last1=Andreeva |first1=Nellie |last2=Patten |first2=Dominic |date=18. 3. 2019 |title='Star Trek: Discovery': Two Major New Characters To Exit At End Of Season 2 |url=https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190319014846/https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |archive-date=19. 3. 2019 |access-date=23. 3. 2019 |website=Deadline Hollywood}}</ref> U augustu je otkriveno da je Ethan Peck dobio ulogu Spocka.<ref name="Peck">{{Cite web |last=Nemetz |first=Dave |date=14. 8. 2018 |title=Star Trek: Discovery Finds Its Spock (!), Casts Ethan Peck to Play Iconic Role |url=https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180814212923/https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |archive-date=14. 8. 2018 |access-date=15. 8. 2018 |website=TVLine}}</ref> == Razvoj == {{Multiple image | align = left | direction = horizontal | footer = U ''Čudnim novim svjetovima'' glume [[Anson Mount]] kao Christopher Pike, [[Ethan Peck]] kao Spock i [[Rebecca Romijn]] kao Broj jedan, ponavljajući svoje uloge iz ''Discoveryja''. Njihovi likovi su se prvi put pojavili u ''Orginalnoj seriji''. | image1 = Anson Mount by Gage Skidmore.jpg | width1 = 140 | image2 = Ethan Peck by Gage Skidmore.jpg | width2 = 162 | image3 = Rebecca Romijn by Gage Skidmore.jpg | width3 = 169 }} U junu 2018, nakon što je postao jedini voditelj serije ''Discovery'', Kurtzman je potpisao petogodišnji ugovor sa CBS Television Studios da proširi franšizu ''Zvjezdanih staza'' izvan ''Discoveryja'' na nekoliko novih serija, mini serija i animiranih serija.<ref name="KurtzmanDeal">{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=19. 6. 2018 |title=Alex Kurtzman Sets Five-Year CBS TV Studios Pact, Will Oversee Expanded 'Star Trek' Universe |url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712051151/https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |archive-date=12. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Variety}}</ref> Mount je napustio ''Discovery'' nakon finala druge sezone, a fanovi su počeli da ga pozivaju da ponovi svoju ulogu u spin-off seriji smještenoj na ''Enterpriseu'', zajedno s Romijn i Peckom. Mount i Peck su pozitivno odgovorili na tu ideju.<ref name="MountSpinoff">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 4. 2019 |title=Anson Mount Responds To Fan Petition Calling For Star Trek Pike Series |url=https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190416053444/https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |archive-date=16. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}</ref><ref name="PeckSpinoff">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=25. 3. 2019 |title=Interview: Ethan Peck On Where Spock Is Headed In 'Star Trek: Discovery' ... And Maybe Beyond |url=https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327032334/https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |archive-date=27. 3. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}</ref> Mount je izjavio da je snimanje ''Discoveryja'' bilo teško i da bi njegov povratak uključivao "mnogo kreativnih razgovora",<ref name="MountSpinoff2">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=17. 4. 2019 |title=Anson Mount Open To Pike Show, But Returning To Star Trek Would Require "Creative Conversations" |url=https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419011436/https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}</ref> ali je kasnije dodao da nikada nije imao tako pozitivan odjek na svoj rad kao na ulogu Pikea, koji je " promijenio [njegov] život".<ref name="Mount101THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Anson Mount Discusses That Implied 2021 Insurrection Moment and NASA Letter to Crew |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505133150/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=The Hollywood Reporter}}</ref> Kurtzman je također izrazio interesovanje za tu ideju, rekavši: "Fanove smo čuli. Sve je moguće u svijetu Staza."<ref name="KurtzmanPostS2THR">{{Cite web |last=Bloom |first=Mike |date=18. 4. 2019 |title=How the 'Star Trek: Discovery' Finale Pulled Off the Franchise's Boldest Leap Yet |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419023639/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=20. 4. 2019 |website=The Hollywood Reporter}}</ref> Na Comic-Conu u San Diegu 2019. Kurtzman je najavio da će druga sezona prateće serije ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]'' uključivati tri kratka filma s glumcima ''Enterprisea''. Rekao je da je ovo način da se ti likovi i glumci vrate, ali da ih neće spriječiti da napreduju s kompletnom spin-off serijom.<ref name="SDCC2019Kurtzman">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=21. 7. 2019 |title=SDCC19: 'Short Treks' Season Two Detailed, Possible Pike/Spock Enterprise Series Teased |url=https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190722012106/https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |archive-date=22. 7. 2019 |access-date=6. 10. 2019 |website=TrekMovie.com}}</ref> U januaru 2020. Kurtzman je rekao da su počele aktivne rasprave o takvoj spin-off seriji i da je "bacao ideje naprijed-nazad" s Goldsmanom, koji je prešao sa produkcije ''Discoveryja'' na zajedničko vođenje ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]]''. Kurtzman je rekao da bi više volio da potencijalni spin-off bude tekuća, a ne mini serija i rekao je da bi mogao istražiti sedam godina između Discoverjeve druge sezone i nesreće koja je ozbiljno povrijedila Pikea u Originalnoj seriji.<ref name="KurtzmanPGJan2020">{{Cite web |last=Owen |first=Rob |date=16. 1. 2020 |title=Tuned In: Author Michael Chabon treks to 'Star Trek: Picard' |url=https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126090115/https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |archive-date=26. 1. 2020 |access-date=26. 1. 2019 |website=Pittsburgh Post-Gazette}}</ref> Kurtzman je ubrzo izjavio da su dvije nenajavljene serije ''Zvjezdanih staza'' u razvoju za [[CBS All Access]],<ref name="KurtzmanTCJan2020">{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=12. 1. 2020 |title=Star Trek's TV Universe Still Expanding; Kurtzman Reveals Two More Live-Action Series in the Works |url=http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200120002836/http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |archive-date=20. 1. 2020 |access-date=20. 1. 2020 |website=TrekCore.com}}</ref> a da je spin-off jedne od njih planiran za prikazivanje u martu.<ref name="WGTCReportMar2020">{{Cite web |last=Bone |first=Christian |date=11. 3. 2020 |title=Captain Pike Star Trek Spinoff Series Reportedly In Development |url=https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316081515/https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |archive-date=16. 3. 2020 |access-date=16. 3. 2019 |website=We Got This Covered}}</ref><ref name="GWWReportMar2020">{{Cite web |last=Kaya |first=Emre |date=16. 3. 2020 |title=Exclusive: Captain Pike 'Star Trek: Discovery' Spin-Off Series in the Works |url=https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317093015/https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |archive-date=17. 3. 2020 |access-date=17. 3. 2019 |website=Geeks WorldWide}}</ref> CBS All Access je službeno naručio serijal ''Čudni novi svjetovi'' u maju 2020, a potvrđeno je da će Mount, Romijn i Peck ponovo igrati svoje uloge.<ref name="OfficialOrder" /> Potvrđeno je da Kurtzman i Goldsman budu izvršni producenti zajedno sa svojim kolegama producentom ''Zvjezdanih staza'' [[Jenny Lumet]], [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]], [[Heather Kadin]] i [[Aaron Baiers|Aaronom Baiersom]] iz Kurtzmanove produkcijske kuće [[Secret Hideout]], [[Frank Siracusa|Frankom Siracusom]], [[John Weber|Johnom Weberom]] i [[Rod Roddenberry|Rodom Roddenberryjem]] (sinom tvorca ''Zvjezdanih staza'') i [[Trevor Roth]]om iz [[Roddenberry Entertainment]]a. [[Akela Cooper]] i [[Davy Perez]] su postavljeni za ko-izvršne producente.<ref name="OfficialOrder" /><ref name="FilmingCast" /> Goldsman je napisao scenario za prvu epizodu serije na osnovu priče koju je napisao sa Kurtzmanom i Lumetom, a postavljen je kao voditelj serije zajedno sa Myersom. Goldsman bi također ostao izvršni producent i voditelj serije Picard.<ref name="OfficialOrder" /> Myers se našalio da se "Kavez" (1965), prva pilot epizoda Originalne serije u kojoj glume isti glavni likovi kao ''Strange New Worlds'', može smatrati i pilotom za novu seriju, što je čini "najdužim pilotom" koji je prehodio prikazivanju serije u historiji televizije".<ref name="LongestPilotPickup">{{Cite web |last=Comtois |first=James |date=8. 9. 2020 |title=Star Trek: Strange New Worlds, 'The Longest Pilot-to-Series Pickup' Ever, Returns to TOS' Episodic Roots |url=https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914200822/https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |archive-date=14. 9. 2020 |access-date=15. 9. 2020 |website=SyFy Wire}}</ref> U septembru 2020, [[ViacomCBS]] je objavio da će [[CBS All Access]] biti proširen i rebrendiran u [[Paramount+]] u martu 2021.<ref name="ParamountPlus">{{Cite web |last=Graham |first=Megan |date=15. 9. 2020 |title=CBS All Access streaming service is getting a new name: Paramount+ |url=https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200917034639/https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |archive-date=17. 9. 2020 |access-date=17. 9. 2020 |website=CNBC}}</ref> Izvještava se da je druga sezona ''Čudnih novih svjetova'' u razvoju u novembru 2021.<ref name="S2Report">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff--> |date=1. 11. 2021 |title=Report: 'Star Trek: Strange New Worlds' Planning Production For Season 2 |url=https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101174606/https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |archive-date=1. 11. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> što je reditelj ''Zvjezdanih staza'' [[Jonathan Frakes]] potvrdio mjesec dana kasnije.<ref name="FrakesDec2021SR">{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=23. 12. 2021 |title=Jonathan Frakes Interview: Star Trek Discovery Season 4 |url=https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211223185747/https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |archive-date=23. 12. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=Screen Rant}}</ref> Paramount+ je zvanično objavio narudžbu za drugu sezonu u januaru 2022.<ref name="STUJan2022">{{Cite web |last=Andreeva |first=Nellie |date=18. 1. 2022 |title='Star Trek' Universe News: 'Discovery', 'Strange New Worlds' & 'Lower Decks' Renewed, 'Picard' Gets Season 2 Premiere Date |url=https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119000127/https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |archive-date=19. 1. 2022 |access-date=19. 1. 2022 |website=Deadline Hollywood}}</ref> Goldsman je izrazio nadu da će se serija nastaviti sve dok ne sustigne događaje iz Originalne serije,<ref name="Goldsman110Deadline">{{Cite web |last=Patten |first=Dominic |date=7. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Co-Creator Akiva Goldsman On Season 1 Throwback Finale, Crossovers & Where It All Could End |url=https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707215704/https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Deadline Hollywood}}</ref> a Mount je rekao da je voljan nastaviti seriju sve dok fanovi ne osjete da je Pike na istom nivou kao i prethodni kapetani ''Zvjezdanih staza'' [[James T. Kirk]] i [[Jean-Luc Picard]].<ref name="Mount110Esquire">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=7. 7. 2022 |title=Anson Mount Sets a High Bar |url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708034622/https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Esquire}}</ref> Myers je u julu 2022. rekao da su počele rane rasprave o trećoj sezoni, objašnjavajući da sezona nije službeno naručena, ali su je planirali zbog količine vremena potrebnog za pripremu za produkciju.<ref name="MyersS3Jul2022">{{Cite web |last=Joest |first=Mick |date=7. 7. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Discusses Those Surprise Appearances, Plus The Latest On Potential Season 3 |url=https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707184003/https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=CinemaBlend}}</ref> Goldsman je u martu 2023. otkrio da će snimanje treće sezone uskoro početi,<ref name="GoldsmanMar2023">{{Cite web |last=Kaplan |first=Rebecca Oliver |date=21. 3. 2023 |title=Akiva Goldsman Says Star Trek: Strange New Worlds Is Boldly Going for a Season 3 |url=https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322085036/https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |archive-date=22. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=MovieWeb}}</ref> a Paramount+ je službeno objavio redoslijed sezone sedmicu kasnije.<ref name="S3Order">{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=28. 3. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds,' 'Lower Decks' Renewed at Paramount+, Set Summer Premieres |url=https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328193124/https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |archive-date=28. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Variety}}</ref> Produkcija je odgođena zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023.<ref name="WritersStrikeDelay">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=25. 5. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms WGA Strike Has Delayed Season 3 Production Start |url=https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230526004927/https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |archive-date=26. 5. 2023 |access-date=26. 5. 2023 |website=TrekMovie.com}}</ref> === Pisanje scenarija === Kurtzman je smatrao da je publika prvenstveno odgovorila na "nemilosrdni optimizam" Pikea, Spocka i Broja jedan u ''Discovery'', i rekao je da će ''Čudni novi svjetovi'' istražiti kako Pike ostaje optimistični vođa uprkos tome što je saznao svoju tragičnu budućnosti tokom druge sezone ''Discoveryja''.<ref name="KurtzmanContendersAug2020">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=17. 8. 2020 |title=Entire Second Season Of 'Star Trek: Short Treks' Now Streaming For Free As Part Of Emmy Campaign |url=https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200820091046/https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |archive-date=20. 8. 2020 |access-date=22. 8. 2020 |website=TrekMovie.com}}</ref> Myers je želio da iskoristi svoje vlastito iskustvo u komediji kako bi serijal bio laganiji od dramatičnijih serija ''Discovery'' i ''Picard'',<ref name="MyersInversePremiere">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Strange New Worlds' showrunner unpacks 3 ways it changes Star Trek canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505143112/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Inverse}}</ref> osjećajući da je svrha serije da nastavi optimistične poruke Originalne serije. Bilo mu je važno da istraži trenutna društvena i politička pitanja u seriji, kao što su imali svi prethodni projekti ''Zvjezdanih staza'',<ref name="MyersTMPremiere" /> i da zanemari elemente karakterizacije iz Originalne serije koji više nisu bili prikladni, kao što je prikaz ženskih likova u korist modernijeg pristupa.<ref name="MyersTMPremiereChanges">{{Cite web |last=Ulster |first=Laurie |date=1. 5. 2022 |title=Interview: 'Strange New Worlds' Co-Showrunner Henry Alonso Meyers On Updating 'Star Trek' Characters |url=https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220501212739/https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |archive-date=1. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> Nakon što je radila kao generalni naučni savjetnik na ''Discoveryju'' i drugim serijama ''Zvjezdanih staza'' na Paramount+, astrofizičarka [[Erin Macdonald]] učinila je isto za ''Čudne nove svjetove''. Rekla je da je svaka serija na "spektru od nauke do fantastike", a njena uloga je uglavnom bila da pomogne piscima da uklone "salatu od riječi" iz naučnih objašnjenja i da podesi druge dijaloge kako bi osigurali korištenje ispravnih naučnih izraza.<ref name="MacdonaldJul2022">{{Cite web |last=Miller |first=Melissa T. |date=28. 7. 2022 |title=Star Trek's Science Advisor Works on All the Franchise's Current Shows |url=https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220728150944/https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |archive-date=28. 7. 2022 |access-date=21. 8. 2022 |website=Nerdist}}</ref> {{quote box|width=35%|align=right|quote=""Radićemo samostalne epizode. Biće emocionalne serijalizacije. Biće dva dijela. Biće većih lukova radnje. Ali to se zaista vraća na model vanzemaljca sedmice, planete sedmice, izazova-na-brodu-sedmice." —Izvršni producent Alex Kurtzman o staromodnom pripovijedanju serije<ref name="KurtzmanContendersAug2020" />}} Goldsman je rekao da je serija bila epizodičnija od ''Discoveryja'' i ''Picarda'', što je stil bliži ''Originalnoj seriji'', iako koristi prednost serijaliziranog pripovijedanja za razvoj lukova likova.<ref name="SNWEpisodic">{{Cite web |last=Holloway |first=Daniel |date=15. 5. 2020 |title=New 'Star Trek' Series Featuring Spock and Pike Will Be 'Optimistic and More Episodic,' Creators Say |url=https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516022322/https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |archive-date=16. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2019 |website=Variety}}</ref> Myers je elaborirao da su pisci htjeli unijeti "moderni senzibilitet karaktera" u ''Zvjezdane staze'' na način na koji su se uvijek pričale priče o ''Zvjezdanim stazama''. To je brod i putuje u čudne nove svjetove, a mi ćemo pričati velike ideje o naučnofantastičnim avanturama u epizodnom modu. Tako da imamo prostora da upoznamo nove vanzemaljce, vidimo nove brodove, posjetimo nove kulture."<ref name="SNWStarTrekDay2020">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=8. 9. 2020 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Will Reveal Number One's "Mind-Blowing" Backstory |url=https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200911231636/https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |archive-date=11. 9. 2020 |access-date=12. 9. 2020 |website=TrekMovie.com}}</ref> Budući da serija ima samo 10 epizoda po sezoni, za razliku od 20 ili više epizoda koje su imale sezone drugih serija ''Zvjezdanih staza'', producenti su smatrali da ''Čudni novi svjetovi'' nisu u stanju "samo [probati] različite stvari" i umjesto toga su željeli pokazati svoj puni potencijal dajući svakoj epizodi "dramatično" drugačiji žanr i ton.<ref name="MyersInversePremiere" /> Goldsman je rekao da je ovo jedina serija na kojoj je radio a u kojoj je želio da ima duplo veći broj epizoda, jer su pisci morali odbaciti 10 dobrih ideja po epizodi za svakih 10 odabranih za sezonu.<ref name="GoldsmanMoreEps">{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=19. 5. 2023 |title=Strange New Worlds' 10 Episode Seasons Aren't Enough, Says Showrunner |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230519190347/https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |archive-date=19. 5. 2023 |access-date=30. 7. 2023 |website=Screen Rant}}</ref> === Glumačka postava === Anson Mount, Ethan Peck i Rebecca Romijn glume u seriji, ponavljajući svoje uloge Christophera Pikea, Spocka i Une Chin-Riley / Broj jedan iz ''Discoveryja''.<ref name="OfficialOrder" /> Njihovi likovi su prvi put predstavljeni u filmu "The Cage", u kojem su glumili [[Jeffrey Hunter]] kao Pike, [[Leonard Nimoy]] kao Spock i [[Majel Barrett]] kao Broj jedan.<ref name="Mount" /><ref name="SNWEpisodic" /> [[Babs Olusanmokun]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Jess Bush]] i [[Melissa Navia]] najavljene su kao dodatni redovni glumci u seriji s početkom snimanja.<ref name="FilmingCast" /> Njihove uloge otkrivene su u septembru 2021. Bush je dobila ulogu lika [[Christina Chapel|Christine Chapel]], Gooding je preuzela ulogu [[Nyota Uhura|Nyote Uhura]] od [[Nichelle Nichols]], a Olusanmokun je zamijenio [[Booker Bradshaw|Bookera Bradshawa]] kao [[Joseph M'Benga|Josepha M'Benga]]. Chong i Navia su glumili nove likove [[La'an Noonien-Singh]] i [[Erica Ortegas]], a [[Bruce Horak]] je dobio ulogu Hemmera.<ref name="CastReveal">{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=8. 9. 2021 |title=Meet The Cast Of 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081814/https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}</ref><ref name="CastReveal2">{{Cite web |last=Burt |first=Kayti |date=9. 9. 2021 |title=Star Trek's Most Underserved Characters Will Be Back in Strange New Worlds |url=https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081720/https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=Den of Geek}}</ref> Horak je bio prvi slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''. Rekao je da Hemerova smrt kasno u prvoj sezoni neće biti kraj njegovog učešća u seriji;<ref name="HorakOC">{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=30. 6. 2022 |title=Interview (With Spoilers): Star Trek's First Blind Actor on Cancer, Family and Facing Death |url=https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630163433/https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |archive-date=30. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Original Cin}}</ref> Horak se vratio kao lik u drugoj sezoni za gostujuću ulogu.<ref name="HorakS2">{{Cite web |last=Donaldson |first=Mark |date=20. 7. 2023 |title=Star Trek Strange New Worlds Season 2 Episode 6 Ending Explained |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20230731015905/https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |archive-date=31. 7. 2023 |access-date=31. 7. 2023 |website=Screen Rant}}</ref> === Dizajn === Rad na dizajnu započeo je u augustu 2020.<ref name="SNWStarTrekDay2020" /> s [[Jonathan Lee|Jonathanom Leejem]] kao dizajnerom produkcije.<ref name="SNWStarTrekDay2021">{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=13. 9. 2021 |title=Pike's Kitchen, Spock's Love, And More Revealed From 'Star Trek: Strange New Worlds' Panel |url=https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210914012200/https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |archive-date=14. 9. 2021 |access-date=19. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}</ref> Myers je rekao da su pristupili seriji kao da kreator ''Zvjezdanih staza'' [[Gene Roddenberry]] pravi [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnu seriju]] sa modernom tehnologijom i efektima, zadržavajući elemente dizajna iz 1960-ih koji su i dalje funkcionisali za savremeni projekat, a izbjegavajući dijelove koji su izgledali "jeftino". On je ovo uporedio sa prvim filmom ''[[Zvjezdane staze: Film|Zvjezdanih staza]]'', koji je također koristio svoj budžet i resurse da proširi originalne dizajne.<ref name="MyersTMPremiere" /> Mount je rekao da su kompleti imali "moderni izgled iz sredine stoljeća. Postoje neki komadi koje biste mogli pronaći u super luksuznoj verziji Macy'sa iz 1967. Zadržava onu cool vibru iz 60-ih, ali na ažuriran način".<ref name="Mount101THR" /> Setovi ''Enterprisea'' za ''Čudne nove svjetove'' ažurirani su u odnosu na ''Discovery'',<ref name="GoldsmanApr2021">{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=12. 4. 2021 |title='Star Trek' Showrunner Discusses 'Strange New Worlds' Plan, Evolving Q for 'Picard' |url=https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412180517/https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |archive-date=12. 4. 2021 |access-date=13. 4. 2021 |website=The Hollywood Reporter}}</ref> kao što je set komandnog mosta kompaktniji i bliži veličini originalne serije. Setovi su dizajnirani da funkcionišu kao praktičan zvjezdani brod, uključujući pokretne komponente i unaprijed programiranu grafiku monitora koja je reagovala na glumce,<ref name="SNWStarTrekDay2021" /> i praktičan ekran za prikaz koji zamjenjuje vizualne efekte koje je ''Discovery'' koristio. Lee je želio da se most osjeća "toplije" od ''Discoveryjeve'' hladne plave i zelene palete, posebno koristeći boje grafike monitora na setu da bi to postigao.<ref name="EnterpriseVarietyAug2022">{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=3. 8. 2022 |title=How the Starship Enterprise Was Redesigned for 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220803191606/https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |archive-date=3. 8. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=Variety}}</ref> Inženjering, trpezarija i kompleti teretnog prostora su prošireni tehnologijom virtuelne proizvodnje.<ref name="VirtualProductionAC">{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=23. 6. 2022 |title=Boldly Going Virtual with Star Trek: Strange New Worlds |url=https://ascmag.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623095432/https://theasc.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=American Cinematographer}}</ref> Rekviziti su također redizajnirani od ''Discoveryjevih'': faseri, trikorderi i komunikatori imaju "retro" izgled bliži onima iz Originalne serije.[<ref name="MissionChicago2022TMProps">{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=9. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Props Revealed At Star Trek: Mission Chicago |url=https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410025028/https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |archive-date=10. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> [[Bernadette Croft]] je postavljena za kostimografkinju serije nakon što je radila kao asistent na ''Discoveryju''.<ref name="CroftInverse">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=20. 5. 2022 |title=53 years later, Star Trek rebooted the miniskirt uniform — with a gender-neutral twist |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521195230/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Inverse}}</ref> Uniforme Zvjezdane flote su ažurirane u odnosu na one koje smo vidjeli u ''Discoveryju'',<ref name="GoldsmanApr2021" /> a Mount ih je nazvao "svijetom razlike u odnosu na ''Discoveryjeve'' uniforme. One su mnogo više opraštale... više kao povratak."<ref name="Mount101THR" /> zadržati primarne boje kostima iz Originalne serije (zlatna za oficire komande i kontrole, plava za naučne oficire i crvena za komunikacije, inženjering, sigurnost i taktiku). Svaka divizija ima oznake koje se pojavljuju na njihovoj znački Zvjezdane flote, a one su dodane kao uzorak na ramenima i rukama.<ref name="UniformsTMFeb2022">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie Editors --> |date=28. 2. 2022 |title=Get A Closer Look At The 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet Uniforms |url=https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228213045/https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |archive-date=28. 2. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> Uniforma se smatra i standardnom tunikom i dužom jaknom koja ima sličan izgled uniformama u stilu mini suknje koje nose glumice u Originalnoj seriji. Croft je želio da izbegne "pretjeranu seksualizaciju“ dizajna mini suknje, ali Romijn ju je ohrabrio da napravi prikladniju verziju jer "možeš učiniti da izgleda opasno, možeš da se boriš (u njoj), možeš da uradiš šta god trebaš u haljini". Serijalna verzija minice je rodno neutralna i glumci odlučuju da li je nose ili će nositi tuniku.<ref name="CroftInverse" /> Tunika dr. M'Benge je svijetloplava i ima preklop sprijeda kako bi se približio izgledu modernog pilinga,<ref name="MissionChicago2022TCProps">{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |title=Star Trek: Strange New Worlds Prop & Costume Exhibit – April 2022 |date=16. 4. 2022 |last=<!-- TrekCore Staff --> |type=Video |publisher=TrekCore.com |access-date=10. 5. 2022 |via=[[YouTube]] |archive-date=10. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220510034847/https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |url-status=live }}</ref> dok je također inspirisan kostimima koje je nosio dr. [[Leonard McCoy]] [[DeForest Kelley|DeForesta Kelleya]] u Originalnoj seriji. Sestra Chapel nosi bijeli kombinezon koji je sličan medicinskim uniformama koje se nose u ''Discoveryju''. Članovi gostujućeg tima preko uniformi nose sivi sako koji je omaž jaknama koje se nose u "Kavezu". Jakne imaju okrugli dio na ramenu koji je inspirisan kostimom koji je nosio [[William Shatner]] kao [[James T. Kirk]] u filmu ''[[Zvjezdane staze 2: Khanov bijes|Khanov bijes]]'' (1982).<ref name="CroftInverse" /> Čizme koje oficiri nose kreirao je dizajner cipela [[John Fluevog]] kao futurističkiju verziju "čizama u kubanskom stilu" iz Originalne serije. Kožne čizme imaju metalnu delta obilježje Zvjezdane flote na gležnju.<ref name="FluevogSpace">{{Cite web |last=Spry |first=Jeff |date=27. 4. 2022 |title=Beam up these 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet boots from designer John Fluevog |url=https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429045407/https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |archive-date=29. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=Space.com}}</ref> [[Legacy Effects]] obezbjedio je vanzemaljske proteze za seriju i uveo nove vanzemaljske vrste u skoro svaku epizodu.<ref name="MissionChicago2022">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=17. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Panel Talks New Aliens, Expanding The Enterprise, Time Travel, And More |url=https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419002748/https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |archive-date=19. 4. 2022 |access-date=19. 4. 2022 |website=TrekMovie.com}}</ref> Po Goldsmanovom zahtjevu, Legacy je redizajnirao protezu za Spockove uši i obrve kako bi bili bliži onima korištenim na Nimoyu u "Kavezu" nego onima iz ''Discoveryja''.<ref name="SpockProstheticsVariety">{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=15. 6. 2022 |title=Ethan Peck Shaved His Eyebrows to Play Spock on 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615200316/https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |archive-date=15. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Variety}}</ref> Također su napravljena podešavanja kako bi bolje pristajala Peckovom licu, kao što je manji ugao obrva u odnosu na Nimoyovo.<ref name="SpockProstheticsIW">{{Cite web |last=Desowitz |first=Bill |date=24. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Making Spock Look Like Spock |url=https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220624205143/https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |archive-date=24. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=IndieWire}}</ref> Šef odjela za protetiku [[Chris Bridges]] uvjerio je Pecka da obrije obrve, što je Peck odlučio da ne radi na ''Discoveryju'', kako bi poboljšao proces nanošenja protetike i smanjio vrijeme potrebno sa dva sata na 72 minute.<ref name="SpockProstheticsVariety" /> Tim za šminkanje i kosu radio je na Spockovoj frizuri i zaliscima, stvarajući varijaciju Nimoyovog izgleda koja je bolje pristajala Peckovom licu.<ref name="SpockProstheticsIW" /> Uvodnu sekvencu naslova napravio je kreativni studio [[Picturemill]].<ref name="Picturemill">{{Cite web |last=<!-- Brief Staff --> |date=6. 5. 2022 |title=Picturemill Lights Up the Enterprise for 'Strange New Worlds' |url=https://brief.promax.org/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706021631/https://brief.promax.org/index.php/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |archive-date=6. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Promax Awards}}</ref> Počinje "početnom sekvencom" ''Enterprisea'' u kojoj brod postaje osvijetljen, a Mount daje monolog "Svemir: posljednja granica..." koji je također korišten za Originalnu seriju i Sljedeću generaciju. Zatim slijede vizuali ''Enterprisea'' koji leti kroz različite međuzvjezdane lokacije i posjećuje naslovne "čudne nove svjetove". Sekvenca je slična "naslovnoj sekvenci u istraživačkom stilu" iz Voyagera.<ref name="Picturemill" /><ref name="OpeningTitles">{{Cite web |last=<!-- TrekCore Staff --> |date=29. 4. 2022 |title=Watch the Star Trek: Strange New Worlds Opening Credits! |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430110413/https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |archive-date=30. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |website=TrekCore.com}}</ref> === Snimanje === Serija se snima na CBS Stages Canada u [[Mississaugi]], [[Ontario]], pod radnim naslovom ''Lily i Isaac''.<ref name="FilmingStart">{{Cite web |last=Pitt |first=Alison |date=15. 2. 2021 |title=Star Trek: Strange New Worlds due to start filming at CBS Studios Canada this week |url=https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215201909/https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |archive-date=15. 2. 2021 |access-date=27. 2. 2021 |website=Daily Star Trek News}}</ref> Voditelji emisije ohrabrili su režisere da unesu jedinstven izgled i ton u svaku epizodu kako bi istakli epizodni pristup serije.<ref name="MissionChicago2022" /> [[Paramount Pictures|Paramount+]] izgradio je video zid kako bi omogućio virtuelnu produkciju serije, zasnovanu na StageCraft tehnologiji korištenoj u Disney+ seriji [[Mandalorian]].<ref name="VideoWall">{{Cite web |last=Snowden |first=Scott |date=20. 11. 2020 |title='Star Trek: Discovery' borrows from 'The Running Man' in season 3, episode 6 'Scavengers' |url=https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120172057/https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |archive-date=20. 11. 2020 |access-date=4. 1. 2021 |website=[[Space.com]]}}</ref>]<ref name="PixomondoVolume">{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=16. 7. 2021 |title=On The Walls: Virtual Production for Series Shooting - The American Society of Cinematographers |url=https://ascmag.com/articles/on-the-walls |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717070021/https://ascmag.com/articles/on-the-walls |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[American Cinematographer]]}}</ref> Novi virtuelni set u Torontu je izgradila kompanija za vizuelne efekte [[Pixomondo]], a sadrži LED volumen od 270 stepeni 21 m x 9,1 m u obliku potkovice sa dodatnim LED panelima na plafonu za pomoć pri osvetljenju . Tehnologija koristi softver za igru [[Unreal Engine]] za prikaz kompjuterski generisane pozadine na LED ekranima u realnom vremenu tokom snimanja;<ref name="PixomondoVolume" /> dodatna snimanja koja podržavaju ove vizuelne efekte odvijala su se u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].<ref name="NewMexicoFilming">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 7. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Filming In New Mexico For VFX |url=https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717055625/https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> === Muzika === Do decembra 2020. kompozitor [[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]] i [[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]], Jeff Russo, razgovarao je o ''Čudnim novim svjetovima'' s Kurtzmanom, uključujući i način na koji to „treba tretirati muzički“, ali da li će Russo biti uključen u partituru spin-offa tek treba da se utvrdi.<ref name="RussoInverseDec2020">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=16. 12. 2020 |title=Star Trek Composer Teases Picard Season 2, Discovery Season 4, and More |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201216135959/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |archive-date=16. 12. 2020 |access-date=24. 12. 2020 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> U februaru 2022. otkriveno je da je Russo napisao muziku za glavne naslove za seriju, dok je [[Nami Melumad]] komponovala ostatak muzike. Melumad je ranije komponovala muziku za [[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]] i epizodu [[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratkih staza]],<ref name="Composers">{{Cite web |last=<!-- filmmusicreporter --> |date=11. 2. 2022 |title=Nami Melumad Scoring Paramount+'s 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220212034106/https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=12. 2. 2022 |access-date=12. 2. 2022 |website=Film Music Reporter}}</ref><ref name="MelumadFeb2022">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 2. 2022 |title=Composer Nami Melumad Talks About Her "Cinematic" Score For 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216023849/https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=16. 2. 2022 |access-date=16. 2. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> i pristupila je svakoj epizodi kao da je u pitanju igrani film.<ref name="MelumadFeb2022" /> Russova glavna tema je moderna adaptacija originalne teme Zvjezdanih staza [[Alexander Courage|Alexandera Couragea]],<ref name="OpeningTitles" /> i uključuje teremin kao način da se nagovijesti Courageov vokalni aranžman teme.<ref name="MusicST">{{Cite AV media |url=https://startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |title=Watch: The Music of Star Trek: Strange New Worlds |type=Video |publisher=[[StarTrek.com]] |access-date=7. 7. 2022 |archive-date=7. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707035755/https://www.startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |url-status=live }}</ref> Album sa soundtrackom za prvu sezonu je izdao [[Lakeshore Records]] u digitalnoj formi 28. aprila 2023. godine.<ref name="S1Soundtrack">{{Cite web |last=<!-- filmmusicreporter --> |date=20. 4. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Soundtrack Album Details |url=http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422041827/http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |archive-date=22. 4. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Film Music Reporter}}</ref> == Također pogledajte == * [[Zvjezdane staze]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://startrek.com/shows/star-trek-strange-new-worlds}} * [https://www.paramountplus.com/shows/star-trek-strange-new-worlds/ ''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''] na [[Paramount+]] * {{IMDb title}} {{Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi}} {{Zvjezdane staze}} [[Kategorija:Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Animirane serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Zvjezdane staze (TV-serije)]] eai0ih7h1j91gketa2buxtnbqqs1bif Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3922927 3921998 2026-08-30T11:11:29Z Tulum387 155909 Započeta dorada članka Webometrija. Nastaviti sa historijatom, razvojem, metodologijom i sl. 3922927 wikitext text/x-wiki '''[[Webometrija]]''' (engl'':'' ''webometrics'') područje je informatičke nauke koje se bavi kvantitativnim proučavanjem različitih aspekata [[World Wide Web|World Wide Weba]], uključujući njegovu strukturu, sadržaj, korištenje i povezanost web resursa. Razvila se primjenom metoda [[Bibliometrija|bibliometrije]] i [[Informetrija|informetrije]] na [[Internet|web]], uz korištenje metoda iz analize mreža, računarstva i drugih područja. U širem okviru webometrija je povezana s [[Kibermetrija|kibermetrijom]], koja obuhvata šire kvantitativno proučavanje informacijskih resursa, struktura i [[tehnologija]] na internetu.<ref>{{cite journal|last=Björneborn|first=Lennart|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=2004|title=Toward a basic framework for webometrics|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1216–1227|doi=10.1002/asi.20077}}</ref> Naziv webometrija u naučnu literaturu uveli su [[Tomas C. Almind]] i [[Peter Ingwersen]] 1997. u radu ''Informetric Analyses on the World Wide Web: Methodological Approaches to 'Webometrics''', objavljenom u časopisu ''Journal of Documentation''. Autori su u tom radu razmatrali mogućnost primjene informetrijskih metoda na World Wide Web i prikazali istraživanje koje je obuhvatilo podatke o webu [[Danska|Danske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]].<ref>{{cite journal|last=Almind|first=Tomas C.|last2=Ingwersen|first2=Peter|year=1997|title=Informetric analyses on the World Wide Web: Methodological approaches to 'Webometrics'|journal=Journal of Documentation|volume=53|issue=4|pages=404–426|doi=10.1108/EUM0000000007205}}</ref> Webometrija se u naučnoj literaturi razvijala kao dio šireg područja informetrije, uz snažnu povezanost s bibliometrijom. Mike Thelwall i Liwen Vaughan navode da webometrija obuhvata doprinose [[Računarska nauka|informacijske nauke]], [[Računarstvo|računarstva]] i statističke [[Fizika|fizike]], dok se njena [[metodologija]] naročito oslanja na bibliometrijske pristupe.<ref>{{cite journal|last=Thelwall|first=Mike|last2=Vaughan|first2=Liwen|year=2004|title=Webometrics: An introduction to the special issue|journal=Journal of the American Society for Information Science and Technology|volume=55|issue=14|pages=1213–1215|doi=10.1002/asi.20076}}</ref> '''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.<ref>{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}</ref> Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.<ref>{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.<ref>{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}</ref> Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.<ref>{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.<ref>Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.</ref> == Nastanak i objavljivanje == Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).<ref>Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.</ref> Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.<ref>{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers"|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}</ref><ref>[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]</ref> U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].<ref>{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}</ref> ''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.<ref>{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.<ref>Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]</ref> U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju. == Književni oblik == ''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.<ref>https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther</ref> Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.<ref>https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130</ref> Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju. Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.<ref>https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf</ref> Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine. == Struktura romana == Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize. U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje. Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti. == Sadržaj == Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama. Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom. Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu. Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote. Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate. Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak. Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku. Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe. Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos. Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire. Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi. == Likovi == === Verter === Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos. Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav. Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja. Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti. === Lota === Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama. Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu. Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti. === Albert === Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama. Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos. Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost. === Vilhelm === Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete. Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom. === Priroda === Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja. Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika. Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element. === Umjetnost i književnost === Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem. Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života. Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje. Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti. == Društvena kritika == Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka. Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima. Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju. == Tematske odrednice == Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma. Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu. Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti. == Književni kontekst == ''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi. Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja. Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka. == Jezik i stil == Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija. Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji. Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava. == Kritika, prijem i uticaj == Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen. U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.<ref>https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50</ref> U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv. Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja. Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva. == Uticaj na književnost i kulturu == ''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka. Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca. Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava. == Značaj == Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike. Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti. Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.<ref>Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.</ref> == Također pogledajte == * [[Johann Wolfgang von Goethe]] * [[Sturm und Drang]] * [[Njemačka književnost]] * [[Epistolarni roman]] * [[Sentimentalizam]] == Literatura == Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984. Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007. Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470. https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910 '''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.<ref>Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, <nowiki>https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</nowiki></ref> U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]]. U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa. Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.<ref>Kodrić, Sanjin. "Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima)."</ref> == Naziv i terminologija == Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta. U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora. U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.<ref name=":02">Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.</ref> Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima. == Historijat discipline == Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski. U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.<ref>Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?</ref> Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja. Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}</ref> == Predmet proučavanja == Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima. Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine. Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva. == Bosnistika kao interdisciplinarno područje == U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom. Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta. === Jezička i filološka bosnistika === Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]]. Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička. Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika. Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja. Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine. Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument. Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost. === Historijska bosnistika === Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir. U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda. Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju. Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini. Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo. Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima. === Antropološka i etnološka bosnistika === Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju. Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome. Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija. === Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika === Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces. Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta. == Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore == Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.<ref>{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}</ref> Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.<ref>{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}</ref> == Bosnistika kao međunarodno područje == Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.<ref name=":12">Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.</ref><ref>Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.<ref>Harvard University. Department of Slavic Languages & Literatures.</ref> Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.<ref>{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.<ref>{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.<ref>{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}</ref> U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.<ref name=":12" /><ref name=":02" /> == Odnos sa srodnim disciplinama == U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.<ref name=":2">Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.</ref> Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.<ref>Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.</ref><ref>[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]</ref> Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.<ref>Poljakov, et al. "Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data." ''PLOS ONE'', 2023.</ref> U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.<ref>[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]</ref><ref>Govedarica, Blagoje. "Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina." ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.</ref><ref>Asceric-Todd, Ines. "Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia."</ref><ref>Čar-Drnda, Hatidža. "Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni." Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.</ref><ref>Zlatar, Behija. "Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće)." ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.</ref> Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.<ref>Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.</ref><ref>Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.</ref> Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.<ref>Babović, Dželila. "Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine." ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovačka književnost]] * [[Bosanskohercegovačka kultura]] * [[Bosanski|Bosanski jezik]] * [[Bosnizam]] * [[Srpskohrvatska književnost]] * [[Srpskohrvatski jezik]] {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} * == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} q3v97r29ldng0oyitxozdh521i2uhpj Šablon:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 10 501133 3922790 3545663 2026-08-29T18:40:31Z AnToni 2325 3922790 wikitext text/x-wiki {{Sidebar games events | name = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 | title = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetsko prvenstvo<br />u biatlonu 1994.]] | image = [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|50px]] | event1.1 = Ekipno | results1.1a = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|muškarci]] | results1.1b = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|žene]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u biatlonu 1994.]] </noinclude> 7fa4wl7x3bo1y0n1bs5qo90iwiojvt5 Carol W. Greider 0 504580 3922856 3836979 2026-08-30T04:41:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Carolyn Widney Greider | slika = Carol Greider by Chris Michel 1s946948-11-23.jpg | slika_širina = | naslov = Greider 2021. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|4|15}} | mjesto_rođenja = [[San Diego]], [[Sjedinjene Američke Države]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = [[Laboratorija Cold Spring Harbor]] <br/> [[Johns Hopkins School of Medicine]] <br/> [[KalifornijskI univerzitet u Santa Cruzu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = [[Elizabeth Blackburn]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Otkriće Telomeraza | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Carolyn Widney Greider''' (rođena 15. aprila 1961) jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] molekularna biologinja i nobelovka. Pridružila se Kalifornijskom univerzitetu u Santa Cruzu kao profesor na odsjeku za molekularnu, ćelijsku i razvojnu biologiju<ref>{{Cite web|title=Eminent biologist Carol Greider to join UC Santa Cruz faculty|url=https://news.ucsc.edu/2020/05/carol-greider.html|last=Stephens|first=Tim|website=UC Santa Cruz News|language=en|access-date=22. 5. 2020}}</ref> u oktobru 2020. Otkrila je enzim telomerazu 1984, dok je bila postdiplomski student [[Elizabeth Blackburn]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije, Berkeley]]. Bila je pionir istraživanja strukture telomera, krajeva [[hromosom]]a. Dobila je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 2009, zajedno s Blackburnom i [[Jack W. Szostak|Jackom W. Szostakom]], za njihovo otkriće da su telomeri zaštićeni od progresivnog skraćivanja enzimom telomerazom.<ref>{{Cite web |url=http://blogs.dnalc.org/dnaftb/2009/10/05/blackburn-greider-and-szostak-share-nobel-for-telomeres/ |title=Blackburn, Greider, and Szostak share Nobel |publisher=[[Dolan DNA Learning Center]] |access-date=5. 10. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091022193507/http://blogs.dnalc.org/dnaftb/2009/10/05/blackburn-greider-and-szostak-share-nobel-for-telomeres/ |archive-date=22. 10. 2009 }}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođena je u San Diegu, Kalifornija.<ref>{{Cite web |url=http://www.hopkinsmedicine.org/Press_releases/2008/10_01a_08.html |title=''Hopkins "Telomere" expert Carol Greider shares Germany's largest science prize'' |access-date=29. 3. 2024 |archive-date=14. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160814101448/http://www.hopkinsmedicine.org/Press_releases/2008/10_01a_08.html |url-status=dead }}</ref> Njen otac, Kenneth Greider, bio je profesor fizike.<ref>{{Cite web| title = Former Davis resident receives Nobel Prize| work = The California Aggie| access-date = 7. 4. 2015| date = 12. 10. 2009| url = http://www.theaggie.org/2009/10/12/former-davis-resident-receives-nobel-prize/| archive-date = 12. 3. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170312200426/https://theaggie.org/2009/10/12/former-davis-resident-receives-nobel-prize/| url-status = dead}}</ref> Njena porodica se preselila iz San Diega u Dejvis, u Kaliforniji, gde je provela mnogo svojih ranih godina i diplomirala u srednjoj školi Davis 1979. Diplomirala je na Koledžu za kreativne studije na Univerzitetu Kalifornije, Santa Barbara, sa diplomom. diplomirala je biologiju 1983. Za to vrijeme studirala je i na Univerzitetu u Getingenu i tamo napravila značajna otkrića.<ref>[http://www.uni-goettingen.de/de/3240.html?cid=3435 Press release], University of Göttingen (December 9, 2009). (German)</ref> Greiderova je disleksična i navodi da su njene "kompenzatorske vještine također imale ulogu u mom uspjehu kao naučnika, jer čovjek mora intuiirati mnoge različite stvari koje se dešavaju u isto vrijeme i primijeniti ih na određeni problem".<ref name="YaleDyslexic">{{cite news|url=http://dyslexia.yale.edu/greider.html|title=Carol Greider, Scientist, Nobel Prize Winner|publisher=The Yale Center for Dyslexia & Creativity|last=Kathy Crockett|work=[[Yale University]]|access-date=5. 3. 2015|archive-date=16. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316152518/http://dyslexia.yale.edu/greider.html|url-status=dead}}</ref> Greider je prvobitno posumnjala na njenu disleksiju nakon što je vidjela obrasce uobičajenih grešaka, kao što su riječi unatrag, kada je dobila ocjenjeni rad u prvom razredu.<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2009/greider-bio.html|title=Carol W. Greider – Biographical|website=www.nobelprize.org|access-date=28. 9. 2017}}</ref> Greider je počeo da pamti riječi i njihov pravopis umjesto da pokušava da zvuči pravopis riječi.<ref name="YaleDyslexic" /> Greider je značajno radio na prevazilaženju svoje disleksije kako bi postala uspješna u svom profesionalnom životu i smatra da joj je disleksija pomogla da uvaži razlike i donese neobične odluke kao što je ona da radi sa Tetrahimenom, neobičnim organizmom.<ref name="YaleDyslexic" /> Greiderova je u početku imala poteškoća da upiše postdiplomske studije zbog niskih GRE rezultata, što je rezultat njene disleksije. Greider se prijavio na trinaest diplomskih škola i bio je primljen na samo dvije, Kalifornijski institut za tehnologiju i Univerzitet Kalifornije, Berkli.<ref name="YaleDyslexic" /> Odabrala je Berkeley, gdje će moći raditi sa Elizabeth Blackburn i gdje će njih dvoje otkriti telomerazu.<ref name="YaleDyslexic" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons category|Carol Greider}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|}} {{Normativna kontrola|}} {{DEFAULTSORT:Greider, Carol}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, San Diego]] [[Kategorija:Američki genetičari]] 18760z6uiiown4s65z310a6xpwx148k Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske 0 505045 3922872 3921146 2026-08-30T08:19:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922872 wikitext text/x-wiki {{Politika Republike Srpske}}'''Drugi saziv [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]''' konstituisan je 19. oktobra 1996. na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|općih izbora 1996.]] koji su održani 14. septembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/drugi-saziv|title=Drugi saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024|archive-date=12. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250712220627/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/drugi-saziv|url-status=dead}}</ref> Za [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine]] izabran je [[Dragan Kalinić]] iz [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, koji je također vršio ovu funkciju krajem [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Prvog saziva]], zamjenjivši [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], koji se povukao zbog međunarodnog pritiska. Ovaj saziv je raspušten 3. jula 1997, za vrijeme [[Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.|političke krize u entitetu]], od strane tadašnje [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednice Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]]. Međutim, NSRS nije prihvatio tu odluku i nastavio je rad donošenjem akata koji će kasnije biti poništeni. Narodna skupština je 5. jula izglasala da joj se oduzmu ovlaštenja i prenesu na Vrhovno vijeće odbrane. Politička kriza je završila pobjedom Biljane, koja je predvodila opoziciju sa novoformiranom strankom [[Srpski nacionalni savez]], na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izbora 1997.]] koji su bili održani 22. i 23. novembra,<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/tre%C4%87i-saziv|title=Treći saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024|archive-date=1. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240701145233/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la%2Fnarodna-skup%C5%A1tina%2Fsaziv%2Ftre%C4%87i-saziv|url-status=dead}}</ref> te ovaj saziv službeno je zamijenjen sa [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske|trećim]] 26. decembra 1997. == Raspodjela mandata == {| class="wikitable" style="text-align:left;" ! style="text-align:left; background:#e9e9e9; vertical-align:center;" |Politička stranka ! style="background:#e9e9e9;" |Broj mandata |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |45 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |14 |- |[[Narodni savez za slobodan mir|NSzSM]] |10 |- |[[Srpska radikalna stranka|SRS]] |6 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |2 |- |[[Združena lista]] |2 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | 2 |- |[[Srpska stranka Krajine i Posavine|SSKiP]] |1 |- |[[Srpska patriotska stranka|SPS]] |1 |- !Ukupno !83 |} == Također pogledajte == * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [Http://www.narodnaskupstinars.net Službena stranica Narodne skupštine Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=27. 2. 2021 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|I saziv]] |naslov = II saziv |poslije = [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske|III saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Narodne skupštine Republike Srpske}} [[Kategorija:Narodna skupština Republike Srpske|2]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] 8b88d9vytkr1cwujzomq2hez1ubd04s Svjetski rat 0 507912 3922799 3653216 2026-08-29T19:45:07Z Palapa 383 3922799 wikitext text/x-wiki {{Rat}} [[Datoteka:M18_tank_destroyer_fires_its_90mm_gun_point-blank_at_a_Nazi_pillbox_emplacement_to_clear_a_path_through_a_side_street_in_Brest,_France._September,_1944._(49811749312).jpg|mini| [[Pješadija]] [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|vojske Sjedinjenih Država]] uz podršku [[M18 Hellcat|razarača tenkova M18]] napreduje kroz grad koji je okupirao neprijatelj tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], posljednjeg sukoba koji se široko smatra "svjetskim ratom"|lijevo]] '''Svjetski rat''' je međunarodni [[Rat|sukob]] koji uključuje većinu ili sve [[Velika sila|velike svjetske sile]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/world%20war|title=World War|publisher=Merriam-Webster|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211050834/https://www.merriam-webster.com/dictionary/world%20war|archive-date=11 December 2019|url-status=live|access-date=11 November 2019}}</ref> Konvencionalno, termin je rezervisan za dva velika međunarodna sukoba koja su se dogodila tokom prve polovine 20. vijeka, [[Prvi svjetski rat]] (1914–1918) i [[Drugi svjetski rat]] (1939–1945), iako su neki historičari također okarakterisali druge globalne sukobe kao svjetske ratove, kao što su [[Devetogodišnji rat]], [[Rat za špansko nasljeđe]], [[Sedmogodišnji rat]], [[Francuski revolucionarni i Napoleonovi ratovi]], [[Hladni rat]] i [[Rat protiv terorizma]]. Drugi jezici su takođe usvojili terminologiju "svjetskog rata"; na primjer, na [[Francuski jezik|francuskom]], "svjetski rat" se prevodi kao {{Jezik|fr|guerre mondiale}}; na [[Njemački jezik|njemačkom]], {{Jezik|de|Weltkrieg}} (koji se prije rata koristio u apstraktnijem značenju globalnog sukoba); na [[Italijanski jezik|italijanskom]], {{Jezik|it|guerra mondiale}}; na [[Španski jezik|španskom]] i [[Portugalski jezik|portugalskom]], {{Jezik|es|guerra mundial}}; na [[Danski jezik|danskom]] i [[Norveški jezik|norveškom]], {{Jezik|no|verdenskrig}}; na [[Ruski jezik|ruskom]], {{Jezik|ru|мировая война}} ({{Jezik|ru-LT|mirovaya voyna}}); i na [[Finski jezik|finskom]] {{Jezik|fi|maailmansota}}. Termin "prvi svjetski rat" prvi put je upotrijebio u septembru 1914. godine njemački biolog i filozof [[Ernst Haeckel]], koji je tvrdio da "nema sumnje da će tok i karakter strašnog 'Evropskog rata'... postati prvi svjetski rat u punom smislu te riječi",{{Sfn|Shapiro|Epstein|2006}} pozivajući se na izvještaj agencije u ''[[The Indianapolis Star|Indianapolis Staru]]'' od 20. septembra 1914. godine. Na engleskom jeziku, termin "Prvi svjetski rat" koristio je potpukovnik [[Charles à Court Repington]] kao naslov svojih memoara, objavljenih 1920. godine; prethodno je zabilježio svoju diskusiju o toj temi s majorom Johnstone-om sa [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] u svom dnevničkom zapisu od 10. septembra 1918.<ref>{{Cite news|title=Chief Editor's notes June 2014|work=Oxford English Dictionary's blog|date=2014-06-13|first=Michael|last=Proffitt|url=https://public.oed.com/blog/june-2014-update-chief-editors-notes-june-2014/|access-date=2022-04-25|archive-date=2022-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415031658/https://public.oed.com/blog/june-2014-update-chief-editors-notes-june-2014/}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://qi.com/infocloud/the-first-world-war|title=The First World War|website=Quite Interesting|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103043739/https://qi.com/infocloud/the-first-world-war|archive-date=2014-01-03}} Also aired on [[List of QI episodes|QI Series I]] Episode 2, 16 September 2011, BBC Two.</ref> Termin "Prvi svjetski rat" skovao je časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' na 28. stranici svog izdanja od 12. juna 1939. godine. U istom članku, na stranici 32, termin "Svjetski rat II" je prvi put korišten spekulativno za opisivanje predstojećeg rata. Prva upotreba za stvarni rat dogodila se u izdanju od 11. septembra 1939. <ref>{{Cite magazine}}</ref> Sedmicu ranije, 4. septembra, dan nakon što su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile rat Njemačkoj, danske novine ''[[Kristeligt Dagblad]]'' upotrijebile su taj termin na naslovnoj strani, rekavši "Drugi svjetski rat je izbio jučer u 11 sati"<ref>"Den anden Verdenskrig udbrød i Gaar Middags Kl. 11", ''Kristeligt Dagblad'', September 4, 1939, Extra edition.</ref> Autori [[Speculative fiction|spekulativne fikcije]] su primijetili koncept Drugog svjetskog rata 1919. i 1920. godine, kada je [[Milo Hastings]] napisao svoj [[Distopija|distopijski]] roman ''Grad beskrajne noći''. U Prvom svjetskom ratu počinjeni su [[Ratni zločin|ratni zločini]]. [[Chemical weapons in World War I|Hemijsko oružje]] je korišteno u ratu uprkos [[Haške konvencije 1899. i 1907.|Haškim konvencijama iz 1899. i 1907. godine]] koje su zabranile upotrebu takvog oružja u ratovanju. [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] je bilo odgovorno za [[genocid nad Armenima]] tokom Prvog svjetskog rata, kao i za druge ratne zločine. [[Datoteka:General_gouraud_french_army_world_war_i_machinegun_marne_1918.JPEG|mini| Vojnici francuske vojske drže položaj u ruševinama crkve tokom [[Druga bitka na Marni|Druge bitke na Marni]], dio Prvog svjetskog rata|lijevo]] [[Datoteka:DF-ST-82-06464_Troops_from_the_82nd_Airborne_Division_are_dropped_by_parachute_during_exercise_Reforger_'80.jpeg|mini| Padobranci američke vojske slijeću na polje u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] tokom [[Vježba Reforger|vježbe Reforger 1984]], [[Vojna vježba|vojne vježbe]] [[NATO]] -a iz doba hladnog rata korištene za pripremu za potencijalno konvencionalno ratovanje protiv [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]; očekivalo se da će takav sukob biti Treći svjetski rat.|centar]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20150501122844/http://www.ubishops.ca/baudrillardstudies/spiegel.htm This is the Fourth World War], Intervju sa filozofom Jeanom Baudrillardom {{Normativna kontrola}} {{Globalizacija}} [[Kategorija:Svijet]] [[Kategorija:Rat]] 46az0a00z6df7x7boozsdrsh9p4uu7y 3922808 3922799 2026-08-29T20:24:28Z Palapa 383 /* Reference */ 3922808 wikitext text/x-wiki {{Rat}} [[Datoteka:M18_tank_destroyer_fires_its_90mm_gun_point-blank_at_a_Nazi_pillbox_emplacement_to_clear_a_path_through_a_side_street_in_Brest,_France._September,_1944._(49811749312).jpg|mini| [[Pješadija]] [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|vojske Sjedinjenih Država]] uz podršku [[M18 Hellcat|razarača tenkova M18]] napreduje kroz grad koji je okupirao neprijatelj tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], posljednjeg sukoba koji se široko smatra "svjetskim ratom"|lijevo]] '''Svjetski rat''' je međunarodni [[Rat|sukob]] koji uključuje većinu ili sve [[Velika sila|velike svjetske sile]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/world%20war|title=World War|publisher=Merriam-Webster|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211050834/https://www.merriam-webster.com/dictionary/world%20war|archive-date=11 December 2019|url-status=live|access-date=11 November 2019}}</ref> Konvencionalno, termin je rezervisan za dva velika međunarodna sukoba koja su se dogodila tokom prve polovine 20. vijeka, [[Prvi svjetski rat]] (1914–1918) i [[Drugi svjetski rat]] (1939–1945), iako su neki historičari također okarakterisali druge globalne sukobe kao svjetske ratove, kao što su [[Devetogodišnji rat]], [[Rat za špansko nasljeđe]], [[Sedmogodišnji rat]], [[Francuski revolucionarni i Napoleonovi ratovi]], [[Hladni rat]] i [[Rat protiv terorizma]]. Drugi jezici su takođe usvojili terminologiju "svjetskog rata"; na primjer, na [[Francuski jezik|francuskom]], "svjetski rat" se prevodi kao {{Jezik|fr|guerre mondiale}}; na [[Njemački jezik|njemačkom]], {{Jezik|de|Weltkrieg}} (koji se prije rata koristio u apstraktnijem značenju globalnog sukoba); na [[Italijanski jezik|italijanskom]], {{Jezik|it|guerra mondiale}}; na [[Španski jezik|španskom]] i [[Portugalski jezik|portugalskom]], {{Jezik|es|guerra mundial}}; na [[Danski jezik|danskom]] i [[Norveški jezik|norveškom]], {{Jezik|no|verdenskrig}}; na [[Ruski jezik|ruskom]], {{Jezik|ru|мировая война}} ({{Jezik|ru-LT|mirovaya voyna}}); i na [[Finski jezik|finskom]] {{Jezik|fi|maailmansota}}. Termin "prvi svjetski rat" prvi put je upotrijebio u septembru 1914. godine njemački biolog i filozof [[Ernst Haeckel]], koji je tvrdio da "nema sumnje da će tok i karakter strašnog 'Evropskog rata'... postati prvi svjetski rat u punom smislu te riječi",{{Sfn|Shapiro|Epstein|2006}} pozivajući se na izvještaj agencije u ''[[The Indianapolis Star|Indianapolis Staru]]'' od 20. septembra 1914. godine. Na engleskom jeziku, termin "Prvi svjetski rat" koristio je potpukovnik [[Charles à Court Repington]] kao naslov svojih memoara, objavljenih 1920. godine; prethodno je zabilježio svoju diskusiju o toj temi s majorom Johnstone-om sa [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] u svom dnevničkom zapisu od 10. septembra 1918.<ref>{{Cite news|title=Chief Editor's notes June 2014|work=Oxford English Dictionary's blog|date=2014-06-13|first=Michael|last=Proffitt|url=https://public.oed.com/blog/june-2014-update-chief-editors-notes-june-2014/|access-date=2022-04-25|archive-date=2022-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415031658/https://public.oed.com/blog/june-2014-update-chief-editors-notes-june-2014/}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://qi.com/infocloud/the-first-world-war|title=The First World War|website=Quite Interesting|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103043739/https://qi.com/infocloud/the-first-world-war|archive-date=2014-01-03}} Also aired on [[List of QI episodes|QI Series I]] Episode 2, 16 September 2011, BBC Two.</ref> Termin "Prvi svjetski rat" skovao je časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' na 28. stranici svog izdanja od 12. juna 1939. godine. U istom članku, na stranici 32, termin "Svjetski rat II" je prvi put korišten spekulativno za opisivanje predstojećeg rata. Prva upotreba za stvarni rat dogodila se u izdanju od 11. septembra 1939.<ref>{{cite magazine|url=https://time.com/3195322/world-war-grey-friday/|title=Grey Friday: TIME Reports on World War II Beginning|magazine=TIME|date=September 11, 1939|access-date=20 October 2014|quote=World War II began last week at 5:20 a. m. (Polish time) Friday, September 1, when a German bombing plane dropped a projectile on Puck, a fishing village and airbase in the armpit of the Hel Peninsula.|archive-date=11 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011180303/http://time.com/3195322/world-war-grey-friday/|url-status=live}}</ref> Sedmicu ranije, 4. septembra, dan nakon što su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile rat Njemačkoj, danske novine ''[[Kristeligt Dagblad]]'' upotrijebile su taj termin na naslovnoj strani, rekavši "Drugi svjetski rat je izbio jučer u 11 sati"<ref>"Den anden Verdenskrig udbrød i Gaar Middags Kl. 11", ''Kristeligt Dagblad'', September 4, 1939, Extra edition.</ref> Autori [[Speculative fiction|spekulativne fikcije]] su primijetili koncept Drugog svjetskog rata 1919. i 1920. godine, kada je [[Milo Hastings]] napisao svoj [[Distopija|distopijski]] roman ''Grad beskrajne noći''. U Prvom svjetskom ratu počinjeni su [[Ratni zločin|ratni zločini]]. [[Chemical weapons in World War I|Hemijsko oružje]] je korišteno u ratu uprkos [[Haške konvencije 1899. i 1907.|Haškim konvencijama iz 1899. i 1907. godine]] koje su zabranile upotrebu takvog oružja u ratovanju. [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] je bilo odgovorno za [[genocid nad Armenima]] tokom Prvog svjetskog rata, kao i za druge ratne zločine. [[Datoteka:General_gouraud_french_army_world_war_i_machinegun_marne_1918.JPEG|mini| Vojnici francuske vojske drže položaj u ruševinama crkve tokom [[Druga bitka na Marni|Druge bitke na Marni]], dio Prvog svjetskog rata|lijevo]] [[Datoteka:DF-ST-82-06464_Troops_from_the_82nd_Airborne_Division_are_dropped_by_parachute_during_exercise_Reforger_'80.jpeg|mini| Padobranci američke vojske slijeću na polje u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] tokom [[Vježba Reforger|vježbe Reforger 1984]], [[Vojna vježba|vojne vježbe]] [[NATO]] -a iz doba hladnog rata korištene za pripremu za potencijalno konvencionalno ratovanje protiv [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]; očekivalo se da će takav sukob biti Treći svjetski rat.|centar]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20150501122844/http://www.ubishops.ca/baudrillardstudies/spiegel.htm This is the Fourth World War], Intervju sa filozofom Jeanom Baudrillardom {{Normativna kontrola}} {{Globalizacija}} [[Kategorija:Svijet]] [[Kategorija:Rat]] 3nkcvu1i5u5px3dft4ur0wdl2l9kna6 Korisnik:Tulum387/Nagrade 2 517588 3922931 3922117 2026-08-30T11:27:04Z Tulum387 155909 3922931 wikitext text/x-wiki == Zaprimljeno == {{Spomenica/Međunarodni dan žena 2022}} == Dodjeljujem == === Nagrade za konkretan doprinos === * '''(TDL)''' Wikimajstor: Za male, ali tehnički korisne doprinose koji unapređuju organizaciju i izgled Wikipedije. * '''(TDL)''' Wikidetektiv: Za istraživanje, otkrivanje i ispravljanje grešaka i nedosljednosti, te pronalaženje važnih informacija i izvora. * '''(TDL)''' Wikiarhitekta: Za stvaranje i značajno unapređivanje enciklopedijskog sadržaja. * '''(TDL)''' Wikiterminator: Za zaštitu Wikipedije od vandalizma, štetnog sadržaja i drugih prijetnji njenoj pouzdanosti. * '''(TDL)''' Wikimentor: Za pomoć, usmjeravanje i uključivanje novih korisnika u Wikipedijinu zajednicu. * '''(TDL)''' Wikipisac: Za korisnika/cu koji/a je u prethodnoj godini napisao/la najveći broj novih članaka i time značajno proširio/la Wikipedijin sadržaj. * '''(TDL)''' Priznanje/odlikovanje za Wiki životno djelo: Za dugotrajni, kontinuirani i izuzetni doprinos stvaranju, unapređivanju i razvoju enciklopedijskog sadržaja, kao i za trajni doprinos razvoju Wikipedije i njene zajednice (ograničiti na najstarije i najaktivnije urednike). === Tematske nagrade === * '''(TDL)''' Stećak: Za rad na očuvanju i obogaćivanju sadržaja o BiH, njenoj baštini, kulturi i umjetnosti, kao i sl. domenama od važnosti za naslijeđe. * '''(TDL)''' Za rad na tematskim člancima o televiziji, filmografiji, filmovima, serijama, dokumentarcima i sl.<gallery mode="packed" widths="250px"> Datoteka:Tulum-zlatnalopta.png|Za nemjerljiv doprinos fudbalskoj tematici Datoteka:Tulum-zakucavanje.png|Za izuzetan angažman na košarkaškim člancima Datoteka:Tulum-dvorucnibekhend.png|Za neumoran rad na teniskom sadržaju </gallery> === Nagrade za učešće u projektima === * '''(TDL)''' q8bd9ksz0bkwci3e39qim2ff63g9p71 Palestina 0 527724 3922817 3785014 2026-08-29T21:40:35Z GoodBosnian 170315 3922817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Država Palestina | izvorno_ime = دولة فلسطين | ime_genitiv = Palestine | zastava = Flag of Palestine.svg | zastava_širina = | grb = Coat of arms of Palestine.svg | grb_širina = | vrsta_simbola = | uzrečica = | himna = فدائي <ref>{{cite web |title=Palestinian National Authority |access-date=23. 11. 2017 |website=World Statesmen.org |url=http://worldstatesmen.org/Palestinian_National_Authority.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20140208062450/http://worldstatesmen.org/Palestinian_National_Authority.htm |archive-date=8. 2. 2014 |url-status=dead |publisher=Ben Cahoon |df= }}</ref><ref>{{cite web |title=Palestine |access-date=23. 11. 2017 |website=nationalanthems.info |url=http://www.nationalanthems.info/ps.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20140331034257/http://www.nationalanthems.info/ps.htm |archive-date=31. 3. 2014 |format=includes audio |url-status=dead |df= }}</ref><br>{{Center| }} | karta = State of Palestine (orthographic projection).svg | opis_karte = | širina_karte = 200px | glavni_grad = [[Istočni Jerusalem]] (spor) [[Ramala]] (sjedište uprave) | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = [[Gaza (grad)|Gaza]] | službeni_jezik = [[Arapski jezik|Arapski]] | etničke_grupe = [[Palestinci]] | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 6.020 | po_površini_na_svijetu = 163. | procenat_vode = 3.5 | stanovnika = 4.550.368 | stanovnika_godina = 2014 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 123 | gustoća = 731 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Egipatska funta]], [[Izraelski šekel]], [[Jordanski dinar]] | vremenska_zona = [[UTC+02:00|UTC +2]]/[[UTC+03:00|UTC +3]] | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.ps]] | pozivni_broj = +970 | komentar = | zakonodavstvo = [[Palestinsko zakonodavno vijeće]] }} '''Palestina''' ({{ArJ|فلسطين}}; [[Hebrejski jezik|hebr]]. פלשתינה), službeno '''Država Palestina''',<ref>{{cite web|last1=Al Zoughbi|first1=Basheer|title=The de jure State of Palestine under Belligerent Occupation: Application for Admission to the United Nations|url=http://www.arij.org/files/admin/specialreports/The%20de%20jure%20State%20of%20Palestine%20under%20Belligerent%20Occupation%20Application%20for%20Admission%20to%20the%20United%20Nations.pdf|access-date=29. 7. 2016|date=novembar 2011|archive-date=29. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160829174105/http://www.arij.org/files/admin/specialreports/The%20de%20jure%20State%20of%20Palestine%20under%20Belligerent%20Occupation%20Application%20for%20Admission%20to%20the%20United%20Nations.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last1=Falk|first1=Palma|title=Is Palestine now a state?|url=http://www.cbsnews.com/news/is-palestine-now-a-state/|access-date=29. 7. 2016|work=[[CBS News]]|date=30. 11. 2012}}</ref> jest [[suverena država]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]], odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Obuhvata ilegalno okupiranu [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] od strane [[Izrael]]a, uključujući [[Istočni Jerusalem]], i [[Pojas Gaze]], čije je zajedničko ime '''Palestinske teritorije'''.<ref name="only1967">{{cite web|url=https://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=39722#.VfMZaZeM-ao|title=Ban sends Palestinian application for UN membership to Security Council|date=23. 9. 2011|website=United Nations News Centre|access-date=11. 9. 2015}}</ref> Teritorije dijele veliku većinu svojih granica s Izraelom, pri čemu Zapadna obala graniči s [[Jordan]]om na istoku, a Pojas Gaze s [[Egipat|Egiptom]] na jugozapadu. Ima ukupnu površinu od 6.020&nbsp;km<sup>2</sup>, dok stanovništvo prelazi pet miliona. Njen proglašeni glavni grad je [[Jerusalem]], dok [[Ramala]] služi kao njen ''[[de facto]]'' administrativni centar.{{ref label|capital|ii|}}<ref name="Bissiop433">{{cite book|last1=Bissio|first1=Robert Remo|url=https://archive.org/details/worldthirdworldg0000unse|title=The World: A Third World Guide|date=1995|publisher=Instituto del Tercer Mundo|isbn=978-0-85598-291-1|location=Montevideo|page=[https://archive.org/details/worldthirdworldg0000unse/page/443 443]}}</ref><ref name="Lapidoth">{{cite book|last1=Ruth|first1=Lapidoth|title=Jerusalem: Some Legal Issues The Jerusalem Institute for Israel Studies|date=|publisher=Oxford University Press|isbn=|location=|page=26}}</ref> [[Gaza (grad)|Gaza]] je bila njen najveći grad prije [[Evakuacije iz Pojasa Gaze|evakuacije 2023]].<ref name="flux1">{{cite web|url=https://english.wafa.ps/Pages/Details/140699#:~:text=ActionAid%3A%20Conditions%20in%20Rafah%20at,over%20one%20million%20displaced%20people|title=ActionAid: Conditions in Rafah at breaking point, with over one million displaced people|work=WAFA}}</ref><ref name="flux2">{{cite news|url=https://www.npr.org/2024/05/24/g-s1-741/rafah-gaza-israel-hamas-war|title=Nearly 1 million Palestinians are fleeing Rafah and northern Gaza|work=NPR|date=24. 5. 2024}}</ref> Zapadna obala trenutno je podijeljena na 165 palestinskih enklava, koje su djelomično pod upravom [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] (PLO), dok je ostatak, uključujući 200 izraelskih naselja, pod potpunom izraelskom kontrolom. Pojasom Gaze vlada militantna grupa [[Hamas]], koja je od 2007. pod [[Blokada Pojasa Gaze|blokadom Izraela i Egipta]]. Cijela teritorija koju je zahtijevala Država Palestina je okupirana od 1948, prvo od Egipta (pojas Gaze) i Jordana (Zapadna obala), a zatim od Izraela nakon Šestodnevnog rata 1967.<ref name=Limitations /><ref>{{cite web |last1=Tahhan |first1=Zena |title=The Naksa: How Israel occupied the whole of Palestine in 1967 |url=https://www.aljazeera.com/indepth/features/2017/06/50-years-israeli-occupation-longest-modern-history-170604111317533.html |website=www.aljazeera.com |access-date=28. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181228012831/https://www.aljazeera.com/indepth/features/2017/06/50-years-israeli-occupation-longest-modern-history-170604111317533.html |archive-date=28. 12. 2018 |url-status=live}}</ref> Prema podacima iz sredine 2021, Palestina je imala 5.227.193 stanovnika. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1947, UN je usvojio [[Plan Ujedinjenih nacija o podjeli Palestine|Plan podjele]] [[Britanski mandat nad Palestinom|Palestine]] kojim se preporučuje stvaranje nezavisne arapske i jevrejske države i [[Corpus separatum Jerusalema|internacionalizacija Jeruzalema]]. Ovaj plan podjele prihvatili su Jevreji, ali su ga Arapi odbacili. Dan nakon uspostavljanja jevrejske države u [[Zemlja Izrael|Eretz Israelu]], koja je 14. maja 1948. nazvana Država Izrael, susjedne arapske vojske izvršile su invaziju na bivši britanski mandat i borile se protiv izraelskih snaga. Kasnije je [[Arapska liga]] 22. septembra 1948. osnovala Svepalestinsku vladu za upravljanje enklavom u Gazi koja je bila pod kontrolom Egipćana. Ubrzo su je priznale sve članice Arapske lige osim [[Jordan|Transjordana]]. Iako je nadležnost Vlade proglašena nad čitavom teritorijom Mandatne Palestine, njena stvarna nadležnost bila je ograničena na pojas Gaze. Izrael je kasnije zauzeo pojas Gaze i [[Sinaj|Sinajsko poluostrvo]] od Egipta, Zapadnu obalu (uključujući istočni dio Jerusalima) od Jordana i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] od Sirije u junu 1967. tokom Šestodnevnog rata. Dana 15. novembra u [[Alžir (grad)|Alžiru]], glavnom gradu istoimene države, [[Yasser Arafat]], tadašnji vođa [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] proglasio je [[Deklaracija o nezavisnosti Palestine|Deklaraciju o nezavisnosti Palestine]]. Godinu dana nakon potpisivanja [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] 1993, osnovana je Palestinska nacionalna uprava koja će upravljati (u različitom stepenu) područjima A i B na Zapadnoj obali, koja se sastoje od 165 ''ostrva'' i pojasom Gaze. Nakon što je [[Hamas]] postao vodeća stranka parlamenta Palestinskog zakonodavnog vijeća na posljednjim izborima (2006.), izbio je sukob između njega i stranke [[Fatah]], što je dovelo do toga da je Gazu preuzeo Hamas 2007. Zaključno sa 31. jula 2019, Palestinu kao suverenu državu [[Međunarodno priznanje države Palestine|priznalo je 138 od 193 država članica Ujedinjenih nacija]] a od 2012. je i [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Posmatrač Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] što podrazumjeva priznanja njene državnosti.<ref name=Charbonneau>{{cite web|first1=Louis |last1=Charbonneau |title=Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state |date=29. 11. 2012 |access-date=8. 6. 2014 |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140605091657/https://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |archive-date=5. 6. 2014 |url-status=live |publisher=[[Thomson Reuters]] |df= }}</ref><ref name="Lederer">{{cite web |first1=Edith M |last1=Lederer |title=Live Stream: Palestine asks United Nations for a 'birth certificate' ahead of vote |date=30. 11. 2012 |access-date=8. 6. 2014 |website=www.3news.com |url=http://www.3news.co.nz/LIVE-STREAM-Palestine-asks-United-Nations-for-a-birth-certificate-ahead-of-vote/tabid/417/articleID/278702/Default.aspx#ixzz345WDjipj |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116091340/http://www.3news.co.nz/LIVE-STREAM-Palestine-asks-United-Nations-for-a-birth-certificate-ahead-of-vote/tabid/417/articleID/278702/Default.aspx#ixzz345WDjipj |archive-date=16. 1. 2013 |url-status=dead |publisher=MediaWorks TV |location=New Zealand |df= }}</ref> Članica je [[Arapska liga|Arapske lige]], [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske saradnje]], [[Grupa G77|Grupe G77]], [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] kao i još njekih [[Međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]]. Najveći dio teritorije proglašene države Palestine [[Izraelska okupacija palestinske teritorije|okupirao je Izrael]] u periodu od 1967. i [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]]. Palestina je također geografsko područje u istočnom dijelu [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. == Etimologija == Iako se koncept Palestine kao regije i njen geografski opseg kroz historiju u izvjesnoj mjeri razlikovao, danas se pod pojmom Palestine smatra teritorija koju čini Izrael, Zapadna obala i pojas Gaze.<ref>Rubin, 1999, {{Google books |id=A9FVtIjyFtYC |page=186 |title=The World Encyclopedia of Contemporary Theatre: The Arab World }}</ref> Opća upotreba izraza "Palestina" ili srodnih izraza za područje na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora pored Sirije historijski seže do perioda antičke Grčke, a [[Herodot]] je bio prvi historičar koji je u 5. vijeku prije nove ere u svom djelu [[Historija (Herodot)|Historija]] opisao ovo područje kao "okrug Sirije, zvan Palaistina" u kojem su Feničani komunicirali s drugim pomorskim narodima.<ref name="Masalha2018">{{cite book|author=Nur Masalha|title=Palestine: A Four Thousand Year History|url=https://books.google.com/books?id=eNvVAQAACAAJ|date=15. 8. 2018|publisher=Zed Books Limited|page=22|isbn=978-1-78699-273-4}}</ref><ref>''Herodotus, Volume 4''. p. 21. 1806. Rev. William Beloe translation.</ref> Smatra se da je izraz "Palestina" izraz koji su prvi počeli koristiti stari Grci za područje zemalja koje su zauzeli [[Filistejci]], iako za ovaj termin postoje i druga objašnjenja. === Terminologija === U ovom članku koriste se izrazi "Palestina", "Država Palestina" ili "okupirana palestinska teritorija" naizmjenično, u zavisnosti od konteksta. Konkretno, izraz "okupirana palestinska teritorija" odnosi se u cjelini na geografsko područje palestinske teritorije koju je Izrael okupirao od 1967. U svim slučajevima, svako spominjanje zemlje ili teritorije odnosi se na područje na koje pravo polaže Država Palestina.<ref>{{Cite web|url=https://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/CCA_Report_En.pdf|title=Common Country Analysis 2016: Leave No One Behind: A Perspective on Vulnerability and Structural Disadvantage in Palestine |publisher=United Nations Country Team Occupied Palestinian Territory |date=2016 |page=9}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Palestine (država)}} Godine 1947. UN je usvojio [[Plan podjele Ujedinjenih Naroda za Palestinu|plan podjele]] za dvodržavno rješenje na preostalom teritoriju pod mandatom. Plan su prihvatili jevrejske vođe, ali su ga odbacile arapske vođe, a Britanija je odbila provesti plan. Uoči konačnog britanskog povlačenja, [[Jevrejska agencija za Izrael]], na čelu s [[David Ben-Gurion|Davidom Ben-Gurionom]], objavila je uspostavu države [[Izrael]] u skladu s predloženim planom UN-a. [[Arapski visoki komitet]] nije proglasio vlastitu državu, ali je zajedno s [[Transjordan]]om, [[Egipat|Egiptom]] i ostalim članicama [[Arapska liga|Arapske lige]] u to vrijeme, počeo vojne mjere koje su dovele do [[Arapsko-izraelski rat (1948)|arapsko-izraelskog rata 1948]]. Tokom rata Izrael je stekao dodatne teritorije koji su prema planu UN-a označeni kao dio arapske države. Egipat je [[Egipatska okupacija Pojasa Gaze|okupirao]] Pojas Gaze, a Transjordan je [[Jordanska okupacija Zapadne obale|okupirao]] i potom anektirao Zapadnu obalu. Egipat je u početku podržavao uspostavu [[Svepalestinska vlada|Svepalestinske vlade]], ali ju je raspustio 1959. Transjordan je nikad nije priznao i umjesto toga odlučio je pripojiti Zapadnu obalu svojoj teritoriji i tako formirati [[Jordan]]. [[Jordanska aneksija Zapadne obale|Aneksija]] je ratificirana 1950, ali ju je međunarodna zajednica odbila. [[Šestodnevni rat]] 1967, kada se Izrael borio protiv Egipta, Jordana i [[Sirija|Sirije]], završio je tako što je Izrael, pored ostalih teritorija, [[Izraelska okupacija Zapadne obale|okupirao]] Zapadnu obalu i Pojas Gaze.<ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/topics/middle-east/six-day-war|title=Six-Day War|date=5. 6. 2023|website=HISTORY|language=en|access-date=3. 11. 2023}}</ref> Godine 1964, kada je Zapadna obala bila pod kontrolom Jordana, ondje je osnovana Palestinska oslobodilačka organizacija kako bi se suprotstavila Izraelu. [[Palestinska nacionalna povelja]] [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]]-a definira granice Palestine kao cijelu preostalu teritoriju pod mandatom, uključujući Izrael. Nakon Šestodnevnog rata PLO se preselio u Jordan, a kasnije u [[Liban]] 1971.<ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/topics/middle-east/plo |title=PLO |date=21. 8. 2018 |website= history.com |language=en|access-date=3. 11. 2023}}</ref> Na [[Samit Arapske lige 1974.|samitu Arapske lige u oktobru 1974.]] PLO je imenovan "jedinim legitimnim predstavnikom palestinskog naroda" i ponovo potvrdio "svoje pravo na hitnu uspostavu nezavisne države."<ref>{{cite book|last=al Madfai|first=Madiha Rashid|title=Jordan, the United States and the Middle East Peace Process, 1974–1991|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1993|isbn=978-0-521-41523-1|series=Cambridge Middle East Library|volume=28|page=21}}</ref> U novembru 1974. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština UN-a]] priznala je OLA kao nadležnom za sva pitanja koja se tiču ​​pitanja Palestine i dodijelio joj status promatrača kao "nedržavnog entiteta" u UN-u.<ref name="GA3237">{{UN document|docid=A/RES/3237(XXIX)|body=A|type=R|session=29|resolution_number=3237 (XXIX)|title=Status promatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju|date=22. 11. 1974|meeting=2296. cjeloukupni sastanak|access-date=3. 11. 2023}}</ref><ref>{{cite book|author=Geldenhuys, Deon|url=https://archive.org/details/isolatedstatesco0000geld/page/155|title=Isolated States: A Comparative Analysis|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1990|isbn=978-0-521-40268-2|series=Cambridge Studies in International Relations|volume=15|page=[https://archive.org/details/isolatedstatesco0000geld/page/155 155]}}</ref> Nakon proglašenja nezavisnosti 1988, Generalna skupština UN-a službeno je priznala deklaraciju i odlučila koristiti oznaku "Palestina" umjesto "Palestinske oslobodilačke organizacije".<ref name="GA43177">{{UN document|docid=A/RES/43/117|body=A|type=R|session=43|resolution_number=43/117|title=Office of the United Nations High Commissioner for Refugees|date=8. 12. 1988|meeting=75th plenary meeting|access-date=10. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite book|last1=Hillier|first1=Tim|url={{Google books |id=ukWq9mMUeesC |page=205 |plainurl=yes }}|title=Sourcebook on Public International Law|date=1998|publisher=Cavendish Publishing|isbn=978-1-84314-380-2|series=Cavendish Publishing sourcebook|pages=205|access-date=8. 6. 2014}}</ref> Unatoč ovoj odluci, PLO nije sudjelovao u UN-u kao vlada države Palestine.<ref>{{UN document|docid=A/55/PV.54|body=A|type=A|session=55|document_number=36|title=Bethlehem 2000 Draft resolution (A/55/L.3)|page=10|meeting=54th plenary meeting|date=7. 11. 2000|meetingtime=15:00|speakername=[[Nasser al-Qudwa|Al-Kidwa, Nasser]] (Palestine)|language=arapski|access-date=3. 11. 2023}} "Moreover, we are confident that in the near future we will truly be able to join the international community, represented in the Organization as Palestine, the State that encompasses Bethlehem."</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Palestine}} Palestina se nalazi na istočnoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. [[Pojas Gaze]] graniči sa Sredozemnim morem zapadno, [[Egipat|Egiptom]] južno i [[Izrael]]om sjeverno i istočno. [[Zapadna obala]] graniči s [[Jordan]]om istočno i Izraelom sjeverno, južno i zapadno. Geografija Palestine sastoji se od četiri regije: dolina Jordana i Ghawr, obalne i unutrašnje ravnice, planine i brda, te Južna pustinja. Obalne ravnice Palestine podijeljene su ravnicom Sarunah, ravnicom planine Carmel i ravnicom Akre. Klima Palestine je takva da rezultira uzgojem vrsta povrća u posljednjoj fazi zimske sezone koje se obično uzgajaju tokom ljeta.<ref>{{Cite web|title=Geography|url=https://www.ambasciatapalestina.com/en/palestine/geography/|website=Embassy of Palestine|date=10. 5. 2014|access-date=27. 11. 2025|language=en-US}}</ref>[[Datoteka:Mill_(British_Mandate_for_Palestine_currency,_1927).jpg|mini|]] == Stanovništvo == Područja koja [[Palestinci]] zahtijevaju za sebe tradicionalno su naseljena pretežno arapskim Palestincima, a manjine su [[Samarijanci]] i [[ortodoksni Jevreji]] koji iz religioznih razloga odbijaju državu [[Izrael]]. Po podacima iz CIA-inog ''Factbooka'', [[Pojas Gaze|Gaza]] je 2005. imala 1.376.289, a [[Zapadna obala]] 2.385.615 stanovnika. Zajedno su imali 3.761.904 stanovnika. Budući da je površina Gaze samo 363&nbsp;km<sup>2</sup>, a Zapadne obale 5878&nbsp;km<sup>2</sup>, gustoća naseljenosti veoma je velika. Na Zapadnoj obali iznosila je 400 stanovnika/km<sup>2</sup>, a u Gazi čak 3800 stanovnika/km<sup>2</sup>. Podaci iz 2009. ukazuju na ukupan broj od 3.935.249 stanovnika na palestinskim autonomnim područjima<ref name="Ref_b">{{Cite web |url=http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/child/demog.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101113210005/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/child/demog.htm |archive-date=13. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>. == Politička situacija == Poslije Arapsko-izraelskog rata 1948, ugovorom izmedu Izraela i arapskih zemalja eliminisana je Palestina kao teritorjalna jedinica. S priznanjem [[Izrael]]a ostale palestinske teritorije podijeljene su izmedu [[Egipat|Egipta]], [[Sirija|Sirije]] i [[Jordan]]a. == Također pogledajte == * [[Palestinske teritorije]] * [[Palestinski pokret za samoodređenje]] * [[Izgradnja izraelskih naselja na palestinskoj teritoriji]] * [[Ropstvo u Palestini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Palestine}} {{Wikiatlas|Palestine}} * [https://www.britannica.com/place/Palestine Palestina] na ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiji Britannici]]'' * [http://www.bbc.com/news/world-middle-east-14630174 Palestina] na [[BBC]]-jevom sajtu * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=PS Palestina] na sajtu International Futuresa {{Palestina po temama}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Palestina|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1988.]] kpkh8e41yclhe15qoze6wpk0lyt2aqn Korisnik:Bosancica by MK 2 531104 3922770 3917050 2026-08-29T17:10:58Z Bosancica by MK 173186 3922770 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {{Korisnik BiH}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik žena}} {{Bošnjak}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}} {{Korisnik Mostar}} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} {{CEE Proljeće|2026}} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik Wikipedia}} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikipediji == Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti: # Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa. # Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje. == Hobiji i vještine == Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa. Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima! == Korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] #[[Šablon:Infokutija naučnik|Infokutija: Naučnik]] #[[Šablon:Psihologija|Navigacijski šablon: Psihologija]] #[[Šablon:Psihoanaliza|Navigacija: Psihoanaliza]] #[[Šablon:Cite journal|Izvor: Cite journal]] #[[Šablon:Cite book|Izvor: Cite book]] #[[Šablon:Cite web|Izvor: Cite web]] #[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedijina biblioteka] == Nagrade == <gallery> Datoteka:Palapin_satelit.png|Motivacija za dugu i uspješnu saradnju Datoteka:Barnstar-rotating-psychology.gif|Za doprinos(e) iz psihologije </gallery> == Nagrada "Bosančica" == Ovu nagradu dodjeljujem urednicima koji promovišu kulturu dijaloga, strpljenje i konstruktivnu komunikaciju na Wikipediji na bosanskom jeziku. <gallery heights="220" widths="220"> Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|<center>'''Bosančica'''<br /><small>Za konstruktivnu komunikaciju</small></center> </gallery> j2w7fh26z3c9tgfq3drpxyugcb4pde3 Joseph Stiglitz 0 534116 3922830 3895324 2026-08-29T22:13:13Z Palapa 383 3922830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Joseph Eugene Stiglitz | slika = Joseph E. Stiglitz, 2019 (cropped).jpg | alt_slike = | opis = Stiglitz 2019. godine | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|2|9}} | mjesto_rođenja = [[Gary (Indiana)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = ekonomista | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Joseph Eugene Stiglitz''' (/ˈstɪɡlɪts/; rođen 9. februara 1943.) je američki ekonomista novog kejnzijanskog pravca,<ref>Free, Rhona C. (2010). 21st Century Economics: A Reference Handbook. Sage Publications. p. 317. ISBN 978-1452266312.</ref> analitičar javnih politika, politički aktivista i profesor na Univerzitetu Columbia. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomske nauke]] (2001.)<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2001/stiglitz/biographical/ Joseph E. Stiglitz, Biographical]. The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001". NobelPrize.org.</ref> i medalje John Bates Clark (1979.). Bivši je viši potpredsjednik i glavni ekonomista Svjetske banke. Također je bivši član i predsjedavajući Američkog vijeća ekonomskih savjetnika. Poznat je po svojoj podršci teoriji javnih finansija Georgija<ref>Gochenour, Zachary, and Bryan Caplan. [https://ideas.repec.org/a/kap/revaec/v26y2013i4p483-491.html "An entrepreneurial critique of Georgism."] The Review of Austrian Economics 26.4 (2013): 483–491.</ref> i po svom kritičkom stavu o upravljanju globalizacijom, o ekonomistima laissez-faire principa (koje naziva "fundamentalistima slobodnog tržišta") i o međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Stiglitz je 2000. osnovao Inicijativu za politički dijalog (IPD), istraživački centar o međunarodnom razvoju sa sjedištem na Univerzitetu Columbia. Član je [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]] od 2001, a najviši akademski rang univerziteta (univerzitetski profesor) dobio je 2003. godine. Bio je osnivač i predsjedavajući univerzitetskog Komiteta za globalnu misao. Također, predsjedava Institutom za svjetsko siromaštvo Brooks Univerziteta u Manchesteru. Bio je član Papinske akademije društvenih nauka. 2009, predsjednik [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] Miguel d'Escoto Brockmann imenovao je Stiglitza za predsjedavajućeg Komisije UN-a za reforme međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema, gdje je nadgledao predložene prijedloge i naručio izvještaj o reformi međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema. Bio je predsjedavajući Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka, koju je imenovao francuski predsjednik Sarkozy, a koja je 2010. objavila svoj izvještaj pod nazivom „Pogrešno mjerenje naših života: Zašto se BDP ne sabira“,<ref>Stiglitz, Joseph E.; Sen, Amartya; Fitoussi, Jean-Paul (2010). Mismeasuring Our Lives: Why GDP Doesn't Add Up. The New Press. ISBN 978-1595585196.</ref> a trenutno je kopredsjedavajući njenog nasljednika, Grupe stručnjaka na visokom nivou za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka. Od 2011. do 2014, Stiglitz je bio predsjednik Međunarodnog ekonomskog udruženja (IEA). Predsjedavao je organizacijom trogodišnjeg svjetskog kongresa IEA održanog u blizini [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] u Jordanu u junu 2014. godine. == Život i karijera == Rođen je u Garyju, Indiana<ref>Kern, Jamie (18 September 2003). "Interview with Professor Joseph Stiglitz". Columbia Business School. The Tamer Center for Social Enterprise.</ref>, u jevrejskoj porodici. Njegova majka je bila Charlotte (rođena Fishman), učiteljica, a otac Nathaniel David Stiglitz, prodavač osiguranja.<ref>"Stiglitz, Joseph E. 1943– (Joseph Eugene Stiglitz)". encyclopedia.com. Cengage Learning.</ref> Pohađao je Amherst College, gdje je bio dobitnik Nacionalnog stipendije za zasluge, aktivan u debatnom timu i predsjednik studentske vlade. Tokom završne godine na Amherst Collegeu, studirao je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT), gdje je kasnije nastavio postdiplomski studij. Ljeti 1965. preselio se na Univerzitet u Chicagu kako bi istraživao kod Hirofumija Uzawe, koji je bio dobitnik NSF granta.<ref>Aoki, Masahiko (2018). Transboundary Game of Life: Memoir of Masahiko Aoki. Springer. p. 59. ISBN 978-9811327575.</ref> Doktorirao je na MIT-u od 1966. do 1967, period kada je također obavljao funkciju docenta na MIT-u. Stiglitz je izjavio da mu poseban stil MIT ekonomije dobro odgovara, opisujući ga kao "jednostavne i konkretne modele, usmjerene na odgovaranje na važna i relevantna pitanja". Od 1966. do 1970. bio je istraživački saradnik na Univerzitetu u Cambridgeu. Prvobitno je stigao na Fitzwilliam College u Cambridgeu kao Fulbrightov stipendista 1965, a kasnije je osvojio Tapp Junior Research Fellowship na Gonville and Caius Collegeu u Cambridgeu, što je bilo ključno za oblikovanje njegovog razumijevanja Keynesa i [[Makroekonomija|makroekonomske]] teorije.<ref>"A shilling in the meter and a penny for your thoughts ... An Interview with Professor Joseph E Stiglitz". Optima. 2005.</ref> U narednim godinama, obavljao je akademske pozicije na [[Univerzitet Yale|Yaleu]], [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]], [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]] - gdje je bio Drummond profesor političke ekonomije - i [[Univerzitet Princeton|Princetonu]]. Od 2001, Stiglitz je profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], uz imenovanje na Poslovnu školu, Odsjek za ekonomiju i Školu za međunarodne i javne poslove (SIPA), te je urednik časopisa The Economists' Voice zajedno s J. Bradfordom DeLongom i Aaronom Edlinom.<ref>Uchitelle, Louis (2001-07-21). "Columbia University Hires Star Economist". The New York Times. ISSN 0362-4331.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == === Članci u popularnoj štampi === * {{cite web|url=http://www.project-syndicate.org/search?query=joseph+stiglitz|title=Joseph E. Stiglitz|last=Stiglitz|first=Joseph E.|publisher=[[Project Syndicate]]|access-date=October 29, 2013}} * {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=What I learned at the world economic crisis: the insider|magazine=[[The New Republic]]|publisher=[[Chris Hughes]]|date=17 April 2000|url=https://www.yorku.ca/drache/talks/2000/pdf/stiglitz_worldban.pdf}} ** See also: {{cite journal|last=Wade|first=Robert|author-link=Robert Wade (development scholar)|date=January–February 2001|title=Showdown at the World Bank|url=https://newleftreview.org/II/7/robert-wade-showdown-at-the-world-bank|journal=[[New Left Review]]|publisher=New Left Review|volume=II|issue=7|pages=124–37|doi=10.64590/xzs|article-number=2305|url-access=subscription}} * {{Cite journal|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Orszag|first2=Peter R.|author-link2=Peter R. Orszag|last3=Orszag|first3=Jonathan M.|date=March 2, 2002|title=Implications of the new Fannie Mae and Freddie Mac risk-based capital standard|url=http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|journal=Fannie Mae Press|publisher=[[Fannie Mae]]|volume=I|issue=2|pages=1–10|archive-url=https://web.archive.org/web/20091122094851/http://www.pierrelemieux.org/stiglitzrisk.pdf|archive-date=November 22, 2009|url-status=dead}} * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=December 2007|title=The economic consequences of Mr. Bush|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2007/12/bush200712|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}} * {{Cite magazine|last1=Stiglitz|first1=Joseph E.|last2=Bilmes|first2=Linda J.|author-link2=Linda Bilmes|title=Report: the $10 trillion hangover: paying the price for eight years of Bush|magazine=[[Harper's Magazine]]|volume=318|issue=1904|publisher=Harper's Magazine Foundation|date=January 2009|url=https://harpers.org/archive/2009/01/the-10-trillion-hangover/}} ''[http://www.democracynow.org/2008/12/22/linda_bilmes_the_10_trillion_hangover Non-subscription version.]'' * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=January 2009|title=Capitalist fools|url=https://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150129172732/http://www.vanityfair.com/magazine/2009/01/stiglitz200901|archive-date=2015-01-29|access-date=2020-02-20|url-status=dead}} * {{cite news|last=Stiglitz|first=Joseph|title=America's socialism for the rich|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2009/jun/12/america-corporate-banking-welfare|work=[[The Guardian]]|date=June 12, 2009|location=London}} * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=July 2009|title=Wall Street's toxic message|url=https://www.vanityfair.com/politics/features/2009/07/third-world-debt200907-2|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}} * Review of the book: {{cite book|last=Skidelsky|first=Robert|url=https://archive.org/details/keynesreturnofma0000skid|title=Keynes: the return of the master|publisher=Allen Lane|year=2009|isbn=978-1846142581|author-link=Robert Skidelsky|url-access=registration}} * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=May 2011|title=Of the 1%, by the 1%, for the 1%|url=https://www.vanityfair.com/society/features/2011/05/top-one-percent-201105|journal=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]}} * {{cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=July 12, 2011|title=The ideological crisis of Western capitalism|url=http://www.socialeurope.eu/2011/07/the-ideological-crisis-of-western-capitalism/|journal=[[Social Europe Journal|Social Europe]]}} * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=January 2013|title=The post-crisis crises|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=May 4, 2013|url-status=dead}} * {{Cite journal|last=Stiglitz|first=Joseph E.|date=April 2013|title=The promise of abenomics|url=http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|journal=CFO Insight Magazine|publisher=Euro Treasurer|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504024003/http://www.eurotreasurer.com/e-magazine/|archive-date=May 4, 2013|url-status=dead}} * {{Cite magazine|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=The Chinese Century|magazine=Vanity Fair|publisher=Condé Nast|date=January 2015|url=https://www.vanityfair.com/business/2015/01/china-worlds-largest-economy}} * {{Cite news|last=Stiglitz|first=Joseph E.|title=Joseph Stiglitz: how I would vote in the Greek referendum|work=[[The Guardian]]|date=June 29, 2015|url=https://www.theguardian.com/business/2015/jun/29/joseph-stiglitz-how-i-would-vote-in-the-greek-referendum}} * Joseph E. Stiglitz, "Measuring What Matters: Obsession with one financial figure, [[GDP]], has worsened people's health, happiness and the environment, and economists want to replace it", ''[[Scientific American]]'', vol. 323, no. 2 (August 2020), pp.&nbsp;24–31. {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Stigliz, Josef}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hz2riyun0htpubzs42gdoe8kcdy0m0c Disgenetika 0 534309 3922866 3897941 2026-08-30T07:50:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922866 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Disgeneza (embriologija)}} '''Disgenetika''' jest termin koji se odnosi na bilo koje smanjenje prevalencije osobina koje se smatraju društveno poželjnim ili generalno adaptivnim na okolinu zbog [[selekcijski pritisak|selekcijskog pritiska]] koji ne favorizuje njihovu [[razmnožavanje|reprodukciju]].<ref>{{Cite book|last=Rédei|first=George P.|url=https://books.google.com/books?id=c9e9pqQCqrEC|title=Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics, and Informatics, Volume 1|publisher=Springer|year=2008|isbn=978-1-4020-6755-6|pages=572}}</ref> U 1915., ovaj termin je koristio [[David Starr Jordan]], kako bi opisao navodne štetne efekte modernog ratovanja na genetičku sposobnost na nivou grupe, zbog njegove tendencije da ubija fizički zdrave muškarce, dok invalide održava kod kuće.<ref name="Jordan">{{cite book| last = Jordan| first = David Starr| title = War and the Breed: The Relation of War to the Downfall of Nations| publisher = University Press of the Pacific| year= 2003|edition=Reprint| isbn = 978-1-4102-0900-9|location = Honolulu}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=Carlson|first=Elof Axel|title=The Unfit: A History of a Bad Idea|url=https://archive.org/details/unfithistoryofba0000carl|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press|year=2001|isbn=9780879695873|pages=[https://archive.org/details/unfithistoryofba0000carl/page/189 189]–193}}</ref> Slične zabrinutosti su izražavali rani [[eugenika|eugeničari]] i [[darvinizuam|socijalni darvinisti]] tokom 19. stoljeća, a nastavile su igrati ulogu u naučnim i javnopolitičkim debatama tokom cijelog 20.<ref>{{Cite book|last=Carlson|first=Elof Axel|title=The Unfit: A History of a Bad Idea|url=https://archive.org/details/unfithistoryofba0000carl|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press|year=2001|isbn=9780879695873}}</ref> Novije zabrinutosti o navodnim disgenim efektima u ljudskoj populaciji iznio je kontroverzni psiholog i samoproglašeni [[Naučni rasizam|naučni rasista]]<ref> *{{Cite news |last=Min |first=Alex |date=18. 11. 2020 |title=Racist Pseudoscience Has No Place At Harvard |work=Harvard Political Review |url=https://harvardpolitics.com/racist-pseudo-harvard/ |quote=Lynn is a self-described 'scientific racist'...}} *{{Cite news |last=Sehgal |first=Parul |date=12. 2. 2020 |title=Charles Murray Returns, Nodding to Caution but Still Courting Controversy |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2020/02/12/books/review-human-diversity-charles-murray.html |quote=Richard Lynn, for example, a self-described 'scientific racist,' ...}} *{{Cite news |last=Evans |first=Gavin |date=2. 3. 2018 |title=The unwelcome revival of 'race science' |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/02/the-unwelcome-revival-of-race-science |quote=...Richard Lynn, who has described himself as a 'scientific racist'.}}</ref> [[Richard Lynn]], posebno u svojoj knjizi iz 1996. ''[[Disgenika: Genetičko pogoršanje u modernim populacijama]]'', u kojoj se tvrdi da su promjene u [[selekcilski pritisak|selekcijskim pritiscima]] i smanjena [[smrtnost dojenčadi]] od [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] rezultirale povećanim širenjem štetnih osobina i [[genetićki poremećaj|genetičkih poremećaja]].<ref name=":2" /><ref name="Dysgenics 1996">{{cite book|last=Lynn|first=Richard|author-link=Richard Lynn|title=Dysgenics: Genetic Deterioration in Modern Populations|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=9780275949174|url=https://dn790007.ca.archive.org/0/items/Dysgenics-Richard-Lynn/Dysgenics-Richard-Lynn.pdf}}{{Mrtav link}}</ref> Uprkos ovim zabrinutostima, genetičke studije nisu pokazale dokaze o disgenim efektima u ljudskim [[populacija]]ma.<ref name=":2">{{Cite book |last1=Fischbach |first1=Karl-Friedrich |title=Heritability of Intelligence |last2=Niggeschmidt |first2=Martin |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-658-35321-6 |pages=37–39 |chapter=Do the Dumb Get Dumber and the Smart Get Smarter? |doi=10.1007/978-3-658-35321-6_9 |quote=Since the nineteenth century, a 'race deterioration' has been repeatedly predicted as a result of the excessive multiplication of less gifted people. Nevertheless, the educational and qualification level of people in the industrialized countries has risen strongly. The fact that the 'test intelligence' has also significantly increased, is difficult to explain for supporters of the dysgenic thesis: they suspect that the 'phenotypic intelligence' has increased for environmental reasons, while the 'genotypic quality' secretly decreases. There is neither evidence nor proof for this theory. |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-658-35321-6_9 |s2cid=244640696}} Citations in original omitted.</ref><ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Dalton|last2=Laidley|first2=Thomas|last3=Belsky|first3=Daniel W.|last4=Fletcher|first4=Jason M.|last5=Boardman|first5=Jason D.|last6=Domingue|first6=Benjamin W.|date=14. 6. 2016|title=Assortative mating and differential fertility by phenotype and genotype across the 20th century|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=113|issue=24|pages=6647–6652|doi=10.1073/pnas.1523592113|pmid=27247411|pmc=4914190|doi-access=free|bibcode=2016PNAS..113.6647C }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bratsberg |first1=Bernt |last2=Rogeberg |first2=Ole |date=26. 6. 2018 |title=Flynn effect and its reversal are both environmentally caused |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=115 |issue=26 |pages=6674–6678 |bibcode=2018PNAS..115.6674B |doi=10.1073/pnas.1718793115 |pmc=6042097 |pmid=29891660 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite book |last=Neisser |first=Ulric |title=The Rising Curve: Long-Term Gains in IQ and Related Measures |url=https://archive.org/details/risingcurvelongt00neis |publisher=American Psychological Association |year=1998 |isbn=978-1557985033 |pages=xiii–xiv |quote=There is no convincing evidence that any dysgenic trend exists. . . . It turns out, counterintuitively, that differential birth rates (for groups scoring high and low on a trait) do ''not'' necessarily produce changes in the population mean.}}</ref> Recenzirajući Lynnovu knjigu, naučnik John R. Wilmoth primjećuje: "Sveukupno, najzbunjujući aspekt Lynnovog alarmističkog stava je to što se pogoršanje prosječne [[IQ|inteligencije]] koje su predvidjeli eugeničari nije dogodilo."<ref>{{Cite journal |last=Wilmoth |first=John R. |date=1997 |title=Review of Dysgenics: Genetic Deterioration in Modern Populations |url=https://www.jstor.org/stable/2137584 |journal=[[Population and Development Review]] |volume=23 |issue=3 |pages=664–666 |doi=10.2307/2137584 |jstor=2137584 |issn=0098-7921|url-access=subscription }}</ref> == Također pogledajte == *[[Socijalna degeneracija|Teorija degeneracije]] *[[Devolucija]] *[[Evolucijski kompromis]] *[[Flynnov efekat]] *[[Nasljednost IQ-a]] *[[Popis kongenitalnih poremećaja]] *[[Popis poremećaja biološkog razvoja]] *[[Nedavna ljudska evolucija]] *[[Evolucija čovjeka]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Globalni katastrofični rizici}} [[Kategorija:Eugenika]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Studije budućnosti]] [[Kategorija:Moderna ljudska genetička historija]] [[Kategorija:Neologizmi]] f33ul7m9m0rd8hnv1n6ru4bt6rfbvza Valentin Bucik 0 536419 3922709 3915990 2026-08-29T12:02:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Valentin Bucik | slika = Valentin Bucik.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. maj]] [[1961]] | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas [[Slovenija]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | državljanstvo = [[Slovenija|Slovensko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[psihometrija]], [[psihološka metodologija]], [[psihofizika]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Filozofski fakultet u Ljubljani]] * [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] (gostujući profesor) }} | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Ljubljani]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = [[Dženana Husremović]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Dekan Filozofskog fakulteta u Ljubljani (2007–2011) * Istraživanja u oblasti psihometrije, psihološke metodologije i brzine obrade informacija * Prilagođavanje psihodiagnostičkih instrumenata (WISC-III) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Valentin Bucik''' (rođen 2. maja 1961) [[Slovenija|slovenski]] je [[psihologija|psiholog]] i univerzitetski profesor.<ref name="FF_UL_Bucik">{{cite web |title=Prof. Dr. Valentin Bucik |url=https://www.ff.uni-lj.si/en/staff/valentin-bucik |publisher=Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Redovni je profesor na [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani]], gdje je od 2007. do 2011. obnašao i dužnost [[dekan]]a. == Biografija == Na [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]] [[diploma|diplomirao]] je [[psihologija|psihologiju]] 1985. Na istom fakultetu [[magistar nauka|magistrirao]] je 1989. s radom ''Razvoj psihofizičkog postupka za određivanje trajanja fotohemijskih procesa u mrežnjači ljudskog oka'' ({{sl|Razvoj psihofizičnega postopka za določevanje časa trajanja fotokemičnih procesov v retini človeškega očesa}}), a [[doktorat|doktorirao]] [[1993]]. odbranom doktorske disertacije pod naslovom ''Komparativna provjera valjanosti metoda za mjerenje brzine obrade informacija i njihov odnos prema klasičnom konstruktu opće (g) inteligencije'' ({{sl|Komparativno preverjanje veljavnosti metod za merjenje hitrosti procesiranja informacij in njihov odnos do klasičnega konstrukta splošne (g) inteligentnosti}}).<ref name="FF_UL_Bucik_SL">{{cite web |title=Prof. dr. Valentin Bucik |url=https://www.ff.uni-lj.si/zaposleni/valentin-bucik |publisher=Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> Godine 1985. je predavao Psihologiju u Srednjoj školi za farmaciju u Ljubljani,<ref name="UDG_Bucik_Biografija">{{cite web |title=Prof. dr Valentin Bucik - Biografija predavača |url=https://fprn.udg.edu.me/predavaci/biografija/35-valentin-bucik |publisher=Univerzitet Donja Gorica, Fakultet primijenjenih nauka |access-date=2. 8. 2026 |language=sr}}</ref> a 1986. zaposlio se na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. U zvanje [[asistent]]a za [[psihometrija|psihometriju]] i [[psihološka metodologija|psihološku metodologiju]] biran je 1987. i 1990. Unaprijeđen je u zvanje [[docent]]a 1994, [[vanredni profesor|vanrednog profesora]] 1999, te [[redovni profesor|redovnog profesora]] za psihološku metodologiju 2005. Od 2000. do 2001. godine obnašao je dužnost zamjenika šefa Odsjeka za psihologiju, a od 2002. do decembra 2005. bio je šef Odsjeka.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> U periodu od oktobra 2005. do septembra 2007. obnašao je funkciju [[prodekan]]a za poslijediplomski studij, organizacijska pitanja i informacijske sisteme, nakon čega je od 2007. do 2011. bio dekan Filozofskog fakulteta.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> == Nastavni rad == Na dodiplomskom studiju predaje predmete ''Informatika i računarstvo u psihologiji'', ''Psihometrija II'' te izborne predmete ''Multivarijantne metode za analizu podataka'' i ''Procjena darovitosti i kreativnosti''. Također vodi seminar iz psihometrije i izborni predmet ''Odabrana poglavlja iz Psihometrije II''. Na postdiplomskom studiju psihologije predaje predmete ''Metodologija psiholoških istraživanja'' i ''Noviji psihodiagnostički pristupi''. Tokom pet godina predavao je predmet ''Industrijska psihologija'' studentima stručnog studija tekstilne tehnologije na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Kao [[gostujući profesor]] od 1999. bio je nosilac predmeta ''Psihometrija'' na dodiplomskom studiju psihologije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref name="Bucik_2017_RadioSarajevo">{{cite web |last=Bucik |first=Valentin |date=2017 |title=Zašto su za djecu važni časovi sporta, muzičkog, likovnog... |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/valentin-bucik-zasto-su-za-djecu-vazni-casovi-sporta-muzickog-likovnog/255511 |publisher=Radio Sarajevo |access-date=2. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Kao gostujući nastavnik predaje i na postdiplomskim studijima psihologije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], [[Univerzitet u Gradcu|Univerzitetu u Grazu]], [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]] i [[Univerzitet Donja Gorica|Univerzitetu Donja Gorica]] u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="Ramirovi_Dani_2012">{{cite web |title=Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju (2012) - XVIII. Ramirovi dani |url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/32075518/sveuailiate-u-zagrebu-filozofski-fakultet-odsjek-za-psihologiju-2012 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> === Istraživački rad === Glavna područja njegovog naučnoistraživačkog rada obuhvataju:<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /><ref name="UDG_Bucik_Biografija" /> * [[psihofizika|psihofiziku]]; * psihološku metodologiju: primjenu multivarijantnih [[statistika|statističkih]] tehnika, primjenu multivarijantnih [[analiza|analiza]] u [[istraživanje tržišta|istraživanjima tržišta]], analizu kovarijantnih struktura; * teoriju mjerenja i testiranja: ispitivanje psihometrijskih karakteristika [[Psihodijagnostika|psihodijagnostičkih]] sredstava, konstrukciju, analizu i prilagođavanje testova, izradu novih zadataka za mjerenje mentalne brzine, kao i vrednovanje znanja u osnovnim i srednjim školama; * istraživanje individualnih razlika: strukturu [[inteligencija|inteligencije]], odnos između mentalne brzine i inteligencije, te relacije između inteligencije, mentalne brzine, osobina [[Temperament|temperament]]a i [[Ličnost|ličnost]]i. === Naučni i evaluacijski projekti === Rukovodio je istraživačkom grupom na trogodišnjim projektima ''Brzina obrade informacija u mozgu kao temelj hijerarhijske strukture inteligencije'' (1994–1996), ''Inteligencija, mentalna brzina i neke osobine ličnosti'' (1997–1999) i ''Evaluacija mature i uspješnost studenata na univerzitetu'' (1997–1999).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Bio je voditelj evaluacijske studije u oblasti [[odgoj|odgoja]] i [[obrazovanje|obrazovanja]] pod nazivom ''Vrednovanje nekih vidika kvaliteta opisnog i brojčanog provjeravanja i ocjenjivanja znanja'' (2001–2003). Učestvovao je kao član istraživačkog tima u projektu ''Utvrđivanje i osiguravanje kvaliteta predškolskog odgoja u vrtiću'' (2001–2003).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Od 2004. do 2008. bio je član programskog tima ''Psihološka istraživanja: Ličnost i kognicija kao faktori odlučivanja'', a od 2004. do 2006. godine vodio je istraživački projekt ''Razvoj testova obrade govornih podražaja: kognitivnopsihološki i audiološki vidik''. Također je sarađivao na projektima ''Utjecaj vrtića na djetetov razvoj i njegovu uspješnost u školi'' (2001–2005) i ''Kvalitet u odgoju i obrazovanju – samoevaluacija: Razvoj pristupa utvrđivanju kvaliteta i evaluacija učinaka osiguravanja kvaliteta'' (2002–2006).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> == Članstvo u stručnim udruženjima == * [[Evropsko udruženje za psihološku procjenu]] (EAPA) – od 2005. član Izvršnog odbora (u četvorogodišnjem mandatu), a od maja 2007. generalni sekretar Izvršnog odbora<ref name="EAPA_Newsletter_2010_1">{{cite web |editor-last=Fontaine |editor-first=Johnny |date=2010 |title=EAPA Newsletter of the European Association of Psychological Assessment (Issue 1) |url=https://www.psychologie.uni-frankfurt.de/58149802/EAPA_Newsletter_2010_Issue_1.pdf |publisher=European Association of Psychological Assessment |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="UZH_Bucik_GuestLecture">{{cite web |title=Invitation to a guest-lecture by Prof. Dr. Valentin Bucik |url=https://www.psychologie.uzh.ch/dam/jcr:00000000-0337-340f-ffff-fffff26a50e0/VBucik.pdf |publisher=Universität Zürich, Psychologisches Institut |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> * Međunarodno društvo za proučavanje individualnih razlika (ISSID)<ref name="UZH_Bucik_GuestLecture" /> * Međunarodno društvo za istraživanje inteligencije (ISIR) * Društvo psihologa Slovenije (DPS); član Komisije za psihodijagnostička sredstva DPS-a * Član Republičke komisije za maturu Slovenije (1996–2003) * Član Državne ispitne komisije za stručnu maturu Slovenije (zamjenik predsjednika od 1999. do 2003) * Član Vijeća za evaluaciju pri Ministarstvu školstva, nauke i sporta Republike Slovenije (zamjenik predsjednika od 2000. do novembra 2006)<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> * Glavni urednik naučno-stručnog časopisa ''[[Psihološka obzorja]] / Horizons of Psychology'' (1999–2005)<ref name="Psiholoska_Obzorja_Editorial">{{cite web |title=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology: Editorial Team |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/about/editorialTeam |publisher=Univerza v Ljubljani / Društvo psihologov Slovenije |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * Pomagajući urednik (''Associate Editor'') časopisa ''European Journal of Psychological Assessment'' * Član uredničkih odbora časopisa ''Suvremena psihologija'' (Zagreb)<ref name="Suvremena_Psihologija_Editorial">{{cite web |title=Suvremena psihologija: Uredništvo / Editorial Board |url=https://suvremena.nakladaslap.com/hr/editorial |publisher=Naklada Slap |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> i ''Psihologijske teme'' (Rijeka)<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> * Predsjednik Državne komisije za opću maturu Slovenije (od 2004)<ref name="RIC_Splošna_Matura_2004">{{cite web |author=Državni izpitni center |date=2004 |title=Splošna matura 2004: Letno poročilo |url=https://www.ric.si/mma/letno-porocilo-sm-2004/2006070311504228/?m=1151920404 |publisher=RIC - Državni izpitni center |location=Ljubljana |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=sl}}</ref> == Odabrana bibliografija == * ''Bimodality in the Berlin model of intelligence structure (BIS): A replication study'' (1996)<ref name="Bucik_Neubauer_1996_BIS">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |last2=Neubauer |first2=Aljoscha C. |date=1996 |title=Bimodality in the Berlin model of intelligence structure (BIS): A replication study |journal=Personality and Individual Differences |volume=21 |issue=6 |pages=987–1005 |doi=10.1016/S0191-8869(96)00129-8 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886996001298 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''The mental speed-IQ relationship: Unitary or modular?'' (1996)<ref name="Neubauer_Bucik_1996_MentalSpeed">{{cite journal |last=Neubauer |first=Aljoscha C. |last2=Bucik |first2=Valentin |date=1996 |title=The mental speed–IQ relationship: Unitary or modular? |journal=Intelligence |volume=22 |issue=1 |pages=23–48 |doi=10.1016/S0160-2896(96)90019-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0160289696900197 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Internal and external validation of the Bortner Type A Scale'' (1997)<ref name="Bucik_Brenk_1997_Bortner">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |last2=Brenk |first2=Karel |date=1997 |title=Internal and external validation of the Bortner Type A Scale |journal=Review of Psychology |volume=4 |issue=1–2 |pages=25–39 |url=https://hrcak.srce.hr/file/11407 |access-date=2. 8. 2026 |language=en |archive-date=17. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260117032419/https://hrcak.srce.hr/file/11407 |url-status=dead }}</ref> * ''Osnove psihološkega testiranja'' (1997)<ref name="Bucik_1997_Osnove">{{cite book |last=Bucik |first=Valentin |date=1997 |title=Osnove psihološkega testiranja |publisher=Filozofska fakulteta, Oddelek za psihologijo |location=Ljubljana |isbn=961-6200-28-3 |url=http://www.dlib.si/?URN=URN:NBN:SI:DOC-9WAJ1SNP |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''Relationship between speed of information-processing and two major personality dimensions – extraversion and neuroticism'' (1998)<ref name="Socan_Bucik_1998_Speed">{{cite journal |last=Sočan |first=Gregor |last2=Bucik |first2=Valentin |date=1998 |title=Relationship between speed of information-processing and two major personality dimensions — Extraversion and neuroticism |journal=Personality and Individual Differences |volume=25 |issue=1 |pages=35–48 |doi=10.1016/S0191-8869(98)00031-2 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886998000312 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''WISC-III SI: Wechslerjeva lestvica inteligentnosti za otroke: priročnik'' (2001)<ref name="WISC3_SI_2014">{{cite book |last=Wechsler |first=David |author-mask=0 |author2=Boben, Dušica |author3=Bucik, Valentin |translator-last=Kovačič |translator-first=Dare |date=2014 |title=WISC-III SI: Wechslerjeva lestvica inteligentnosti za otroke - tretja izdaja (SI): priročnik |edition=2. izd., ponatis |publisher=Center za psihodiagnostična sredstva |location=Ljubljana |isbn=978-961-6068-31-4 |id=COBISS.SI-ID 273954048 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/273954048 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''The role of decision speed in the construct of intelligence'' (2002)<ref name="Bucik_2002_DecisionSpeed">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2002 |title=The role of decision speed in the construct of intelligence |journal=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology |volume=11 |issue=4 |pages=69–85 |issn=1318-1874 |id=COBISS.SI-ID 21703010 |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/article/view/20811 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Evalvacija kakovosti'' (2002)<ref name="Poljansek_Bucik_2002_Evalvacija">{{cite book |last=Poljanšek |first=Anja |last2=Bucik |first2=Valentin |chapter=Evalvacija kakovosti |editor-last=Marjanovič Umek |editor-first=Ljubica |editor2-last=Fekonja |editor2-first=Urška |editor3-last=Kavčič |editor3-first=Tina |editor4-last=Poljanšek |editor4-first=Anja |title=Kakovost v vrtcih |series=Razprave Filozofske fakultete |publisher=Znanstveni inštitut Filozofske fakultete |location=Ljubljana |year=2002 |pages=21–35 |isbn=86-7207-147-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/120104960/gcce?format=marc |id=COBISS.SI-ID 120104960 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''Response-order effect in some self-reported personality questionnaires: The cases of 16PF and BFQ'' (2003)<ref name="Bucik_2003_ResponseOrder">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2003 |title=Response-order effect in some self-reported personality questionnaires: The cases of 16PF and BFQ |journal=Review of Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=65–74 |url=https://hrcak.srce.hr/file/4993 |access-date=2. 8. 2026 |language=en |archive-date=20. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260120054736/https://hrcak.srce.hr/file/4993 |url-status=dead }}</ref> * ''Culture and children’s intelligence: Cross-cultural analysis of the WISC-III: Slovenia'' (2003)<ref name="Boben_Bucik_2003_Slovenia">{{cite book |last=Boben |first=Dušan |last2=Bucik |first2=Valentin |date=2003 |chapter=Slovenia |editor-last=Georgas |editor-first=James |editor2-last=van de Vijver |editor2-first=Fons J. R. |editor3-last=Weiss |editor3-first=Lawrence G. |editor4-last=Saklofske |editor4-first=Donald H. |title=Culture and Children's Intelligence: Cross-Cultural Analysis of the WISC-III |publisher=Academic Press |pages=219–229 |isbn=978-0-12-280055-9 |doi=10.1016/B978-012280055-9/50017-9 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780122800559500179 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Pouzdanost i valjanost slovenačke adaptacije WISC-III Sl'' (2004)<ref name="Bucik_2004_WISC3SI">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2004 |title=Pouzdanost i valjanost slovenske adaptacije WISC-III Sl |journal=Suvremena psihologija |volume=7 |issue=1 |pages=5–28 |url=https://hrcak.srce.hr/3239 |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> * ''The frontal lobe hypothesis: Impairment of executive cognitive functions in chronic alcohol in-patients'' (2004)<ref name="Zorko_2004_Frontal">{{cite journal |last=Zorko |first=Maja |last2=Marušič |first2=Andrej |last3=Čebašek-Travnik |first3=Zdenka |last4=Bucik |first4=Valentin |date=2004 |title=The frontal lobe hypothesis: impairment of executive cognitive functions in chronic alcohol in-patients |journal=Psychiatria Danubina |volume=16 |issue=1–2 |pages=21–28 |pmid=19114938 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19114938/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Kultura in inteligentnost otrok: medkulturna analiza testa WISC-III'' (2005)<ref name="Boben_Bucik_2005_WISC3">{{cite conference |last=Boben |first=Dušan |last2=Bucik |first2=Valentin |date=2005 |chapter=Kultura in inteligentnost otrok: medkulturna analiza testa WISC-III |editor-last=Pavšič |editor-first=M. |editor2-last=Salobir |editor2-first=M. |editor3-last=Jeraj |editor3-first=M. |title=Inteligentnost, ustvarjalnost, nadarjenost: zbornik razprav (5. Dnevi slovenskih psihologov, Bled, 2004) |publisher=Društvo psihologov Slovenije; Gorenje |location=Ljubljana; Velenje |isbn=961-6066-02-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/222784256 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''The place of dysfunctional and functional impulsivity in the personality structure'' (2005)<ref name="Zadravec_2005_Place">{{cite journal |last=Zadravec |first=Tadeja |last2=Bucik |first2=Valentin |last3=Sočan |first3=Gregor |date=2005 |title=The place of dysfunctional and functional impulsivity in the personality structure |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/article/view/20893 |journal=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology |volume=14 |issue=2 |pages=39–50 |doi=10.20419/2005.14.174 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Problem solving for depressed suicide attempters and depressed individuals without suicide attempt'' (2007)<ref name="Roskar_2007_Problem">{{cite journal |last=Roskar |first=Saska |last2=Zorko |first2=Maja |last3=Bucik |first3=Valentin |last4=Marusic |first4=Andrej |date=2007 |title=Problem solving for depressed suicide attempters and depressed individuals without suicide attempt |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18000480/ |journal=Psychiatria Danubina |volume=19 |issue=4 |pages=296–302 |pmid=18000480 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Dženana Husremović]] * [[Psihometrija]] * [[Spisak slovenskih psihologa]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Valentin Bucik}} * [https://www.ff.uni-lj.si/zaposleni/valentin-bucik Službena stranica prof. dr. Valentina Bucika na Filozofskom fakultetu u Ljubljani] * [https://cris.cobiss.net/ecris/si/en/researcher/6661 Profil istraživača Valentina Bucika] u bazi E-CRIS/COBISS {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bucik, Valentin}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Slovenski psiholozi]] [[Kategorija:Univerzitet u Ljubljani]] aqsyhouc9om47dpz4j0uj298gy7xxnh DNK-vezujuće mjesto 0 536666 3922860 3921160 2026-08-30T06:19:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922860 wikitext text/x-wiki [[File:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right| DNK kontakti različitih tipova [[DNK-vezujući domen|DNK-vezujućih domena]] ]] '''DNK-vezujuća mjesta''' jesu vrsta [[vezujuće mjesto|vezujućih mjesta]] koja se nalaze u [[DNK]] gdje se druge molekule mogu vezati. DNK-vezujuća mjesta razlikuju se od drugih veznih mjesta po tome što (1) su dio DNK sekvence (npr. [[genom]]a) i (2) vezana su [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućim proteinima]]. DNK-vezujuća mjesta često su povezana sa specijaliziranim proteinima, poznatim kao [[transkripcijski faktor]]i, i stoga su povezana sa [[transkripcijska regulacija| transkripcijskom regulacijom]]. Zbir DNK-vezujućih mjesta specifičnog transkripcijskog faktora naziva se njegov [[cistrom]]. DNK-vezujuća mjesta također obuhvataju ciljeve drugih proteina, poput [[restrikcijski enzim|restrikcijskih enzima]], specifičnih [[rekombinaza]] (vidi [[rekombinacija specifična za mjesto]]) i [[metiltransferaza]].<ref name=Halford2004>{{cite journal |author=Halford E.S. |author2=Marko J.F. |year=2004 |title=How do site-specific DNA-binding proteins find their targets? |journal=Nucleic Acids Research |volume=32 |issue=10 |pages=3040–3052 | pmid=15178741 |doi=10.1093/nar/gkh624 |pmc=434431}}</ref> DNK-vezujuća mjesta stoga se mogu definirati kao kratke DNK sekvence (obično duge od 4–30 [[bazni par|baznih parova]], ali do 200 bp za rekombinacijska mjesta) koje su specifično vezane za jedan ili više [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućih proteina]] ili [[proteinski kompleks|proteinskih kompleksa]]. Prijavljeno je da neka vezivna mjesta imaju potencijal da prođu kroz brze evolucijske promjene.<ref name=Borneman2007>{{cite journal |author=Borneman, A.R. |author2=Gianoulis, T.A. |author3=Zhang, Z.D. |author4=Yu, H. |author5=Rozowsky, J. |author6=Seringhaus, M.R. |author7=Wang, L.Y. |author8=Gerstein, M. |author9=Snyder, M. |s2cid=21535866 |name-list-style=amp |year=2007 |title=Divergence of transcription factor binding sites across related yeast species. |journal=Science |volume=317 |issue=5839 |pages=815–819|pmid=17690298|bibcode = 2007Sci...317..815B |doi = 10.1126/science.1140748 }}</ref> == Tipovi DNK-vezujućih mjesta == DNK-vezujuća mjesta mogu se kategorizirati prema njihovoj biološkoj funkciji. Stoga možemo razlikovati mjesta vezivanja transkripcijskih faktora, restrikcijska i rekombinacijska mjesta . Neki autori predložili su da se mjesta vezivanja mogu klasificirati i prema njihovom najpogodnijem načinu predstavljanja.<ref name=Stormo2000>{{cite journal |author=Stormo GD |year=2000 |title=DNA binding sites: representation and discovery |journal=Bioinformatics |volume=16 |issue=1 |pages=16–23 |pmid=10812473 |doi=10.1093/bioinformatics/16.1.16|doi-access=free }}</ref> S jedne strane, restrikcijska mjesta mogu se općenito predstaviti [[konsenzusna sekvenca|konsenzusnim sekvencama]]. To je zato što ciljaju uglavnom identične sekvence, a efikasnost restrikcije naglo opada za manje slične sekvence. S druge strane, mjesta vezivanja DNK za dati [[transkripcijski faktor]] obično su sva različita, s različitim stepenom afiniteta transkripcijskog faktora za različita mjesta vezivanja. Zbog toga je teško precizno predstavljati mjesta vezivanja transkripcijskih faktora korištenjem konsenzusnih sekvenci, a ona se obično predstavljaju korištenjem matrica frekvencija specifičnih za položaj (PSFM), koje se često grafički prikazuju korištenjem [[logo-sekvenca|logo-sekvence]]. Međutim, ovaj argument djelimično je proizvoljan. [[Restrikcijski enzim]]i, poput transkripcijskih faktora, daju postepen, iako oštar, raspon afiniteta za različita mjesta<ref name=Pingoud1997>{{cite journal |vauthors=Pingoud A, Jeltsch A |year=1997 |title= Recognition and Cleavage of DNA by Type-II Restriction Endonucleases |journal=European Journal of Biochemistry | volume=246 |issue=1 |pages=1–22 |pmid=9210460 |doi=10.1111/j.1432-1033.1997.t01-6-00001.x|doi-access=free }}</ref> i stoga ih najbolje predstavlja PSFM. Slično tome, rekombinaze specifične za mjesto pokazuju raznolik afinitet za različita ciljna mjesta.<ref name=Gyohda2000>{{cite journal |doi= 10.1128/JB.182.10.2787-2792.2000 |vauthors= Gyohda A, Komano T |year=2000 |title= Purification and characterization of the R64 shufflon-specific recombinase.|journal=Journal of Bacteriology | volume=182 |issue=10 |pages=2787–2792 |pmid=10781547 |pmc= 101987}}</ref><ref name= Birge2006>{{cite book |author= Birge, E.A. | year=2006 |title=Bacterial and Bacteriophage Genetics | edition= 5th | chapter= 15: Site Specific Recombination | pages=463–478 | publisher=Springer | isbn= 978-0-387-23919-4}}</ref> == Historija i glavne eksperimentalne tehnike == Postojanje nečega sličnog mjestima vezivanja DNK sumnjalo se na osnovu eksperimenata o biologiji [[bakteriofag lambda|bakteriofaga lambda]]<ref name=Campbell1963>{{cite journal |author= Campbell A |year=1963 |title= Fine Structure Genetics and its Relation to Function |journal=Annual Review of Microbiology | volume=17 |issue= 1 |pages=2787–2792 |pmid=14145311 | doi=10.1146/annurev.mi.17.100163.000405}}</ref> and the regulation of the Escherichia coli [[lac operon]].<ref name=autogenerated1>{{cite journal |vauthors= Jacob F, Monod J |year=1961 |title= Genetic regulatory mechanisms in the synthesis of proteins |journal=Journal of Molecular Biology | volume=3 |issue= 3 | pages=318–356 |pmid=13718526 |doi=10.1016/S0022-2836(61)80072-7|s2cid=19804795 }}</ref> DNK-vezujuća mjesta konačno su potvrđena u oba sistema <ref name=Gilbert1973>{{cite journal |vauthors= Gilbert W, Maxam A |year=1973 |title= The nucleotide sequence of the lac operator |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=70 |pages=3581–3584|pmid=4587255 |issue= 12 |pmc= 427284 |doi=10.1073/pnas.70.12.3581|bibcode = 1973PNAS...70.3581G |doi-access=free }}</ref><ref name=Maniatis1974>{{cite journal |doi= 10.1038/250394a0 |vauthors= Maniatis T, Ptashne M, Barrell BG, Donelson J |year=1974 |title= Sequence of a repressor-binding site in the DNA of bacteriophage lambda |journal=[[Nature]] | volume=250|pages=394–397|pmid=4854243 |issue= 465|bibcode = 1974Natur.250..394M |s2cid= 4204720 }}</ref><ref name=Nash1975>{{cite journal |doi= 10.1073/pnas.72.3.1072 |author= Nash H. A. |year=1975 |title= Integrative recombination of bacteriophage lambda DNA in vitro |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=72 |pages=1072–1076 | pmid=1055366 |issue= 3 |pmc= 432468|bibcode = 1975PNAS...72.1072N |doi-access= free }}</ref> s pojavom tehnika [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]]. Od tada su mjesta vezivanja DNK za mnoge transkripcijske faktore, restrikcijske enzime i rekombinaze specifične za mjesto otkrivena korištenjem mnoštva eksperimentalnih metoda. Historijski gledano, eksperimentalne tehnike izbora za otkrivanje i analizu DNK-vezujućih mjesta bile su [[test otiska DNK]] i [[test pomjeranja elektroforetske mobilnosti]] (EMSA). Međutim, razvoj [[DNK-mikročip]]ova i tehnika brzog sekvenciranja doveo je do novih, masovno paralelnih metoda za ‘’[[in vivo]]’’ identifikaciju mjesta vezivanja, kao što su [[ChIP-chip]] i [[ChIP-Seq]].<ref name=Elnitski2006>{{cite journal |vauthors= Elnitski L, Jin VX, Farnham PJ, Jones SJ |year=2006 |title= Locating mammalian transcription factor binding sites: a survey of computational and experimental techniques |journal=Genome Research | volume=16 |pages=1455–1464 | pmid=17053094 |doi=10.1101/gr.4140006 |issue= 12|doi-access=free }}</ref> Za kvantifikaciju afiniteta vezivanja<ref name=Baaske>{{cite journal | vauthors = Baaske P, Wienken CJ, Reineck P, Duhr S, Braun D | s2cid = 42489892 | title = Optical Thermophoresis quantifies Buffer dependence of Aptamer Binding | journal = Angew. Chem. Int. Ed.| volume = 49 | issue = 12| pages = 2238–41 |date=Feb 2010 | pmid = 20186894| doi = 10.1002/anie.200903998}} * {{cite web |date=February 24, 2010 |title=A hot road to new drugs |website=Phys.org |url=http://www.physorg.com/news186225693.html}}</ref> proteina i drugih molekula na specifična mjesta vezivanja DNK biofizičkom metodom upotrebljena je [[mikroskalna termoforeza]]]<ref name=Wienken>{{cite journal | author=Wienken CJ | title=Protein-binding assays in biological liquids using microscale thermophoresis. | journal=Nature Communications | year=2010 | issue=7 | volume=1 | doi = 10.1038/ncomms1093 | bibcode=2010NatCo...1..100W | pmid=20981028|display-authors=etal| doi-access=free }}</ref>. == Baze podataka == Zbog raznolike prirode eksperimentalnih tehnika koje se koriste u određivanju mjesta vezivanja i nepotpune pokrivenosti većine [[organizam]]a i transkripcijskih faktora, ne postoji centralna [[baza podataka]] (slična [[GenBank]] u [[Nacionalni centar za biotehnološke informacije|Nacionalnom centru za biotehnološke informacije]]) za mjesta vezivanja DNK. Iako NCBI razmatra anotaciju mjesta vezivanja DNK u svojim referentnim sekvencama ([[RefSeq]]), većina podnesaka izostavlja ove informacije. Štaviše, zbog ograničenog uspjeha [[bioinformatika|bioinformatike]] u proizvodnji efikasnih alata za predviđanje mjesta vezivanja DNK (velike [[lažna pozitivnost|ažno pozitivne]] stope često povezane su s metodama otkrivanja motiva/pretraživanja mjesta ‘’[[in silico]]), nije bilo sistematskih napora da se ove karakteristike računski anotiraju u sekvenciranim [[genom]]ima. Međutim, postoji nekoliko privatnih i javnih baza podataka posvećenih kompilaciji eksperimentalno prijavljenih, a ponekad i računski predviđenih, mjesta vezivanja za različite transkripcijske faktore u različitim organizmima. Ispod je neiscrpna tabela dostupnih baza podataka. {| class="wikitable" border="1" |- ! Ime ! [[Organizmi]] ! Izvor ! Pristup ! URL |- | PlantRegMap | 165 biljnih vrsta (npr. [[Arabidopsis thaliana]], [[Oryza sativa]], [[Zea mays]], itd.) | Stručna kuracija i projekcija | Javno | [https://web.archive.org/web/20200513055428/http://plantregmap.cbi.pku.edu.cn/] |- | [[JASPAR]] | [[Kičmenjaci]] , [[biljke]], [[gljive]], [[diptera|muhe]] i gliste | Stručna kuracija uz podršku literature | Javno | [http://jaspar.genereg.net] |- | [[CIS-BP]] | Svi [[eukarioti]] | Eksperimentalno izvedeni motivi i predviđanja | Javno | [http://cisbp.ccbr.utoronto.ca/] |- | [[CollecTF]] | Prokarioti | Prikupljanje literature | Javno | [http://collectf.umbc.edu]{{Mrtav link}} |- | [[RegPrecise]] | [[Prokarioti]] | Stručno prikupljanje | Javno | [https://web.archive.org/web/20190714083006/http://regprecise.lbl.gov/] |- | [[RegTransBase]] | Prokarioti | Stručno/prikupljanje literature | Javno | [https://web.archive.org/web/20170510191131/http://regtransbase.lbl.gov/cgi-bin/regtransbase?page=main] |- | [[RegulonDB]] | [[Escherichia coli]] | Stručno prikupljanje | Javno | [http://regulondb.ccg.unam.mx/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170507214341/http://regulondb.ccg.unam.mx/ |date=2017-05-07 }} |- | PRODORIC | [[Prokarioti]] | Stručna kuracija | Javno | [http://prodoric.tu-bs.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516233630/http://prodoric.tu-bs.de/ |date=2007-05-16 }} |- | [[TRANSFAC]] | [[Sisari]] | Stručna/literarna kuracija | Javno/Privatno | [http://www.biobase-international.com/pages/index.php?id=transfac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023235101/http://www.biobase-international.com/pages/index.php?id=transfac |date=2008-10-23 }} |- | TRED | Čovjek, Miš, [[Pacov]] | Kompjuterska predviđanja, ručna obrada | Javno | [http://rulai.cshl.edu/cgi-bin/TRED/tred.cgi?process=home] |- | DBSD | Vrsta [[rod (biologija)|roda]] [[Drosophila]]- | Literatura/Stručna obrada | Javno | [http://rulai.cshl.org/dbsd/index.html] |- | [[HOCOMOCO]] | [[Čovjek]], [[Miš]] | Literatura/Stručna obrada | Javno | [http://hocomoco.autosome.ru/],[https://web.archive.org/web/20170713105827/http://www.cbrc.kaust.edu.sa/hocomoco10] |- | MethMotif | [[Čovjek]], [[Miš]] | Stručna obrada | Javno | [http://bioinfo-csi.nus.edu.sg/methmotif/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029215808/http://bioinfo-csi.nus.edu.sg/methmotif/ |date=2019-10-29 }} |} == Reprezentacija DNK-vezujućih mjesta == Skup DNK-vezujućih mjesta, obično nazvan motiv vezivanja DNK, može se predstaviti pomoću [[konsenzusna sekvenca|konsenzusne sekvence]]. Ova reprezentacija ima prednost što je kompaktna, ali na štetu zanemarivanja značajne količine [[informacija]].<ref name=Schneider2002>{{cite journal |author= Schneider T.D. |year=2002 |title= Consensus sequence Zen |journal=Applied Bioinformatics | volume=1 |pages=111–119 | pmid=15130839 |issue= 3 |pmc= 1852464}}</ref> Precizniji način predstavljanja mjesta vezivanja je putem matrica specifičnih frekvencija položaja (PSFM). Ove matrice daju informacije o frekvenciji svake baze na svakoj poziciji motiva vezivanja DNK.<ref name="Stormo2000"/> PSFM zamišljaju se obično s implicitnom pretpostavkom o pozicijskoj nezavisnosti (različite pozicije na mjestu vezivanja DNK nezavisno doprinose funkciji mjesta), iako je ova pretpostavka osporavana za neka DNK-vezujuća mjesta.<ref name=Bulyk2002>{{cite journal |doi= 10.1093/nar/30.5.1255 |author= Bulyk M.L. |author2= Johnson P.L. |author3= Church G.M. |year=2002 |title= Nucleotides of transcription factor binding sites exert interdependent effects on the binding affinities of transcription factors |journal=Nucleic Acids Research | volume=30 |pages=1255–1261 | pmid=11861919 |issue= 5 |pmc= 101241}}</ref> Frekvencijske informacije u PSFM-u mogu se formalno interpretirati u okviru [[Teorija informacija|teorije informacij]],<ref name=Schneider1986>{{cite journal |doi= 10.1016/0022-2836(86)90165-8 |vauthors= Schneider TD, Stormo GD, Gold L, Ehrenfeucht A |year=1986 |title= Information content of binding sites on nucleotide sequences |journal=Journal of Molecular Biology | volume=188 |pages=415–431X | pmid=3525846 |issue= 3}}</ref> što dovodi do njegovog grafičkog prikaza kao [[logo-sekvenca|ogo-sekvence]]. {| class="wikitable" border="1" |- | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |- |A | 1 | 0 | 1 | 5 | 32 | 5 | 35 | 23 | 34 | 14 | 43 | 13 | 34 | 4 | 52 | 3 |- | C | 50 | 1 | 0 | 1 | 5 | 6 | 0 | 4 | 4 | 13 | 3 | 8 | 17 | 51 | 2 | 0 |- |G | 0 | 0 | 54 | 15 | 5 | 5 | 12 | 2 | 7 | 1 | 1 | 3 | 1 | 0 | 1 | 52 |- | T | 5 | 55 | 1 | 35 | 14 | 40 | 9 | 27 | 11 | 28 | 9 | 32 | 4 | 1 | 1 | 1 |- | Suma | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 | 56 |} <small>PSFM za transkripcijski represor [[LexA]] izveden iz 56 mjesta vezivanja LexA pohranjenih u Prodoricu. Relativne frekvencije dobijaju se dijeljenjem broja u svakoj ćeliji s ukupnim brojem (56)</small> == Računarska pretraga i otkrivanje mjesta vezivanja == U [[bioinformatika|bioinformatici]], mogu se razlikovati dva odvojena problema u vezi s mjestima vezivanja DNK: traženje dodatnih članova poznatog motiva vezivanja DNK (problem pretraživanja mjesta) i otkrivanje novih motiva vezivanja DNK u kolekcijama funkcionalno povezanih sekvenci (problem otkrivanja [[motiv sekvence|motiva sekvence]]).<ref name=Erill2009>{{cite journal |author= Erill I |author2= O'Neill MC |year=2009 |title= A reexamination of information theory-based methods for DNA-binding site identification |journal=BMC Bioinformatics | volume=10 |issue=1 |page=57 | pmid=19210776 |doi=10.1186/1471-2105-10-57 |pmc= 2680408 |doi-access= free }}</ref> Predloženo je mnogo različitih metoda za traženje mjesta vezivanja. Većina njih se oslanja na principe teorije informacija i ima dostupne web servere (Yellaboina) (Munch), dok su drugi autori pribjegli metodama [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], kao što su [[vještačka neuronska mreža|vještačke neuronske mreže]].<ref name="Stormo2000"/><ref name=Bisant1995>{{cite journal |vauthors= Bisant D, Maizel J |year=1995 |title= Identification of ribosome binding sites in Escherichia coli using neural network models |journal=Nucleic Acids Research| volume=23 |pages=1632–1639| pmid=7784221 |doi=10.1093/nar/23.9.1632 |issue= 9 |pmc= 306908}}</ref><ref name="O'Neill1991">{{cite journal |author= O'Neill M.C. |year=1991 |title= Training back-propagation neural networks to define and detect DNA-binding sites |journal=Nucleic Acids Research | volume=19 |pages=133–318 | pmid=2014171 |doi=10.1093/nar/19.2.313 |issue= 2 |pmc= 333596}}</ref> Mnoštvo [[algoritam]]a također je dostupno za otkrivanje [[motiv sekvence|motiva sekvence]]. Ove metode oslanjaju se na hipotezu da skup sekvenci dijeli vezivni motiv iz funkcionalnih razloga. Metode otkrivanja vezujućeg motiva mogu se grubo podijeliti na enumerativne, determinističke i stohastičke.<ref name=Bailey2008>{{cite book |author= Bailey T.L. |title=Bioinformatics|year=2008|chapter= Discovering Sequence Motifs | volume=452 |pages=231–251| pmid=18566768 |doi=10.1007/978-1-60327-159-2_12|series=Methods in Molecular Biology|isbn=978-1-58829-707-5|url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:174081/MIC15UQ174081.pdf}}</ref> [[Višestruki EM za otkrivanje motiva|MEME]]<ref name=Bailey2002>{{cite journal |author= Bailey T.L. |year=2002|title= Discovering novel sequence motifs with MEME |journal= Current Protocols in Bioinformatics | volume=2 |issue=4 | pmid=18792935 |doi=10.1002/0471250953.bi0204s00 |pages= 2.4.1–2.4.35|s2cid=205157795}}</ref> i Consensus <ref name=Stormo1989>{{cite journal |doi= 10.1073/pnas.86.4.1183 |vauthors= Stormo GD, Hartzell GW 3rd |year=1989|title= Identifying protein-binding sites from unaligned DNA fragments|journal= Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=86|pages=1183–1187| pmid=2919167 |issue= 4 |pmc= 286650|bibcode = 1989PNAS...86.1183S |doi-access= free }}</ref> klasični su primjeri determinističke optimizacije, dok je [[Gibbsovo uzorkovanje|Gibbsov uzorkovač]]<ref name=Lawrence1993>{{cite journal |vauthors= Lawrence CE, Altschul SF, Boguski MS, Liu JS, Neuwald AF, Wootton JC |s2cid=3040614|year=1993|title= Detecting subtle sequence signals: a Gibbs sampling strategy for multiple alignment |journal=[[Science]] | volume=262|pages=208–214 | pmid=8211139 |doi=10.1126/science.8211139 |issue= 5131|bibcode = 1993Sci...262..208L }}</ref> ikonvencionalna implementacija čisto stohastičke metode za otkrivanje motiva vezivanja DNK. Drugi primjer ove klase metoda je SeSiMCMC<ref>{{Cite journal|last=Favorov|first=A V|author2=M S Gelfand|author3=A V Gerasimova|author4=D A Ravcheev|author5=A A Mironov|author6=V J Makeev|date=2005-05-15|title=A Gibbs sampler for identification of symmetrically structured, spaced DNA motifs with improved estimation of the signal length|journal=Bioinformatics|volume=21|issue=10|pages=2240–2245|doi=10.1093/bioinformatics/bti336|issn=1367-4803|pmid=15728117|doi-access=free}}<!--| access-date = 2009-05-13 --></ref> koji je fokusiran na slaba TFBS mjesta sa simetrijom. Dok enumerativne metode često pribjegavaju [[regularni izraz|regularnim izrazima]] reprezentaciji vezivnih mjesta, PSFM i njihov formalni tretman prema metodama teorije informacija reprezentacija su izbora i za determinističke i za stohastičke metode. Hibridne metode, npr. ChIPMunk<ref>{{Cite journal|last=Kulakovskiy|first=I V|author2=V A Boeva|author3=A V Favorov|author4=V J Makeev|date=2010-08-24|title=Deep and wide digging for binding motifs in ChIP-Seq data|journal=Bioinformatics|volume=26|issue=20|pages=2622–3|doi=10.1093/bioinformatics/btq488|issn=1367-4811|pmid=20736340|doi-access=free}}<!--| access-date = 2010-09-14 --></ref> koji kombinuje zahtjevnu optimizaciju sa poduzorkovanjem, takođe koristi PSFM. Nedavni napredak u sekvenciranju doveo je do uvođenja [[komparativna genomika|komparativnogenomičkog]] pristupa otkrivanju motiva vezivanja DNK, kao što je ilustrovano PhyloGibbs-om.<ref name=Das2007>{{cite journal |vauthors= Das MK, Dai HK |year=2007 |title= A survey of DNA motif finding algorithms |journal=BMC Bioinformatics | volume=8|issue=Suppl 7 | pmid=18047721 |doi=10.1186/1471-2105-8-S7-S21 |pmc= 2099490 |doi-access=free }}</ref><ref name="Siddharthan2005">{{cite journal |vauthors=Siddharthan R, Siggia ED, van Nimwegen E |title=PhyloGibbs: A Gibbs sampling motif finder that incorporates phylogeny |journal=PLOS Comput Biol |volume=1 |issue=7 |pages=e67 |year=2005 |doi=10.1371/journal.pcbi.0010067 | pmid=16477324 |pmc=1309704|bibcode = 2005PLSCB...1...67S |doi-access=free }}</ref> Složenije metode za pretraživanje mjesta vezivanja i otkrivanje motiva oslanjaju se na slaganje baza i druge interakcije između [[DNK]] baza, ali zbog malih veličina [[uzorak]]a koje su obično dostupne za mjesta vezivanja u DNK, njihova efikasnost još uvijek nije u potpunosti iskorištena. Primjer takvog alata je[https://20130415144422/http://nar.oxfordjournals.org/content/38/12/e135.full ULPB]{{Mrtav link}}<ref name=Salama2010>{{cite journal |vauthors= Salama RA, Stekel DJ |year=2010 |pages= e135 |issue= 12|title= Inclusion of neighboring base interdependencies substantially improves genome-wide prokaryotic transcription factor binding site prediction |volume= 38 |journal=Nucleic Acids Research |doi=10.1093/nar/gkq274 |pmc= 2896541 |pmid= 20439311}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Mjesto vezivanja]] * [[Transkripcijska regulacija]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nature.com/encode/#/threads/transcription-factor-motifs ENCODE threads Explorer] Transcription factor motifs in [[Nature (journal)|''Nature'']] * [http://planttfdb.cbi.pku.edu.cn/download.php#bind_motif Manually Curated TF Binding Motifs for 157 plant species] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019212502/http://planttfdb.cbi.pku.edu.cn/download.php#bind_motif |date=2016-10-19 }} {{DEFAULTSORT:Dna Binding Site}} [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:DNK-vezujuće supstance]] fln3r7glft68x6gqez0ckqhcmhr4ipa William James 0 536718 3922738 3922231 2026-08-29T14:25:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3922738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = William James | slika = William James b1842c.jpg | slika_širina = | naslov = James, 1903. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1842|1|11}} | mjesto_rođenja = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}} | mjesto_smrti = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Psihologija]]}} * {{nowrap|[[Filozofija]]}} }} | radna_institucija = [[Univerzitet Harvard]] | alma_mater = [[Univerzitet Harvard]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = [[Louis Agassiz]] | uticao_na = {{Plainlist| * [[Hilary Putnam]] * [[Richard Rorty]] * [[Edmund Husserl]] * [[Bertrand Russell]] * [[John Dewey]] * [[Ludwig Wittgenstein]] }} | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pragmatizam]] * [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]] * [[Radikalni empirizam]] * [[Tok svijesti]] * [[James-Langeova teorija emocija]] * [[Volja za vjerovanjem]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao "otac američke psihologije".<ref name="James_1992_Writings1878_1899">{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="James_1987_Writings1902_1910">{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dillon_Psyography">{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> James je rođen u imućnoj porodici kao sin [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]], teologa svedenborgovske orijentacije, i brat romanopisca [[Henry James|Henryja Jamesa]] i književnice i autorice dnevnika [[Alice James]]. Studirao je medicinu i predavao anatomiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], ali se nije bavio ljekarskom praksom. Umjesto toga, postepeno se posvetio [[Psihologija|psihologiji]], a zatim i [[Filozofija|filozofiji]]. Pisao je o širokom rasponu tema, uključujući [[epistemologija|epistemologiju]], [[obrazovanje]], [[metafizika|metafiziku]], psihologiju, religiju i [[mistika|mistiku]].<ref name="James">{{cite book |last=James |first=William |title=The Varieties of Religious Experience: A Study in Human Nature |publisher=Longmans, Green, & Co. |date=1902 |url=https://archive.org/details/varietiesofrelig00jameuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njegovo najpoznatije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' (1890), imalo je veliki utjecaj na razvoj psihologije kao naučne discipline. Među njegovim drugim značajnim djelima su ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'', studija različitih oblika [[Mistično ili religiozno iskustvo|religioznog iskustva]] i ''[[Eseji o radikalnom empirizmu]]'', zbirka radova posvećenih njegovoj filozofskoj koncepciji [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].<ref name="James" /> James je bio jedan od najvažnijih ranih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji je razvijao zajedno s filozofima poput [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]]. Također je imao važnu ulogu u razvoju [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizama]], koji je naglasak stavljao na funkcije i svrhu psihičkih procesa, a ne samo na njihovu strukturu. U filozofiji je razvio i vlastitu koncepciju radikalnog empirizma.<ref name="SEP">{{cite encyclopedia |last=Goodman |first=Russell |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2021 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2021 |url=https://plato.stanford.edu/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Harvard ga navodi kao jednu od najzaslužnijih ličnosti u nastanku svog odsjeka za psihologiju, dok ga [[Američko psihološko udruženje]] smatra jednom od najvažnijih ličnosti u uspostavljanju psihologije kao nove naučne discipline u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="HarvardPsych">{{cite web |title=William James |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/william-james |access-date=26. 8. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="APAJames">{{cite web |title=William James 1842–1910 |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/james |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jamesov utjecaj na psihologiju potvrđen je i kasnijim historiografskim istraživanjima. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 14. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanju objavljenom 1991, koje je ispitivalo procjene istaknutosti psihologa među historičarima i rukovodiocima psiholoških odsjeka, James je zauzeo drugo mjesto, iza [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]].<ref name="Korn_1991">{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Raymond |last3=Davis |first3=Stephen F. |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |date=1991 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.7.789 |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jamesovo djelo imalo je dugotrajan utjecaj na filozofe i društvene naučnike, među kojima su [[Hilary Putnam]], [[Richard Rorty]], [[Edmund Husserl]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]] i [[Ludwig Wittgenstein]].<ref name="SEP" /> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Houghton MS Am 1092 (1185) - William James in Brazil, 1865.jpg|mini|desno|300px|William James u Brazilu 1865.]] William James rođen je 11. januara 1842. u [[New York City|New Yorku]], kao prvo dijete [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]] i Mary Robertson Walsh James. Njegov otac bio je teolog i filozof religije [[Svedenborgovci|svedenborgovske]] orijentacije, koji je poticao svoju djecu na široko obrazovanje, samostalno mišljenje i raspravu o filozofskim, religijskim i društvenim pitanjima. James je odrastao u intelektualno poticajnom porodičnom okruženju u kojem su se okupljali različiti pisci, filozofi i javne ličnosti. Njegov mlađi brat [[Henry James]] kasnije je postao jedan od najznačajnijih američkih romanopisaca, dok je njegova sestra [[Alice James]] poznata po svom dnevniku i književnim zapisima.<ref name="Perry1935">{{cite book |last=Perry |first=Ralph Barton |title=The Thought and Character of William James: As Revealed in Unpublished Correspondence and Notes, Together with His Published Writings |volume=2 |publisher=Little, Brown, and Company |date=1935 |url=https://books.google.hr/books?id=E10NAQAAIAAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SEP" /> Jamesovo rano obrazovanje bilo je neuobičajeno za tadašnje prilike. Njegov otac nije smatrao da obrazovanje treba biti ograničeno na jedno mjesto ili strogo utvrđen nastavni program, pa je porodica tokom njegovog djetinjstva i mladosti više puta boravila u [[Evropa|Evropi]]. Između 1855. i 1860. James je pohađao različite škole u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a obrazovanje je stjecao i uz privatne učitelje. Takvo školovanje omogućilo mu je da upozna različite obrazovne tradicije, nauči više evropskih jezika i razvije interes za umjetnost, prirodne nauke i filozofiju. Historičar Ralph Barton Perry njegovo je obrazovanje opisao kao spoj školovanja, putovanja i postupnog traženja životnog poziva.<ref name="Perry1935" /><ref name="SEP" /> Tokom adolescencije James je pokazivao snažan interes za [[slikarstvo]]. Nakon povratka porodice u Sjedinjene Američke Države 1860, određeno vrijeme je studirao slikarstvo kod umjetnika [[William Morris Hunt|Willijama Morrisa Hunta]] u [[Newport, Rhode Island|Newportu]]. Iako je pokazivao određeni talenat, James je zaključio da mu umjetničke sposobnosti nisu dovoljne za profesionalnu karijeru slikara. Odustajanje od umjetnosti nije, međutim, značilo i nestanak njenog utjecaja na njegovo kasnije mišljenje: njegovo zanimanje za neposredno iskustvo, opažanje i konkretne pojedinosti ostalo je vidljivo u njegovom kasnijem radu u psihologiji i filozofiji.<ref name="Perry1935" /> Godine 1861. James je upisao [[Univerzitet Harvard|Naučnu školu "Lawrence"]] na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je u početku studirao [[hemija|hemiju]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], posebno [[anatomija|anatomiji]] i [[Fiziologija|fiziologiji]]. Među njegovim važnim učiteljima bili su [[Charles William Eliot]], [[Jeffries Wyman]] i [[Louis Agassiz]]. Wymanov utjecaj doprinio je Jamesovom interesu za probleme [[Evolucija|evolucije]] i prirodnih nauka, dok je Agassiz snažno utjecao na njegovo razumijevanje empirijskog proučavanja prirode i značaja neposrednog rada s prirodnim činjenicama.<ref name="Perry1935" /><ref name="HarvardPsych" /> Godine 1864. James je prešao na [[Harvardska škola medicine|Harvardsku školu medicine]]. Njegov odnos prema medicini, međutim, bio je obilježen nesigurnošću u pogledu budućeg zanimanja i čestim prekidima uzrokovanim zdravstvenim problemima. Iako se školovao za ljekara, nije planirao dugoročno bavljenje ljekarskom praksom. U to vrijeme sve više ga je zanimala povezanost fizioloških procesa i psihičkog života, što će kasnije postati jedno od centralnih područja njegovog naučnog rada.<ref name="Perry1935" /><ref name="HarvardGazette2010">{{cite web |last=Powell |first=Alvin |title=What makes a life significant? |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=29. 4. 2010 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/what-makes-a-life-significant/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija medicine James se 1865. pridružio [[Thayerova ekspedicija|Thayerovoj ekspediciji]] u [[Brazil]], koju je predvodio Louis Agassiz. Kao dvadesettrogodišnji student medicine učestvovao je u ekspediciji kao dobrovoljni sakupljač prirodnjačkih primjeraka. Ekspedicija je trajala približno osam mjeseci, tokom kojih je James putovao područjem [[Amazonija|Amazonije]] i pomagao u prikupljanju primjeraka za [[Muzej komparativne zoologije]] na Harvardu. Tokom boravka u Brazilu obolio je od [[boginje|velikih boginja]], ali se oporavio i nastavio putovanje. Njegova iskustva s ekspedicije ostavila su snažan trag u njegovim kasnijim interesima, posebno u odnosu prema empirijskom proučavanju prirode i ljudskog iskustva.<ref name="HarvardBrazil">{{cite journal |last=Machado |first=Maria Helena P. T. |title=Travels and Science in Brazil: Charles Darwin, Louis Agassiz, and William James |journal=ReVista: Harvard Review of Latin America |publisher=David Rockefeller Center for Latin American Studies, Harvard University |date=15. 5. 2009 |url=https://revista.drclas.harvard.edu/travels-and-science-in-brazil/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HarvardDarwin">{{cite web |title=A tale of two scholars: The Darwin debate at Harvard |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=24. 5. 2007 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2007/05/a-tale-of-two-scholars-the-darwin-debate-at-harvard/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon povratka iz Brazila 1866. James je nastavio studij medicine, ali su ga zdravstveni problemi ponovo primorali na prekid. Godine 1867. otputovao je u Evropu, gdje je boravio prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i proučavao fiziologiju, ali se istovremeno intenzivno bavio [[Filozofija|filozofijom]] i novim pristupima proučavanju psihičkog života. Njegov boravak u Evropi bio je važan za njegovo upoznavanje s tadašnjim razvojem eksperimentalne fiziologije i novonastajuće [[psihologija|psihologije]], koja se sve više izdvajala iz filozofije i povezivala s prirodnim naukama.<ref name="SEP" /><ref name="Croce1995">{{cite journal |last=Croce |first=Paul Jerome |title=William James's scientific education |journal=Studies in History and Philosophy of Science |volume=26 |issue=1 |date=1995 |pages=1–25 |doi=10.1016/0039-3681(94)00047-3 |url-access=subscription |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/095269519500800102 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> James se krajem 1868. vratio u u američki grad [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] i u junu 1869. stekao zvanje doktora medicine na Harvardu.. Iako je time završio formalno medicinsko obrazovanje, nikada nije započeo profesionalnu ljekarsku praksu. Umjesto toga, njegovi interesi su se sve više usmjeravali prema proučavanju odnosa između fiziologije, psihologije i filozofije. Nekoliko godina kasnije vratio se na [[Univerzitet Harvard|Harvard]] kao nastavnik, čime je započela njegova akademska karijera i postepeni prijelaz iz prirodnih nauka prema psihologiji i filozofiji.<ref name="HarvardPsych" /><ref name="APAJames" /> === Karijera === [[Datoteka:WilliamJames JosiahRoyce ca1910 Harvard.png|mini|desno|300px|William James i [[Josiah Royce]], blizu Jamesove seoske kuće u Chocoruai, New Hampshire, u septembru 1903. Jamesova kćerka Peggy snimila je fotografiju. Čuvši škljocaj kamere, James je uzviknuo: "Royce, fotografišu te! Pazi! Kažem – Proklet bio Apsolut!"]] Nakon što je 1869. stekao doktorat medicine na [[Harvardska škola medicine|Harvardskoj školi medicine]], James se nije bavio ljekarskom praksom. Njegova profesionalna karijera započela je 1872, kada ga je predsjednik [[Univerzitet Harvard|Harvarda]] [[Charles William Eliot]] angažovao da predaje [[fiziologija|komparativnu fiziologiju]]. Godine 1873. prihvatio je i nastavu iz [[anatomija|anatomije]] i fiziologije. Ubrzo se, međutim, sve više usmjeravao prema proučavanju psihičkih procesa i njihovog odnosa prema fiziološkim funkcijama.<ref name="HarvardPsych" /><ref name="SEP2025">{{cite encyclopedia |last=Richardson |first=Robert C. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2025 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2025/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1875. James je na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] počeo predavati jedan od prvih formalnih univerzitetskih kurseva iz fiziološke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama. Za potrebe nastave osnovao je laboratorij za [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]], koji Harvard smatra prvim laboratorijem te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov rad imao je važnu ulogu u izdvajanju psihologije iz tradicionalnog okvira filozofije i njenom razvoju kao zasebnog područja akademskog proučavanja. Godine 1878. [[G. Stanley Hall|Granville Stanley Hall]] stekao je na Harvardu prvi doktorat koji je u svom nazivu sadržavao psihologiju, čime je dodatno potvrđen razvoj nove discipline.<ref name="HarvardPsych" /><ref name="HarvardHistory">{{cite web |title=History |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/about |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> U ranoj fazi svoje karijere James se bavio problemima [[fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]], posebno odnosom između tjelesnih procesa, osjeta, [[Percepcija|percepcije]] i [[svijest]]i. Njegov pristup bio je pod snažnim utjecajem [[evolucija|evolucijske teorije]] i nastojanja da se psihičke funkcije proučavaju u odnosu prema njihovoj ulozi u prilagođavanju organizma okolini. Iz tog pristupa postepeno se razvila perspektiva koja će kasnije biti poznata kao [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizam]]: umjesto da se psihički život proučava samo kroz njegove pojedinačne strukture, James je naglašavao funkcije i svrhu psihičkih procesa.<ref name="HarvardPsych" /><ref name="SEP2025" /> Godine 1878. James je prihvatio ugovor s izdavačem Henryjem Holtom da napiše udžbenik psihologije. Rad na knjizi trajao je dvanaest godina i prerastao je prvobitni okvir udžbenika. Rezultat je bilo njegovo najvažnije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' ({{en|The Principles of Psychology}}), objavljeno 1890. u dva toma. Djelo je predstavljalo široku sintezu [[Psihologija|psihologije]], [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Filozofija|filozofije]] te je sadržavalo Jamesove utjecajne analize [[tok svijesti|toka svijesti]], [[pažnja|pažnje]], navike, [[Emocije|emocija]], volje, [[Pamćenje|pamćenja]] i svijesti o sebi. Knjiga je postala jedno od najutjecajnijih djela rane američke psihologije i imala je značajan odjek i u Evropi.<ref name="SEP2025" /><ref name="HarvardPsych" /> Paralelno s razvojem psihološkog rada, James je sve više prelazio prema filozofiji. Godine 1880. imenovan je za docenta na Harvardu iz oblasti filozofije, dok je nastavio predavati psihologiju. Tokom narednih godina predavao je različite oblasti filozofije i psihologije, uključujući logiku, etiku, empirističku filozofiju i psihološka istraživanja. Njegov rad u tom periodu povezao je empirijsko proučavanje psihičkog života s filozofskim pitanjima o znanju, stvarnosti, slobodnoj volji i religijskom iskustvu.<ref name="SEP2025" /> James je 1890-ih sve veću pažnju posvećivao filozofskim i religijskim pitanjima. Godine 1897. objavio je ''[[Volja za vjerovanjem i drugi eseji iz popularne filozofije]]'', a 1898. u predavanju održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] otvoreno se odredio kao [[pragmatizam|pragmatista]]. Pragmatizam je razvijao u intelektualnom krugu koji je uključivao [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]], [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge američke filozofe, pri čemu je James posebno naglašavao praktične posljedice ideja i njihovu povezanost s iskustvom.<ref name="SEP2025" /> Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Jamesov profesionalni rad proširio se izvan psihologije i akademske filozofije. Godine 1894. i 1904. bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Njegov utjecaj na razvoj psihologije nije se zasnivao samo na eksperimentalnom istraživanju, već posebno na njegovim knjigama, predavanjima i sposobnosti da psihološke probleme poveže s filozofskim i svakodnevnim iskustvom. Među njegovim studentima bili su psiholozi koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju discipline, uključujući [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]], [[Mary Whiton Calkins]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]].<ref name="HarvardPsych" /><ref name="APAJames" /> Godine 1901. i 1902. James je održao [[Giffordova predavanja]] na Univerzitetu u Edinburghu. Predavanja su objavljena 1902. pod naslovom ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' i predstavljala su jednu od njegovih najpoznatijih studija religije iz perspektive psihologije i filozofije. U narednim godinama objavljivao je radove u kojima je dalje razvijao [[radikalni empirizam]], prema kojem neposredno iskustvo predstavlja osnovu filozofskog proučavanja stvarnosti.<ref name="SEP2025" /> === Kasniji život i smrt === Godine 1907. James se povukao s mjesta profesora na Harvardu, ali je nastavio intenzivno pisati i držati javna predavanja. Iste godine objavio je djelo ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam]]'', zasnovan na predavanjima koja je prethodno održao u [[Boston]]u i na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Godine 1908. održao je [[Hibbertova predavanja]] na [[Univerzitet Oxford|Oxfordu]], koja su 1909. objavljena kao djelo ''A Pluralistic Universe''. Godine 1909. objavio je i ''The Meaning of Truth'', u kojem je odgovarao na kritike svoje pragmatičke teorije istine. Njegovo posljednje veliko filozofsko djelo ostalo je nedovršeno zbog pogoršanja zdravlja; rukopis je nakon njegove smrti objavljen kao ''Some Problems of Philosophy''.<ref name="SEP2025" /> Tokom posljednjih godina života James je sve više patio od ozbiljnih srčanih tegoba, uključujući bolove u grudima i izražen umor. Njegovo zdravstveno stanje pogoršalo se 1909, a 1910. postalo je toliko teško da mu je svakodnevna fizička aktivnost predstavljala značajan napor. Ipak, nastavio je raditi na djelu ''Some Problems of Philosophy'' i održavati kontakte s kolegama i prijateljima.<ref name="JamesCorrespondence">{{cite book |last=James |first=William |editor-last1=Skrupskelis |editor-first1=Ignas K. |editor-last2=Berkeley |editor-first2=Elizabeth M. |title=The Correspondence of William James |volume=1–12 |publisher=University Press of Virginia |date=1992 |isbn=978-0-8139-1338-4 |url=https://archive.org/details/correspondenceof0000jame |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> U proljeće 1910. James je otputovao u Evropu u potrazi za liječenjem. Nakon boravka u Engleskoj otputovao je u [[Pariz]], a zatim u [[Bad Nauheim]] u Njemačkoj, poznatom po liječenju srčanih bolesti. Liječenje nije dovelo do očekivanog poboljšanja. U jednom od svojih posljednjih pisama James je naveo da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava i da mu je dijagnostikovano proširenje [[aorta|aorte]]. Nakon boravka u Evropi, James i njegova supruga Alice vratili su se u Sjedinjene Američke Države preko Kanade. U Chocoruu u [[New Hampshire|New Hampshireu]] stigli su 19. augusta 1910.<ref name="JamesCorrespondence" /> Jamesovo zdravstveno stanje se naglo pogoršalo nakon povratka. Umro je 26. augusta 1910. u svojoj ljetnoj kući u [[Chocorua, New Hampshire|Chocorui]], u 68. godini života. Prema porodičnoj korespondenciji, u posljednjim trenucima uz njega su bili supruga Alice i brat [[Henry James]].<ref name="JamesCorrespondence"/><ref name="HarvardDeath">{{cite web |title=William James: Life is in the Transitions |website=Houghton Library, Harvard University |url=http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-url=https://wayback.archive-it.org/5456/20180606140043/http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-date=6. 6. 2018 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sahranjen je u porodičnoj grobnici na [[groblje "Cambridge"|groblju "Cambridge"]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu, Massachusetts]]. Nakon njegove smrti objavljena su i neka djela koja je ostavio u rukopisu ili koja je ranije pripremio za objavljivanje. ''Some Problems of Philosophy'' objavljeno je 1911, a iste godine objavljena je i zbirka ''Memories and Studies''. ''Essays in Radical Empiricism'' objavljena je 1912, čime su njegovi kasniji filozofski radovi nastavili utjecati na razvoj američkog pragmatizma i filozofije.<ref name="HarvardDeath"/> == Filozofija == === Pragmatizam === {{Također pogledajte|Pragmatizam}} William James bio je jedan od najvažnijih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji se razvio u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. stoljeća. Pragmatizam je nastao u raspravama filozofa i intelektualaca okupljenih oko tzv. [[Metafizički klub|Metafizičkog kluba]] na Harvardu oko 1870. Među njegovim najvažnijim ranim predstavnicima bili su [[Charles Sanders Peirce]] i James, pri čemu je Peirce prvi sistematski formulisao pragmatičku metodu, dok ju je James kasnije razvio u širu filozofsku koncepciju i značajno doprinio njenoj popularizaciji.<ref name="SEPPragmatism">{{cite encyclopedia |last1=Legg |first1=Catherine |last2=Hookway |first2=Christopher |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |title=Pragmatism |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/pragmatism/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> James je svoje pragmatističko stanovište prvi put javno izrazio 1898. u predavanju ''Philosophical Conceptions and Practical Results'', održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]]. Svoja shvatanja je potom razvio u nizu predavanja održanih 1905–1907, koja je 1907. objavio u knjizi ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam: novo ime za neke stare načine mišljenja]]'' ({{en|Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking}}).<ref name="SEPPragmatism"/><ref name="JamesPragmatism">{{cite book |last=James |first=William |title=Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking |publisher=Longmans, Green, and Co. |date=1907 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5116/pg5116-images.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}</ref> James je pragmatizam prvenstveno predstavio kao filozofsku metodu za razjašnjavanje pojmova i rješavanje filozofskih sporova. Prema toj metodi, značenje neke ideje ili pojma treba razmatrati kroz njegove moguće praktične posljedice. Ako se dvije naizgled suprotstavljene filozofske tvrdnje ni u jednom mogućem iskustvu ili djelovanju ne razlikuju, rasprava o njima može biti samo prividna. Pragmatička metoda zato nastoji utvrditi kakvu bi razliku u iskustvu, očekivanjima ili djelovanju proizvelo prihvatanje jedne, odnosno druge mogućnosti.<ref name="SEPPragmatism"/><ref name="JamesPragmatism"/> James je pragmatizam smatrao posredničkim pristupom između [[empirizam|empirizma]] i [[racionalizam|racionalizma]]. Empirizam je povezivao s naglašavanjem činjenica i iskustva, dok je racionalistički pristup povezivao s oslanjanjem na apstraktne principe, ideale i [[a priori i a posteriori|apriorno]] mišljenje. Smatrao je da filozofija ne treba birati između činjenica i ljudskih vrijednosti, nego da treba pronaći način da ih poveže. Pragmatizam je zato opisivao kao pristup koji istovremeno prihvata "odanost činjenicama" karakterističnu za empirizam i nastoji sačuvati ljudske vrijednosti, svrhe i mogućnost djelovanja.<ref name="SEPPragmatism"/><ref name="JamesPragmatism"/> Za Jamesa filozofske teorije nisu prvenstveno pasivni opisi stvarnosti, nego [[instrumentalizam|instrumenti]] kojima se ljudi koriste u razumijevanju iskustva i rješavanju problema. Vrijednost neke ideje stoga se ne iscrpljuje njenom formalnom ili apstraktnom definicijom, nego se može ispitivati prema tome kako ona funkcioniše u iskustvu. Ovakav pristup povezao je Jamesov pragmatizam s njegovim širim [[empirizam|empirističkim]] usmjerenjem i kasnijom koncepcijom [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].<ref name="SEPPragmatism"/> Jamesov pragmatizam razlikovao se od Peirceove prvobitne formulacije pragmatizma. Dok je Peirce pragmatičku metodu prvenstveno razvio kao način razjašnjavanja značenja pojmova kroz njihove zamislive praktične posljedice, James ju je proširio na pitanja istine, religijskog vjerovanja, slobodne volje i drugih metafizičkih problema. Zbog tih razlika Peirce je kasnije za vlastitu verziju koristio izraz [[pragmaticizam]], kako bi je razlikovao od Jamesove šire koncepcije.<ref name="SEPPragmatism"/> Jedna od karakterističnih Jamesovih primjena pragmatičke metode jeste njegovo razmatranje naizgled nerješivih metafizičkih sporova. U ''Pragmatizmu'' je, između ostalog, naveo primjer čovjeka koji pokušava obići vjevericu koja se kreće oko stabla. Zamislio je vjevericu koja se drži za jednu stranu stabla, dok čovjek pokušava obići stablo kako bi je ugledao. Vjeverica se istovremeno kreće oko stabla tako da između nje i čovjeka stalno ostaje deblo, pa se postavlja pitanje da li čovjek u tom slučaju "obilazi vjevericu". James je smatrao da odgovor zavisi od značenja izraza "obilaziti". Ako se pod tim podrazumijeva da čovjek zauzima položaje s različitih strana stabla u odnosu prema vjeverici, tada je odgovor potvrdan; ako se podrazumijeva da čovjek zauzima položaje ispred, iza i sa strane vjeverice, tada nije. James je time želio pokazati da se dio filozofskih sporova može riješiti razjašnjavanjem stvarnih praktičnih razlika koje stoje iza različitih formulacija problema.<ref name="JamesPragmatism"/> Pragmatizam je kod Jamesa povezan i s [[falibilizam|falibilističkim]] shvatanjem ljudskog znanja. Ljudska vjerovanja nisu nepogrešiva, pa cilj spoznaje nije dostizanje apsolutne izvjesnosti, nego razvijanje načina istraživanja koji omogućavaju provjeravanje, ispravljanje i poboljšavanje vjerovanja. U tom smislu pragmatizam ne znači odbacivanje istine niti tvrdnju da je svako vjerovanje jednako dobro ako je korisno; James je smatrao da se istinitost vjerovanja mora razumjeti u odnosu prema iskustvu, njegovoj provjeri i njegovom uklapanju u druge dijelove našeg iskustva.<ref name="SEPPragmatism"/><ref name="SEPTruth">{{cite encyclopedia |last=Capps |first=John |editor-last1=Zalta |editor-first1=Edward N. |editor-last2=Nodelman |editor-first2=Uri |title=The Pragmatic Theory of Truth |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2023 |url=https://plato.stanford.edu/entries/truth-pragmatic/ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> James je pragmatizam primjenjivao i na pitanja religije. Smatrao je da religijska vjerovanja ne treba procjenjivati isključivo na osnovu apstraktnih filozofskih dokaza, nego i prema njihovoj ulozi u konkretnom ljudskom iskustvu. Ovaj aspekt njegovog pragmatizma posebno je došao do izražaja u njegovom shvatanju religijskog iskustva i u djelu ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' (1902).<ref name="SEPPragmatism"/> Jamesov pragmatizam imao je velik utjecaj na kasniji razvoj američke filozofije. Njegove ideje snažno su utjecale na [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge filozofe pragmatističke tradicije, a u 20. stoljeću obnovljeno zanimanje za Jamesa doprinijelo je razvoju [[neopragmatizam|neopragmatizma]], posebno kroz djela filozofa kao što su [[Richard Rorty]] i [[Hilary Putnam]].<ref name="SEPPragmatism"/> ==== "Gotovinska vrijednost" ==== James je za objašnjenje pragmatičkog značenja ideja koristio izraz "gotovinska vrijednost" ({{en|cash value}}). Pod tim izrazom nije podrazumijevao novčanu vrijednost u doslovnom smislu, nego praktični značaj koji neka ideja, pojam ili vjerovanje ima u iskustvu. Prema pragmatičkoj metodi, razumjeti neki pojam znači utvrditi kakve bi praktične posljedice njegovo prihvatanje imalo, odnosno kakvu bi razliku napravilo u iskustvu i djelovanju.<ref name="JamesPragmatism" /> James je smatrao da pragmatička metoda ne treba završavati samom definicijom pojma. Nakon što se utvrdi njegovo značenje, pojam treba posmatrati kao sredstvo koje se koristi u toku iskustva i istraživanja. Teorije, prema tome, nisu "odgovori na zagonetke" koji omogućavaju da se potraga za objašnjenjem zaustavi, nego instrumenti pomoću kojih ljudi usmjeravaju mišljenje, istraživanje i djelovanje. Njihova vrijednost može se procjenjivati prema tome kako funkcionišu u iskustvu i kakve posljedice proizvode.<ref name="SEPPragmatism" /><ref name="JamesPragmatism" /> U tom smislu, "gotovinska vrijednost" predstavlja praktičnu stranu Jamesovog shvatanja značenja. Kada se za neku ideju utvrdi šta ona mijenja u iskustvu, koje posljedice ima za očekivanja i djelovanje i kako se povezuje s drugim iskustvima, time se pokazuje njen stvarni filozofski značaj. Ako dvije različite formulacije ne proizvode nikakvu razliku u mogućem iskustvu ili djelovanju, njihova prividna razlika nema značajan pragmatički sadržaj.<ref name="SEPPragmatism" /> Pojam "gotovinske vrijednosti" povezan je i s Jamesovim shvatanjem teorija kao instrumenata. On je pragmatizam suprotstavljao filozofskom pristupu koji teorije tretira kao konačna rješenja metafizičkih problema. Umjesto toga, teorije treba posmatrati kao sredstva koja omogućavaju da se iskustvo bolje razumije, da se različiti njegovi dijelovi povežu i da se djelovanje učini uspješnijim. U tom smislu, praktična vrijednost neke ideje ne sastoji se samo u neposrednoj koristi, nego u njenoj sposobnosti da čovjeku omogući pouzdano snalaženje u iskustvu.<ref name="JamesPragmatism" /><ref name="SEPTruth" /> Ovo shvatanje predstavlja važnu vezu između Jamesove pragmatičke metode i njegove teorije istine. Dok se "gotovinska vrijednost" odnosi na praktični značaj ideja i pojmova, James je istinitost vjerovanja povezao s načinom na koji se ona potvrđuju u iskustvu i omogućavaju uspješno snalaženje u njemu. Njegova teorija istine zbog toga je kasnije često tumačena kao svođenje istine na korisnost, iako je takvo tumačenje previše pojednostavljeno.<ref name="SEPTruth" /> James je kasnije posebno naglasio da izraz "gotovinska vrijednost" ne treba shvatiti kao svođenje istine ili filozofske vrijednosti ideje na novčanu korist ili lični interes. U ''The Meaning of Truth'' odgovorio je na upravo takve kritike i pojasnio da izraz "praktično" ima šire značenje: odnosi se na način na koji ideja funkcioniše u iskustvu, uključujući i teorijske, intelektualne i praktične posljedice. "Gotovinska vrijednost" je stoga metafora za ono što neka ideja stvarno čini u iskustvu, a ne mjera njene materijalne korisnosti.<ref name="JamesMeaningTruth1909">{{cite book |last=James |first=William |title=The Meaning of Truth: A Sequel to 'Pragmatism' |publisher=Longmans, Green, and Co. |location=New York |year=1909 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5117/pg5117-images.html |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=James |first=William |editor-last=James |editor-first=Henry |title=The Letters of William James |volume=1 |publisher=The Atlantic Monthly Press |date=1920 |url=https://www.gutenberg.org/files/40307/40307-h/40307-h.htm}} * {{cite book |last=Richardson |first=Robert D. |title=William James: In the Maelstrom of American Modernism: a Biography |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |date=2006 |isbn=978-0-618-91989-5 |url=https://books.google.com.my/books?id=bZsKAIrzW4EC}} * {{cite web |last=Cherry |first=Kendra |title=William James Biography and Impact on Psychology: The Father of American Psychology |website=Verywell Mind |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/william-james-biography-1842-1910-2795545}} {{William James}} {{Psihologija}} {{Predsjednici APA-e}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:James, William}} [[Kategorija:William James| ]] [[Kategorija:Rođeni 1842.]] [[Kategorija:Umrli 1910.]] [[Kategorija:Biografije, New York City]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] [[Kategorija:Metafizičari]] [[Kategorija:Filozofi religije]] [[Kategorija:Filozofi nauke]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Analitički filozofi]] [[Kategorija:Egzistencijalisti]] [[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]] [[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]] [[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]] [[Kategorija:Psiholozi religije]] [[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]] 4xlv490mytczbkyrmc9ikwm0hlko01m Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026. 4 536756 3922729 3922705 2026-08-29T13:49:45Z Palapa 383 3922729 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.<sup>2</sup> Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=3 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] 11bo6w0gaqngq5bi6wuy4uv98guojke 3922740 3922729 2026-08-29T14:30:35Z Panasko 146730 3922740 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.<sup>2</sup> Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-mjesec-malih-država-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=0 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=0 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] i8kdhrtgjf5hs2pikdfw19r9dpo7knr 3922923 3922740 2026-08-30T10:42:01Z AnToni 2325 3922923 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.<sup>2</sup> Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=0 |ime_stuba2= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=0 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=0 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Male države i teritorije|2026]] qekh9rq9ofyaazfq09hrq0wt84m559a Viktor Majgurov 0 536760 3922765 3922671 2026-08-29T17:05:13Z AnToni 2325 3922765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvubronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 3fddfbpkk1fzvg5wtbpjd72zju5tko0 3922766 3922765 2026-08-29T17:06:07Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvubronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] p1u7bdq2pvcmgfkcp5y2o0wupug68qx 3922768 3922766 2026-08-29T17:09:01Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3922768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||32||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] eepgwownkbfs62zvf5eioez0bprkjua 3922769 3922768 2026-08-29T17:09:36Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3922769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je prve dvije bronzane medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 40.4&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]], a tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohrijakovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] zaostavši 36.1&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|narednom prvenstvu 1996.]] osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 32.3&nbsp;s iza drugoplasirane ruske ekipe u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Pavel Muslimov]] i [[Sergej Rožkov]]; a pet dana kasnije treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] sa zaostatkom od 1:15.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Čerjemuhovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] a3tsxjbweikpf2o476zjunecidli9yi 3922772 3922769 2026-08-29T17:22:59Z AnToni 2325 3922772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<small> (do 1991.)</small><br> {{ZID|ZND}} <small>(1991-92.)</small><br> {{ZID|Bjelorusija}} <small>(1992-94.)</small<br> {{ZID|Rusija}} <small>(od 1994.)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvi osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. <!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je tri medalje: jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 18.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]], četiri dana kasnije svoju drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] s prednošću od 24.9&nbsp;s ispred drugoplasirane njemačke ekipe u sastavu: [[Mark Kirchner]], [[Frank Luck]], [[Peter Sendel]] i [[Carsten Heymann]]; a prvu srebrnu dva dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.5&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] t8pk3xwjytwhkbfznht1l1pllfov88o 3922778 3922772 2026-08-29T17:59:57Z AnToni 2325 3922778 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<small> (do 1991.)</small><br> {{ZID|ZND}} <small>(1991-92.)</small><br> {{ZID|Bjelorusija}} <small>(1992-94.)</small<br> {{ZID|Rusija}} <small>(od 1994.)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvi osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]] kada je bez promašaja i 6.9&nbsp;s bio brži drugoplasiranog [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. <!--Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] ipbz6dymfafi66xur8sq5ns1pv2qiap 3922786 3922778 2026-08-29T18:09:02Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<small> (do 1991.)</small><br> {{ZID|ZND}} <small>(1991-92.)</small><br> {{ZID|Bjelorusija}} <small>(1992-94.)</small<br> {{ZID|Rusija}} <small>(od 1994.)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvi osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]] kada je bez promašaja i 6.9&nbsp;s bio brži drugoplasiranog [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. <!--Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] kcmclr4vgcyfxp5522mqzjr7gccqmia 3922793 3922786 2026-08-29T18:43:34Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<small> (do 1991.)</small><br> {{ZID|ZND}} <small>(1991-92.)</small><br> {{ZID|Bjelorusija}} <small>(1992-94.)</small<br> {{ZID|Rusija}} <small>(od 1994.)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvi osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]] kada je bez promašaja i 6.9&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. <!--Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću zlatnu, ovaj put u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Peter Ivaško|Petrom Ivaškom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s prednošću od 23.1&nbsp;s iza drugoplasirane ruske štafete u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Rožkov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Aleksandar Siman|Aleksandrom Simanom]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] s zaostatkom od 31.9&nbsp;s iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Gilles Marguet]], [[Vincent Defrasne]], [[Julien Robert]] i [[Raphaël Poirée]]. Zadnju, petu bronzanu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksij Ajdarov|Aleksijom Ajdarovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Rustam Valjulin|Rustamom Valjulinom]] s zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. --> --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] 258cuap38brwqt75bo9mkjozsi508jb 3922926 3922793 2026-08-30T10:58:59Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3922926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<small> (do 1991.)</small><br> {{ZID|ZND}} <small>(1991-92.)</small><br> {{ZID|Bjelorusija}} <small>(1992-94.)</small<br> {{ZID|Rusija}} <small>(od 1994.)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvu osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]] kada je bez promašaja i 6.9&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa zaostatkom od 23.1&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske štafete u sastavu: [[Aleksij Ajdarov]], [[Peter Ivaško]], [[Oleg Riženkov]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] Na narednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] osvojio je treću zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa prednošću od 39.8&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Frode Andresen]], [[Halvard Hanevold]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Zadnju, treću srebrnu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1995}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|3]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2003}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2006}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006 – 20 km|16]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio četiri puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995]],<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|EP 2003.]]<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2002-2003-hommes-epm43657.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2002/2003 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|EP 2006]],<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2005-2006-hommes-epm43651.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2005/2006 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }}</ref> Osvojio je dvije zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] puxsev8t7zy3o95lpoa8mdyzflbbnjo 3922928 3922926 2026-08-30T11:12:48Z AnToni 2325 3922928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Viktor Majgurov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Viktor Viktorovič Majgurov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} {{small|(do 1991.)}}<br> {{ZID|ZND}} {{small|(1991-92.)}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} {{small|(1992-94.)}}<br> {{ZID|Rusija}} {{small|(od 1994.)}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Čerjemuhovo]], [[Sjeverouralsk]], [[Sverdlovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 170 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Dinamo Hanti-Mansijsk | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2003. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]]) | medalje_SP = '''8''' | zlato_SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''8''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''3''' – potjera }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = <!-- '''4''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006.]]) --> | medalje_EP = | zlato_EP = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 4 | 1 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 29. 8. 2026. }} '''Viktor Viktorovič Majgurov''' ({{jez-ru|Виктор Викторович Майгуров}}, {{jez-be|Віктар Віктаравіч Майгураў}}) rođen 7. februara 1969. u [[Čerjemuhovo|Čerjemuhovu]], nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|4]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|4]] |} Majgurov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Bjelorusiju]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Rusiju]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], zaostavši 43.1&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]; a drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]]. kada je s jednim promašajem i 37.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|27]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|36]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|41]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|2]] | |} Majgurov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] osvojio je prve tri medalje: prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] zaostavši 32.3&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske ekipe u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]] i [[Oleg Riženkov]]; tri dana kasnije drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 9.7&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Vladimir Dračov|Vladimira Dračova]]. Na istom prvenstvu osvojio je prvu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovin]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]] s prednošću od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Frank Luck]] i [[Sven Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] osvojio je zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]] kada je bez promašaja i 6.9&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je treću srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa zaostatkom od 23.1&nbsp;s iza pobjedničke bjeloruske štafete u sastavu: [[Aleksij Ajdarov]], [[Peter Ivaško]], [[Oleg Riženkov]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]] Na narednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] osvojio je treću zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa prednošću od 39.8&nbsp;s iza drugoplasirane norveške štafete u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Frode Andresen]], [[Halvard Hanevold]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Zadnju, treću srebrnu, osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] sa zaostatkom od 7.3&nbsp;s iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] |- | || || || ||37||8||23||2||3||8||25||18||10||8||35 |} Prvi nastup Majgurova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] <!-- na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci sprinta na 20&nbsp;km, kada je osvojio 20-o mjesto. Tri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a pet puta u štafeti. --> === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1996}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|-]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] |} Majgurov je nastupio jednom na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]] i to na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|EP 1996]].<ref>{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =28. 8. 2026 | language =fr }} </ref> Osvojio je jednu zlatnu medalju u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2003. == Privatni život == == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|208}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Majgurov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sjeverouralsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] r0xmdq336acfxzewp4nwxlyll2gtnkw Šablon:Male države i teritorije - učesnik 10 536762 3922730 3922697 2026-08-29T13:51:17Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Šablon:Male države i teritorije]] na [[Šablon:Male države i teritorije - učesnik]] bez ostavljanja preusmjerenja 3922697 wikitext text/x-wiki {{Korisnički šablon |slika = {{#switch: {{{1|}}} | 2026 = Male-drzave-i-teritorije-2026.png | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png }} |tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Male države i teritorije/{{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]''' |pozadina slike = #AAAAAA |pozadina teksta = #AAAAAA |boja teksta = black |okvir = #006699 |}} <noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> <includeonly> {{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} | [[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Male države i teritorije{{{1|}}}.]] }} </includeonly> eaphtbxdrgzmnjt4c0ahsr343kqooc6 Korisnik:Lili.Sad 2 536766 3922739 2026-08-29T14:28:15Z Lili.Sad 185191 Nova stranica: {{UserboxCOI|1=Enver Šadinlija}} 3922739 wikitext text/x-wiki {{UserboxCOI|1=Enver Šadinlija}} 2z0zdam92nybnunemwe3ejfn6gqphos Enver Šadinlija 0 536767 3922742 2026-08-29T14:37:51Z Lili.Sad 185191 Nova stranica: '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je popularni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih poznatih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije. Jedna je od najpopularnijih javnih ličnosti u sferi svog djelovanja.<ref>FACE TV i Moja Prica... 3922742 wikitext text/x-wiki '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je popularni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih poznatih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije. Jedna je od najpopularnijih javnih ličnosti u sferi svog djelovanja.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> === Biografija === Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina „Lug“. Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu „Sarajevo 202“, potom u kultnoj emisiji „Selo veselo“, te vlastitim uredničkim projektima „Radioplov“, „Đerdan“, „Radio bazar'. Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik je u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj“ vrlo slušanih radio-emisija „Studio F“ i tv serijala „Folk show“ (šest sezona, više od 250 emisija) „Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, „Bh. pjesmarica“, te u programu televizije „O kanal“ vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije „Legende sevdaha“<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi „Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike“. Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. ==== Autorski rad i nagrade ==== Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] („Gitara u noći“, „Domovino u srcu te nosimo“, „Zašto su ti oči tužne“, i dr), [[Halid Muslimović]] („Znam za sve sam kriv“, „Stoj,jarane“, “Nepoznati druže moj“) [[Hanka Paldum]] („Najdraža ljubavi“), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su „Sretan ti rođendan (sunce moje malo)“,„Rekla si mi da ne voliš zimu“, „Zagrli me“, „Vrati se“, „Starice majko“, “Crna ženo“, „Mi daleki nismo“, „Tri noći evo ne spavam“, „Napiši mi pismo“. Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu „Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala“.<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike „Ilidža“]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> Istaknute nagrade: • 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|„Oslobođenje“]] za radove studenata žurnalistike • 1976. godine - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ženiću se“, autor muzike Jovica Petković • 2018. godine - nagrada udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo • 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Djevojko Mostarko“ • 2026. - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ljubav prava i jedina“ == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> e18uusotydynug6kpsl4dk3qpboldzw 3922744 3922742 2026-08-29T14:41:06Z Lili.Sad 185191 3922744 wikitext text/x-wiki '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je popularni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih poznatih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije. Jedna je od najpopularnijih javnih ličnosti u sferi svog djelovanja.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> === Biografija === Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina „Lug“. Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu „Sarajevo 202“, potom u kultnoj emisiji „Selo veselo“, te vlastitim uredničkim projektima „Radioplov“, „Đerdan“, „Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija „Studio F“ i tv serijala „Folk show“ (šest sezona, više od 250 emisija), „Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, „Bh. pjesmarica“, te u programu televizije „O kanal“ vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije „Legende sevdaha“<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi „Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike“. Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. ==== Autorski rad i nagrade ==== Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] („Gitara u noći“, „Domovino u srcu te nosimo“, „Zašto su ti oči tužne“, i dr), [[Halid Muslimović]] („Znam za sve sam kriv“, „Stoj,jarane“, “Nepoznati druže moj“) [[Hanka Paldum]] („Najdraža ljubavi“), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su „Sretan ti rođendan (sunce moje malo)“,„Rekla si mi da ne voliš zimu“, „Zagrli me“, „Vrati se“, „Starice majko“, “Crna ženo“, „Mi daleki nismo“, „Tri noći evo ne spavam“, „Napiši mi pismo“. Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu „Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala“.<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike „Ilidža“]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> Istaknute nagrade: • 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|„Oslobođenje“]] za radove studenata žurnalistike • 1976. godine - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ženiću se“, autor muzike Jovica Petković • 2018. godine - nagrada udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo • 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Djevojko Mostarko“ • 2026. - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ljubav prava i jedina“ == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> ocjkkdei7k4rm4b5lmaa4e0eusim6zk 3922745 3922744 2026-08-29T14:41:47Z Lili.Sad 185191 3922745 wikitext text/x-wiki '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je popularni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih poznatih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije. Jedna je od najpopularnijih javnih ličnosti u sferi svog djelovanja.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> === Biografija === Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina „Lug“. Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu „Sarajevo 202“, potom u kultnoj emisiji „Selo veselo“, te vlastitim uredničkim projektima „Radioplov“, „Đerdan“, „Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija „Studio F“ i tv serijala „Folk show“ (šest sezona, više od 250 emisija), „Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, „Bh. pjesmarica“, te u programu televizije „O kanal“ vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije „Legende sevdaha“<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi „Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike“. Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. ==== Autorski rad i nagrade ==== Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] („Gitara u noći“, „Domovino u srcu te nosimo“, „Zašto su ti oči tužne“, i dr), [[Halid Muslimović]] („Znam za sve sam kriv“, „Stoj,jarane“, “Nepoznati druže moj“) [[Hanka Paldum]] („Najdraža ljubavi“), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su „Sretan ti rođendan (sunce moje malo)“,„Rekla si mi da ne voliš zimu“, „Zagrli me“, „Vrati se“, „Starice majko“, “Crna ženo“, „Mi daleki nismo“, „Tri noći evo ne spavam“, „Napiši mi pismo“. Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine, a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu „Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala“.<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike „Ilidža“]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> Istaknute nagrade: • 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|„Oslobođenje“]] za radove studenata žurnalistike • 1976. godine - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ženiću se“, autor muzike Jovica Petković • 2018. godine - nagrada udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo • 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Djevojko Mostarko“ • 2026. - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ljubav prava i jedina“ == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> hvqpeqc0tjtlxmeg7k18jgce86pp75d 3922750 3922745 2026-08-29T15:25:52Z GoodBosnian 170315 3922750 wikitext text/x-wiki '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> == Biografija == Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina „Lug“. Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu „Sarajevo 202“, potom u kultnoj emisiji „Selo veselo“, te vlastitim uredničkim projektima „Radioplov“, „Đerdan“, „Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija „Studio F“ i tv serijala „Folk show“ (šest sezona, više od 250 emisija), „Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, „Bh. pjesmarica“, te u programu televizije „O kanal“ vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije „Legende sevdaha“<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi „Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike“. Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. == Autorski rad i nagrade == Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] („Gitara u noći“, „Domovino u srcu te nosimo“, „Zašto su ti oči tužne“, i dr), [[Halid Muslimović]] („Znam za sve sam kriv“, „Stoj,jarane“, “Nepoznati druže moj“) [[Hanka Paldum]] („Najdraža ljubavi“), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su „Sretan ti rođendan (sunce moje malo)“,„Rekla si mi da ne voliš zimu“, „Zagrli me“, „Vrati se“, „Starice majko“, “Crna ženo“, „Mi daleki nismo“, „Tri noći evo ne spavam“, „Napiši mi pismo“. Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine, a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu „Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala“.<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike „Ilidža“]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> == Istaknute nagrade == * 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|„Oslobođenje“]] za radove studenata žurnalistike * 1976. godine - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ženiću se“, autor muzike Jovica Petković * 2018. godine - nagrada udruženja „Bh novinari“ za radijsko novinarstvo * 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Djevojko Mostarko“ * 2026. - Festival „Ilidža“ nagrada za najbolji tekst, za pjesmu „Ljubav prava i jedina“ == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> aoo4nsuznecz6lbtp0arir4xttblqiw 3922751 3922750 2026-08-29T15:26:57Z GoodBosnian 170315 3922751 wikitext text/x-wiki '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> == Biografija == Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina "Lug". Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu "Sarajevo 202", potom u kultnoj emisiji "Selo veselo", te vlastitim uredničkim projektima "Radioplov", "Đerdan", "Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija "Studio F" i tv serijala "Folk show" (šest sezona, više od 250 emisija), "Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, "Bh. pjesmarica", te u programu televizije "O kanal" vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije "Legende sevdaha"<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi "Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike". Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. == Autorski rad i nagrade == Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] ("Gitara u noći", "Domovino u srcu te nosimo", "Zašto su ti oči tužne", i dr), [[Halid Muslimović]] ("Znam za sve sam kriv", "Stoj,jarane", "Nepoznati druže moj") [[Hanka Paldum]] ("Najdraža ljubavi"), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su "Sretan ti rođendan (sunce moje malo)","Rekla si mi da ne voliš zimu", "Zagrli me", "Vrati se", "Starice majko", "Crna ženo", "Mi daleki nismo", "Tri noći evo ne spavam", "Napiši mi pismo". Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine, a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu "Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala".<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike "Ilidža"]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> == Istaknute nagrade == * 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|"Oslobođenje"]] za radove studenata žurnalistike * 1976. godine - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ženiću se", autor muzike Jovica Petković * 2018. godine - nagrada udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo * 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Djevojko Mostarko" * 2026. - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ljubav prava i jedina" == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> 32uq1wlkywrgy937gqk76y9xlp074r5 3922752 3922751 2026-08-29T15:27:40Z GoodBosnian 170315 3922752 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} '''Enver Šadinlija''' (Foča, Bosna i Hercegovina, 5.6.1953.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije, prepoznatljiv kroz dugogodišnje radio, tv i javne programe, i aktivno djelovanje u oblasti kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Autor je stihova za muzička djela brojnih izvođača iz Bosne i Hercegovine i regije.<ref>FACE TV i Moja Prica: Enver Sadinlija https://www.youtube.com/watch?v=SCfIRZxtGhs</ref> == Biografija == Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Uz brata Ahmeta i sestru Zuhru rano je stekao sklonost ka pisanju, te se u školskim danima istaknuo nagradama na litararnim konkursima, objavljenim pjesmama i literarnim radovima u dječjim novinama, i prvim izlascima na pozornicu, Već u srednjoj školi je među nosiocima kulturnih aktivnosti u Foči i okolici, osobito kroz vannastavne aktivnosti u omladinskoj i izviđačkoj organizaciji. Novinarske početke bilježi od srednjoškolskih dana, kao urednik školskih novina "Lug". Istovremeno ostvaruje saradnju i objavljuje tekstove u popularnim listovima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, te posebno u programima Radio Sarajeva. Već 1973. godine, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu "Sarajevo 202", potom u kultnoj emisiji "Selo veselo", te vlastitim uredničkim projektima "Radioplov", "Đerdan", "Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija "Studio F" i tv serijala "Folk show" (šest sezona, više od 250 emisija), "Zvjezdani studio"<ref>Zvjezdani Studio: https://www.youtube.com/watch?v=1aFoyLBURw4</ref>, "Bh. pjesmarica", te u programu televizije "O kanal" vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije "Legende sevdaha"<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi "Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike". Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje brojne tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru tadašnje države Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo, i RTV Vogošća. Kroz karijeru djeluje i kao uspješan autor stihova za nova djela nastala na muzičkoj tradiciji. Brojne popularne pjesme najomiljenijih izvođača nastale su na tim stihovima. 0d 2019. godine službeno je u mirovini, no i dalje intenzivno prisutan na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. == Autorski rad i nagrade == Autor je stihova koje su izvodili neki od najpoznatijih izvođača regiona: [[Halid Bešlić]] ("Gitara u noći", "Domovino u srcu te nosimo", "Zašto su ti oči tužne", i dr), [[Halid Muslimović]] ("Znam za sve sam kriv", "Stoj,jarane", "Nepoznati druže moj") [[Hanka Paldum]] ("Najdraža ljubavi"), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]], među ostalima.<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama koje su se izdvojile tokom godina su "Sretan ti rođendan (sunce moje malo)","Rekla si mi da ne voliš zimu", "Zagrli me", "Vrati se", "Starice majko", "Crna ženo", "Mi daleki nismo", "Tri noći evo ne spavam", "Napiši mi pismo". Šadinlija je služio kao direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996.godine, a 2025.godine je kao ko-autor objavio knjigu "Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala".<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike "Ilidža"]], 1976. i 2026. godine, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo 2018.godine.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> == Istaknute nagrade == * 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|"Oslobođenje"]] za radove studenata žurnalistike * 1976. godine - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ženiću se", autor muzike Jovica Petković * 2018. godine - nagrada udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo * 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Djevojko Mostarko" * 2026. - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ljubav prava i jedina" == Reference == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> 29r3uaid6bxi3kka71wjvsk2htlptwl 3922764 3922752 2026-08-29T16:57:18Z AnToni 2325 3922764 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} {{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}{{Wiki}}{{Standardi}} '''Enver Šadinlija''' (Foča, NR Bosna i Hercegovina, SFRJ 5. 6. 1953.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, magistar komunikologije: Autor je stihova za muzička djela izvođača iz Jugoslavije. == Biografija == Rođen u Foči 1953., u porodici Muhameda i Zibe Šadinlija. Godine 1973, kao student prve godine žurnalistike na Univezitetu u Sarajevu postaje dio stalne novinarske, te kasnije uredničke i voditeljske postave Radio Sarajeva. Najprije u gradskom programu "Sarajevo 202", potom u emisiji "Selo veselo", te vlastitim uredničkim projektima "Radioplov", "Đerdan", "Radio bazar". Kasnijim transformacijama RTV sistema u BiH, postaje urednik u programima Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Autor je, urednik i voditelj slušanih radio-emisija "Studio F" i tv serijala "Folk show" (šest sezona, više od 250 emisija), "Zvjezdani studio", "Bh. pjesmarica", te u programu televizije "O kanal" vrijednog ciklusa o najvažnijim ličnostima muzičke narodne tradicije BiH – 30 epizoda emisije "Legende sevdaha"<ref> Legende Sevdaha https://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/video-sevdalinko-pjesmo-moja-najmilija-841634/</ref> Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je diplomirao žurnalistiku 1976.godine. Titulu magistra komunikologije stekao je na istom fakultetu 2013. godine, uz magistarski rad o temi "Uticaj marketinga masovnih medija na kreiranje ukusa publike u sferi muzike". Uporedo uz radne obaveze u programu radija i televizije, objavljuje tekstove u novinskim listovima koji djeluju u prostoru Jugoslavije, bavi se voditeljskim radom u muzičkim programima, u organizaciji i realizaciji niza kulturnih projekata, festivala. Bio je član Udruženja novinara BiH, Udruženja muzičara BiH, član upravnog odbora Muzičke akademije Sarajevo, Centra za kulturu Sarajevo i RTV Vogošća. 0d 2019. službeno je u mirovini, prisutan je na kulturnoj i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona. Član je upravnog odbora AMUS-a (Asocijacija muzičkih stvaralaca) BiH<ref>Asocijacija muzickih stvaralaca AMUS:https://www.amus.ba/index.php</ref> i član je predsjedništva Udruženja estradnih izvođača Sarajevo. Oženjen je, i otac dvije kćerke. == Autorski rad i nagrade == Autor je stihova koje su izvodili: [[Halid Bešlić]] ("Gitara u noći", "Domovino u srcu te nosimo", "Zašto su ti oči tužne", i dr), [[Halid Muslimović]] ("Znam za sve sam kriv", "Stoj,jarane", "Nepoznati druže moj") [[Hanka Paldum]] ("Najdraža ljubavi"), Predrag Gojković Cune , Sejo Pitić, [[Vesna Zmijanac]], [[Zorica Brunclik]], [[Meho Puzić]], [[Mate Bulić]] , [[Kemal Malovčić]], [[Šerif Konjević]], [[Enes Begović]], Vinko Brnada, Asim Brkan, Biljana Jevtić, Muhamed Mujkanović, Omer Livnjak, Ćazim Čolaković Hamid Ragipović, Rizo Hamidović, Ibro Selmanović, [[Nada Topčagić]], Hasiba Agić, Nenad Manojlović, Andrija Števanić, Ferid Avdić, Merima Njegomir, grupa [[Nervozni poštar]].<ref>Discography https://genius.com/artists/Enver-sadinlija;https://www.discogs.com/artist/1062945-Enver-%C5%A0adinlija</ref> Neke od pjesama su. "Sretan ti rođendan (sunce moje malo)","Rekla si mi da ne voliš zimu", "Zagrli me", "Vrati se", "Starice majko", "Crna ženo", "Mi daleki nismo", "Tri noći evo ne spavam", "Napiši mi pismo". Šadinlija je bio direktor [[Festival narodne muzike Ilidža|Festivala narodne muzike Ilidža]] 1996, a 2025. je kao koautor objavio knjigu "Festival Ilidža 1963-2023: monografija prvih 60 godina festivala".<ref>Monografija prvih 60 godina Ilidza festivala: https://nap.ba/post/narednog-utorka-promocija-monografije-festival-ilidza-1963-2023-autora-envera-sadinlije-i-damira-galijasevica</ref> Šadinlija je nagrađivan tokom duge karijere u svim oblastima djelovanja. Dobitnik je priznanja za najbolji tekst na [[Festival narodne muzike Ilidža|festivalu narodne muzike "Ilidža"]], 1976. i 2026, te na festivalima u Tuzli i Mostaru, brojnih internih nagrada u okviru medijskih kuća u kojima je bio uposlenik, te posebno nagrade za životno djelo Udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo 2018.<ref>https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=61849</ref> == Nagrade == * 1974. i 1975.godine - nagrada lista [[Oslobođenje|"Oslobođenje"]] za radove studenata žurnalistike * 1976. godine - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ženiću se", autor muzike Jovica Petković * 2018. godine - nagrada udruženja "Bh novinari" za radijsko novinarstvo * 2018. - Festival sevdalinke Tuzla nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Djevojko Mostarko" * 2026. - Festival "Ilidža" nagrada za najbolji tekst, za pjesmu "Ljubav prava i jedina" == Reference == {{Refspisak}} nuzezskovplsd9q5h9p6m03gg0oq8fe Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci) 0 536768 3922788 2026-08-29T18:38:12Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Canmore (Alberta)|Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datum = 15. mart 1994. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Pieralberto Carrara]]<br />Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert... 3922788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Canmore (Alberta)|Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datum = 15. mart 1994. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] | bronzaNOK = NJE | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1995.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994.]] za muškarce održana je 15. marta 1994. u [[Kanada|lanadskomskom]] gradu [[Canmore (Alberta)|Canmore]]u. Pobijedila je selekcija Italije.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1678|title=10 km Team - Canmore |publisher= |author= |access-date=29. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] |style="text-align:center"| '''26:26,5''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />2<br />1 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS}}<br />{{0|0000}}[[Vladimir Dračov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov ]] |style="text-align:center"| '''26:27,8''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]]<br />{{0|0000}}[[Marco Morgenstern]]<br />{{0|0000}}[[Peter Sendel]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]] |style="text-align:center"| '''26:34,3''' |style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />{{0|0000}}[[Halvard Hanevold]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]] |style="text-align:center"| '''27:50,9''' |style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />0<br />3<br />1 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] |style="text-align:center"| '''28:07,3''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />0<br />3<br />3 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]] |style="text-align:center"| '''28:12,1''' |style="text-align:center"| '''8'''<br />0<br />4<br />2<br />2 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SVN}}<br />{{0|0000}}[[Jože Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Matjaž Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] |style="text-align:center"| '''28:47,5''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Stéphane Bouthiaux]] |style="text-align:center"| '''28:55,55''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Oleg Riženkov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |style="text-align:center"| '''29:04,8''' |style="text-align:center"| '''1'''<br />0<br />0<br />1<br />0 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] |style="text-align:center"| '''29:20,4''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}} <br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br /> {{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br /> {{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br /> {{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] |style="text-align:center"| 29:21.5 |style="text-align:center"| '''8'''<br />1<br />2<br />4<br />1 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Jay Poss]] <br /> {{0|0000}}[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] <br /> {{0|0000}}[[Jon Engen]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Harvey (biatlonac)|Ian Harvey]] |style="text-align:center"| 30:23.9 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />2<br />2 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br /> {{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Robertson (biathlete)|Ian Robertson]] <br /> {{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br /> {{0|0000}}[[Kevin Quintilio]] |style="text-align:center"| 30:32.2 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />3<br />2<br />3 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}} <br /> {{0|0000}}[[Mitsuru Nishida]]<br />{{0|0000}}[[Kazumasa Takeda]]<br /> {{0|0000}}[[Hirohide Sato]]<br /> {{0|0000}}[[Kyōji Suga]] |style="text-align:center"| 31:48.1 |style="text-align:center"| '''10'''<br />3<br />2<br />2<br />3 |- align="center" valign="top" |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br /> {{0|0000}}[[Stavros Christoforidis]]<br />{{0|0000}}[[Giorgos Avramakis]]<br /> {{0|0000}}[[Vassilios Kiakos]]<br /> {{0|0000}}[[Angelos Giagkou]] |style="text-align:center"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="text-align:center"| '''5'''<br />2<br />3<br />-<br />- |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.]] 2a3skd7zkcj5ege44qgklpls3refu1e 3922789 3922788 2026-08-29T18:38:28Z AnToni 2325 3922789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Canmore (Alberta)|Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datum = 15. mart 1994. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] | bronzaNOK = NJE | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1995.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994.]] za muškarce održana je 15. marta 1994. u [[Kanada|lanadskomskom]] gradu [[Canmore (Alberta)|Canmore]]u. Pobijedila je selekcija Italije.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1678|title=10 km Team - Canmore |publisher= |author= |access-date=29. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] |style="text-align:center"| '''26:26,5''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />2<br />1 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS}}<br />{{0|0000}}[[Vladimir Dračov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov ]] |style="text-align:center"| '''26:27,8''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]]<br />{{0|0000}}[[Marco Morgenstern]]<br />{{0|0000}}[[Peter Sendel]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]] |style="text-align:center"| '''26:34,3''' |style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />{{0|0000}}[[Halvard Hanevold]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]] |style="text-align:center"| '''27:50,9''' |style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />0<br />3<br />1 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] |style="text-align:center"| '''28:07,3''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />0<br />3<br />3 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]] |style="text-align:center"| '''28:12,1''' |style="text-align:center"| '''8'''<br />0<br />4<br />2<br />2 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SVN}}<br />{{0|0000}}[[Jože Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Matjaž Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] |style="text-align:center"| '''28:47,5''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Stéphane Bouthiaux]] |style="text-align:center"| '''28:55,55''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Oleg Riženkov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |style="text-align:center"| '''29:04,8''' |style="text-align:center"| '''1'''<br />0<br />0<br />1<br />0 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] |style="text-align:center"| '''29:20,4''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}} <br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br /> {{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br /> {{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br /> {{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] |style="text-align:center"| 29:21.5 |style="text-align:center"| '''8'''<br />1<br />2<br />4<br />1 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Jay Poss]] <br /> {{0|0000}}[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] <br /> {{0|0000}}[[Jon Engen]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Harvey (biatlonac)|Ian Harvey]] |style="text-align:center"| 30:23.9 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />2<br />2 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br /> {{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Robertson (biathlete)|Ian Robertson]] <br /> {{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br /> {{0|0000}}[[Kevin Quintilio]] |style="text-align:center"| 30:32.2 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />3<br />2<br />3 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}} <br /> {{0|0000}}[[Mitsuru Nishida]]<br />{{0|0000}}[[Kazumasa Takeda]]<br /> {{0|0000}}[[Hirohide Sato]]<br /> {{0|0000}}[[Kyōji Suga]] |style="text-align:center"| 31:48.1 |style="text-align:center"| '''10'''<br />3<br />2<br />2<br />3 |- align="center" valign="top" |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br /> {{0|0000}}[[Stavros Christoforidis]]<br />{{0|0000}}[[Giorgos Avramakis]]<br /> {{0|0000}}[[Vassilios Kiakos]]<br /> {{0|0000}}[[Angelos Giagkou]] |style="text-align:center"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="text-align:center"| '''5'''<br />2<br />3<br />-<br />- |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.]] e6h95ey1zjf7n5om7of06gin52behvp 3922791 3922789 2026-08-29T18:42:20Z AnToni 2325 3922791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Canmore (Alberta)|Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datum = 15. mart 1994. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] | bronzaNOK = NJE | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1995.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994.]] za muškarce održana je 15. marta 1994. u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore (Alberta)|Canmore]]u. Pobijedila je selekcija Italije.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1678|title=10 km Team - Canmore |publisher= |author= |access-date=29. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] |style="text-align:center"| '''26:26,5''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />2<br />1 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS}}<br />{{0|0000}}[[Vladimir Dračov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov ]] |style="text-align:center"| '''26:27,8''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]]<br />{{0|0000}}[[Marco Morgenstern]]<br />{{0|0000}}[[Peter Sendel]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]] |style="text-align:center"| '''26:34,3''' |style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />{{0|0000}}[[Halvard Hanevold]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]] |style="text-align:center"| '''27:50,9''' |style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />0<br />3<br />1 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] |style="text-align:center"| '''28:07,3''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />0<br />3<br />3 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]] |style="text-align:center"| '''28:12,1''' |style="text-align:center"| '''8'''<br />0<br />4<br />2<br />2 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SVN}}<br />{{0|0000}}[[Jože Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Matjaž Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] |style="text-align:center"| '''28:47,5''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Stéphane Bouthiaux]] |style="text-align:center"| '''28:55,55''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Oleg Riženkov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |style="text-align:center"| '''29:04,8''' |style="text-align:center"| '''1'''<br />0<br />0<br />1<br />0 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] |style="text-align:center"| '''29:20,4''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}} <br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br /> {{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br /> {{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br /> {{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] |style="text-align:center"| 29:21.5 |style="text-align:center"| '''8'''<br />1<br />2<br />4<br />1 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Jay Poss]] <br /> {{0|0000}}[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] <br /> {{0|0000}}[[Jon Engen]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Harvey (biatlonac)|Ian Harvey]] |style="text-align:center"| 30:23.9 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />2<br />2 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br /> {{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Robertson (biathlete)|Ian Robertson]] <br /> {{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br /> {{0|0000}}[[Kevin Quintilio]] |style="text-align:center"| 30:32.2 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />3<br />2<br />3 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}} <br /> {{0|0000}}[[Mitsuru Nishida]]<br />{{0|0000}}[[Kazumasa Takeda]]<br /> {{0|0000}}[[Hirohide Sato]]<br /> {{0|0000}}[[Kyōji Suga]] |style="text-align:center"| 31:48.1 |style="text-align:center"| '''10'''<br />3<br />2<br />2<br />3 |- align="center" valign="top" |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br /> {{0|0000}}[[Stavros Christoforidis]]<br />{{0|0000}}[[Giorgos Avramakis]]<br /> {{0|0000}}[[Vassilios Kiakos]]<br /> {{0|0000}}[[Angelos Giagkou]] |style="text-align:center"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="text-align:center"| '''5'''<br />2<br />3<br />-<br />- |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.]] 2a8bsxh01xfabq2psgftgra3zcdxciv 3922795 3922791 2026-08-29T18:45:29Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3922795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Canmore (Alberta)|Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datum = 15. mart 1994. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] | bronzaNOK = NJE | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1995.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1994.]] za muškarce održana je 15. marta 1994. u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore (Alberta)|Canmore]]u. Pobijedila je selekcija Italije.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1678|title=10 km Team - Canmore |publisher= |author= |access-date=29. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] |style="text-align:center"| '''26:26,5''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />2<br />1 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS}}<br />{{0|0000}}[[Vladimir Dračov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov ]] |style="text-align:center"| '''26:27,8''' |style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />0<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]]<br />{{0|0000}}[[Marco Morgenstern]]<br />{{0|0000}}[[Peter Sendel]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]] |style="text-align:center"| '''26:34,3''' |style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />{{0|0000}}[[Halvard Hanevold]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]] |style="text-align:center"| '''27:50,9''' |style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />0<br />3<br />1 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] |style="text-align:center"| '''28:07,3''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />0<br />3<br />3 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]] |style="text-align:center"| '''28:12,1''' |style="text-align:center"| '''8'''<br />0<br />4<br />2<br />2 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SVN}}<br />{{0|0000}}[[Jože Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Matjaž Poklukar]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] |style="text-align:center"| '''28:47,5''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Stéphane Bouthiaux]] |style="text-align:center"| '''28:55,55''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Oleg Riženkov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] <br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |style="text-align:center"| '''29:04,8''' |style="text-align:center"| '''1'''<br />0<br />0<br />1<br />0 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] |style="text-align:center"| '''29:20,4''' |style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}} <br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br /> {{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br /> {{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br /> {{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] |style="text-align:center"| 29:21.5 |style="text-align:center"| '''8'''<br />1<br />2<br />4<br />1 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Jay Poss]] <br /> {{0|0000}}[[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] <br /> {{0|0000}}[[Jon Engen]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Harvey (biatlonac)|Ian Harvey]] |style="text-align:center"| 30:23.9 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />2<br />2 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br /> {{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br /> {{0|0000}}[[Ian Robertson (biathlete)|Ian Robertson]] <br /> {{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br /> {{0|0000}}[[Kevin Quintilio]] |style="text-align:center"| 30:32.2 |style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />3<br />2<br />3 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}} <br /> {{0|0000}}[[Mitsuru Nishida]]<br />{{0|0000}}[[Kazumasa Takeda]]<br /> {{0|0000}}[[Hirohide Sato]]<br /> {{0|0000}}[[Kyōji Suga]] |style="text-align:center"| 31:48.1 |style="text-align:center"| '''10'''<br />3<br />2<br />2<br />3 |- align="center" valign="top" |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br /> {{0|0000}}[[Stavros Christoforidis]]<br />{{0|0000}}[[Giorgos Avramakis]]<br /> {{0|0000}}[[Vassilios Kiakos]]<br /> {{0|0000}}[[Angelos Giagkou]] |style="text-align:center"| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |style="text-align:center"| '''5'''<br />2<br />3<br />-<br />- |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.]] 8azkisrpz71s5pm62hpduqac8yzy3g7 Korisnik:Palapa/Berberski kalendar 2 536769 3922792 2026-08-29T18:42:44Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1370824600|Berber calendar]]" 3922792 wikitext text/x-wiki {{Refspisak}} [[Datoteka:Marocco_Mountains_January_April.jpg|desno|mini|379x379piksel|[[Godišnje doba|Godišnja doba]] u Sjevernoj Africi: [[Atlaske planine]] u januaru i aprilu]] '''Berberski kalendar''' (berberski: ⵜⴰⵙⵡⴰⵙⵜ ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ , romanizovano: taswast tamaziɣt) je poljoprivredni [[kalendar]] koji tradicionalno koriste [[Berberi]] (''Amazigh'', množina ''Imazighen''). Kalendar se koristi za regulisanje sezonskih poljoprivrednih radova. Sadašnji berberski kalendar je naslijeđe [[Rimska provincija|rimske provincije]] Mauretania Caesariensis i [[Rimska provincija Afrika|rimske provincije Afrika]], budući da je preživjeli oblik [[Julijanski kalendar|julijanskog kalendara]]. Potonji kalendar se koristio u Evropi prije usvajanja [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]], s nazivima mjeseci izvedenim iz latinskog. Berbersko stanovništvo je ranije koristilo razne autohtone kalendare, poput kalendara autohtonih Guanča s [[Kanarska ostrva|Kanarskih ostrva]]. Međutim, relativno malo se zna o ovim drevnim kalendarskim sistemima. [[Datoteka:Yennayer.jpg|desno|mini|558x558piksel| Stranica iz tuniskog kalendara koja prikazuje podudarnost ''1. Yennayer ʿajmija'' (crvenom bojom na dnu) sa 14. januarom gregorijanskog kalendara. Natpis na dnu signalizira da je [[Novogodišnji dan|Nova godina]] ''(ʿajmi)'' i da počinju ''al-lyali al-sud'' ("crne noći").]] == Reference == {{Refspisak}} == Bibliography == * "Il calendario degli uomini liberi", ''Africa'', Epicentro (Ferrara), year V, no. 16 (January/February 2000), pp.&nbsp;30–33 (in attachment: a Berber calendar for 2000) * {{Cite book|last=Achab|first=Ramdane|title=La néologie lexicale berbère: 1945-1995|publisher=Peeters Publishers|year=1996|isbn=978-9068318104|series=M.S. — Ussun amazigh|volume=9|location=Paris - Louvain|language=fr}} * Saïd Bouterfa, ''Yannayer - Taburt u swgas, ou le symbole de Janus'', Alžir, El-Musk, 2002 – * Gioia Chiauzzi, ''Cicli calendariali nel Magreb'', 2 sv., Napulj (Istituto Universitario Orientale), 1988. * Jeannine Drouin, "Calendriers berbères", u: S. Chaker & A. Zaborski (ur.), ''Études berbères et chamito-sémitiques.'' ''Mélanges offerts à K.-G. Prasse'', Paris-Louvain, Peeters, 2000, , str.&nbsp;113–128 * Henri Genevois, ''Le calendrier agraire et sa kompozicija'', "Le Fichier Périodique" br. 125, 1975 * Henri Genevois, ''Le rituel agraire'', "Le Fichier Périodique" 127, 1975, str.&nbsp;1–48 * Mohand Akli Haddadou, ''Almanach berbère - assegwes Imazighen'', Alžir (Izdanja INAS) 2002. – * HR Idris, "Fêtes chrétiennes célébrées en Ifrîqiya à l'époque ziride", u ''Revue Africaine'' 98 (1954), str.&nbsp;261–276 * Emile Laoust, ''Mots et choses berbères'', Pariz 1920 * Umberto Paradisi, "I tre giorni di Awussu a Zuara (Tripolitania)", ''AION'' ns 14 (1964), str.&nbsp;415–9 * * Jean Servier, ''Les portes de l'Année.'' ''Rites et symboles. L'Algérie dans la méditerranéenne'', Pariz, R. Laffont, 1962. (novo izdanje: Monako, Le Rocher, 1985. ) * Nouh-Mefnoune, Ahmed; Abdessalam, Brahim (2011). ''Dictionnaire mozabite-français'' (na francuskom) * <nowiki> [[Kategorija:Posebni kalendari]]</nowiki> 2jo3r20rwnijpcpaktp6eyaoqc6kxek 3922794 3922792 2026-08-29T18:43:42Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1370824600|Berber calendar]]" 3922794 wikitext text/x-wiki {{Refspisak}} [[Datoteka:Marocco_Mountains_January_April.jpg|desno|mini|379x379piksel|[[Godišnje doba|Godišnja doba]] u Sjevernoj Africi: [[Atlaske planine]] u januaru i aprilu]] '''Berberski kalendar''' (berberski: ⵜⴰⵙⵡⴰⵙⵜ ⵜⴰⵎⴰⵣⵉⵖⵜ , romanizovano: taswast tamaziɣt) je poljoprivredni [[kalendar]] koji tradicionalno koriste [[Berberi]] (''Amazigh'', množina ''Imazighen''). Kalendar se koristi za regulisanje sezonskih poljoprivrednih radova. Sadašnji berberski kalendar je naslijeđe [[Rimska provincija|rimske provincije]] Mauretania Caesariensis i [[Rimska provincija Afrika|rimske provincije Afrika]], budući da je preživjeli oblik [[Julijanski kalendar|julijanskog kalendara]]. Potonji kalendar se koristio u Evropi prije usvajanja [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]], s nazivima mjeseci izvedenim iz latinskog. Berbersko stanovništvo je ranije koristilo razne autohtone kalendare, poput kalendara autohtonih Guanča s [[Kanarska ostrva|Kanarskih ostrva]]. Međutim, relativno malo se zna o ovim drevnim kalendarskim sistemima. [[Datoteka:Yennayer.jpg|desno|mini|558x558piksel| Stranica iz tuniskog kalendara koja prikazuje podudarnost ''1. Yennayer ʿajmija'' (crvenom bojom na dnu) sa 14. januarom gregorijanskog kalendara. Natpis na dnu signalizira da je [[Novogodišnji dan|Nova godina]] ''(ʿajmi)'' i da počinju ''al-lyali al-sud'' ("crne noći").]] == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * "Il calendario degli uomini liberi", ''Africa'', Epicentro (Ferrara), year V, no. 16 (January/February 2000), pp.&nbsp;30–33 (in attachment: a Berber calendar for 2000) * {{Cite book|last=Achab|first=Ramdane|title=La néologie lexicale berbère: 1945-1995|publisher=Peeters Publishers|year=1996|isbn=978-9068318104|series=M.S. — Ussun amazigh|volume=9|location=Paris - Louvain|language=fr}} * Saïd Bouterfa, ''Yannayer - Taburt u swgas, ou le symbole de Janus'', Alžir, El-Musk, 2002 – * Gioia Chiauzzi, ''Cicli calendariali nel Magreb'', 2 sv., Napulj (Istituto Universitario Orientale), 1988. * Jeannine Drouin, "Calendriers berbères", u: S. Chaker & A. Zaborski (ur.), ''Études berbères et chamito-sémitiques.'' ''Mélanges offerts à K.-G. Prasse'', Paris-Louvain, Peeters, 2000, , str.&nbsp;113–128 * Henri Genevois, ''Le calendrier agraire et sa kompozicija'', "Le Fichier Périodique" br. 125, 1975 * Henri Genevois, ''Le rituel agraire'', "Le Fichier Périodique" 127, 1975, str.&nbsp;1–48 * Mohand Akli Haddadou, ''Almanach berbère - assegwes Imazighen'', Alžir (Izdanja INAS) 2002. – * HR Idris, "Fêtes chrétiennes célébrées en Ifrîqiya à l'époque ziride", u ''Revue Africaine'' 98 (1954), str.&nbsp;261–276 * Emile Laoust, ''Mots et choses berbères'', Pariz 1920 * Umberto Paradisi, "I tre giorni di Awussu a Zuara (Tripolitania)", ''AION'' ns 14 (1964), str.&nbsp;415–9 * * Jean Servier, ''Les portes de l'Année.'' ''Rites et symboles. L'Algérie dans la méditerranéenne'', Pariz, R. Laffont, 1962. (novo izdanje: Monako, Le Rocher, 1985. ) * Nouh-Mefnoune, Ahmed; Abdessalam, Brahim (2011). ''Dictionnaire mozabite-français'' (na francuskom) * <nowiki> [[Kategorija:Posebni kalendari]]</nowiki> 6sjg6xcn47oh2jhmmwduoky7q54z02i Šablon:Globalizacija 10 536770 3922800 2026-08-29T19:51:22Z Palapa 383 Template:Globalization 3922800 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Globalizacija |naslov = [[Globalizacija]] |stanje = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} |tijeloklasa = hlist |iznas = * [[List of globalization-related journals|Journals]] * {{icon|Outline}} [[Outline of globalization|Outline]] * [[Globalne studije|Studije]] |grupa1 = Aspekti |podaci1 = * [[Alter-globalization]] * [[Anti-globalization movement]] ** [[Left-wing antiglobalism|left]] ** [[Right-wing antiglobalism|right]] * [[Cultural globalization]] * [[Deglobalization]] * [[Democratic globalization]] * [[Economic globalization]] * [[Economic integration]] * [[Environmental globalization]] * [[Financial integration]] * [[Fiscal union]] * [[Global citizenship]] ** [[Global citizenship education|education]] * [[Global financial system]] * [[Global governance]] * [[Global health]] ** [[Global health law|law]] * [[International migration|Global migration]] * [[Global politics]] * [[Global workforce]] * [[Globality]] * [[Harmonisation of law]] * [[History of globalization|History of]] ** [[Archaic globalization|archaic]] ** [[Proto-globalization|early modern]] * [[Military globalization]] * [[Political globalization]] * [[Regional integration]] * [[Trade bloc]] * [[Trade globalization]] |grupa2 = Issues |podaci2 = {{Navbox|subgroup |grupa1 = {{nobold|Global}} |podaci1 = * [[Balance of trade]] * [[Capital outflow]] ** [[Capital flight]] * [[Climate change]] ** [[Climate justice]] ** [[Climate migration]] * [[Criticisms of globalization|Criticisms]] * [[Foreign ownership]] * [[Globalization and disease|Disease]] ** [[COVID-19 pandemic]] * [[Global digital divide|Digital divide]] * [[Global labor arbitrage|Labor arbitrage]] * [[Monetary sovereignty]] * [[Multilingualism and globalization|Multilingualism]] * [[World population|Population]] * [[Tariff engineering]] * [[Tax haven]]s ** [[Offshore financial centre]]s ** [[Tax inversion]]s * [[Smuggling|Trafficking]] ** [[Arms trafficking|arms]] ** [[Trafficking of children|children]] ** [[Illegal drug trade|drugs]] ** [[Wildlife trade|endangered species]] ** [[Human trafficking|human]] ** [[Sex trafficking|sex]] * [[Value-added tax]] * [[Water security|Water crisis]] |grupa2 = {{nobold|Other}} |podaci2 = * [[Human capital flight|Brain drain]] ** [[Reverse brain drain|reverse]] * [[Care drain]] * [[Development aid]] * [[Economic inequality]] * [[Endangered language|Endangered languages]] * [[Fair trade]] * [[Forced displacement]] * [[Human rights]] * [[Illicit financial flows]] * [[Imperialism]] ** [[Academic imperialism|academic]] ** [[Cultural imperialism|cultural]] ** [[Linguistic imperialism|linguistic]] ** [[Media imperialism|media]] ** [[Scientific imperialism|scientific]] ** [[Social imperialism|social]] * [[Invasive species]] * [[Investor-state dispute settlement|Investor-state disputes]] * [[McDonaldization]] * [[New international division of labour]] * [[North–South divide in the World|North–South divide]] * [[Offshoring]] * [[Race to the bottom]] ** [[Pollution haven hypothesis|pollution havens]] * [[Reverse discrimination (EU law)|Reverse discrimination]] * [[Transnational organized crime|Transnational crime]] * [[Westernization]] * [[World war]] }} |grupa3 = Theories |podaci3 = * [[Capital accumulation]] * [[Dependency theory|Dependency]] * [[Development theory|Development]] * [[Earth system science|Earth system]] * [[Fiscal localism]] * [[Free trade]] * [[Globalism]] * [[Modernization theory|Modernization]] ** [[Ecological modernization|ecological]] ** [[History of modernisation theory|history of]] * [[Neoliberalism]] * [[Primitive accumulation of capital|Primitive accumulation]] * [[Social change]] * [[World history (field)|World history]] * [[World-systems theory|World-systems]] |grupa4 = Notable<br>scholars |podaci4 ={{Navbox|subgroup |grupa1={{nobold|Economics}} |podaci1= * [[David Autor]] * [[Richard Baldwin (economist)|Richard Baldwin]] * [[Ravi Batra]] * [[Jagdish Bhagwati]] * [[Robert Brenner]] * [[Jayati Ghosh]] * [[Michael Hudson (economist)|Michael Hudson]] * [[Branko Milanović]] * [[Kevin O'Rourke (economist)|Kevin O'Rourke]] * [[Thomas Piketty]] * [[Dani Rodrik]] * [[Jeffrey Sachs]] * [[Amartya Sen]] * [[Joseph Stiglitz]] |grupa2={{nobold|Political <br />economy}} |podaci2= * [[Samir Amin]] * [[Giovanni Arrighi]] * [[Robert W. Cox]] * [[Andre Gunder Frank]] * [[Stephen Gill (political scientist)|Stephen Gill]] * [[Barry K. Gills]] * [[Peter Gowan]] * [[David Harvey]] * [[Ronen Palan]] * [[Susan Strange]] * [[Robert Wade (scholar)|Robert Wade]] |grupa3={{nobold|Politics/<br />sociology}} |podaci3= * [[Arjun Appadurai]] * [[Daniele Archibugi]] * [[Kwame Anthony Appiah|K. Anthony Appiah]] * [[Ulrich Beck]] * [[Walden Bello]] * [[Jean Baudrillard]] * [[Zygmunt Bauman]] * [[Manuel Castells]] * [[Christopher Chase-Dunn]] * [[Alfred W. Crosby|Alfred Crosby]] * [[Nancy Fraser]] * [[Susan George (political scientist)|Susan George]] * [[Anthony Giddens]] * [[Michael Hardt]] * [[David Held]] * [[Paul Hirst]] * [[L. H. M. Ling]] * [[Antonio Negri]] * [[George Ritzer]] * [[Saskia Sassen]] * [[John Urry (sociologist)|John Urry]] * [[Immanuel Wallerstein]] |grupa4={{nobold|Other}} |podaci4= * [[Noam Chomsky]] * [[Thomas Friedman]] * [[Naomi Klein]] * [[John Ralston Saul|John R. Saul]] * [[Vandana Shiva]] }} |below = * {{icon|category}} [[:Category:Globalization|Category]] * {{Portal-inline|Business}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 8kmt0l6j3oaywwo39zxycs48afq641m 3922801 3922800 2026-08-29T19:54:53Z Palapa 383 3922801 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Globalizacija |naslov = [[Globalizacija]] |stanje = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} |tijeloklasa = hlist |iznad = * [[List of globalization-related journals|Journals]] * {{icon|Outline}} [[Outline of globalization|Outline]] * [[Globalne studije|Studije]] |grupa1 = Aspekti |podaci1 = * [[Alter-globalization]] * [[Anti-globalization movement]] ** [[Left-wing antiglobalism|left]] ** [[Right-wing antiglobalism|right]] * [[Cultural globalization]] * [[Deglobalization]] * [[Democratic globalization]] * [[Economic globalization]] * [[Economic integration]] * [[Environmental globalization]] * [[Financial integration]] * [[Fiscal union]] * [[Global citizenship]] ** [[Global citizenship education|education]] * [[Global financial system]] * [[Global governance]] * [[Global health]] ** [[Global health law|law]] * [[International migration|Global migration]] * [[Globalna politikas]] * [[Global workforce]] * [[Globality]] * [[Harmonisation of law]] * [[History of globalization|History of]] ** [[Archaic globalization|archaic]] ** [[Proto-globalization|early modern]] * [[Military globalization]] * [[Political globalization]] * [[Regional integration]] * [[Trade bloc]] * [[Trade globalization]] |grupa2 = Pitanja |podaci2 = {{Navkutija|dijete |grupa1 = {{nobold|Global}} |podaci1 = * [[Balans u trgovini]] * [[Capital outflow]] ** [[Capital flight]] * [[Klimatske promjene]] ** [[Klimatska pravda]] ** [[Climatske migracije]] * [[Criticisms of globalization|Criticisms]] * [[Foreign ownership]] * [[Globalization and disease|Disease]] ** [[COVID-19 pandemic]] * [[Global digital divide|Digital divide]] * [[Global labor arbitrage|Labor arbitrage]] * [[Monetary sovereignty]] * [[Multilingualism and globalization|Multilingualism]] * [[World population|Population]] * [[Tariff engineering]] * [[Tax haven]]s ** [[Offshore financial centre]]s ** [[Tax inversion]]s * [[Smuggling|Trafficking]] ** [[Arms trafficking|arms]] ** [[Trafficking of children|children]] ** [[Illegal drug trade|drugs]] ** [[Wildlife trade|endangered species]] ** [[Human trafficking|human]] ** [[Sex trafficking|sex]] * [[Value-added tax]] * [[Water security|Water crisis]] |grupa2 = {{nobold|Other}} |podaci2 = * [[Human capital flight|Brain drain]] ** [[Reverse brain drain|reverse]] * [[Care drain]] * [[Development aid]] * [[Economic inequality]] * [[Endangered language|Endangered languages]] * [[Fair trade]] * [[Forced displacement]] * [[Human rights]] * [[Illicit financial flows]] * [[Imperialism]] ** [[Academic imperialism|academic]] ** [[Cultural imperialism|cultural]] ** [[Linguistic imperialism|linguistic]] ** [[Media imperialism|media]] ** [[Scientific imperialism|scientific]] ** [[Social imperialism|social]] * [[Invasive species]] * [[Investor-state dispute settlement|Investor-state disputes]] * [[McDonaldization]] * [[New international division of labour]] * [[North–South divide in the World|North–South divide]] * [[Offshoring]] * [[Race to the bottom]] ** [[Pollution haven hypothesis|pollution havens]] * [[Reverse discrimination (EU law)|Reverse discrimination]] * [[Transnational organized crime|Transnational crime]] * [[Westernization]] * [[World war]] }} |grupa3 = Theories |podaci3 = * [[Capital accumulation]] * [[Dependency theory|Dependency]] * [[Development theory|Development]] * [[Earth system science|Earth system]] * [[Fiscal localism]] * [[Free trade]] * [[Globalism]] * [[Modernization theory|Modernization]] ** [[Ecological modernization|ecological]] ** [[History of modernisation theory|history of]] * [[Neoliberalism]] * [[Primitive accumulation of capital|Primitive accumulation]] * [[Social change]] * [[World history (field)|World history]] * [[World-systems theory|World-systems]] |grupa4 = Notable<br>scholars |podaci4 ={{Navkutija|dijete |grupa1={{nobold|Economics}} |podaci1= * [[David Autor]] * [[Richard Baldwin (economist)|Richard Baldwin]] * [[Ravi Batra]] * [[Jagdish Bhagwati]] * [[Robert Brenner]] * [[Jayati Ghosh]] * [[Michael Hudson (economist)|Michael Hudson]] * [[Branko Milanović]] * [[Kevin O'Rourke (economist)|Kevin O'Rourke]] * [[Thomas Piketty]] * [[Dani Rodrik]] * [[Jeffrey Sachs]] * [[Amartya Sen]] * [[Joseph Stiglitz]] |grupa2={{nobold|Political <br />economy}} |podaci2= * [[Samir Amin]] * [[Giovanni Arrighi]] * [[Robert W. Cox]] * [[Andre Gunder Frank]] * [[Stephen Gill (political scientist)|Stephen Gill]] * [[Barry K. Gills]] * [[Peter Gowan]] * [[David Harvey]] * [[Ronen Palan]] * [[Susan Strange]] * [[Robert Wade (scholar)|Robert Wade]] |grupa3={{nobold|Politics/<br />sociology}} |podaci3= * [[Arjun Appadurai]] * [[Daniele Archibugi]] * [[Kwame Anthony Appiah|K. Anthony Appiah]] * [[Ulrich Beck]] * [[Walden Bello]] * [[Jean Baudrillard]] * [[Zygmunt Bauman]] * [[Manuel Castells]] * [[Christopher Chase-Dunn]] * [[Alfred W. Crosby|Alfred Crosby]] * [[Nancy Fraser]] * [[Susan George (political scientist)|Susan George]] * [[Anthony Giddens]] * [[Michael Hardt]] * [[David Held]] * [[Paul Hirst]] * [[L. H. M. Ling]] * [[Antonio Negri]] * [[George Ritzer]] * [[Saskia Sassen]] * [[John Urry (sociologist)|John Urry]] * [[Immanuel Wallerstein]] |grupa4={{nobold|Other}} |podaci4= * [[Noam Chomsky]] * [[Thomas Friedman]] * [[Naomi Klein]] * [[John Ralston Saul|John R. Saul]] * [[Vandana Shiva]] }} |below = * {{icon|category}} [[:Category:Globalization|Category]] * {{Portal-inline|Business}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> m4niggh9sobwn45bbbxt9a6b0ifv491 3922805 3922801 2026-08-29T20:00:11Z Palapa 383 3922805 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Globalizacija |naslov = [[Globalizacija]] |stanje = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} |tijeloklasa = hlist |iznad = * [[List of globalization-related journals|Journals]] * {{icon|Outline}} [[Outline of globalization|Outline]] * [[Globalne studije|Studije]] |grupa1 = Aspekti |podaci1 = * [[Alter-globalization]] * [[Anti-globalization movement]] ** [[Left-wing antiglobalism|left]] ** [[Right-wing antiglobalism|right]] * [[Cultural globalization]] * [[Deglobalization]] * [[Democratic globalization]] * [[Economic globalization]] * [[Economic integration]] * [[Environmental globalization]] * [[Financial integration]] * [[Fiscal union]] * [[Global citizenship]] ** [[Global citizenship education|education]] * [[Global financial system]] * [[Global governance]] * [[Global health]] ** [[Global health law|law]] * [[International migration|Global migration]] * [[Globalna politikas]] * [[Global workforce]] * [[Globality]] * [[Harmonisation of law]] * [[History of globalization|History of]] ** [[Archaic globalization|archaic]] ** [[Proto-globalization|early modern]] * [[Military globalization]] * [[Political globalization]] * [[Regional integration]] * [[Trgovinski blok]] * [[Trade globalization]] |grupa2 = Pitanja |podaci2 = {{Navkutija|dijete |grupa1 = {{nobold|Global}} |podaci1 = * [[Balans u trgovini]] * [[Capital outflow]] ** [[Capital flight]] * [[Klimatske promjene]] ** [[Klimatska pravda]] ** [[Klimatske migracije]] * [[Criticisms of globalization|Criticisms]] * [[Foreign ownership]] * [[Globalization and disease|Disease]] ** [[COVID-19 pandemic]] * [[Global digital divide|Digital divide]] * [[Global labor arbitrage|Labor arbitrage]] * [[Monetary sovereignty]] * [[Multilingualism and globalization|Multilingualism]] * [[World population|Population]] * [[Tariff engineering]] * [[Tax haven]]s ** [[Offshore financial centre]]s ** [[Tax inversion]]s * [[Smuggling|Trafficking]] ** [[Arms trafficking|arms]] ** [[Trafficking of children|children]] ** [[Illegal drug trade|drugs]] ** [[Wildlife trade|endangered species]] ** [[Human trafficking|human]] ** [[Sex trafficking|sex]] * [[Value-added tax]] * [[Water security|Water crisis]] |grupa2 = {{nobold|Other}} |podaci2 = * [[Human capital flight|Brain drain]] ** [[Reverse brain drain|reverse]] * [[Care drain]] * [[Development aid]] * [[Economic inequality]] * [[Endangered language|Endangered languages]] * [[Fair trade]] * [[Forced displacement]] * [[Human rights]] * [[Illicit financial flows]] * [[Imperialism]] ** [[Academic imperialism|academic]] ** [[Cultural imperialism|cultural]] ** [[Linguistic imperialism|linguistic]] ** [[Media imperialism|media]] ** [[Scientific imperialism|scientific]] ** [[Social imperialism|social]] * [[Invasive species]] * [[Investor-state dispute settlement|Investor-state disputes]] * [[McDonaldization]] * [[New international division of labour]] * [[North–South divide in the World|North–South divide]] * [[Offshoring]] * [[Race to the bottom]] ** [[Pollution haven hypothesis|pollution havens]] * [[Reverse discrimination (EU law)|Reverse discrimination]] * [[Transnational organized crime|Transnational crime]] * [[Westernization]] * [[World war]] }} |grupa3 = Teorije |podaci3 = * [[Akumulacija kaptala]] * [[Dependency theory|Dependency]] * [[Development theory|Development]] * [[Earth system science|Earth system]] * [[Fiskalni lokalizam]] * [[Slobodna trgovina]] * [[Globalizam]] * [[Teorija modernizacije|Modernizacija]] ** [[Ecological modernization|ecological]] ** [[History of modernisation theory|history of]] * [[Neoliberalism]] * [[Primitive accumulation of capital|Primitive accumulation]] * [[Socijalne promjene]] * [[World history (field)|World history]] * [[World-systems theory|World-systems]] |grupa4 = Notable<br>scholars |podaci4 ={{Navkutija|dijete |grupa1={{nobold|Economics}} |podaci1= * [[David Autor]] * [[Richard Baldwin (economist)|Richard Baldwin]] * [[Ravi Batra]] * [[Jagdish Bhagwati]] * [[Robert Brenner]] * [[Jayati Ghosh]] * [[Michael Hudson (economist)|Michael Hudson]] * [[Branko Milanović]] * [[Kevin O'Rourke (economist)|Kevin O'Rourke]] * [[Thomas Piketty]] * [[Dani Rodrik]] * [[Jeffrey Sachs]] * [[Amartya Sen]] * [[Joseph Stiglitz]] |grupa2={{nobold|Politička <br />ekonomija}} |podaci2= * [[Samir Amin]] * [[Giovanni Arrighi]] * [[Robert W. Cox]] * [[Andre Gunder Frank]] * [[Stephen Gill (politički naučnik)|Stephen Gill]] * [[Barry K. Gills]] * [[Peter Gowan]] * [[David Harvey]] * [[Ronen Palan]] * [[Susan Strange]] * [[Robert Wade (scholar)|Robert Wade]] |grupa3={{nobold|Politička /<br />sociologija}} |podaci3= * [[Arjun Appadurai]] * [[Daniele Archibugi]] * [[Kwame Anthony Appiah|K. Anthony Appiah]] * [[Ulrich Beck]] * [[Walden Bello]] * [[Jean Baudrillard]] * [[Zygmunt Bauman]] * [[Manuel Castells]] * [[Christopher Chase-Dunn]] * [[Alfred W. Crosby|Alfred Crosby]] * [[Nancy Fraser]] * [[Susan George (political scientist)|Susan George]] * [[Anthony Giddens]] * [[Michael Hardt]] * [[David Held]] * [[Paul Hirst]] * [[L. H. M. Ling]] * [[Antonio Negri]] * [[George Ritzer]] * [[Saskia Sassen]] * [[John Urry (sociologist)|John Urry]] * [[Immanuel Wallerstein]] |grupa4={{nobold|Ostalo}} |podaci4= * [[Noam Chomsky]] * [[Thomas Friedman]] * [[Naomi Klein]] * [[John Ralston Saul|John R. Saul]] * [[Vandana Shiva]] }} |ispod = * {{icon|kategorija}} [[:Kategorija:Globalizacija|Kategorija]] * {{Portal-inline|Poslovanje}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 9zgm9xxamcloycyqymhdtez0clg3qnn 3922806 3922805 2026-08-29T20:00:49Z Palapa 383 3922806 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Globalizacija |naslov = [[Globalizacija]] |stanje = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} |tijeloklasa = hlist |iznad = * [[List of globalization-related journals|Journals]] * {{icon|Outline}} [[Outline of globalization|Outline]] * [[Globalne studije|Studije]] |grupa1 = Aspekti |podaci1 = * [[Alter-globalization]] * [[Anti-globalization movement]] ** [[Left-wing antiglobalism|left]] ** [[Right-wing antiglobalism|right]] * [[Cultural globalization]] * [[Deglobalization]] * [[Democratic globalization]] * [[Economic globalization]] * [[Economic integration]] * [[Environmental globalization]] * [[Financial integration]] * [[Fiscal union]] * [[Global citizenship]] ** [[Global citizenship education|education]] * [[Global financial system]] * [[Global governance]] * [[Global health]] ** [[Global health law|law]] * [[International migration|Global migration]] * [[Globalna politika]] * [[Global workforce]] * [[Globality]] * [[Harmonisation of law]] * [[History of globalization|History of]] ** [[Archaic globalization|archaic]] ** [[Proto-globalization|early modern]] * [[Military globalization]] * [[Political globalization]] * [[Regional integration]] * [[Trgovinski blok]] * [[Trade globalization]] |grupa2 = Pitanja |podaci2 = {{Navkutija|dijete |grupa1 = {{nobold|Global}} |podaci1 = * [[Balans u trgovini]] * [[Capital outflow]] ** [[Capital flight]] * [[Klimatske promjene]] ** [[Klimatska pravda]] ** [[Klimatske migracije]] * [[Criticisms of globalization|Criticisms]] * [[Foreign ownership]] * [[Globalization and disease|Disease]] ** [[COVID-19 pandemic]] * [[Global digital divide|Digital divide]] * [[Global labor arbitrage|Labor arbitrage]] * [[Monetary sovereignty]] * [[Multilingualism and globalization|Multilingualism]] * [[World population|Population]] * [[Tariff engineering]] * [[Tax haven]]s ** [[Offshore financial centre]]s ** [[Tax inversion]]s * [[Smuggling|Trafficking]] ** [[Arms trafficking|arms]] ** [[Trafficking of children|children]] ** [[Illegal drug trade|drugs]] ** [[Wildlife trade|endangered species]] ** [[Human trafficking|human]] ** [[Sex trafficking|sex]] * [[Value-added tax]] * [[Water security|Water crisis]] |grupa2 = {{nobold|Other}} |podaci2 = * [[Human capital flight|Brain drain]] ** [[Reverse brain drain|reverse]] * [[Care drain]] * [[Development aid]] * [[Economic inequality]] * [[Endangered language|Endangered languages]] * [[Fair trade]] * [[Forced displacement]] * [[Human rights]] * [[Illicit financial flows]] * [[Imperialism]] ** [[Academic imperialism|academic]] ** [[Cultural imperialism|cultural]] ** [[Linguistic imperialism|linguistic]] ** [[Media imperialism|media]] ** [[Scientific imperialism|scientific]] ** [[Social imperialism|social]] * [[Invasive species]] * [[Investor-state dispute settlement|Investor-state disputes]] * [[McDonaldization]] * [[New international division of labour]] * [[North–South divide in the World|North–South divide]] * [[Offshoring]] * [[Race to the bottom]] ** [[Pollution haven hypothesis|pollution havens]] * [[Reverse discrimination (EU law)|Reverse discrimination]] * [[Transnational organized crime|Transnational crime]] * [[Westernization]] * [[World war]] }} |grupa3 = Teorije |podaci3 = * [[Akumulacija kaptala]] * [[Dependency theory|Dependency]] * [[Development theory|Development]] * [[Earth system science|Earth system]] * [[Fiskalni lokalizam]] * [[Slobodna trgovina]] * [[Globalizam]] * [[Teorija modernizacije|Modernizacija]] ** [[Ecological modernization|ecological]] ** [[History of modernisation theory|history of]] * [[Neoliberalism]] * [[Primitive accumulation of capital|Primitive accumulation]] * [[Socijalne promjene]] * [[World history (field)|World history]] * [[World-systems theory|World-systems]] |grupa4 = Notable<br>scholars |podaci4 ={{Navkutija|dijete |grupa1={{nobold|Economics}} |podaci1= * [[David Autor]] * [[Richard Baldwin (economist)|Richard Baldwin]] * [[Ravi Batra]] * [[Jagdish Bhagwati]] * [[Robert Brenner]] * [[Jayati Ghosh]] * [[Michael Hudson (economist)|Michael Hudson]] * [[Branko Milanović]] * [[Kevin O'Rourke (economist)|Kevin O'Rourke]] * [[Thomas Piketty]] * [[Dani Rodrik]] * [[Jeffrey Sachs]] * [[Amartya Sen]] * [[Joseph Stiglitz]] |grupa2={{nobold|Politička <br />ekonomija}} |podaci2= * [[Samir Amin]] * [[Giovanni Arrighi]] * [[Robert W. Cox]] * [[Andre Gunder Frank]] * [[Stephen Gill (politički naučnik)|Stephen Gill]] * [[Barry K. Gills]] * [[Peter Gowan]] * [[David Harvey]] * [[Ronen Palan]] * [[Susan Strange]] * [[Robert Wade (scholar)|Robert Wade]] |grupa3={{nobold|Politička /<br />sociologija}} |podaci3= * [[Arjun Appadurai]] * [[Daniele Archibugi]] * [[Kwame Anthony Appiah|K. Anthony Appiah]] * [[Ulrich Beck]] * [[Walden Bello]] * [[Jean Baudrillard]] * [[Zygmunt Bauman]] * [[Manuel Castells]] * [[Christopher Chase-Dunn]] * [[Alfred W. Crosby|Alfred Crosby]] * [[Nancy Fraser]] * [[Susan George (political scientist)|Susan George]] * [[Anthony Giddens]] * [[Michael Hardt]] * [[David Held]] * [[Paul Hirst]] * [[L. H. M. Ling]] * [[Antonio Negri]] * [[George Ritzer]] * [[Saskia Sassen]] * [[John Urry (sociologist)|John Urry]] * [[Immanuel Wallerstein]] |grupa4={{nobold|Ostalo}} |podaci4= * [[Noam Chomsky]] * [[Thomas Friedman]] * [[Naomi Klein]] * [[John Ralston Saul|John R. Saul]] * [[Vandana Shiva]] }} |ispod = * {{icon|kategorija}} [[:Kategorija:Globalizacija|Kategorija]] * {{Portal-inline|Poslovanje}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> ipwmp8lnz305uzwdshn7a9tistih345 Šablon:SLS Q 10 536771 3922810 2026-08-29T20:26:47Z Palapa 383 Nova stranica: {{Cite Q|{{#if: {{{1|}}}|{{{1|}}}|{{#if: {{{qid|}}}|{{{qid|}}}|Q112246479}}}} | publisher = | journal = unset | series = {{#if: {{{series|}}}|{{{series|}}} }} | url = {{#if: {{{url|}}}|{{{url|}}} }} | page = {{#if: {{{page|}}}|{{{page|}}} }} | pages = {{#if: {{{pages|}}}|{{{pages|}}} }} | author = {{#if: {{{author|}}}|{{{author|}}} }} | ref = {{#if: {{{ref|}}}|{{{ref|}}} }} }}<noinclude>{{documentation}}</noinclude> 3922810 wikitext text/x-wiki {{Cite Q|{{#if: {{{1|}}}|{{{1|}}}|{{#if: {{{qid|}}}|{{{qid|}}}|Q112246479}}}} | publisher = | journal = unset | series = {{#if: {{{series|}}}|{{{series|}}} }} | url = {{#if: {{{url|}}}|{{{url|}}} }} | page = {{#if: {{{page|}}}|{{{page|}}} }} | pages = {{#if: {{{pages|}}}|{{{pages|}}} }} | author = {{#if: {{{author|}}}|{{{author|}}} }} | ref = {{#if: {{{ref|}}}|{{{ref|}}} }} }}<noinclude>{{documentation}}</noinclude> 1vj9ntfapchcsxrwdgvxt2ley9a590s Razgovor o šablonu:Neutralnost 11 536772 3922813 2026-08-29T21:03:49Z GoodBosnian 170315 /* Ispravka */ novi odlomak 3922813 wikitext text/x-wiki == Ispravka == Moze ispravka: razmatrate -> razmatra'''j'''te? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:03, 29 august 2026 (CEST) 9q60e28uiuhduzed6ci019vxuz8e7al Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici 14 536773 3922875 2026-08-30T08:58:33Z Andrii Grebonkin 102424 Nova stranica: [[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici]] 3922875 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici]] 4jaee6xydd8aw2h74jwrxwge23f3lem Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za muškarce 14 536774 3922889 2026-08-30T09:10:37Z Andrii Grebonkin 102424 Nova stranica: [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Muškarci]] 3922889 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Muškarci]] 8lcvuof3v9l34y7vy7jo95u7xo7z9zz Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici za žene 14 536775 3922891 2026-08-30T09:13:38Z Andrii Grebonkin 102424 Nova stranica: [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Žene]] 3922891 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Razvoj svjetskih rekorda u atletici|Žene]] lvxows8oiznxg45wylblytohwzvsa87 Korisnik:Palapa/Bengalski kalendar2 2 536776 3922920 2026-08-30T10:14:59Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1310328219|Bengali calendar]]" 3922920 wikitext text/x-wiki  {{Infobox calendar date today}}{{Refspisak|30em}} '''Bengalski kalendar''' ili '''Bangla kalendar''' (bengali: বঙ্গাব্দ , kolokvijalno {{Jezik|bn|বাংলা সন}}, {{Jezik|bn-Latn|Bāṅlā Sôn}} ili {{Jezik|bn|বাংলা সাল}}, {{Jezik|bn-Latn|Bāṅlā Sāl}}, "Bengalska godina")<ref name="Sengupta2011">{{Cite book|last=Nitish K. Sengupta|title=Land of Two Rivers: A History of Bengal from the Mahabharata to Mujib|date=2011|publisher=Penguin Books India|isbn=978-0-14-341678-4|pages=96–98}}</ref> je solarni kalendar koji se koristi u bengalskoj regiji [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] . Za razliku od tradicionalnog indijskog hinduističkog kalendara, koji počinje mjesecom Čaitra, bengalski kalendar počinje s Baishakhom. Revidirana verzija bangladeškog kalendara službeno se koristi u [[Bangladeš|Bangladešu]], dok se ranija, tradicionalna verzija i dalje primjenjuje u indijskim državama Zapadni Bengal, Tripura i Assam . Bengalski kalendar je počeo postojati 590-600. godine nove ere u spomen na uspon Šašanke, prvog nezavisnog kralja u ujedinjenoj bengalskoj državi.<ref>{{Cite web|url=https://www.getbengal.com/details/a-few-bengali-calendar-basics-as-we-begin-1429|title=A few Bengali calendar basics as we begin 1429|last=Chakraborty|first=Yajnaseni|date=15 April 2022}}</ref><ref>{{Cite news|last=Jayakumar|first=Anagha|date=15 April 2025|title=Why Bangladesh celebrates Pohela Boishakh on April 14|url=https://indianexpress.com/article/explained/explained-culture/why-bangladesh-celebrates-pohela-boishakh-on-april-14-9944403/|work=The Indian Express}}</ref> Neke izmjene originalnog kalendara napravljene su tokom ere mogulskog cara [[Akbar Veliki|Akbara]], kako bi se olakšalo prikupljanje prihoda od zemlje na početku bengalske sezone žetve. Prvi dan bengalske godine poznat je kao Pohela Boishakh (1. Boishakh), što je državni praznik u Bangladešu.<ref>{{Cite news|last=Raidah|first=Nazifa|title=The mystery of Pahela Baishakh and the Bengali calendar|url=https://www.thedailystar.net/opinion/views/news/the-mystery-pahela-baishakh-and-the-bengali-calendar-3586941|access-date=14 April 2024|work=The Daily Star|date=14 April 2024|language=en}}</ref> Bengalska era se naziva ''Bengalski Sambat'' (BS)<ref>{{Cite book|last=Ratan Kumar Das|url=https://books.google.com/books?id=mcDgAAAAMAAJ|title=IASLIC Bulletin|publisher=Indian Association of Special Libraries & Information Centres|year=1996|page=76}}</ref> i ima nultu godinu koja počinje 593/594. godine nove ere. To je 594 godine manje od [[Anno Domini|godine nove ere]] ili nove ere u [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] ako je prije Pohele Boishakh, ili 593 godine manje ako je poslije Pohele Boishakh. yyy yyy yyy [[Datoteka:Bengali_month_Ashar.jpg|mini| Dvije verzije bengalskog kalendara. Gore: "Tradicionalna verzija" koja je uslijedila u [[Zapadni Bengal|Zapadnom Bengalu]] ; Ispod: "Revidirana verzija" koja je uslijedila u [[Bangladeš|Bangladešu]].]] == Reference == {{Refspisak|30em}} <nowiki> [[Kategorija:Vremenske zone u Bangladešu]] [[Kategorija:Solarni kalendari]]</nowiki> o4xdjsqb8187srolyd67uev7e892jrl